Van Gastel i Thelosen (1995) istraživali su primenu ovog fenomena na tehnologiju sarazblaženim stajnjakom. Eksperimenti su obavljeni na pilot postrojenju 8 m 2 membranskepovršine s istaloženim tečnim stajnjakom krmača, prosečnog sadržaja suve materije 1,7%.Povišenje temperature sa 10 na 20° C poboljšalo je destilaciju 15-25 l/m 2 h i redukcijupotrošnje energije/(m 3 destilata) sa preko 30 do ispod 20 kWh. Zadržavanje soli bilo je oko99%, uz tendenciju opadanja sa produženjem eksploatacionog perioda membrane. Radiefikasnosti sistema važan faktor je čišćenje membrana. Nakon 50 radnih časova procesprečišćavanja uspešno je obavljen, Schieding (1997). Odgovarajući pretretman tečnog stajnjakaznačajno poboljšava efikasnost i vek korišćenja membrana.Upotreba membranske tehnologije za dehidraciju tečnog stajnjaka moguća je uzdekompoziciju organske komponente (Wieland, 1997), a čvrste faze moraju biti odstranjenesedimentacijom, separacijom ili filtracionim procesima, pre ulaska tečnosti na membranskitretman. Za grupaciju 500 krmača, troškovi dehidratacije tečnog stajnjaka kroz sedimentaciju ireverznu osmozu su oko 15 evra/m 3 (Van der Kaa, 1996). Membranska separacija može bitiopcija za dehidrataciju tečnog stajnjaka iz veoma velikih uzgajivačkih jedinica >1.000 krmača,što zavisi od razvoja cena sistema za iznošenje stajnjaka i progresa drugih tehničko-tehnološkihtretmana, npr. evaporacija.Redukcija amonijakaNepoželjni amonijak može biti izdvojen iz tečnog stajnjaka aeracijom ili parnimubrizgavanjem. Aeracioni proces podržan je pri porastu pH vrednosti sredine do 12dodavanjem alkalija, npr. CaO. Oduzimanje amonijaka sa parom ne zahteva dodavanje bilokoje hemikalije, ali formiranje pene i sedimentacija čvrstih frakcija zajednički su problemi kodovih tretmana. Održavanje ravnoteže procesa zahteva često čišćenja opreme, (Weiland, 1997).U tu svrhu pogodna je prethodna anaerobna digestija tretiranog materijala, (Bonmatí i Flotats,2002). Nakon toga, izdvojen amonijak može biti ispran sa H 2 SO 4 . Vrednost amonijskihrastvora, kao mineralnog đubriva ili sirovog materijala za hemijsku industriju, za sada jepotcenjena.Spaljivanje tečnog stajnjakaVan der Kaa (1996) izneo je rezultate pilot proba katalitičkog sagorevača tečnog stajnjaka uistraživačkoj stanici "Sterksel", u Holadiji. Postrojenje je procesnog kapaciteta 5 kg/h(ekvivalent suve materije), sl. 3.Spaljivač, IncineratorCiklon,CycloneIspirač,ScrubberAdsorberi/kondenzatori,Absorbers/condensersFilterPepeo,AshEfluent,EffluentGorivo,FuelVazduh, Stajnjak, Voda zaAir Mamure hlađenje,CoolingwaterVoda za ispiranje,Washing waterVoda za ispiranje,Washing waterVoda za ispiranje,Washing waterSl.3 Pilotska šema spaljivača tečnog stajnjaka (Van der Kaa, 1996)Fig. 3. Pilot-scale incenerator for liquid manure (Van der Kaa, 1996)5
Pre nego je stajnjak ubrizgan u komoru za sagorevanje, katalitička „zrnca“ u peći zagrevanasu do 300° C. Zrnca unaokolo slobodno vrtlože, uz uvođenje vazduha za potpunijesagorevanje. Mešavina se potom ubrizgava u reaktor, pri temperaturi 750° C. Količinaubrizganog goriva zavisi od organskog sadržaja u stajnjaku. Voda za hlađenje izduvnih gasovado 300° C može potencijalno da rekuperira 30-50% toplote.Gas iz izduvne cevi sagorevača sadrži čestice pepela i gasove, uključujući NO x , SO 2 , CO iCO 2 . Ovaj izduvni gas prolazi kroz ciklon za separaciju finih čestica pepela. Vodomrastvorljivi gasovi odstranjeni su u ispiračima gasova. Usled njene kondenzaacije u izduvnimgasovima, volumen vode za pranje raste tokom procesa, sa tipičnim protokom oko 500 l/h za 5kg/h čvrste faze. Dva apsorbera-kondenzatora dodatni su elementi za prečišćavanje vazduha.Gasovi otpadne vode konačno prolaze čestični filter, pre otpuštanja u atmosferu. Opisanatehnologija je opšte upotrebljiva za odstranjivane opasnih otpada. Međutim, njena primena nastočarske otpade još uvek je na demonstrativnom nivou.PasterizacijaStajnjak sadrži opseg mikroorganizama koji potencijalno predstavljaju rizik bolesti za ljude iživotinje, naročito preko otpadne vode. Efikasnost toplotne destrukcije patogena zavisi odkombinacije vremenskog i temperaturnog domena. Toplotni tretmani obuhvataju:• zagrevanje stajnjaka sa spoljnim toplotnim inputom,• termofilnu aeraciju,• anaerobno-termofilnu digestiju sa spoljnim enrgetskim inputom i• dodavanje toplotno generišućih hemikalija, kao što je CaO.Zengerling (1993) obavio je opširne testove sa pasterizatorom u dve komore. Upotrebomgasnog gorionika proces angažuje 35 do 55 kWh/m 3 energetskog inputa, rezultujući totalnimtroškovima 40-50 eura/m 3 . Sistemi rekuperatora toplote mogu značajno da redukuju ovetroškove. Tokom tretmana u zatvorenim pasterizacionim posudama zapaženi su značajnigubici amonijaka.Aplikacija aerobno termofilnog procesa za prečišćavanje otpadne vode stočarskih farmizahteva modifikaciju konvencionalnih skladišnih tankova, ili posebno termički izolovaneposude. To je samozagrevajući proces, zasnovan na dekompoziciji organske frakcijemikrobiološki stimulisane kroz intenzivnu aeraciju malim mehurićima. Tretmanski procestrajao je minimalno deset dana (Oechsner, 1991). Uočeni su problemi aeracijom uspešnogizdvajanja amonijaka.Anaerobno termofilna digestija drugi je alternativni tretman pasterizacije u temperaturnomopsegu 52-57° C (Lindeboe et al, 1994).Hemijski i mikrobiološki aditiviHemijski tretman može biti efektivna opcija kada se postupa sa viškom nutrienata ustajnjaku. Dodavanje hemikalija može da ima ograničenu prednost, tj. tek što je problem rešen(npr. redukcija amonijačnih emisija ili obaranje koncentracije fosfora), generiše drugi, npr.negativan ekološki uticaj.Aditivi u tečnom stajnjaku utiču na izvesne osobine, npr. stimulacija ili kočenjemikrobiološki konverzionih procesa. Selektovane mikrobiološke kulture predložene su radiubrzanog digestivnog procesa. Po pravilu one zahtevaju inicijalan pH medij 6,0 sa dodavanjemlimunske kiseline i glukoze, kao hranidbene baze. U takvim uslovima ostvarljiva je redukcija6
- Page 2 and 3: Naučni časopis za poljoprivrednu
- Page 4 and 5: JUGOSLOVENSKO NAUČNO DRUŠTVO ZA P
- Page 6 and 7: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 8 and 9: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 10 and 11: 1978. godinaOd 1978. godine uveden
- Page 12 and 13: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 14 and 15: eliminaciji gasnih komponenti, redu
- Page 18 and 19: pH 8 netretiranog na pH 6 u tretira
- Page 20 and 21: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 22 and 23: 70,0060,0050,0061,55y = 2,1555x 3 -
- Page 24 and 25: Da bi se ostvarile zadate norme ras
- Page 26 and 27: Rasipač i đubrivo pokazali su kar
- Page 28 and 29: Drift je jedan od najvećih, ako ne
- Page 30 and 31: Sl 3.Orošivač sa T usmerivačemFi
- Page 32 and 33: kapi, ali one su podložne driftu.
- Page 34 and 35: Poljoprivrednom fakultetu u Novom S
- Page 36 and 37: ornamental Plant Res. Skierniewce-P
- Page 38 and 39: The total number of microorganisms
- Page 40 and 41: Ispitivanje hemijskog sastava zemlj
- Page 42 and 43: Tab. 3. Osnovna hemijska svojstva z
- Page 44 and 45: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 46 and 47: tanjiračom i rotacionom sitnilicom
- Page 48 and 49: perioda ukupan broj biljaka na ravn
- Page 50 and 51: Prinos korena mrkve, t/haYield of c
- Page 52 and 53: [17] Salokhe M, Ramalingan N. 2003.
- Page 54 and 55: Increasing the air throughput in th
- Page 56 and 57: još burnije reakcije i naglog pove
- Page 58 and 59: Sl. 1. Zavisnost toplotne snage kot
- Page 60 and 61: Sl. 5. Zavisnost energetske efikasn
- Page 62 and 63: [15] Janić T, Brkić M, Igić S, D
- Page 64 and 65: Sl .1. Slama spremna za baliranje (
- Page 66 and 67:
Ukoliko je manji prinos slame ekono
- Page 68 and 69:
predstavlja 4,15 puta više. Na ova
- Page 70 and 71:
Proizvodnja energije u svetu, tako
- Page 72 and 73:
Sirovine za proizvodnju biodizela u
- Page 74 and 75:
[2] Crnobarac J, Marinković R, Mul
- Page 76 and 77:
evropski Parlament i Veće prepozna
- Page 78 and 79:
Prskalica je opremljena sa po 36 T
- Page 80 and 81:
Sl. 6. Histogram poprečne distribu
- Page 82 and 83:
Ispitani orošivači su 2008. godi
- Page 84 and 85:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 86 and 87:
stvaranja većih gubitaka. Rotacion
- Page 88 and 89:
Tako je rotaciona kosačica sa 6 di
- Page 90 and 91:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 92 and 93:
Prskanje protiv korova može da se
- Page 94 and 95:
hkDSl. 5. Šematski prikaz traktora
- Page 96 and 97:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 98 and 99:
P k - snaga potrebna za kretanje iP
- Page 100 and 101:
sv p A 1ΔϕωϕOO 1A NRB 1ΔϕA ph
- Page 102 and 103:
vpRvoωOαFxψFRFzψ1FoSl. 2. Sile
- Page 104 and 105:
Tab. 2. Electrical arguments of ele
- Page 106 and 107:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 108 and 109:
Sl. 1. Biološka studija zemljišne
- Page 110 and 111:
je i manji procenat ispiranja nitra
- Page 112 and 113:
Sl. 8. Dubina i intenzitet sabijanj
- Page 114 and 115:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 116 and 117:
Ova ispitivanja obavljana su sa cil
- Page 118 and 119:
Neposredno pre skidanja metlica oba
- Page 120 and 121:
Tab. 4. Prinos semenskog kukuruza u
- Page 122 and 123:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 124 and 125:
REZULTATI ISPITIVANJA I DISKUSIJAVu
- Page 126 and 127:
U opisu algoritma biće korišćene
- Page 128 and 129:
[10] Nikolić R, Furman T, Počuča
- Page 130 and 131:
uzlazne vazdušne struje i sl.), ud
- Page 132 and 133:
Veličina kapljca, takođe, utiče
- Page 134 and 135:
Zemljišni drift Ground driftVazdu
- Page 136 and 137:
zbog nabavke dodatne opreme za ugra
- Page 138 and 139:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 141 and 142:
Sl. 2. Karta atara Opštine Sremska
- Page 143 and 144:
potrošnji energije isplativa kako
- Page 145 and 146:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 147 and 148:
Tab. 1. Potrošnja insekticida i ko
- Page 149 and 150:
Drugo rešenje za jesenju zaštitu
- Page 151 and 152:
održavanja stalne širine trake no
- Page 153 and 154:
LITERATURA[1] Crnobarac J, Marinkov
- Page 155 and 156:
studenata. On je to i zaslužio svo
- Page 157 and 158:
UDK: 631.372Savin L, Nikolić R, Si
- Page 159 and 160:
UDK: 631.352:633.31Potkonjak V, Zor
- Page 161 and 162:
UDK: 631.348:658.155.3:63.543Bugari
- Page 163 and 164:
UDC: 631.372Savin L, Nikolić R, Si
- Page 165 and 166:
UDC: 631.352:633.31Potkonjak V, Zor
- Page 167:
UDC: 631.348:658.155.3:63.543Bugari