eliminaciji gasnih komponenti, redukciji zagađivačkih komponenti u zemljišnoj vodianimalno-uzgojnih tehnologija, kao resursa za intenzifikaciju efekta “staklene bašte”.REZULTATI ISPITIVANJA I DISKUSIJAZemljani filteriGravitaciono kretanje komponenti stajnjaka kroz zemlju definisano je njihovim izdvajanjemdo izvesnog nivoa, kao posledica parcijalnih ili združenih efekata: separacije, hemijskihreakcija, biološke i mikrobiološke aktivnosti. Ovi efekti su baza operativnosti sistemazemljišnih filtera. Karakterističan primer je „Solepur“ sistem filtracije razvijan i testiran uBritaniji i Francuskoj (Bertrand et al, 1991; Bertrand et al, 1992; Martinez, 1997). Na osnovuameričkih iskustava tretirana je nitratno zasićena drenažna voda poljskog zemljišta, potomdenitrifikovana u otvorenom bazenu (Ritter i Eastburn, 1978). „Solepur“ tretmanska jedinicasastoji se iz tri dela, sl. 1:drenirano i zaštićeno od krećućih voda polje površine 3.000 m 2 , koje dozvoljava totalnipovratak proceđene vode kroz porastajuću ražanu travu Lolium perenne, u kojoj je doziransvinjski tečni stajnjak:• sistem „skladište-pumpa-reaktor za denitrifikaciju“ i• nekontrolisano polje za kompletiranje tretmana.Skladište tečnogstajnjaka,Slurry storageReaktor denitrifikacije,Denitrification reactorNH4 + → NO3 -Trenutno skladištenje,Intermediate storageKrajnji zemljišnitretman,Final soil treatmentPrečišćena voda, Clean waterSl. 1. Šematski prikaz "Solepur" procesa (Martinez, 1997)Fig. 1. Schematic of the "Solepur" process (Martinez, 1997)Proces obuhvata sledeće operacije:dolivanje kontrolisanog polja tečnim stajnjakom,sakupljanje i tretiranje nitratom zasićenih produkata i irigacija konačno tretirane vode napolju.Tokom nekoliko godina, 5.000 m 3 /ha sirovog tečnog stajnjaka svinja tretirano je nakontrolisanom polju (ekvivalent 1.000 m 3 /ha/godini). Prosečan godišnji tovar nutrienta bio je4.900 kg/ha od totalnog N, 1.600 kg/ha od totalnog P i 1700 kg/ha od totalnog K. U procesu jeumanjeno 99% hemijski zahtevnog kiseonika-HZO svinjskog stajnjaka, izdvojeno 99,9%fosfora i aproksimativno 90% azota. Prečišćena otpadna voda sadrži nisku koncentracijuorganske materije sa relativno visokim nivoom nitrata, kao produkta oksidacije stajnjačkog-N uzemlji. Stepen efikasnosti denitrifikacije bio je zadovoljavajući, demonstriran kroz zemljišneprofile neorganskog-N i kontinualnu analizu izlazne vode tečnim stajnjakom doziranog polja sakoncentracijom nitrata do 1.500 mg/l. Odstranjivanje azota iz nitratom zasićene tečnostiostvareno je kroz serijski denitrifikacione segmente. Sirov svinjski stajnjak, kao resursugljenika radi podrške biološke denitrifikacije, dodat je u zapreminu drenažne vode s odnosom1:20 do 1:100.U "Solepur" procesu zemljište je primarna tretmanska stanica, čineći fizičku i biološkubarijeru. Njegove zaustavne i biodegradabilne performanse uglavnom se ocenjuju preko efekta3
ceđenja vode. Međutim, izražene su izvesne sumnje na konačan kvalitet zemljišta nakon dužegperioda upotrebe, kada mogu da se očekuju teške stope minerala, organskih taloga i teškihmetala.Drugi filter sistemiFilterski sistem u četiri etape istraživan je u Mađarskoj, pri tretmanu razblaženog svinjskogstajnjaka, Kuli et al. (1996). Ovaj jednostavan niskocenovni sistem pokrenut je sa predfilteromod slame, uz prethodno efikasno obavljenu mehaničku separaciju. Filtersku postelju činedrvena strugotina, šljunak i peščano zemljište. Sistemsko opterećenje bilo je 2,5-5,0 m 3 /d.Njegova generalna efikasnost za HZO bila je 40-75% i 45-90% za BZO-biološki zavisankiseonik, tj. za ukupno obustavljenu materiju 60-99%.Princip membranske separacijeDve tečnosti mogu da se izmešaju same po sebi i kad nisu u neposrednom dodiru, većrazdvojene nekakvom poroznom membranom. Kao membrana mogu da poslužei: životinjskocrevo ili bešika, pergament hartija, pločice od šamota i slično. Ovakva difuzija dve tečnostikroz poroznu membranu naziva se osmoza (grč. osmos = prodiranje).BASl. 2. Aparatura za opis osmozeFig. 2. Apparatus for osmosis descriptionPri pojednostavljenom opisu procesa osmoze posmatra se staklena bočica bez dna, na koje serazapinje i hermetički fiksira membrana od svinjske bešike, sl. 2.Na gornjem kraju bočice A nastavi se uzana staklena cevčica. Bočica i donji deo cevčicepotom se napune, npr. rastvorom plavog kamena u vodi (može i obojeni alkohol), doziranogkroz slobodni otvor cevčice. Bočicu A treba spustiti u širi stakleni sud B sa čistom vodom, takoda nivo rastvora plavog kamena u cevčici i vode izvan nje bude isti. Nakon jednog časazapaziće se podizanje nivoa rastvora plavog kamena u cevčici. To znači da čista voda prodirenaviše kroz membranu nasuprot hidrostatičkom pritisku-endosmoza. Međutim, voda u širemsudu takođe postaje obojena, jer u nju, odozgo, kroz membranu prodire rastvor plavog kamenaeksosmoza.Po prolasku nekoliko dana, uočiće se da je kroz membranu više prodrlo čiste vodeu bočicu, a relativno malo rastvora plavog kamena iz bočice u vodu šireg suda. Odavde sezaključuje da svinjska bešika mnogo sporije propušta rastvor plavog kamena, no čistu vodu.Usled podizanja tečnosti u cevčici nastaje hidrostatički pritisak sa tendencijom porasta, da bi naodgovarajućoj visini tečnog stuba ostao konstantan. To znači da u rastvoru bočice postojipritisak jednak pritisku tečnog stuba „ρ·g·h“. Taj pritisak naziva se osmotskim, a podižepovršinu rastvora u cevčici, uzrokujući prodiranje čiste vode kroz membranu ka rastvoru. Osimtoga, on prisiljava molekule rastvorene materije u sudu da prodiru kroz poroznu membranu uneposredno okruženje. Kroz membranu intenzivnije prodire čista voda u prostor suda B, amanje molekula materije rastvorene u vodi plavog kamena. No, može biti i obratno, što jefunkcija prirode membranskog elementa.4
- Page 2 and 3: Naučni časopis za poljoprivrednu
- Page 4 and 5: JUGOSLOVENSKO NAUČNO DRUŠTVO ZA P
- Page 6 and 7: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 8 and 9: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 10 and 11: 1978. godinaOd 1978. godine uveden
- Page 12 and 13: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 16 and 17: Van Gastel i Thelosen (1995) istra
- Page 18 and 19: pH 8 netretiranog na pH 6 u tretira
- Page 20 and 21: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 22 and 23: 70,0060,0050,0061,55y = 2,1555x 3 -
- Page 24 and 25: Da bi se ostvarile zadate norme ras
- Page 26 and 27: Rasipač i đubrivo pokazali su kar
- Page 28 and 29: Drift je jedan od najvećih, ako ne
- Page 30 and 31: Sl 3.Orošivač sa T usmerivačemFi
- Page 32 and 33: kapi, ali one su podložne driftu.
- Page 34 and 35: Poljoprivrednom fakultetu u Novom S
- Page 36 and 37: ornamental Plant Res. Skierniewce-P
- Page 38 and 39: The total number of microorganisms
- Page 40 and 41: Ispitivanje hemijskog sastava zemlj
- Page 42 and 43: Tab. 3. Osnovna hemijska svojstva z
- Page 44 and 45: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 46 and 47: tanjiračom i rotacionom sitnilicom
- Page 48 and 49: perioda ukupan broj biljaka na ravn
- Page 50 and 51: Prinos korena mrkve, t/haYield of c
- Page 52 and 53: [17] Salokhe M, Ramalingan N. 2003.
- Page 54 and 55: Increasing the air throughput in th
- Page 56 and 57: još burnije reakcije i naglog pove
- Page 58 and 59: Sl. 1. Zavisnost toplotne snage kot
- Page 60 and 61: Sl. 5. Zavisnost energetske efikasn
- Page 62 and 63: [15] Janić T, Brkić M, Igić S, D
- Page 64 and 65:
Sl .1. Slama spremna za baliranje (
- Page 66 and 67:
Ukoliko je manji prinos slame ekono
- Page 68 and 69:
predstavlja 4,15 puta više. Na ova
- Page 70 and 71:
Proizvodnja energije u svetu, tako
- Page 72 and 73:
Sirovine za proizvodnju biodizela u
- Page 74 and 75:
[2] Crnobarac J, Marinković R, Mul
- Page 76 and 77:
evropski Parlament i Veće prepozna
- Page 78 and 79:
Prskalica je opremljena sa po 36 T
- Page 80 and 81:
Sl. 6. Histogram poprečne distribu
- Page 82 and 83:
Ispitani orošivači su 2008. godi
- Page 84 and 85:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 86 and 87:
stvaranja većih gubitaka. Rotacion
- Page 88 and 89:
Tako je rotaciona kosačica sa 6 di
- Page 90 and 91:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 92 and 93:
Prskanje protiv korova može da se
- Page 94 and 95:
hkDSl. 5. Šematski prikaz traktora
- Page 96 and 97:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 98 and 99:
P k - snaga potrebna za kretanje iP
- Page 100 and 101:
sv p A 1ΔϕωϕOO 1A NRB 1ΔϕA ph
- Page 102 and 103:
vpRvoωOαFxψFRFzψ1FoSl. 2. Sile
- Page 104 and 105:
Tab. 2. Electrical arguments of ele
- Page 106 and 107:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 108 and 109:
Sl. 1. Biološka studija zemljišne
- Page 110 and 111:
je i manji procenat ispiranja nitra
- Page 112 and 113:
Sl. 8. Dubina i intenzitet sabijanj
- Page 114 and 115:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 116 and 117:
Ova ispitivanja obavljana su sa cil
- Page 118 and 119:
Neposredno pre skidanja metlica oba
- Page 120 and 121:
Tab. 4. Prinos semenskog kukuruza u
- Page 122 and 123:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 124 and 125:
REZULTATI ISPITIVANJA I DISKUSIJAVu
- Page 126 and 127:
U opisu algoritma biće korišćene
- Page 128 and 129:
[10] Nikolić R, Furman T, Počuča
- Page 130 and 131:
uzlazne vazdušne struje i sl.), ud
- Page 132 and 133:
Veličina kapljca, takođe, utiče
- Page 134 and 135:
Zemljišni drift Ground driftVazdu
- Page 136 and 137:
zbog nabavke dodatne opreme za ugra
- Page 138 and 139:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 141 and 142:
Sl. 2. Karta atara Opštine Sremska
- Page 143 and 144:
potrošnji energije isplativa kako
- Page 145 and 146:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 147 and 148:
Tab. 1. Potrošnja insekticida i ko
- Page 149 and 150:
Drugo rešenje za jesenju zaštitu
- Page 151 and 152:
održavanja stalne širine trake no
- Page 153 and 154:
LITERATURA[1] Crnobarac J, Marinkov
- Page 155 and 156:
studenata. On je to i zaslužio svo
- Page 157 and 158:
UDK: 631.372Savin L, Nikolić R, Si
- Page 159 and 160:
UDK: 631.352:633.31Potkonjak V, Zor
- Page 161 and 162:
UDK: 631.348:658.155.3:63.543Bugari
- Page 163 and 164:
UDC: 631.372Savin L, Nikolić R, Si
- Page 165 and 166:
UDC: 631.352:633.31Potkonjak V, Zor
- Page 167:
UDC: 631.348:658.155.3:63.543Bugari