Veličina kapljca, takođe, utiče i na stepen isparljivosti (sl. 3) Ova pojava ima tri efekta natretman: smanjuje kvašenje površine, povećava gubitke usled drifta i utiče na koncentracijuaktivnih materija.Na slici je dato ponašanje i evaporacija vrlo male kapljice (< 100 μm) i male ( 100 – 175μm), u tri atmosferska okruženja: povoljnom ( temperatura 12 0 C, relativna vlažnost vazduha80 %), graničnom ( temperatura 25 0 C, relativna vlažnost vazduha 60 %) i nepovoljnom(temperatura 33 0 C, relativna vlažnost vazduha 40 %). Vrlo male kapljice od 70 μm, ugraničnom i nepovoljnom okruženju, zbog male brzine sedimentacije (11 s i 5,7 s), prelazemale puteve ( oko 0,8 m i 0,3 m), posle čega potpuno ispare zajedno sa pesticidom. Već kodmalih kapljica od 150 μm, zbog znatno veće brzine taloženja brzina smanjenja prečnika jemanja, a verovatnoća pogađanja mete veća. Zbog toga je korišćenje vrlo malih i malih kapljicau nepovoljnim vremenskim uslovima veoma nepovoljno i rizično.Sl. 3. Evaporacija i smanjivanje kapljica u slobodnom padu – u tri različita atmosferskaokruženjaFig. 3. Evaporation and size reduction of free falling droplets – three atmosphericconditionsKlimatski faktori, a posebno intenzitet vetra utiču na drift, navodi Luiders (1979). Pri brzinivetra od 0,2 m/s, mlaz koji proizvodi ventilator zaklapa ugao od 90 0 u odnosu na pravackretanja agregata, tj. ne dolazi do savijanja. Pri jačem povetarcu pri brzini od 3,3- 5,4 m/s,dolazi do znatnog savijanja vazdušne struje, pa je samim tim i drift veći. Osim klimatskihfaktora i vetra spomenuti autor je šematski predstavio i druge činioce koji utiču na intenzitetdrifta, a drift preko atmosfere, zemljišta i vode utiče na biljke, životinje i ljude (sl. 2) .121
Važnu ulogu u stvaranju drifta imaju same mašine za zaštitu bilja kroz: brzinu kretanjaagregata, radni pritisak rasprskivača, spektar kapljica u mlazu, vrste mašine, načina aplikacije ikapaciteta ventilatora.Bugarin (2004) daje rezultate eksploatacionih ispitivanja standardnih traktorskih orošivača uzaštiti zasada jabuka, primenom standardnih – visokih, srednjih i malih normi tretiranja, sagledišta nastalih gubitaka. Izmereni gubici nastali pri tretiranju, iskazani su preko zemljišnog ivazdušnog drifta u zavisnosti od korišćene količine tečnosti (norme) i uslova za rad.Sl. 4. Raspored mernih mesta pri merenju zemljišnog i vazdušnog driftaFig. 4. Position of measure platesNa sl. 5 prikazani su prosečni gubici radne tečnosti na zemljištu i u vazduhuprimenom standardnog nošenog orošivača za jedan prohod agregata. Gubici su iskazanipreko stvarne pokrivenosti površina, bez uzimanja u obzir koncentracije radne tečnosti.Sa gledišta zemljišnog drifta, najveći gubici ostvareni su kod varijante sa standardnomnormom ( 1.089 l/ha) i iznose 15,7 %, srednji sa srednjom normom (742 l/ha) sa vrednošću11,93 %, nešto manji sa malom normom ( 335 l/ha) u iznosu 9,52 %.Kada je reč o vazdušnom drifu, najveći gubici radne tečnosti, prema stvarnoj pokrivenostipovršina utvrđeni su kod varijante sa standardnom normom sa vrednošću 6,63 %, manji kodvarijante sa srednjom količinom tečnosti 4,63 %, a značajno manji kod varijante sa malomkoličinom, svega 1,13 %. Kod sve tri varijante, varijabilnost gubitaka u vidu vazdušnog driftapo ponavljanjima je velika sa nezadovoljavajućim koeficijentom varijacije, koji se kretao od43,41 % kod prve, do 88,52 % kod treće varijante.Kod svođenja utisaka o gubicima zemljišnog i vazdušnog drifta treba imati u vidu da sunavedene vrednosti sa sl. 5 izmerene sa jednim prohodom agregata. Pošto je sistem rada uzaštiti voćnjaka obično u vidu dvostranog tretiranja (prolazak kroz svaki međuredni prostor), upovratnom hodu agregata nastaju gubici koji su od 50 -100 % veći od navedenih.122
- Page 2 and 3:
Naučni časopis za poljoprivrednu
- Page 4 and 5:
JUGOSLOVENSKO NAUČNO DRUŠTVO ZA P
- Page 6 and 7:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 8 and 9:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 10 and 11:
1978. godinaOd 1978. godine uveden
- Page 12 and 13:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 14 and 15:
eliminaciji gasnih komponenti, redu
- Page 16 and 17:
Van Gastel i Thelosen (1995) istra
- Page 18 and 19:
pH 8 netretiranog na pH 6 u tretira
- Page 20 and 21:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 22 and 23:
70,0060,0050,0061,55y = 2,1555x 3 -
- Page 24 and 25:
Da bi se ostvarile zadate norme ras
- Page 26 and 27:
Rasipač i đubrivo pokazali su kar
- Page 28 and 29:
Drift je jedan od najvećih, ako ne
- Page 30 and 31:
Sl 3.Orošivač sa T usmerivačemFi
- Page 32 and 33:
kapi, ali one su podložne driftu.
- Page 34 and 35:
Poljoprivrednom fakultetu u Novom S
- Page 36 and 37:
ornamental Plant Res. Skierniewce-P
- Page 38 and 39:
The total number of microorganisms
- Page 40 and 41:
Ispitivanje hemijskog sastava zemlj
- Page 42 and 43:
Tab. 3. Osnovna hemijska svojstva z
- Page 44 and 45:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 46 and 47:
tanjiračom i rotacionom sitnilicom
- Page 48 and 49:
perioda ukupan broj biljaka na ravn
- Page 50 and 51:
Prinos korena mrkve, t/haYield of c
- Page 52 and 53:
[17] Salokhe M, Ramalingan N. 2003.
- Page 54 and 55:
Increasing the air throughput in th
- Page 56 and 57:
još burnije reakcije i naglog pove
- Page 58 and 59:
Sl. 1. Zavisnost toplotne snage kot
- Page 60 and 61:
Sl. 5. Zavisnost energetske efikasn
- Page 62 and 63:
[15] Janić T, Brkić M, Igić S, D
- Page 64 and 65:
Sl .1. Slama spremna za baliranje (
- Page 66 and 67:
Ukoliko je manji prinos slame ekono
- Page 68 and 69:
predstavlja 4,15 puta više. Na ova
- Page 70 and 71:
Proizvodnja energije u svetu, tako
- Page 72 and 73:
Sirovine za proizvodnju biodizela u
- Page 74 and 75:
[2] Crnobarac J, Marinković R, Mul
- Page 76 and 77:
evropski Parlament i Veće prepozna
- Page 78 and 79:
Prskalica je opremljena sa po 36 T
- Page 80 and 81:
Sl. 6. Histogram poprečne distribu
- Page 82 and 83: Ispitani orošivači su 2008. godi
- Page 84 and 85: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 86 and 87: stvaranja većih gubitaka. Rotacion
- Page 88 and 89: Tako je rotaciona kosačica sa 6 di
- Page 90 and 91: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 92 and 93: Prskanje protiv korova može da se
- Page 94 and 95: hkDSl. 5. Šematski prikaz traktora
- Page 96 and 97: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 98 and 99: P k - snaga potrebna za kretanje iP
- Page 100 and 101: sv p A 1ΔϕωϕOO 1A NRB 1ΔϕA ph
- Page 102 and 103: vpRvoωOαFxψFRFzψ1FoSl. 2. Sile
- Page 104 and 105: Tab. 2. Electrical arguments of ele
- Page 106 and 107: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 108 and 109: Sl. 1. Biološka studija zemljišne
- Page 110 and 111: je i manji procenat ispiranja nitra
- Page 112 and 113: Sl. 8. Dubina i intenzitet sabijanj
- Page 114 and 115: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 116 and 117: Ova ispitivanja obavljana su sa cil
- Page 118 and 119: Neposredno pre skidanja metlica oba
- Page 120 and 121: Tab. 4. Prinos semenskog kukuruza u
- Page 122 and 123: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 124 and 125: REZULTATI ISPITIVANJA I DISKUSIJAVu
- Page 126 and 127: U opisu algoritma biće korišćene
- Page 128 and 129: [10] Nikolić R, Furman T, Počuča
- Page 130 and 131: uzlazne vazdušne struje i sl.), ud
- Page 134 and 135: Zemljišni drift Ground driftVazdu
- Page 136 and 137: zbog nabavke dodatne opreme za ugra
- Page 138 and 139: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 141 and 142: Sl. 2. Karta atara Opštine Sremska
- Page 143 and 144: potrošnji energije isplativa kako
- Page 145 and 146: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 147 and 148: Tab. 1. Potrošnja insekticida i ko
- Page 149 and 150: Drugo rešenje za jesenju zaštitu
- Page 151 and 152: održavanja stalne širine trake no
- Page 153 and 154: LITERATURA[1] Crnobarac J, Marinkov
- Page 155 and 156: studenata. On je to i zaslužio svo
- Page 157 and 158: UDK: 631.372Savin L, Nikolić R, Si
- Page 159 and 160: UDK: 631.352:633.31Potkonjak V, Zor
- Page 161 and 162: UDK: 631.348:658.155.3:63.543Bugari
- Page 163 and 164: UDC: 631.372Savin L, Nikolić R, Si
- Page 165 and 166: UDC: 631.352:633.31Potkonjak V, Zor
- Page 167: UDC: 631.348:658.155.3:63.543Bugari