Savremena poljoprivredna <strong>tehnika</strong>Cont. Agr. Engng. Vol. 35, No. 1-2, 1-156, Novi Sad, februar 2009Biblid: 0350-2953(2009)35:1-2, 1-8UDK: 636.4:631.223:628.8Pregledni radReview paperKONVENCIONALNI I RAZVOJNI TRETMANI OTPADNE VODE USTOČARSTVUCONVENTIONAL AND DEVELOPING TREATMENTS OF ANIMALHUSBANDRY EFFLUENTSZoranović M, Bajkin A, Vujić Ž.*REZIMEZagađenje vode često je izazvano raskvašavanjem stajnjaka, ispiranjem minerala u dubjlezemljišne slojeve ili direktnim izbacivanjem u vodene tokove. Neiskorišćeni od useva, nutrientistajnjaka mogu da otiču u površinsku ili zemljišnu vodu. Azot i fosfor su nutrienti od baznepoljoprivredne važnosti sa najvećim potencijalom zagađenja pomenutih izvora vode. Redukcijaazotnih i fosfornih jedinjenja podrazumeva primenu širokog ranga konvencionalnih i razvojnihfilter sistema.Ključne reči: tečni stajnjak, nitrat, nitrit, otpadna voda, zemljište, filterSUMMARYWater pollution is usualy caused by manure leaching, minerals rinse in deep soil layers or bydirect manure ejection in water body. Unused from growed plants, manure nutrients could runoff in the surface or soil water. Nitrogen and phosphorous are basic nutrients of agriculturalimportance, with the largest pollution potential of mentioned water sources. Reduction ofnitrogen and phosphorus compounds includes application of wide range of conventional anddeveloping filter systems.Key words: slurry, nitrate, nitrite, effluent, soil, filterUVODZagađenje vode iz stajnjaka uglavnom je posledica njegovog raskvašavanja s oticanjemminerala po zemljišnoj površini, ispiranjem u njene dublje slojeve i „slučajno ili s namerom“,direktnog pražnjenja u stajaće ili tekuće izvore. Neiskorišćeni od useva, nutrienti stajnjakainkorporiraju se u površinsku ili zemljišnu vodu. Među njima, usled maksimalnog potencijalapo intenzitet zagađenja vode, azot i fosfor su od glavne poljoprivredne važnosti. Oba nutrientamogu biti usvojena porastom useva, ući u površinsku vodu ili fenomenom objedinjenjaorganske materije imobilizirani u zemljište. Azot iz stajnjaka može biti raskvašen u zemljišnojvodi ili emitovan kao gas u atmosferu.Raskvašavanje nitrata predstavlja prenos azota u formi NO 3 - po zemljišnim slojevima nadubini >1 m. Ovo je posledica zanemarljive adsorpcije nitratnog-N anjona od finih čestica satendencijom koncentrisanja ka površinskom sloju zemljišta.* Dr Miodrag Zoranović, docent, dr Anđelko Bajkin, redovni profesor, mr Željko VujićPoljoprivredni fakultet, Novi Sad, Trg Dositeja Obradovića 8, zormi@polj.ns.ac.yu1
Svež tečni stajnjak tipično sadrži 50% organskog i 50% amonijačnog azota (NH 3 -N). Nakonaplikacije organski-N nije u potpunosti dostupan biljkama tokom prve godine. Generalno,procenjuje se aproksimativnih 50% konverzije u formu NH 3 -N. Bazni deo druge polovinepostaje dostupnim u narednim godinama, prema tipično dezintegracionim serijama u funkcijizemljišno-klimatskih uslova.Konverzija amonijaka u nitrate temperaturno je zavisna. Tip zemljišta ima velik uticaj nakoličinu nitrata penetriranog u njemu sadržanoj vodi. Nitrat može biti uspešno ispran u njojkroz izdašnu peskovitu i šljunkovitu strukturu. Usled kompozicije mikropora, u ilovastomzemljištu izražen je fenomen kapilarne vlage, sa tendencijom stvaranja anaerobnih uslova.Posledica toga je iritacija denitrifikacije sa transformacijom nitrata uglavnom u N 2 -gas i nižistepen N 2 O preko zemljišnih mikroorganizama. Azotni oksid i gas odlaze u atmosferu iredukuju količinu nitrata dospelih do zemljišne vode.Ekstremno je disperzan raspored padavina u zemljama Evropske unije. Višak količinapadavina u severozapadnoj Evropi je do 300 mm (padavine minus evaporacija tokom perioda„septembar - mart“). Sva ova kišnica, kao komponenta mešavine sa uneseno neiskorišćenimazotom u višku od 34 kg/ha, biće izjednačena sa potencijalnom dozom od 50 mg NO 3 /lispirajuće vode. Za Južnu Evropu, bez viška padavina, organsko zagađenje stajaće vode soduzimanjem kiseonika redovno je propraćeno neprijatnim mirisima okruženja.Pitka voda, koja sadrži nitratni-N u višku od 10 mg/l (ekvivalent 50 mg/l nitrata) ponekadmože da izazove fatalno krvno oboljenje methemoglobinaemia kod odojčadi mlađoj od 6meseci. Potrošnja nitrata, očigledno nema kratko intervalne uticaje na odrasle osobe. Kodsisara, nitrat sam po sebi nije toksičan, ali je prethodnik nitrita proizvedenog kroz njegovumikrobiološku redukciju u donjem delu alimentarnog kanala, ili u loše pripremljenoj hrani.Vremenski interval između unošenja i prvog raskvašavanja tečnog stajnjaka najvažniji jeupravljački faktor koncentracija: organske materije, azota (N) i fosfora (P) u tehnološkiotpadnoj vodi. Godišnje, maksimalno preporučene aplikacione stope svinjskog tečnog stajnjakasu 35 m 3 /ha sa 50 kg P. U ovoj aplikacionoj stopi, pri odvođenju vode iz nepropustljivihslojeva zemljišta, sadržano je oko 2 kg P/ha pri 4% unešenog P. Ovo ne znači da će ukupnakoličina prisutnog P dopreti do površinske vode. Slobodni amonijak, pre nego amonijačni jon,predstavlja značajniji uticaj na vodni sistem. On je otrovan za većinu riba, čak pri niskimkoncentracijama. Za osetljive riblje vrste - losos, nivo slobodnog NH 3 u vodi, ne viši od 5 ppm,obično izaziva negativne životne reakcije. Činjenično, efekti mnogih zagađivačkih incidenataiz tečnog stajnjaka izraženi su visokim stepenom pomora ribe.Glavni efekat opterećenja površinske vode organskom materijom manifestuje seoduzimanjem dostupnog kiseonika, kao rezultat višeg nivoa mikrobioloških aktivnosti. Ustajaćoj ili sporo tekućoj vodi, anaerobni uslovi brzo se razvijaju sa pridruženim razvojemneprijatnih mirisa i redukcijom raznolikosti biosistema. Za brze vodene tokove poboljšanjeaerobnog stanja uglavnom brzo nastupa.MATERIJAL I METODU domaćim uslovima stajnjak se najvećim delom nepropisno koristi. Stepen zagađenja tribazna životna faktora “vazduh, voda i zemlja” veoma je visok. S obzirom na prirodupokretljivosti, zakonske regulative zemalja u okruženju vazduh i vodu stavljaju na prvo mestomogućih susedskih sporova. Na osnovu iskustava zemalja Evropske unije, kao nužan proizvoduzgojnih procesa životinjskih vrsta, stajnjak i ostale vrste animalnih otpada tretiraju se kaoenergetski i prihranjivački resursi. Pri tome je naglasak na usavršavanju tehnologija dorade i2
- Page 2 and 3: Naučni časopis za poljoprivrednu
- Page 4 and 5: JUGOSLOVENSKO NAUČNO DRUŠTVO ZA P
- Page 6 and 7: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 8 and 9: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 10 and 11: 1978. godinaOd 1978. godine uveden
- Page 14 and 15: eliminaciji gasnih komponenti, redu
- Page 16 and 17: Van Gastel i Thelosen (1995) istra
- Page 18 and 19: pH 8 netretiranog na pH 6 u tretira
- Page 20 and 21: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 22 and 23: 70,0060,0050,0061,55y = 2,1555x 3 -
- Page 24 and 25: Da bi se ostvarile zadate norme ras
- Page 26 and 27: Rasipač i đubrivo pokazali su kar
- Page 28 and 29: Drift je jedan od najvećih, ako ne
- Page 30 and 31: Sl 3.Orošivač sa T usmerivačemFi
- Page 32 and 33: kapi, ali one su podložne driftu.
- Page 34 and 35: Poljoprivrednom fakultetu u Novom S
- Page 36 and 37: ornamental Plant Res. Skierniewce-P
- Page 38 and 39: The total number of microorganisms
- Page 40 and 41: Ispitivanje hemijskog sastava zemlj
- Page 42 and 43: Tab. 3. Osnovna hemijska svojstva z
- Page 44 and 45: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 46 and 47: tanjiračom i rotacionom sitnilicom
- Page 48 and 49: perioda ukupan broj biljaka na ravn
- Page 50 and 51: Prinos korena mrkve, t/haYield of c
- Page 52 and 53: [17] Salokhe M, Ramalingan N. 2003.
- Page 54 and 55: Increasing the air throughput in th
- Page 56 and 57: još burnije reakcije i naglog pove
- Page 58 and 59: Sl. 1. Zavisnost toplotne snage kot
- Page 60 and 61: Sl. 5. Zavisnost energetske efikasn
- Page 62 and 63:
[15] Janić T, Brkić M, Igić S, D
- Page 64 and 65:
Sl .1. Slama spremna za baliranje (
- Page 66 and 67:
Ukoliko je manji prinos slame ekono
- Page 68 and 69:
predstavlja 4,15 puta više. Na ova
- Page 70 and 71:
Proizvodnja energije u svetu, tako
- Page 72 and 73:
Sirovine za proizvodnju biodizela u
- Page 74 and 75:
[2] Crnobarac J, Marinković R, Mul
- Page 76 and 77:
evropski Parlament i Veće prepozna
- Page 78 and 79:
Prskalica je opremljena sa po 36 T
- Page 80 and 81:
Sl. 6. Histogram poprečne distribu
- Page 82 and 83:
Ispitani orošivači su 2008. godi
- Page 84 and 85:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 86 and 87:
stvaranja većih gubitaka. Rotacion
- Page 88 and 89:
Tako je rotaciona kosačica sa 6 di
- Page 90 and 91:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 92 and 93:
Prskanje protiv korova može da se
- Page 94 and 95:
hkDSl. 5. Šematski prikaz traktora
- Page 96 and 97:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 98 and 99:
P k - snaga potrebna za kretanje iP
- Page 100 and 101:
sv p A 1ΔϕωϕOO 1A NRB 1ΔϕA ph
- Page 102 and 103:
vpRvoωOαFxψFRFzψ1FoSl. 2. Sile
- Page 104 and 105:
Tab. 2. Electrical arguments of ele
- Page 106 and 107:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 108 and 109:
Sl. 1. Biološka studija zemljišne
- Page 110 and 111:
je i manji procenat ispiranja nitra
- Page 112 and 113:
Sl. 8. Dubina i intenzitet sabijanj
- Page 114 and 115:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 116 and 117:
Ova ispitivanja obavljana su sa cil
- Page 118 and 119:
Neposredno pre skidanja metlica oba
- Page 120 and 121:
Tab. 4. Prinos semenskog kukuruza u
- Page 122 and 123:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 124 and 125:
REZULTATI ISPITIVANJA I DISKUSIJAVu
- Page 126 and 127:
U opisu algoritma biće korišćene
- Page 128 and 129:
[10] Nikolić R, Furman T, Počuča
- Page 130 and 131:
uzlazne vazdušne struje i sl.), ud
- Page 132 and 133:
Veličina kapljca, takođe, utiče
- Page 134 and 135:
Zemljišni drift Ground driftVazdu
- Page 136 and 137:
zbog nabavke dodatne opreme za ugra
- Page 138 and 139:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 141 and 142:
Sl. 2. Karta atara Opštine Sremska
- Page 143 and 144:
potrošnji energije isplativa kako
- Page 145 and 146:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 147 and 148:
Tab. 1. Potrošnja insekticida i ko
- Page 149 and 150:
Drugo rešenje za jesenju zaštitu
- Page 151 and 152:
održavanja stalne širine trake no
- Page 153 and 154:
LITERATURA[1] Crnobarac J, Marinkov
- Page 155 and 156:
studenata. On je to i zaslužio svo
- Page 157 and 158:
UDK: 631.372Savin L, Nikolić R, Si
- Page 159 and 160:
UDK: 631.352:633.31Potkonjak V, Zor
- Page 161 and 162:
UDK: 631.348:658.155.3:63.543Bugari
- Page 163 and 164:
UDC: 631.372Savin L, Nikolić R, Si
- Page 165 and 166:
UDC: 631.352:633.31Potkonjak V, Zor
- Page 167:
UDC: 631.348:658.155.3:63.543Bugari