Sl. 8. Dubina i intenzitet sabijanja zemljišta točkovima traktora u zavisnosti od načinaobrade zemljišta (Sommer, 1999)Fig. 8. Depth and intensity of soil compaction under tractor wheels, depending on soiltillage method (Sommer, 1999)Gajenje šećerne repe gde se nakon preduseva (najčešće žitarica), a pre glavnog useva, uvodipostupak gajenja međuuseva ( uljana repica, slačica i facelija ) takođe ima svoje prednosti kakosa biološkog stanovišta, tako i ekonomskog energetskog i ekološkog.Rezultati sopstvenog istraživanjaUzimajući u obzir navedena svetska i sopstvena saznanja o redukovanim sistemima obradei setve u gajenju uskorednih kultura istraživački rad usmeren je ka prikupljanju iskustavao proizvodnji širokorednih kultura značajnih za naša područja, kao što je, pre svega, kukuruz išećerna repa. Na postavljenim makroogledima šećerne repe praćeni su efekti konvencijalnei redukovane obrade. Dubina obrade kod konvencionalnog ogleda bila je 30 cm, a kodredukovanog, postavljenog sa razrivačem 25 i 30 cm. Rezultati makroogleda idu u prilogkonzervacijske obrade. U proleće nicanje useva je bilo ujednačenije na konzervacijskimogledima zbog toga što je i vlažnost zemljišta na njima bila ujednačenija, odnosno manjeisušena, a to je rezultiralo povećanim sklopom od 5 - 10 hiljada biljaka po ha. Primenjenemehaničke i hemijske nege od korova i štetočina su na ogledu bile identične. Kod redukovaneobrade vegetacija korovskog bilja je ranije krenula, a razlike u brojnosti korova na svimvarijantama ogleda su bile minimalne. Ostvaren prinos na konvencijalnom delu ogleda bio je69,34 t/ha, na varijanti sa dubljom redukovanom obradom (30 cm) 78,13 t/ha, a sa plićom (25cm ) 79,43 t/ha. Iz navedenog proizilazi da je na ogledu sa plićom redukovanom obradomostvareno povećanje prinosa od 12,7%. Osim toga, na tom delu ogleda utvrđena je i uštedau potrošnji goriva od 17 lit /ha.ZAKLJUČAKProizvodnja šećerne repe, kao i ostale širokoredne i uskoredne ratarske kulture koje se gajepo sistemu direktne setve (no till) ili konzervacijske obrade, ima značajne energetske,ekonomske i ekološke efekte u odnosu na klasičnu obradu plugom. Sistemom direktne setvei konzervacijske obrade podstiče se biološka aktivnost zemljišta i poboljšava vodno – vazdušnirežim što vodi ka povećanju humusa, bolje infiltracije vlage, smanjenja erozije, sporijeispiranje hranljivih materija i hemijskih zaštitnih sredstava u donje slojeve zemljišnog profila.Struktura zemljišta kod primene direktne setve je povoljnija za primenu visokoproduktivnih101
agregata u svim tehnološkim operacijama, jer dolazi do manjeg sabijanja po dubini profilazemljišta. Efekti konzervacijske obrade u odnosu na direktnu setvu su sa gledišta zaštitneobrade zemljišta manji, međutim konzervacijska obrada je više istražena i nalazi veću primenupogotovu u proizvodnji šećerne repe. Gajenje repe na međuusevu takođe sve više se širi,a u tom slučaju se koriste i varijante konzervacijske obrade i direktne setve. Početni rezultatimakroogleda pokazuju da se i u našim uslovima postižu veći prinosi šećerne repe (12%)primenom konzervacijskih sistema obrade zemljišta.LITERATURA[1] Brunotte J, Sommer K. 2000. Gute fachliche praxis beim Einsatz leistungsfähigerErntetechnik, Landtechnik 55(11):14-16.[2] Brunotte, J, Joschko M, Rogasik H. 1998. Mulchsaat standortanngepasst – festerBaustein Heutiger Zuckerrubenproduktion, Zuckerrube, 47 (4):199 -202.[3] Frilinghaus MO, Bork H. R. 1999. Schutz des Bosens. Buchwald, K.: Engelhardt, W.(HRSG.) Bonn. Economica Verlag. ISBN 3 – 87081 – 512 – 4. 169.[4] Chervet A, Ramsier L, Sturny WG. 2006. Bodenwasser bei Direktsaat und Pflug,Agrar Forschung, 13 (4): 162- 69.[5] Chervet A, Hofe, P, Sturny WG. 2007. Direktssat und ihr Beitrag fur denBodenschutz in der Schweiz, Vorkschop Direktsaat am o1. Marz 2007 in Leipzig[6] Malinović N, Meši M. 2008. Pravci razvoja mehanizacije za racionalniju i ekološkuproizvodnju hrane, Savremena poljoprivredna <strong>tehnika</strong>, 34(3-4):171-180.[7] Merkes R, Lucke W. 1998. Anforderungen an die erntetechnik, Zuckerrüben,47(1):44-47.[8] Meši M, Turan J, Lazić V, Popović, V. 2003. Efekti postojeće i savremene[9] mehanizacije u vađenju šećerne repe, Savremena poljoprivredna <strong>tehnika</strong>, 29(4):193-199.[10] Rühl R. 2008. Ergebnisse langjähriger Bodenbearbeitungs Versuche imGeschäftsbereich Landwirtschaft der Südzuker AG, Südzuker AG Manncheim, 37[11] Sandler T. 2007. Erste Erfahrungen zu No–Till in weiten Fruchtfolgestellungen,Direktsaatworkshop Leipzig.[12] Sommer C. 1999. Konservierende Bodenbearbeitung – ein Konzept zur Losungagrarrelevanter Bodenschutzprobleme. Bodenschutz 1, 15-19.[13] Tebrügge F. 2007. Visionen für die Direktssat, Wokschop Direktssat, Leipzig, 01.03.2007.[14] .WWW.gkb –ev.de/konzervierende Bodenbearbeitung /Okologische vorteile, 2008.[15] Anonim 2002: Gut fachliche Praxis zur Vorsorge gegen Bodenschadverdichtungenund Bodenerosion, Bundes ministerium fur Verbraucherschutz, Ernahrung undLandwirtschaft, 107.Napomena: Rad je rezultat istraživanja na projektu br. 114-451-00707/2008, koji finansiraAP Vojvodina, pod nazivom „Ekološki i energetski aspekti različitih tehnologija obradezemljišta“.Primljeno: 14.01.2009. Prihvaćeno: 26.01.2009.102
- Page 2 and 3:
Naučni časopis za poljoprivrednu
- Page 4 and 5:
JUGOSLOVENSKO NAUČNO DRUŠTVO ZA P
- Page 6 and 7:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 8 and 9:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 10 and 11:
1978. godinaOd 1978. godine uveden
- Page 12 and 13:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 14 and 15:
eliminaciji gasnih komponenti, redu
- Page 16 and 17:
Van Gastel i Thelosen (1995) istra
- Page 18 and 19:
pH 8 netretiranog na pH 6 u tretira
- Page 20 and 21:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 22 and 23:
70,0060,0050,0061,55y = 2,1555x 3 -
- Page 24 and 25:
Da bi se ostvarile zadate norme ras
- Page 26 and 27:
Rasipač i đubrivo pokazali su kar
- Page 28 and 29:
Drift je jedan od najvećih, ako ne
- Page 30 and 31:
Sl 3.Orošivač sa T usmerivačemFi
- Page 32 and 33:
kapi, ali one su podložne driftu.
- Page 34 and 35:
Poljoprivrednom fakultetu u Novom S
- Page 36 and 37:
ornamental Plant Res. Skierniewce-P
- Page 38 and 39:
The total number of microorganisms
- Page 40 and 41:
Ispitivanje hemijskog sastava zemlj
- Page 42 and 43:
Tab. 3. Osnovna hemijska svojstva z
- Page 44 and 45:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 46 and 47:
tanjiračom i rotacionom sitnilicom
- Page 48 and 49:
perioda ukupan broj biljaka na ravn
- Page 50 and 51:
Prinos korena mrkve, t/haYield of c
- Page 52 and 53:
[17] Salokhe M, Ramalingan N. 2003.
- Page 54 and 55:
Increasing the air throughput in th
- Page 56 and 57:
još burnije reakcije i naglog pove
- Page 58 and 59:
Sl. 1. Zavisnost toplotne snage kot
- Page 60 and 61:
Sl. 5. Zavisnost energetske efikasn
- Page 62 and 63: [15] Janić T, Brkić M, Igić S, D
- Page 64 and 65: Sl .1. Slama spremna za baliranje (
- Page 66 and 67: Ukoliko je manji prinos slame ekono
- Page 68 and 69: predstavlja 4,15 puta više. Na ova
- Page 70 and 71: Proizvodnja energije u svetu, tako
- Page 72 and 73: Sirovine za proizvodnju biodizela u
- Page 74 and 75: [2] Crnobarac J, Marinković R, Mul
- Page 76 and 77: evropski Parlament i Veće prepozna
- Page 78 and 79: Prskalica je opremljena sa po 36 T
- Page 80 and 81: Sl. 6. Histogram poprečne distribu
- Page 82 and 83: Ispitani orošivači su 2008. godi
- Page 84 and 85: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 86 and 87: stvaranja većih gubitaka. Rotacion
- Page 88 and 89: Tako je rotaciona kosačica sa 6 di
- Page 90 and 91: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 92 and 93: Prskanje protiv korova može da se
- Page 94 and 95: hkDSl. 5. Šematski prikaz traktora
- Page 96 and 97: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 98 and 99: P k - snaga potrebna za kretanje iP
- Page 100 and 101: sv p A 1ΔϕωϕOO 1A NRB 1ΔϕA ph
- Page 102 and 103: vpRvoωOαFxψFRFzψ1FoSl. 2. Sile
- Page 104 and 105: Tab. 2. Electrical arguments of ele
- Page 106 and 107: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 108 and 109: Sl. 1. Biološka studija zemljišne
- Page 110 and 111: je i manji procenat ispiranja nitra
- Page 114 and 115: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 116 and 117: Ova ispitivanja obavljana su sa cil
- Page 118 and 119: Neposredno pre skidanja metlica oba
- Page 120 and 121: Tab. 4. Prinos semenskog kukuruza u
- Page 122 and 123: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 124 and 125: REZULTATI ISPITIVANJA I DISKUSIJAVu
- Page 126 and 127: U opisu algoritma biće korišćene
- Page 128 and 129: [10] Nikolić R, Furman T, Počuča
- Page 130 and 131: uzlazne vazdušne struje i sl.), ud
- Page 132 and 133: Veličina kapljca, takođe, utiče
- Page 134 and 135: Zemljišni drift Ground driftVazdu
- Page 136 and 137: zbog nabavke dodatne opreme za ugra
- Page 138 and 139: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 141 and 142: Sl. 2. Karta atara Opštine Sremska
- Page 143 and 144: potrošnji energije isplativa kako
- Page 145 and 146: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 147 and 148: Tab. 1. Potrošnja insekticida i ko
- Page 149 and 150: Drugo rešenje za jesenju zaštitu
- Page 151 and 152: održavanja stalne širine trake no
- Page 153 and 154: LITERATURA[1] Crnobarac J, Marinkov
- Page 155 and 156: studenata. On je to i zaslužio svo
- Page 157 and 158: UDK: 631.372Savin L, Nikolić R, Si
- Page 159 and 160: UDK: 631.352:633.31Potkonjak V, Zor
- Page 161 and 162: UDK: 631.348:658.155.3:63.543Bugari
- Page 163 and 164:
UDC: 631.372Savin L, Nikolić R, Si
- Page 165 and 166:
UDC: 631.352:633.31Potkonjak V, Zor
- Page 167:
UDC: 631.348:658.155.3:63.543Bugari