5 - Bunjevci

BUNJEVAČKE n o v i n eVISTIPRIKO 500 KVADRATI NOVI JE PROSTOR ZA BUNJEVCE U SOMBORUNAPOKON BUNJEVAČKIDOM U SOMBORUOvo je značajan trenutka ne samo za rad U.G. „Bunjevačko kolo”, već i za sve Bunjevce, jel će nataj način bit omogućena bolja promocija bunjevačke kulture, njevog jezika i običajaU.G. „Bunjevačko kolo” Sombor je osnova--no 6. oktobra 1921. god. s ciljom očuvanja bunjevačkogkulturnog identiteta na ovim prostorima.U međuratnim okolnostima, koje su bilerelativno povoljne po bunjevački narod, društvose nesmetano razvijalo i nigovalo bunjevačkutradiciju. Već u to vrime se nadaleko poznatabunjevačka žetelačka svečanost „Dužionica”slavila na ulicama Sombora, a U.G. „Bunjevačkokolo” je još onda bilo organizator iidejni nosilac ove manifestacije, ko i Velikogbunjevačkog prela. U godinama nakon Drugogsvitskog rata, tadašnja vlast donosi ukaz da sesvi Bunjevci imaje smatrat Hrvatima. Bilo jeodređeno da svi Bunjevci koji su tada nazvaniHrvatima, ukoliko kako-tako žele sačuvat svojutradiciju, mogu imat zajedno s Hrvatima samojedno kulturno-umitničko društvo i u tusvrhu su od vlasti dobili zgradu u Somboru kojaje nazvana KUD „Vladimir Nazor”. U skladus takom situacijom, svi Bunjevci, kako onikoji su se milom iskazivali za Hrvate tako i onikoje je na to prisilila ondašnja vlast, prionulina poso da od ti prostorija naprave ambijentpodoban za očuvanje bunjevačke kulture i običaja.Od ranije ledare, napravljena je velika sala,dograđen sprat i izvršeni su mnogi obimniradovi na objektu.Kad je došlo vrime (krajom devedeseti i početkom2000. god.), da se Bunjevci sa osnovnimpravima zagarantovanim našim Ustavom,i međunarodnim ugovorima koje garantuje našazemlja,mogu slobodno ko taki iskazivat,grupa ljudi se izdvojila iz KUD „Vladimir Nazor”i 6. oktobra 2000. god. reosniva U.G.„Bunjevačko kolo”, koje danas broji oko 300 članova.Jedina bunjevačka institucija u Somboruje tom prilikom ostala brez prostorija, pa jesvoju dilatnost obavljala u neadekvatnim uslovima,po privatnim stanovima, kafanama, takoreći „pod vedrim nebom”. Iako treća po veličininacionalna manjina u Somboru, Bunjevci usvojem vlasništvu, za razliku od druge dve nacionalnemanjine (Hrvata i Mađara), do sad nisuimali ni jedan jedini kvadratni meter prostora.Velik poso: od prazne hale triba napravit prostor za rad UdruženjaUlaz u buduće prostorije Udruženja građana „Bunjevačko kolo”Nov motivNakon dužeg teškog perioda za Bunjevce,sad se pruža prilika da se ispravesve nepravde, i da bunjevačko imei dilo ponovo zablistaje u punom sjaju.Ova odluka motivisaće i one neodlučnemed Bunjevcima, da se angažuju i dajusvoj doprinos očuvanju bunjevačkog identiteta.Međutim, sad nakon toliko godina nepravde,odlukom gradski vlasti u Somboru, bunjevačkanacionalna manjina konačno će dobitodgovarajuće prostorije za rad. Na lokaciji kojase nalazi u strogom centru varoši, pored Narodnogpozorišta, na atresi Trg Koste Trifkovićab.b. nalaze se prostorije bivše štamparijekoje će nakon adaptacije dilit GKUD „ Ravangrad”i U.G. „Bunjevačko kolo”. Ove dvi kulturno-umitničkeinstitucije uspišno sarađivaje većdugački niz godina i s obzirom na to da „Bunjevačkokolo” nema svoju folklornu sekciju,svi Bunjevci koji žele da se bave ovom delatnostisu članovi GKUD „Ravangrad”. Ovo jeznačajan trenutak ne samo za rad U.G. „Bunjevačkokolo”, već i za sve Bunjevce, jel će nataj način bit omogućena bolja promocija bunjevačkekulture, njevog jezika i običaja.Naredni problem pridstavlja prikupljanjeznačajni finansijski sridstava potribni za adaptacijudobijeni prostorija, al brez obzira na tajproblem, u bunjevačkom narodu se osića velikozadovoljstvo zbog ovog uspiha.Tanja Bošnjak8Godina III, oktobar 2007, broj 28