Broj 216, siječanj 2009. - HEP Grupa

2562167Đurđa SušecGlavni urednik HEP VjesnikaU ovom broju:Članovi Uprave HEP-a d.d. posjetili TE-TO Zagreb 3Plinska kriza: Hrvatski elektroenergetski sustavponovno dokazao snagu 4 – 7Dr. sc. Darko Dvornik: Snaga za investicije i regionalno širenje 8, 9Nove cijene topline i plina 10HEP Proizvodnja i HEP Operator prijenosnog sustava:Ugovor o pružanju pomoćnih usluga 11Organizacijski ustroj: Promjene na strateškoj razini 12Ralf Blomberg izabran za predsjednika Njemačko-hrvatske industrijske komore 13Zimska nepogoda u Lici: Veliki teret prizemljio stupove i žicu 14 – 16Utemeljena Europska mreža operatora prijenosnih sustava - ENTSO-E 17O Energetskoj strategiji: Struka ne smije prešutjeti! 18, 19Novi doktori znanosti u HEP-u 25SAP platforma; Dragocjena potpora poslovanju 26, 27S lica mjesta: Elektrojug Dubrovnik 32, 33HEP popust vojske2HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009.15U ozračju prijetećih informacija o svjetskojfinancijskoj krizi, recesiji, otpuštanju ljudi i svimneugodnim popratnim pojavama, uz upozorenjada ni nas neće zaobići crni dani, početkom godinedogodila se plinska kriza osobito pogubna zazemlje koje nisu pravodobno – nakon takve plinskekrize 2006. godine – osigurale pomoćne dobavnepravce prirodnog plina.Kao posljedica ovogodišnje ponovljeneplinske krize u Hrvatskoj, uobičajeno prvi napopisu redukcija prirodnog plina bili su velikipotrošači - HEP i Petrokemija, koja je tih danazbog remonta bila izvan pogona.Poučen ranijim iskustvom, HEP je biopripravan. Toga jutra, na blagdan Sveta tri kralja6. siječnja, kada je stigao nalog za smanjenjepotrošnje prirodnog plina za rad termoenergetskihpostrojenja, obavljeni su već uhodani postupcipromjene energetskog goriva, odnosno zamjeneplina loživim uljem, uz angažiranje autonomnihtoplinskih kapaciteta tamo gdje postoje. Premdato izgleda i može biti jednostavno, zapravouvijek postoji rizik optimalnog rada svihsastavnica procesa u složenim termoenergetskimpostrojenjima. Odmah su na poziv, uz postrojenjabili naši ljudi, odgovorni za pojedini njihovsegment i tijekom samo nekoliko sati strojevi su uhodu premostili tu promjenu. Kupci ni slutili nisušto se događalo na ishodišnoj točki lanca opskrbetoplinskom i električnom energijom. A živa utermometru spuštala se od -7°C do – 20°C!Uz peti i šesti stupanj ograničenja, velikombroju industrijskih potrošača, ali i ureda, poslovnihi uslužno-zabavnih objekata, trgovačkih centara,kao i onih koji imaju mogućnosti plin zamijenitidrugim energentom – zatvoreni su plinski ventili.Svi oni, ali dijelom i kućanstva, sukladno tehničkimmogućnostima posegnuli su za električnomenergijom. U takvim okolnostima HEP je trebaoosigurati dovoljne količine doista dragocjeneelektrične energije, poglavito za grijanje. Premdadodatno opterećen, elektroenergetski sustavfunkcionirao je uredno.Nekoliko je važnih čimbenika toomogućavalo. Ponajprije, fleksibilnost našihtemeljnih postrojenja – termoelektrana, kojesu ponijele najveći teret, a to su mogle jer suosigurane dostatne količine loživog ulja i ugljena.Nadalje, akumulacijske hidroelektrane, koje sumaksimalno proizvodile zahvaljujući obilnimoborinama kojima su u prosincu popunjenajezera, dobro pripremljena za prihvat velikevode. I, dakako, pouzdana NE Krško. Jednakotako, superponirana prijenosna mreža bila jevisoko raspoloživa, a nije bilo većih kvarova nina vrelovodima i parovodima centraliziranihtoplinskih sustava.I ono što je najvažnije, a često se uzimakao zdravo za gotovo - pogonska spremnostpostrojenja! Možemo samo zamisliti kolika je bilaodgovornost osoblja koje ih opslužuje u (pre)napregnutim uvjetima, uz spoznaju kako bi tadaza sustav mogao biti poguban kvar na, primjerice,jednom ili dva generatora veće snage.Na sreću, elektroenergetski sustav je uvrijeme kada je to Hrvatskoj bilo najpotrebnije,bio siguran i stabilan. Bezbolno su svladanavrlo visoka ukupna opterećenja, a i rekordnadnevna potrošnja električne energije s više od61 tisuće MWh, 12. siječnja.Ponovno su električna i toplinska energijabile više od energijâ – HEP je bio stožer sigurnosti.Ili jednostavno: HEP poput vojske.

UpravaPosjet Termoelektrani-toplani ZagrebInformacijeiz prve ruke iizravni susret spostrojenjemDirektor HEP Proizvodnje Petar Ćubelić te direktor Termoelektrane-toplane Perica Jukić injegovi suradnici Damir Božićević, Emil Mrđen i Marin Begović izvijestili su članove Upraveo najnovijim okolnostima izgradnje novog Bloka LOvogodišnju 3. sjednicu Uprava HEP-a d.d. održala je u prostorimaTermoelektrane-toplane Zagreb, a u toj prigodi su direktor HEP ProizvodnjePetar Ćubelić te direktor Termoelektrane-toplane Zagreb Perica Jukić sasuradnicima - članove Uprave upoznali s najnovijim okolnostima izgradnjenovog Kombi-kogeneracijskog bloka L (snage 100 MW ei 80 MW t, s planiranomgodišnjom proizvodnjom od 750 GWh električne i 250 GWh toplinske energije).Nakon kratkog sastanka s čelnicima Termoelektrane-toplane i sjedniceUprave, članovi Uprave obišli su postrojenja. Uz informaciju iz prve rukedirektora Perice Jukića i njegovih najbližih suradnika Damira Božićevića, EmilaMrđena, Marina Begovića, ali i direktora Sektora za termoelektrane DamiraKopjara i nadzornog inženjera i koordinatora za osiguranje i kontrolu kvalitetena ovom Projektu Davora Krilića, inače rukovoditelja Odjela proizvodnjespomenutog Sektora - uvaženi gosti ponajprije su obišli parni dio novogKombi-kogeneracijskog bloka L, odnosno prostor turboagregata negdašnjegbloka 32 MW u kojem su ugrađeni nova parna turbina i generator. Potomsu razgledali strojarnicu Bloka C, snage 120 MW koji, uz rad vrelovodnih iparovodnih kotlovnica TE-TO uključenih nakon uskraćivanja isporuke prirodnogplina za pogon termoelektrana HEP-a, od početka ove godine nosi najveći teret- osobito potrošača topline (ogrjevna toplina i tehnološka para) istočnog dijelagrada Zagreba. Na kraju su članovi Uprave razgledali i plinski dio novog Bloka –plinsku turbinu i kotao.Kombi-kogeneracijski blok K, koji je također zamijenio rad jednog odstarih blokova 32 MW (snage 200 MW električne i 150 MW toplinske energije),i od 2003. godine je pouzdani oslonac elektroenergetskom sustavu - uskoroće u radu dobiti društvo. Naime, puštanje u probni rad novog Kombikogeneracijskogbloka L u Termoelektrani-toplani Zagreb očekuje se tijekomdrugog tromjesečja ove godine.Đurđa SučecSnimila: Dragica JurajevčićČlanovi Uprave HEP-a u parnom dijelu novog Kombi-kogeneracijskog bloka L ……uz turbinu Bloka C, koji nakon uskraćivanja isporuke plina za rad termoelektrana HEP-a, odpočetka ove godine najveći teret - osobito potrošača topline istočnog dijela Zagreba i…… u plinskom dijelu novog Bloka LPrva potpala plinske turbineobavljena 22. prosinca 2008.U izgradnji termoenergetskih postrojenja nekolikoje važnih događaja na kritičnom putu. Svakako jedanod najvažnijih je prva potpala plinske turbine, koja jeprvi znak života postrojenja. Nakon provedenih hladnihproba te vitlanja plinske turbine, ona je prvi put oživjela22. prosinca 2008. godine, kada je obavljena prvapotpala – u zadanom roku. Daljnji važni događaji uslijedu kritičnog puta su: polaganje i spajanje 110 kVkabela između blok-transformatora plinske turbine irasklopnog postrojenja 110 kV te radovi na srednje iniskonaponskom razvodu vlastite i opće potrošnje.Do sada je kotlovsko postrojenje potpunomontirano, provedeno je kiselinsko pranje kotla i onje očišćen i konzerviran. U završnoj fazi su radovi namontaži spojnih cjevovoda kotlovskog postrojenjaprema parno-turbinskom za dovod visokotlačnei niskotlačne pare te mimovoda i odvodnjavanja.Provedena je montaža, tlačna proba i ispuhivanjeplinovoda do zagrijačke stanice plinske turbine, nakončega je potekao plin (30 bar). Završeni su ventilacijskikanali plinske turbine, parno grijanje, hidrantski i različitidrugi cjevovodi u kotlovnici i strojarnici plinske turbine,koji su bili nužno potrebni za prvu potpalu plinsketurbine. Zgrada kotlovnice i strojarnice plinske turbineje zatvorena.Na parnoj turbini i generatoru je preostalopostavljanje izolacije i zatvaranje oplate nakonispuhivanja parovoda. Nakon montaže rashladnogcjevovoda, na izmjenjivače zatvorenog sustava hlađenjapuštena je voda iz rijeke Save, a završena je i montažazatvorenog sustava rashladne vode.Prije tehničkog pregleda rasklopnog postrojenja110 kV, uz odobrenje Elektre Zagreb, započet će završnaispitivanja i to diferencijalne zaštite sabirnica, zaštite odzatajivanja prekidača uzemljenja i elektromagnetskekompatibilnosti.Pri kraju je montaža sabirnica transformatoravlastite potrošnje, a priprema montaže segmentageneratorskih sabirnica parne turbine je u tijeku.Završeni su radovi na konfiguraciji sustava vođenjaBloka i njegovih funkcija te je uređena središnjaupravljačnica.PredstojI sinkronizacija TURBINA s mrežomDalje se nastavlja montaža spojnih cjevovodakotlovskog postrojenja prema parno-turbinskom teostali manji građevni radovi u kotlovnici i strojarnici.Spomenimo da će se na dimnjak kotla postaviti i nasustav vođenja spojiti sustav za kontunuirano mjerenjeemisije dimnih plinova.Tijekom ispuhivanja parovoda od kotla premaparnoj turbini, provest će se veći dio preostalih toplihproba na plinsko-turbinskom postrojenju te će uslijeditiprva sinkronizacija plinske turbine s elektroenergetskommrežom. Prigodom ispuhivanja parovoda pratit će sekvaliteta pare, što je preduvjet za njeno puštanje naparnu turbinu i prvu sinkronizaciju parne turbine smrežom.Nakon završnih ispitivanja, primopredaje itehničkog pregleda rasklopnog postrojenja 110 kV,položit će se energetski kabel 110 kV prema bloktransformatoruplinske turbine, uz sva potrebnaispitivanja. Treba dovršiti i montažu srednje iniskonaponskih razvoda i vlastite i nužne potrošnje,a korekcija konfiguracije sustava vođenja postrojenjai njegovih funkcija obavit će se u tijeku pogonapostrojenja Bloka L.Naglasimo da rokovi ostvarenja predviđenihdogađaja na kritičnom putu u idućem razdobljuponajprije ovise o ugovaranju dodatnih radova premaosnovnim ugovorima.HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009. 3

IZVANREDNE OKOLNOSTIHEP i plinska krizaHrvatski elektroenergetski sustavponovno dokazao snagu Dragica Jurajevčić4Spor Rusije i Ukrajine obilježiopočetak 2009.Dvotjednaplinska krizapotresla EuropuPovijest se ponavlja! Kao i prije dvijegodine, europske zemlje ponovno su se suočile sposljedicama spora Rusije i Ukrajine oko isporukeprirodnog plina. Rusija je već 1. siječnja 2009.smanjila njegovu dobavu Ukrajini, zbog neplaćenogduga i spora oko nove, više cijene plina Gazproma(ruskog proizvođača plina), koja se u 2009. godinitrebala približiti razini tržišnih cijena. Potom je ruskipremijer Vladimir Putin odobrio dodatno smanjenjedostave, pod optužbom da je Ukrajina „ukrala“ dioplina namijenjenog europskim potrošačima.Hrvatsko Ministarstvo gospodarstva, radai poduzetništva je, zbog takvih okolnosti, natehnološki minimum smanjilo isporuke prirodnogplina HEP-u i još tridesetak velikih tarifnih kupaca.Petrokemija je od početka siječnja bila u redovnomremontu i plin nije trošila.Isporuka plina HEP-u smanjena natehnički minimumUkrajina je objavila da joj je 6. siječnjaisporuka iz Rusije smanjena s 221 milijun prostornihmetara plina na 92 milijuna te započinju problemiu isporuci, posebice u jugoistočnoj Europi. Prestaoje protok plina kroz tri od četiri ukrajinska tranzitnaplinovoda te je njegova dostava smanjena BiH,Bugarskoj, Mađarskoj, Turskoj, Rumunjskoj, Austriji,Italiji, Slovačkoj i Makedoniji.U Hrvatskoj se 5. siječnja primjećuje smanjenjekoličina dostavljenog plina; potpuni prekid uslijedioje u jutarnjim satima 6. siječnja, da bi ponovnozapočeo stizati u kasnijim popodnevnim satima togdana, ali samo 15 posto od ugovorenih količina.Iz INA-e su poručili da njeni kapaciteti na kopnu imoru rade potpunim kapacitetom. Hrvatska Vladareducirala je dostavu plina velikim potrošačima- HEP-u je 6. siječnja isporuka smanjena na tehničkiminimum. Premijer Ivo Sanader je 7. siječnjasazvao sastanak plinskih stručnjaka iz INA-e,Plinacroa, HEP-a i mjerodavnih ministarstava te jeobjavljeno da opskrba plinom zaštićenih potrošača- kućanstava, bolnica, škola i vrtića u sljedećimdanima neće doći u pitanje. Građani su pozvani naracionalno korištenje plina.HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009.Potvrđeno je da i uiznimno neugodnoj plinskojepizodi HEP ima rješenjaza osiguranje normalneproizvodnje i uredne isporuketoplinske i električne energije usloženim uvjetima, zahvaljujućimogućnosti supstitucije gorivau postrojenjima te pravodobnoosiguranim zalihama zamjenskogenergetskog goriva i pojačanojproizvodnji hidroelektranai, dakako, dobro obučenimposadama elektrana, koje supromptno reagirale i provelenaloge svojih nadređenihHrvatska elektroprivreda veliki je potrošačprirodnog plina, kojeg za proizvodnju električne itoplinske energije koriste njegova termoenergetskapostrojenja. Dobava prirodnog plina regulirana jetemeljem dugogodišnjeg Ugovora s INA-om, premakojemu HEP svake godine preuzme približno 700 milijunaprostornih metara prirodnog plina. Svako odstupanjeod ugovorenih količina plina znači da HEP manjkajućeenergetsko gorivo mora nadomjestiti drugim gorivom,odnosno drugim izvorom kako bi se osigurala planiranaproizvodnja električne i toplinske energije za opskrbupotrošača u Hrvatskoj.Kako je HEP premostio obustavu isporukeprirodnog plina u vrijeme inače pojačane potrošnje uzimskoj sezoni, za HEP Vjesnik saznajemo iz razgovora snajodgovornijim ljudima HEP Proizvodnje, HEP Trgovine,HEP Toplinarstva i HEP Plina.Naš prvi sugovornik je Dubravko Lukačević,pomoćnik direktora HEP Proizvodnje, jer proizvodniobjekti – termoelektrane i hidroelektrane i njihoveposade, bili su na izravnom udaru posljedica plinskekrize.- HEP već nekoliko posljednjih godina tijekomzimskih mjeseci s vrlo niskim vanjskim temperaturamatrpi posljedice redukcije plina, zbog potreba za timenergentom zaštićenih potrošača plina. Istina, u zimskojsezoni 2006./2007. godine to se nije dogodilo zbogiznimno blage zime. Stoga za nas takve okolnosti nisuništa nova i na njih smo odavno pripravni. Ministarstvogospodarstva je već tijekom listopada 2008. godinedonijelo Uredbu o sigurnosti opskrbe prirodnim plinom zaovu zimu sa sedam stupnjeva redukcije, a HEP je loživimuljem maksimalno napunio svoje spremnike. Na sreću,zahvaljujući obilnim oborinama, u prosincu su se napunilaakumulacijska jezera naših hidroelektrana i omogućilanjihov maksimalan rad, naglašava D. Lukačević.Brzi i bezbolan prelazak s plina na loživouljeU HEP-u je pravodobno imenovan Krizni stožeru sastavu: Mirko Bandalović (savjetnik u Sektoruza termoelektrane), Žarko Mudrovčić (direktor HEPTrgovine), Pavao Bujas (pomoćnik direktora HEPTrgovine), Nataša Vujec (savjetnica PredsjednikaUprave HEP-a) i naš sugovornik Dubravko Lukačević.S Upravom HEP-a razmotreno je stanje i dogovoreniidući koraci i postupci i prije i tijekom kriznog stanjapoput dinamike trošenja plina, zaliha i nabave loživogulja… Može se reći da se radilo uobičajeno, sve doranih jutarnjih sati 6. siječnja o.g. – do prekida isporukeplina iz Rusije, od kada su uvedene oštre redukcijeplina i u Hrvatskoj. Prvi u HEP-u je tu neugodnu vijestsaznao M. Bandalović, ranije imenovan za kontaktosobu iz HEP-a s INA‐om i Plinacrom. Naime, premautvrđenom protokolu - MINGORP, INA i Plinacro togasu ga jutra obavijestili o nužnosti smanjenja potrošnjeplina u HEP-u, sukladno najvišem stupnju redukcije.HEP je to učinio tijekom samo nekoliko sati: potrošnjaprirodnog plina za pogon termoenergetskih postrojenjaje s uobičajenih 87.500 m 3 /h najprije smanjena na 19tisuća, a potom na samo 12 m 3 /h. Odmah je elektranamakoje mogu supstituirati gorivo proslijeđen nalogda za proizvodnju, umjesto prirodnog plina, koristeloživo ulje. Za nadomjestak električne energije koja seproizvodila iz plina pojačana je proizvodnja električneenergije iz hidroelektrana, a u pogon su ušli TE Plomin1 na ugljen, oba bloka TE Sisak i TE Rijeka na loživoulje - termoelektrane koje su u to vrijeme bile izvanpogona. Proizvodnja toplinske energije istodobno jenadomještena puštanjem u pogon svih raspoloživihkapaciteta (vrelovodne i parovodne kotlovnice) zaproizvodnju topline na loživo ulje u Zagrebu i Osijeku.U ta dva tjedna plinske krize i iznimno niskih vanjskihtemperatura, zbog povećane potrošnje električneenergije pojačano se trošilo (i nabavljalo) loživo uljeza pogon naših elektrana. Primjerice, EL-TO Zagreb jednevno trošila do 600 tona, TE-TO do 700 tona, TE Rijekado 1.300 tona, a TE Sisak za oba bloka do 1.500 tona.Dobavu loživog ulja željeznicom otežavale su iznimnoniske vanjske temperature.Prema dodatnim objašnjenjima D. Lukačevića opotrošnji plina u HEP-u, saznajemo da se prirodni plinprvenstveno koristi u tzv. spojnim procesima istodobneproizvodnje električne i toplinske energije (kogeneracijskapostrojenja) i to u Zagrebu, Osijeku i Sisku. Za takveslučajeve ograničenih količina plina, HEP ima pripremljenscenarij razdvajanja proizvodnje električne i toplinske

Dubravko Lukačević: kupci električne i toplinske energijenisu osjetili posljedice redukcije plinaenergije u različitim odvojenim postrojenjima što je,dakako, manje učinkovit i skuplji način proizvodnje.Zacijelo će i ta činjenica, kao i korištenje skupljeg goriva- loživog ulja, utjecati na financijske rezultate poslovanjaHEP-a, što će se utvrditi podrobnim analizama nakonsezone grijanja.I u iznimno neugodnoj plinskoj epizodi HEPima rješenjaBilo kakve poteškoće zbog problema s plinomnisu osjetili potrošači toplinske energije, a jednakotako, opskrba električnom energijom bila je u cijelostiostvarena prema (povećanim) potrebama kupaca.Potvrđeno je da i u iznimno neugodnoj plinskojepizodi HEP ima rješenja za osiguranje normalneproizvodnje i uredne isporuke toplinske i električneenergije u složenim uvjetima, zahvaljujući mogućnostisupstitucije goriva u postrojenjima te pravodobnoosiguranim zalihama zamjenskog energetskog gorivai pojačanoj proizvodnji hidroelektrana. Dakako,zahvaljujući i dobro obučenim posadama elektrana,koje su promptno reagirale i provele naloge svojihnadređenih.Stanje u visokonaponskoj mreži također jebilo uredno i stabilno, dok je na području Like zbogiznimne hladnoće, leda i snijega bilo kvarova nasrednjonaponskoj mreži i prekida isporuke električneenergije potrošačima.D. Lukačević nas je upoznao i sa slijedomdogađaja nakon ukidanja redukcije prirodnog plina.Dogodio se, naime, obrat. Kada je 20. siječnja o.g. iza17 sati stigao plin, stigao je i nalog HEP-u o hitnomnjegovu preuzimanju, jer je potražnja bila značajnosmanjena zbog visokih vanjskih temperatura za ovodoba godine, koje su prelazile i 10 0 C. Zbog svegatoga, HEP je ponovno morao žurno reagirati i preuzetivelike količine prirodnog plina. Napokon se stanjestabiliziralo, a krajem siječnja HEP preuzima približno50 posto ugovorenih količina plina. Prirodni plin zaRobert Krklec: apelirali smo na potrošače da toplinskuenergiju koriste odgovorno i što racionalnijesada koristi samo plinska turbina u EL-TO, a ostalekoličine troše se za toplinske procese.Pohvale iznimno dobroj suradnjiD. Lukačević je posebno pohvalio HEPToplinarstvo i njegovog direktora Roberta Krkleca, skojim je svakodnevno koordinirao potrebe toplifikacijskihsustava, a stalno su komunicirali s osobljemtermoelektrana-toplana radi uravnoteženja sustavaisporuke topline. Pohvalio je i cjelokupno osobljetermoelektrana i to: EL-TO, TE-TO, TE Sisak, TE Rijeka i TEPlomin, koji su savjesno i profesionalno obavljali složenezadaće, uz njihovo iznimno zalaganje. Veliki stručni ikolegijalni doprinos uspješnom svladavanju dvotjednogizvanrednog stanja svakako su dali i zaposlenicihidroelektrana, koje su bile pogonski spremne za prihvatpovećanih dotoka.- Izdvajam vrlo važnu dobru suradnju HEPProizvodnje, HEP Operatora prijenosnog sustava, ali iHEP Operatora distribucijskog sustava, koja je pridonijeladobroj reakciji svih sudionika u svladavanju izvanrednogstanja. I ovom im prigodom zahvaljujem, kao i svojimsuradnicima, koji su pokazali da su dorasli takvimizazovima. Nadam se da je ono najteže u ovom zimskomrazdoblju iza nas, poručio je D. Lukačević.Pritom je naglasio da će HEP i dalje brižljivoraditi na organiziranju i provedbi planirane proizvodnjeelektrične i toplinske energije, jer je moguće očekivatiniske temperature tijekom daljnjeg zimskog razdoblja,kada sustav mora biti potpuno spreman za sve opcije.U svemu tomu je najvažnije da kupci HEP-a ne osjeteposljedice bilo kakvih poteškoća u tim procesima navlastitoj koži.Tijekom vikenda reducirano grijanje u svimposlovnim objektima HEP-aRobert Krklec, direktor HEP Toplinarstva potvrdioje da potrošači priključeni na centralizirane toplinskesustave nisu osjetili posljedice plinske krize, jer suOpskrba plinom preko Ukrajine potpuno jeobustavljena u ponoć 7. siječnja.Predsjednik Europske komisije Jose ManuelBarroso tog je dana razgovarao s ruskim premijeromVladimirom Putinom i ukrajinskom premijerkomJulijom Timošenko, potičući ih da odmah obnovepotpunu isporuku. Ocijenio je neprihvatljivimsigurnost opskrbe EU plinom činiti taocempregovora Rusije i Ukrajine. No, ruski predsjednikDimitrij Medvedev bio je odlučan u svom odgovoruda će Rusija započeti isporučivati plin samo akoUkrajina pristane na njegovu tržišnu cijenu te akou procesu dogovora budu sudjelovali europskipromatrači i stručnjaci za međunarodno pravo.Spor između Rusije i Ukrajine snažno jepogodio zemlje srednje i jugoistočne Europe, anajteže Bugarsku, BiH, Makedoniju i Srbiju. Stotinetisuća ljudi ostalo je bez grijanja, a zatvorene su ineke bolnice i tvrtke. Bugarska je najavila ponovnoaktiviranje nuklearnih reaktora. Mađarska i Slovačkabitno ograničavaju isporuke svojoj industriji, aSlovačka je uz to proglasila izvanredno stanje. Maloje povoljnije u Austriji, Češkoj i Njemačkoj, jer tezemlje u manjoj mjeri ovise o ruskom plinu.„Plina ima samo za tri tjedna - INA morapronaći uvozni plin“ – jedan je od naslova uhrvatskom dnevnom tisku, koji oslikava okolnostiu Hrvatskoj. INA pregovara s talijanskim ENI-jemo prepuštanju dijela plina koji se zajednički crpi naSjevernom Jadranu, a mogućnosti za izvanredanuvoz traže se u Libiji i Alžiru. Vlada donosiodluku o proglašenju kriznog stanja u opskrbiprirodnim plinom, koja omogućuje Ministarstvugospodarstva da naloži distributerima isključivanjevećih potrošača. Drugog dana bez uvoza ruskogplina, u Hrvatskoj je proglašen peti stupanj kriznogstanja: plin je, osim velikim potrošačima, poputHEP-a, reduciran i industriji. Opskrba zaštićenihpotrošača je uobičajena, dok su gospodarski subjektiobaviješteni o nužnosti smanjenja potrošnje.Sporazum i lažne nadeNakon što je Europa već šest dana bila bezruskog plina, činilo se da se približava kraj ruskoukrajinskogspora i odbrojavaju se sati do njegovogdolaska. Ukrajina je 11. siječnja, uz Rusiju i EU,potpisala sporazum o međunarodnom nadzorutranzita ruskog plina kroz ukrajinske plinovode.Međutim, nade su bile lažne: Moskva ga istoga danaodbacuje – ne pristaje na sporazum sve dok Ukrajinane ukloni svoje (rukom pisane!) dodatke – o tomuda ona nije uzimala ruski plin i da Gazpromu ništane duguje. Rusi i dalje tvrde da su Ukrajinci kraliplin koji je Gazprom preko ukrajinskih plinovodaisporučivao Europi.INA se s talijanskim ENI-jem dogovorila odostavi 30 tisuća m 3 /h iz Sjevernog Jadrana teHEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009. 5

IZVANREDNE OKOLNOSTIHEP i plinska kriza40 tisuća m 3 /h iz interventnog uvoza od E.onRhurgas-a, ali je naglašeno da su te količinedostatne samo za tzv. stabilizaciju transportnogplinskog sustava (za kućanstva i javne ustanove).U vrlo kratkom vremenu, od ukupno 131.000 m 3 /hruskog uvoznog plina koji je manjkao, interventnimuvozom nadoknađeno je čak 70.000 m 3 /h, što čini54 posto ukupnih uvoznih količina.Unatoč tomu, objavljeno je da iz domaćeproizvodnje i podzemnog skladišta Okoli u to vrijemeplina ima za još samo otprilike dva tjedna. Plinskakriza je, očito, bila velikog razmjera, a pridodajmotomu i iznimno niske vanjske temperature. Takosu distributeri 11. siječnja u cijeloj Hrvatskojzapočeli isključivati plin tvrtkama, poduzećima,ugostiteljima. Na snazi je šesti stupanj redukcijete se plin isključuje ili maksimalno smanjuje svimgospodarskim subjektima.…Novi krizni tjedan…Glavni direktor Gazproma najavio je da biisporuka ruskog plina za zemlje EU trebala bitiuspostavljena 13. siječnja. Barroso tvrdi da jepotpisano sve što je potrebno te da više nemarazloga za odgodu isporuke. Mađarska je ustupilaodređene količine plina Srbiji i BiH, koje su bilemeđu najvećim žrtvama rusko-ukrajinskog plinskograta. Osim toga, mađarski plinski distributer tužioje ukrajinsku tvrtku Naftogaz sudu u Budimpešti,nakon potpunog prekida dobave ruskog plina iprijavio Ukrajinu Europskoj komisiji, što je prvasudska posljedica plinske krize izvan Ukrajine iRusije.Stabilnost sustava u Hrvatskoj omogućavajuskladište plina Okoli, preusmjeravanje dijelaproizvodnje s plinskih polja na Sjevernom Jadranu(koji na temelju ugovora o zajedničkoj proizvodnjipripadaju talijanskom Agipu) u hrvatski plinskisustav te nastavak interventnog uvoza, koji su INAi MOL dogovorili s francuskim GdF-om. Početkomnovog kriznog tjedna u Hrvatskoj su na snaziredukcije opskrbe plinom petog i šestog stupnja:distribucijske tvrtke i dalje isključuju plin svimpotrošačima koji nisu u kategoriji prioritetnih. Bezplina ostaje na stotine tvrtki, obrtnika, trgovina idrugih potrošača. Potrošačima, kojima bi obustavaplina prouzročila štete na postrojenjima, isporučujuse količine dovoljne za očuvanje tehničkih značajkipostrojenja. Unatoč najavama o mogućoj odgodi,12. siječnja redovno započinje nastava u hrvatskimškolama.Plin ne stiže u Hrvatsku već 11 dana, alivanjska temperatura raste…Gazprom otvara plinske ventile 13. siječnja.No, zbog ponovnih nesporazuma na relaciji Moskva-Kijev, plin ne stiže do europskih potrošača. Gazpromtvrdi da ga Ukrajina ne prima u svoj sustav,odnosno da je plinovod i dalje zatvoren. Ukrajinciodgovaraju da je problem u plinskim kompresorskimstanicama, koje su tehnološki vrlo složene. I daljetraju optužbe o tomu tko treba platiti i osiguratitehnički plin, odnosno gorivo za kompresorskestanice za distribuciju plina prema Europi. Moskvasmatra da ga moraju osigurati i platiti oni kojise bave tranzitom, a Ukrajina da ga mora datiGazprom! Procjenjuje se da su gubici Gazproma,zbog odbijanja Ukrajine da isporuči plin Europi, većdostigli 1,2 milijarda dolara!toplinski izvori za proizvodnju toplinske energije koristililoživo ulje, uz minimalnu količinu plina dostatnuza potrebe opskrbe zaštićenih kupaca toplinskomenergijom, sukladno Uredbi o sigurnosti opskrbeprirodnim plinom. No, zbog uštede goriva, ipak jetijekom vikenda reducirano grijanje u svim poslovnimobjektima HEP-a. Također su preko medija apelirali napotrošače da toplinsku energiju koriste odgovorno i štoracionalnije, naglašavajući da će na taj način pridonijeti,ne samo uštedi energenata, nego i očuvanju okoliša ismanjenju njihovih računa za grijanje. Jednako tako suinformirali svoje potrošače u suvlasništvu starijih zgradada, radi racionalnije potrošnje energije, mogu u svojeobjekte ugraditi elektronske razdjelnike topline, koji ukombinaciji s ugradnjom termostatskih radijatorskihventila omogućuju kontrolu trošenja i uštedu energije tesmanjenje troškova.Električna energija- važan supstitutPotankosti o radu hrvatskog elektroenergetskogsustava tijekom plinske krize saznali smo od direktoraHEP Trgovine Žarka Mudrovčića.Od 6. do 20. siječnja, zbog redukcije plina zapotrebe HEP-ovih proizvodnih jedinica, obustavljenaje proizvodnja električne energije u Bloku K u TE-TOZagreb i jednoj plinskoj turbini u EL-TO Zagreb, čime jesvakodnevno od 0 do 24 sata umanjena proizvodnjaelektrične energije za potrebe kupaca za 225 MW.U prvom trenutku manjak električne energije senadomještao pojačanom proizvodnjom iz akumulacijskihhidroelektrana, a potom i pojačanim angažmanomtermoelektrana na loživo ulje – TE Rijeka i TE Sisak.Zbog redukcije plina tijekom najhladnijeg zimskograzdoblja, kada su se temperature u Hrvatskoj kretaleod -7 0 C do – 20 0 C , tako niske temperature i prelazakjednog dijela potrošača plina na električnu energiju(pretežito industrijski potrošači koji nisu imali mogućnostprijeći na loživo ulje, ali dijelom i kućanstva) rezultirali sui vrlo visokom potrošnjom električne energije, osobito 9.,12. i 13. siječnja 2009. godine. Tada su zabilježena vrlovisoka ukupna opterećenja, veća od 60.000 MWh nadan. Tako je 12. siječnja o.g. zabilježena rekordna ukupnadnevna potrošnja električne energije u Hrvatskoj od61.113 MWh.U tom je razdoblju dnevna potrošnja radnimdanom porasla visokih 9,87 posto (12. siječnja 2009.godine u odnosu na dnevnu potrošnju 5. siječnja 2009.godine), dok je porast potrošnje nedjeljom iznosio 5,3posto. I ovi podaci potvrđuju, naglašava Ž. Mudrovčić, daje električna energija važan supstitut za manjkajuće vrsteenergije, jer su se kupci, istina i zbog relativno povoljnecijene, odmah prebacili s plina na električnu energiju.- U ovom razdoblju vrlo visoke potrošnje, HEP jepotrebnu električnu energiju osiguravao iz hidroelektrana(34 posto), iz Nuklearne elektrane Krško (14 posto), iztermoelektrana na ugljen (11 posto), iz termoelektranana tekuće gorivo (26 posto) i iz uvoza (15 posto).Zahvaljujući iznimno dobrim pripremama za zimskusezonu 2008./2009. godinu, HEP je u kriznim okolnostimaU predstojećem razdoblju, uz urednu opskrbutoplinskom energijom, cilj HEP Toplinarstva je sustavnoraditi na kvalitetnom upravljanju i održavanju toplinskogsustava, smanjenju gubitaka u distribuciji toplinskeenergije, poticanju racionalne potrošnje energije ienergetske učinkovitosti te promociji novih mogućnostina području individualne regulacije i mjerenja toplinskeenergije. Sve svoje aktivnosti će obavljati sukladnoGospodarskom planu i Planu investicija, priopćio nam jena kraju direktor Robert Krklec.Hrvatska elektroprivreda je, zaključimo, i ovu teškuplinsku krizu uspješno prebrodila, ponajprije zahvaljujućisvojim dobro održavanim elektroenergetskimpostrojenjima, pravodobno osiguranim zalihama goriva,ali i stručnom vodstvu i požrtvovnim posadama svihnaših elektrana. I daru s neba, koje nam je poslaloobilnu kišu.Žarko Mudrovčić: 12. siječnja ove godine zabilježena je rekordnaukupna dnevna potrošnja električne energije od 61.113 MWhosigurao dovoljne količine električne energije za svesvoje kupce i, što valja naglasiti, za cijelo vrijeme kriznogstanja osigurao potrebnu pričuvu za moguće povećanjepotrošnje i ispad nekog od proizvodnih postrojenja.Pričuve goriva (ugljen i loživo ulje) u HEP-ovim suspremnicima bile veće nego ranijih godina, a zahvaljujućiiznimno povoljnim hidrološkim uvjetima tijekom prosinca2008. godine, raspolagali smo sa značajnim količinamavode u akumulacijskim jezerima. Također je važnonaglasiti i visoku raspoloživost svih proizvodnih jedinicai superponirane prijenosne mreže HEP-a tijekom trajanjakriznog stanja. Zahvaljujući svemu tomu, ovo zahtjevnostanje je jako dobro prevladano i bez posljedica za kupce,jer su HEP-ovi stručnjaci u samo dva sata prešli s plina naloživo ulje u termoenergetskim postrojenjima. Posebnasu priča financijske posljedice, koje će HEP snositi zbognemogućnosti optimiranja goriva u tom razdoblju, rekaoje Ž. Mudrovčić.Na kraju saznajemo da je potrošnja električneenergije u Hrvatskoj smanjena s porastom vanjskihtemperatura i normalizacijom stanja u plinskomsustava te potkraj siječnja iznosi uobičajenih zimskih55.000 MWh dnevno.6HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009.

HEP Plin pokazao odgovornostNakon što je Vlada 9. siječnja ove godine proglasilapeti i šesti stupanj ograničenja opskrbe prirodnimplinom, distributeri plina su započeti isključivati općuindustriju, urede, poslovne i uslužno-zabavne objekte,trgovačke centre, kao i kupce koji raspolažu zamjenskimenergentima. Tako je postupio i HEP Plin koji je, među 37distributera prirodnog plina, drugi po veličini u Hrvatskoj,iza zagrebačke Gradske plinare. Sa sjedištem u Osijeku,podsjetimo da distribucijom prirodnog plina pokriva trižupanije – Osječko-baranjsku, Virovitičko-podravsku iPožeško-slavonsku, ukupno 65.394 potrošača, od čegasu najveći broj kućanstva, a 1.302 su industrijskokomunalnipotrošači.HEP Plin je u Osijeku isključio 96 potrošača, a napodručju tri slavonske županije njih tristotinjak. Nekimaje nastavljena minimalna opskrba, dok je desetak imaloalternativno rješenje.Medijski najzanimljivija osoba na istoku Hrvatsketih dana bio je rukovoditelj Pogona Osijek HEP PlinaDamir Fekete. U ovoj prigodi za HEP Vjesnik je rekao:- S isključivanjem smo započeli 10. siječnja itijekom dva dana radeći od 7 do 18 sati isključili smopraktično sve one koji su obuhvaćeni 5. i 6. stupnjemredukcije. Naknadno smo isključili još nekolikopotrošača, koji su tijekom vikenda bili nedostupni, au te neradne dane nismo željeli nasilno ulaziti.Budući da industrijski potrošači čine manji udjelu ukupnoj potrošnji, bilo je jasno da je ključ uštedeu kućanstvima, na koje se 5. i 6. stupanj redukcije neodnose. Stoga je HEP Plin apelirao da i ti potrošačismanje potrošnju, pazeći da u svojim medijskim istupimane izazovu dojam ozbiljnije krize nego što je ona to bila.- Mogli smo isključiti pekare, ali što bi ljudi bezkruha. Zato smo posebno pratili njihovu potrošnju, aZatvaranje ventila na mjerno-redukcijskoj stanici kod osječke Saponijevisoki stupanj tolerancije imali smo i s industrijskimpotrošačima, kako bi se izbjegle štete u proizvodnji iveći kvarovi. Zbog toga, osim nekih manjih problema naverbalnoj razini, nismo imali potrebu nikoga prijavljivatiza nepoštivanje Vladine odluke, rekao je D. Fekete.O uštedama ostvarenim provedenim mjerama kojesu bile na snazi do 20. siječnja i gubicima HEP Plina utom razdoblju, D. Fekete je rekao:- Pri temperaturama od – 7 0 C, potrošnja je samou gradu Osijeku bila 27.400 m 3 /h, a na cijelom područjukoje pokriva HEP Plin 55.000. Iskapčanjima smo, kodtemperature od – 5 0 C , smanjili potrošnju u Osijeku za4.000, a na cijelom području za 8.000 m 3 /h.Što se tiče gubitaka, oni se mogu procjenjivati kaoizmaknuta dobit za neisporučenu energiju, što bi činilopribližno 20 posto.D.KarnašDamir Fekete, rukovoditelj Pogona Osijek HEP Plina d.o.o.,bio je tih dana medijski najzanimljivija osoba na istokuHrvatskeOvaj energent već devet dana ne stiže uHrvatsku te je i nadalje potpuno neizvjesno kadaće stići. U skladištu Okoli ima ga, procjenjuje se,za još približno dva tjedna. Vlada intenzivno radina još nekoliko dobavnih pravaca i interventnomuvozu. Libija je odgovorila da nema slobodnihkoličina za isporuku Hrvatskoj, čeka se odgovor izAlžira. Jedanaestog dana zaredom bez ruskog plinau Hrvatskoj, a u Plinacrou smatraju da do crnogscenarija – isključivanja svih potrošača - neće doći.Na sreću, vanjska temperatura raste i sedmi stupanjredukcije se ne spominje. U tijeku su pregovori Vladei MOL-a o izdvajanju plinskog posla iz INA-e, kako biuvoz i opskrba plinom bili pod nadzorom države.Sprema se summit u Moskvi, s predstavnicimaGazproma, na koji su pozvani predstavnici europskihzemalja pogođenih ovom krizom. Zastupanjehrvatskih interesa Vlada je povjerila Europskoj unijite je dogovorila uvoz plina iz Njemačke i Mađarske.Na žalost, taj moskovski summit ne donosi izlaz izplinske krize.Ruski plin započeo stizati u Hrvatsku20. siječnja nakon 17 satiPritisnuti povjerenicima Europske unije,premijeri Rusije i Ukrajine Vladimir Putin i JulijaTimošenko postižu konačno 18. siječnja u Moskviokvirni dogovor o ponovnoj uspostavi opskrbeplinom. Nakon maratonskih pregovora, usuglasilisu se da će Ukrajina plaćati njegovu tržišnu cijenu,ove godine 20 posto manju, što je čak 350 dolaraza tisuću prostornih metara plina. To je označiloveliko popuštanje Ukrajine, koja je do sada plaćala179 dolara te tvrdila da zbog manjka proračunskognovca nije u stanju plaćati više od 210 dolara!Punu tržišnu cijenu ruskog plina (400 dolara)Ukrajina se obvezala plaćati od 1. siječnja 2010.godine, dok će Rusija od tog datuma početi plaćatitržišnu vrijednost tranzitnih pristojbi za korištenjeukrajinskih plinovoda.Devetnaestog siječnja, ruski Gazprom iUkrajinski Naftogaz potpisali su desetogodišnjiUgovor o isporuci ruskog plina Ukrajini i o uvjetimanjegova tranzita preko Ukrajine u Europu, čime jekonačno završen dvotjedni rusko-ukrajinski plinskispor, zbog kojeg je bez tog energenta ostao velikidio Europe.Nastavljeni su pregovori kojima su hrvatskaVlada i INA nastojali osigurati njegove nužnekoličine, kao i interventni uvoz iz Njemačke, ali irazgovori s Alžirom. Konačno, 20. siječnja nakon17 sati, ruski plin počeo je stizati u Hrvatsku. Togadana Ministarstvo gospodarstva donijelo je odluku oukidanju mjera smanjenja i obustave isporuke plinai svih stupnjeva redukcije. Prekinut je interventniuvoz od njemačkog E.ON Ruhrgasa te od kompanijeGaz de France SUEZ, koji je bio dogovoren uz pomoćmađarskog MOL-a. Započela je opskrba plinapotrošača kojima je do tada bila uskraćena.Napominjemo da bi se, prema prijedloguVlade od 29. siječnja o.g., plinski posao trebaoizdvojiti iz INA-e i to tako da podzemno skladišteprirodnog plina Okoli bude u stopostotnomvlasništvu Plinacroa, a za trgovinu prirodnim plinombi se utemeljila tvrtka u vlasništvu države, HEP-a,Plinacroa, Petrokemije Kutina i Gradske plinareZagreb, s tim da bi svaki pojedinačni vlasnik imao po20 posto udjela u novoosnovanoj tvrtki.T. JalušićHEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009. 7

Naš intervjuDr. sc. Darko Dvornik, član Uprave HEP-a d.d. zadužen za Korporativnu funkciju financijeSnaga za investicijei regionalno širenjeĐurđa SušecUvijek treba naglašavati da HEPsve svoje prihode ostvarujena liberaliziranom tržištu, danije proračunski korisnik te je,stoga, naša uloga u prikupljanjui upravljanju financijskimsredstvima drukčija nego u nekihdrugih državnih tvrtkiSukladno najavi iz prošlog broja HEP Vjesnikao pobližem predstavljanju modela korporacijskogupravljanja u razgovorima s članovima Upravekoji su preuzeli pojedine korporativne funkcije, uNašem intervjuu ovoga broja razgovaramo s dr. sc.Darkom Dvornikom, članom Uprave zaduženim zaKorporativnu funkciju financije.Korporativna funkcija financije usredotočuje sena sposobnost HEP-a da udovoljava potrebama zanovčanim sredstvima i stvara novac kroz poslovneaktivnosti ili iz vanjskih izvora. Obuhvaća poslovefinancija, računovodstva i kontrolinga u vladajućemdruštvu, odnosno HEP-u d.d. s ciljem praćenja ievidentiranja kretanja ukupnih sredstava i izvorasredstava, računovodstvene kontrole rada pojedinihorganizacijskih jedinica te pružanja računovodstvenihinformacija vanjskim i unutrašnjim korisnicimaza donošenje poslovnih odluka, kao i pripremanjadonošenja optimalne kombinacije triju vrsta odluka.Riječ je o odlukama o: financiranju, investiranju ikapitalnim prinosima te provedbi financijskih odluka.Za čitatelje HEP Vjesnika, od D. Dvornika želimopodrobnije saznati o obavljanju financijske funkcijeu okviru novog modela upravljanja ponajprije radiosiguranja i ostvarenja ciljeva i provedbe poslovnepolitike HEP-a, njenoj organizaciji i iznimno važnihaktivnosti, kreditnom rejtingu, stanju na tržištuelektrične energije te na svjetskim financijskimtržištima, likvidnosti HEP-a te financijskom stanjuHEP-a u vremenu koje je pred nama.HEP Vjesnik: Kako biste pozicioniraliKorporativnu funkciju financija koju ste preuzeliu Upravi HEP-a? Koje biste aktivnosti te Funkcijeizdvojili kao iznimno važne?Dr. sc. Darko Dvornik: Korporativna funkcijafinancije je stožerna funkcija HEP grupe i vrlo važančimbenik za funkcioniranje i razvoj cijele HEP grupe.Hrvatska elektroprivreda je dioničko društvo sa 14ovisnih društava koja se bave različitim djelatnostima,s ukupnim godišnjim prihodom ostvarenim u2008. godini od približno 12 milijarda kuna i s višeod 14 tisuća zaposlenih. Po veličini smo četvrtatvrtka u Republici Hrvatskoj i najveća smo državnatvrtka. Uvijek treba naglasiti da sve svoje prihode8HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009.ostvarujemo na liberaliziranom tržištu, da nismoproračunski korisnik te je, stoga, naša uloga uprikupljanju i upravljanju financijskim sredstvimadrukčija nego u nekih drugih državnih tvrtki. Osimšto je tržišno orijentirana kompanija, Hrvatskaelektroprivreda ima i vrlo važnu zadaću u hrvatskomdruštvu. Kroz investicije Hrvatske elektroprivredeosigurava se pouzdana i sigurna opskrba električnomenergijom kućanstava i razvoj gospodarstva, ali iegzistencija više desetaka tisuća radnih mjesta.Vladajuće društvo HEP d.d. vodi financijskupolitiku za sva društva HEP grupe te, između nizadrugih poslova, ima ustrojenu poslovnu funkcijuriznice radi optimiranja troškova financiranjaposlovanja, održavanja financijske stabilnostii likvidnosti, utvrđivanja i provedbe strategijezaduživanja i zaštite od financijskih posljedicaposlovnih rizika, vodeći pritom računa o interesimasvih društava, ali i interesima svakog društva posebno.U pripremi je izrada Pravilnika o poslovanjuriznice, kojeg će uskoro donijeti Uprava HEP-a d.d.,a sadržavat će i određene procedure za primjenufinancijskih proizvoda sa svrhom zaštite odidentificiranih rizika.U tijeku je potpuno tehničko opremanjeriznice, a tu mislim na potrebne računalne aplikacijei opremu, kako bi se odluke iz područja riznice poputzaduživanja, likvidnosti i upravljanja financijskimrizicima mogle donositi s većom pouzdanošću.Kako bih potkrijepio važnost uloge riznice,spomenut ću da smo od lipnja prošle godine do danasna jednoj valutnoj tzv. swap transakciji zaradili više od20 milijuna kuna. Bilo je riječ o tomu da smo određenadevizna sredstva oročili na određene datume pofiksnom unaprijed ugovorenom tečaju. Prigodompovlačenja tih sredstava uspjeli smo dobiti više novacau domaćoj valuti za, ponavljam, više od 20 milijunakuna budući da je tečaj toga dana povlačenja bioznatno veći nego što smo ga mi fiksirali ugovorom. Toje dobar pokazatelj da se može „pametnije“ upravljatifinancijskim sredstvima i da na tomu i dalje trebaustrajno raditi i ulagati u stručnost naših zaposlenika,bez kojih to ne bi bilo moguće napraviti.HEP Vjesnik: Kako kreditne institucijeprocjenjuju HEP i kakve su daljnje perspektiveHEP-a na financijskom tržištu?Dr. sc. Darko Dvornik: Već dugi niz godinakreditni rejting HEP-a procjenjuje jedna uglednameđunarodna tvrtka. Time si olakšavamo dobivanjekreditnih sredstava, kako kod domaćih, tako imeđunarodnih banaka i institucija.U financijskim kriznim vremenima od krajaprošle godine, kada je bilo iznimno teško dobiti bilokakav kredit bez obzira na cijenu, mi smo krajem2008. godine ugovorili klupski kreditni aranžman srenomiranim bankama u visini 125 milijuna eura ito na pet godina, uz mogućnost prolongiranja najoš dvije godine. S obzirom na situaciju kakva je nafinancijskim tržištima bila krajem godine i s obziromna kredite koje su podizale druge tvrtke, uvjeti takvogaranžmana su i u Ministarstvu financija ocijenjenivrlo povoljnima. To je bio dokaz da HEP i u sljedećemrazdoblju može očekivati partnerstvo s bankama upraćenju naših investicijskih aktivnosti.Usporedo s tim kreditom, ugovorili smo ikredit s njemačkom razvojnom bankom KfW iznjihovog Fonda za poticanje energetske učinkovitostii obnovljivih izvora te smo krajem prošle godinepotpisali Ugovor na 50 milijuna eura s razdobljempovrata od 15 godina i razdobljem povlačenja od petgodina. Priprema tog posla trajala je dugo i ovomprigodom upućujem pohvale zaposlenicima Sektorakorporativnih financija HEP-a d.d. i naših tvrtkiHEP ESCO i HEP Obnovljivi izvori energije za njihovdoprinos u realizaciji tog kredita.Želim naglasiti da ćemo se ubuduće maksimalnotruditi da prigodom traženja kreditnih sredstava, kolikogod je to moguće, ta sredstva vežemo namjenski zaodređene investicije, odnosno da buduće financiranjebude projektno orijentirano. Takav pristup ima višedobrih strana. Prva je da smo sigurni da je investicijaisplativa i da banka to potvrđuje. Drugo, timeosiguravamo financijska sredstva za cijelo vrijemeizgradnje, što znači da će izvođači na tim objektimabiti promptno plaćeni, odmah nakon ovjere radovai situacije. Treće, širi je raspon banaka koje bi dalepotporu takvim projektima, jednostavnije je dobivanjekredita, a uvjeti financiranja su povoljniji.Poznato je da je u posljednje vrijeme energetikabroj jedan u svijetu i da će sigurno sljedećih godinatako i ostati. Tko god ima viška energije sigurno ćeje prodati na domaćem ili na inozemnom tržištu.Najskuplja energija je ona koje nema. Stoga jeekonomska logika graditi proizvodne kapacitete,prvenstveno zbog toga da bi što manje uvozilielektričnu energiju, a i da bi određeni višak - osobitou vršnim razdobljima, mogli prodati po visokoj cijeni itime ostvarivati ekstra profit.U tom kontekstu pozdravljam i napore VladeRepublike Hrvatske da se donese Energetska strategijas krajnjim ciljem izgradnje proizvodnih kapaciteta uHrvatskoj.HEP Vjesnik: Kakva je perspektiva razvojadomaćeg tržišta električne energije i kako sezaštititi od fluktuacija cijena na svjetskim tržištimakojima je HEP izložen?Dr. sc. Darko Dvornik: Hrvatska elektroprivredaje kompanija koja ima sigurnu perspektivu i vrlovažnu ulogu u Republici Hrvatskoj. Smatram da jejedan od najvažnijih ciljeva ove Uprave nivelacijaprodajnih cijena na tržišnu razinu. Možda zvuči maloapsurdno, ali u postojećim okolnostima kada imamopodcijenjenu cijenu na tržištu, nama je cilj da se tržištešto prije otvori na način da cijene električne energijebudu na tržišnoj razini. Električna energija je burzovnaroba, uostalom kao nafta ili plin, i na internetskim

stranicama EEX burze vrlo je lako doći do podataka oponudama i cijenama.S kupcima koji su trenutačno na otvorenomtržištu, a to su povlašteni kupci odnosno gospodarskisubjekti, HEP Opskrba sklapa bilateralne ugovore. Uzinstrumente osiguranja plaćanja, ti ugovori sadrže iformulu čijom primjenom amortiziramo fluktuacijucijena energenata koju HEP plaća na svjetskomtržištu. Krajem prošle godine donesenim izmjenama idopunama Zakona o tržištu električne energije, od 1.srpnja 2009. godine mali i srednji poduzetnici – njihpribližno 110 tisuća - bit će izloženi otvorenom tržištu,odnosno moći će slobodno izabrati opskrbljivača.HEP Vjesnik: Kakvo je danas stanje nasvjetskim financijskim tržištima i zašto je došlo dokrize koja je uzdrmala cijeli svijet?Dr. sc. Darko Dvornik: Svjetsko gospodarstvoprolazi kroz najtežu financijsku krizu u posljednjih80 godina. Kriza je krenula iz SAD-a od segmentakreditiranja nekretnina i proširila se na cijeli financijskisustav, što se poput virusa proširilo i na područjeEurope. Davani su krediti lošim platcima, a potomsu ti krediti pretvarani u financijske derivate koji supridonijeli tomu da nije bilo moguće jednostavnoprocijeniti njihov rizik i vrijednost. Derivati su otežaliprocjenu rizika. Banke su se rješavale tih kredita takoda su ih pretvarale u derivate i prodavale na tržištu.Njihov interes je bio prodati što više kredita i povećatiprofit, čime su vlastitu pohlepu stavili ispred interesadruštvene zajednice.Valja naglasiti da je procjena vrijednosti važećihugovora na tržištu derivata krajem 2007. godineiznosila 600 milijarda dolara. Ako kriza potraje sljedećihnekoliko godina, što argumentira velik broj pokazatelja,to će utjecati i na ulaganja Hrvatske elektroprivredebudući da srednjoročna i dugoročna ulaganja počivajuna pretpostavkama eksternog financiranja.HEP Vjesnik: Kakvo je stanje HEP-a upogledu likvidnosti ?Dr. sc. Darko Dvornik: Sa zadovoljstvommogu reći da smo uspjeli znatno skratiti razdobljepodmirivanja obveza, tako da je ono danas više oddvostruko kraće u odnosu na prošlu godinu. Stogasmo, glede likvidnosti, danas u dosta boljoj situaciji.To ne bi bilo moguće da nije bilo aktivnog pristupa oveUprave, a tu prvenstveno mislim na ograničenja kojasmo postavili u stvaranju novih, odnosno dodatnihfinancijskih obveza. Svaki rukovoditelj u našoj tvrtkimora znati da je za svaki izdatak potrebno osiguratifinancijska sredstva i to zaradom na otvorenomtržištu ili zaduživanjem. U tom kontekstu, osim kriterijarealizacije investicija i plana poslovanja, važno je kakoće svatko od nas na našim radnim mjestima ostvaritidodatni prihod ili uštedu ili pospješiti naplatu duga,a sve s ciljem da više toga uložimo bilo u objekte,opremu ili ljude. U tom smislu bit ću ustrajan unaporima da poboljšamo učinkovitost naplate dugova,jer moramo znati da od tih novaca, između ostalogi isplaćujemo nama plaće. Ne smije više niti jedanneplaćeni račun otići u zastaru, što znači da gubimozakonsko pravo da od kupca potražujemo novac.Osobno uvijek volim postavljati stvari na sljedećinačin: što bih i kako bih napravio da sam ja investitori vlasnik tvrtke? Mislim da se na taj način može riješitiveći broj dvojbi. U dogovoru s Vladom RepublikeHrvatske, uspjeli smo na zadovoljavajući riješiti pitanjedugovanja TLM-a od 145 milijuna kuna.Kako bi podigli razinu ekonomske svijesti ipotaknuli racionalnost u određenim investicijskimulaganjima, svaka će nova investicija prigodompredlaganja imati odgovarajuću dokumentaciju kojomće se dokazati njena ekonomska isplativost. Cilj togprograma je da propišemo procedure i kriterije uHEP grupi kako bi pojedini investicijski projekt bio naodgovarajući način ekonomski vrednovan kroz izraduodgovarajućih studija isplativosti. Educirat ćemonaše zaposlenike na svim razinama da prigodompredlaganja investicijskih projekata dostave iodgovarajuću dokumentaciju kako bi mogli donijetikvalitetnu odluku o investiranju.Kroz odluku Uprave, propisat ćemodokumentaciju koju će biti potrebno prethodnoizraditi, s ciljem da se dokaže isplativost investicije.Jedino na takav način ćemo moći učinkovitijeinvestirati i ulagati tamo gdje su prioriteti.HEP Vjesnik: Koje su, prema Vašem viđenju,mogućnosti pozitivnog poslovanja HEP grupe ubudućnosti ?Dr. sc. Darko Dvornik: HEP grupa je natroškovnoj strani u potpunosti otvorena rastu cijenasvih ulaznih parametara. Ugljen, loživo ulje, plin iuvoznu električnu energiju plaćamo prema tržišnimcijenama, odnosno cijenama na svjetskim burzama. Urazdoblju od četvrtog tromjesečja 2005. do četvrtogtromjesečja 2008. godine, došlo je do porasta cijenaloživog ulja od približno 150 posto, ugljena 190 posto,plina 221 posto i uvozne električne energije 273 posto.To znači da za jednake količine energetskog goriva iuvozne električne energije danas plaćamo znatno više.Tako je u 2005. udjel troška goriva i nabave električneenergije u ukupnom prihodu od električne energije bio36 posto, a u 2008. približno 56 posto. To značida nam manje financijskih sredstava iz ukupnogprihoda ostaje za naše aktivnosti. Cijenu koju smoINA-i plaćali za gorivo 2005., u 2008. godini smoplatili dvostruko više.Jedini i dugoročno najbolji izlaz je u otvaranjutržišta i dostizanja tržišne razine cijena koje HEPobračunava svojim kupcima. To je jedini put koji će namomogućiti financijsku snagu za investicije, a na taj načinistodobno otvoriti put ka regionalnom širenju HEP-a.Uz velike napore i sinergiju koju imamo u Upravi,uvjeren sam da će HEP grupa iz godine u godinuposlovati sve bolje i stabilnije.Jedini i dugoročno najbolji izlazje u otvaranju tržišta i dostizanjatržišne razine cijena, jer to jenačin koji će nam omogućitisnagu za investicije i otvoriti putka regionalnom širenju HEP-aDarko Dvornik je rođen je 15. ožujka1973. godine u Zadru. Doktorirao je 2006.godine na Ekonomskom fakultetu, Sveučilištau Splitu. Članom Uprave HEP-a d.d. imenovanje 1. ožujka 2008. godine.Nakon radnog iskustva u tvrtki SIEMENSd.d. Zagreb kao Project Managera u odjeluInformatičkih i komunikacijskih mreža, potomvoditelja prodaje projekata u mobilnimmrežama (GSM), voditelja prodaje za ključnogkupca te rukovoditelja Odjela poslovnestrategije i razvoja, D. Dvornik je od 2001. do2004. godine imenovanjem Hrvatskog saborausporedo obnašao i dužnost člana Vijećaza telekomunikacije. Potom je od 2004. do2008. godine imenovan pomoćnikom ministramora, turizma, prometa i razvitka, a 2004.članom Nacionalnog vijeća za informacijskodruštvo. Član je Radne skupine za pregovore sEU za 10. poglavlje pregovora „Informacijskodruštvo i mediji“, a sudjelovao je i u svimfazama pregovora s Europskom komisijomza to Poglavlje. Autor je i koautor Zakona oelektroničkim komunikacijama i značajnog nizapodzakonskih akata iz područja elektroničkihkomunikacija i pošte. Autor je 11 objavljenihradova, znanstvenih i stručnih, od čega su triobjavljena u međunarodnim publikacijama i nameđunarodnim konferencijama.HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009. 9

cijeneHEP Toplinarstvo i HEP PlinUpravaNajznačajnije odluke u siječnjuNove cijene topline i plinaOd 1. siječnja 2009. godine HEP Toplinarstvo d.o.o primjenjuje nove cijene toplinske energije(vrela/topla voda i tehnološka para) za potrošače priključene na centralizirane toplinske sustave te potrošačepriključene na područne toplane (zasebne kotlovnice), a HEP Plin d.o.o. nove tarifne stavke za prirodni plin.Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 19. prosinca 2008. godine, temeljem Zakona oenergiji, donijela Odluku o visini tarifnih stavki u tarifnom sustavu za usluge energetskih djelatnostiproizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom. Jednako tako, temeljem ovlaštenja iz Zakonao energiji i pozivom na propisane Tarifne sustave, Vlada je donijela Odluku o povećanju dobavne cijeneplina (Narodne novine br. 142/08) te odluku o tarifnim stavkama za distribuciju plina i opskrbu plinom zaHEP Plin d.o.o. Osijek (Narodne novine br. 154/08.).Cijene HEP Toplinarstva d.o.o. za vrelu/toplu vodu određene su po distribucijskim područjima zaindustriju i poslovne potrošače te kućanstva priključena na centralizirani toplinski sustav, kao i na područnetoplane, odnosno zasebne kotlovnice. Jednako tako, određene su cijene za tehnološku paru za industriju iposlovne potrošače priključene na centralizirani toplinski sustav.Za isporuku plina na opskrbnom području HEP Plina d.o.o. od 1. siječnja o.g. primjenjuju se novetarifne stavke. Zbog obračuna plina po novim cijenama, HEP Plin je od 1. siječnja 2009. je započeo očitavatiplinomjere potrošača na području koje pokriva, odnosno u Osječko-baranjskoj, Virovitičko-podravskoj iPožeško-slavonskoj županiji.(Ur.)VRELA/TOPLA VODADISTRIBUCIJSKOPODRUČJEZAGREBOSIJEKSISAKVELIKA GORICASAMOBORZAPREŠIĆTEHNOLOŠKA PARADISTRIBUCIJSKOPODRUČJEZAGREBOSIJEKSISAKTARIFNA GRUPATARIFNE GRUPE (Tg)Tg1 – Industrija i poslovnipotrošači priključeni nacentralizirani toplinskisustavTg3 – Kućanstvapriključena nacentralizirani toplinskisustavTg2 – Industrija i poslovnipotrošači priključeni napodručne toplane (zasebnekotlovnice)Tg4 – Kućanstvapriključena na područnetoplane (zasebnekotlovnice)TARIFNE GRUPE (Tg)Tg1 – Industrija i poslovnipotrošači priključeni nacentralizirani toplinskisustavNapomena: navedene cijene su bez PDV-aNove tarifne stavke za prirodni plinTARIFNI MODELI (TM)TARIFNI MODEL - TMTe1 EnergijaTARIFNI ELEMENTI (Te)Te2 SnagaTARIFNE STAVKEBez PDV-a(kn/ m 3 )Te3Naknada(kn/kWh) (kn/kW/mj.) (kn)TM1 – zasebno mjerilo 0,23 14.42 0,00TM3 – zajedničkomjerilo0,23 14.42 0,00TM7 – zasebno mjerilo 0,12 11,13 0,00TM8 – zajedničkomjerilo0,12 11,13 0,00TM5 – zasebno mjerilo 0,23 14.42 0,00TM6 – zajedničkomjerilo0,23 14.42 0,00TM9 – zasebno mjerilo 0,20 14.42 0,00TM10 – zajedničkomjeriloTARIFNI MODELI (TM)0,20 14.42 0,00Te1 EnergijaTARIFNI ELEMENTI (Te)Te2 SnagaTe3Naknada(kn/t) (kn/t/h/mj.) (kn)TM2 – zasebno mjerilo 125,70 7.973,60 0,00TM4 - zajedničkomjerilo125,70 7.973,60 0,00S PDV-om(kn/m 3 )Uprava je svoju sjednicu 29. siječnja o.g. održala uposlovnim prostorijama Termoelektrane-toplane ZagrebPotporabraniteljima iumirovljenicimaHEP-aU siječnju 2009. godine, Uprava HEP-a d.d.održala je tri sjednica, s kojih izdvajamonajznačajnije odluke.Prvu ovogodišnju sjednicu Uprava jeodržala 15. siječnja, na kojoj je donijela Odluku ofinancijskoj pomoći Udruzi hrvatskih braniteljaHEP-a 1990. – 1995. i Odluku o financijskojpomoći Zajednici umirovljeničkih udruga HEP-a.Svojom Odlukom Uprava je odobrila sklapanjeUgovora o sponzorstvu 32. međunarodnogznanstveno-stručnog skupa MIPRO 2009. Natoj je sjednici Uprava prihvatila Informaciju HEPTrgovine d.o.o. o aktualnim elektroenergetskimokolnostima za mjesec prosinac 2008. godinei procjenu ostvarenja za mjesec siječanj 2009.godine.Na sjednici održanoj 22. siječnja o.g., Upravaje donijela Odluku o obliku, sadržaju i korištenjuznaka, obrasca poslovnog papira, pečata i čuvanjupečata Hrvatske elektroprivrede d.d. Također jedonijela Uputu o postupku izrade i sklapanjaugovora za HEP d.d. i ovisna društva te Pravilnik okorištenju službenih osobnih automobila u HEP-ud.d. i ovisnim društvima.Na posljednjoj ovomjesečnoj sjednicikoju je Uprava održala u poslovnim prostorimaTermoelektrane–toplane Zagreb 29. siječnja,donesena je Odluka o izmjeni Odluke oračunovodstvenim politikama u HEP-u d.d., kojase primjenjuje na financijske izvještaje za 2008.godinu. Uprava je na toj sjednici prihvatila Izvješćeo stanju projekta HE Lešće na dan 31. prosinca2008. godine.(Ur.)KUĆANSTVOTM1 Svi korisnici tarifne grupe kućanstvo 1,89 2,31TM2Ukupna godišnja potrošnja prirodnog plinamanja ili jednaka 1.000.000 m 31,89 2,31PODUZETNIŠTVOTM3Ukupna godišnja potrošnja prirodnog plinaveća od 1.000.000 m 31,89 2,3110HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009.

ODNOSIUgovor o pružanju pomoćnih usluga sustava HEP Proizvodnje HEP Operatoru prijenosnog sustavaVažan korak u reformielektroenergetskog sustavaUgovorom se regulira postojećaposlovna suradnja Proizvodnje iOperatora prijenosnog sustavaradi ostvarenja transparentnogposlovanja te se ne utječe napostojeću cijenu električneenergijeUgovor kojim se regulira pružanje pomoćnihusluga sustava HEP Proizvodnje HEP Operatoruprijenosnog sustava potpisali su 16. siječnja2009. godine, u sjedištu HEP-a Zagrebu, direktorispomenutih tvrtki - kćerki Hrvatske elektroprivrede,Petar Ćubelić i dr.sc. Dubravko Sabolić.Te usluge obuhvaćaju: održavanje frekvencije,upravljanje naponom i proizvodnjom jaloveenergije, samostalno pokretanje elektrana te otočnirad. Pruža ih korisnik mreže, primjerice, proizvođačili operator distribucijskog sustava, na zahtjevoperatora prijenosnog sustava, koji za njihovudobavu plaća određenu naknadu.Sredstva za te usluge prikupljaju se izmrežarine HEP Operatora prijenosnog sustava, ariječ je o iznosu od 1,5 lipa po krajnje prodanomkWh, što na godišnjoj razini iznosi približno 230milijuna kuna (bez PDV-a).Potpisani Ugovor odnosi se na razdobljeod 1. srpnja 2008. do 31. prosinca 2009. godinete je njegova ukupna vrijednost približno 345milijuna kuna. Njime se, u stvari, regulira postojećadugogodišnja poslovna suradnja Proizvodnje iOperatora prijenosnog sustava, radi kvantificiranjausluga i ostvarenja transparentnog poslovanja te sene utječe na postojeću cijenu električne energije.- Prvi put potpisujemo ovakav ugovor,što predstavlja važan korak u reformielektroenergetskog sustava Republike Hrvatske, uskladu sa zahtjevima EU, naglasio je D. Sabolić.P. Ćubelić je napomenuo da će HEPProizvodnja i nadalje HEP Operatoru prijenosnogsustava pružati kvalitetne usluge, zahvalivši pritomsvima koji to u proizvodnim jedinicama HEP-a isada uredno ostvaruju.Tatjana JalušićPomoćne usluge sustavaDirektori HEP Operatora prijenosnog sustava i HEPProizvodnje, dr. sc. Dubravko Sabolić i Petar Ćubelićprigodom potpisivanja Ugovora, kojim se regulirapružanje pomoćnih uslugaHEP Operator prijenosnog sustava koristi pomoćne usluge sustava za ostvarenje osnovnih uslugasustava - vođenje sustava, održavanje napona i frekvencije te ponovnu uspostavu sustava nakonporemećaja.Pomoćne usluge sustava obuhvaćaju:održavanje frekvencije - provodi se primarnom, sekundarnom i tercijarnom regulacijomproizvodnih jedinica; primarna regulacija služi isključivo za regulaciju frekvencije, dok se sekundarna itercijarna regulacija koriste za regulaciju frekvencije i snage razmjene;upravljanje naponom i proizvodnjom jalove energije – svrha je održati napone u propisanimgranicama i što više smanjiti tokove jalove energije u mreži; održavanje napona i tokova jalove energijeu mreži obavlja se regulacijom prijenosnih odnosa transformatora, kompenzacijskim uređajima iproizvodnjom jalove energije u elektranama;samostalno pokretanje elektrana - predstavlja sposobnost proizvodnog postrojenja dasamostalno pokrene agregate bez vanjskog napajanja električnom energijom; ovu pomoćnu uslugu HEPOperator prijenosnog sustava plaća elektranama koje imaju sposobnost za samostalno pokretanje;otočni rad - usluga kojom se osigurava uspostava otočnog rada pojedinih dijelovaelektroenergetskog sustava u slučaju poremećaja ili provođenja većih poslova održavanja irekonstrukcija; njezina svrha je što više smanjiti vrijeme prekida opskrbe kupaca električnom energijom uizvanrednim okolnostima.PodsjetnikŠesnaest godina od rušenja brane PerućaSrećom, plan vandala nije uspioProšlo je šesnaest godina od rušenja branePeruća! Mi u HEP-u pamtimo tu 1993. godinu i tajdan 28. siječnja kao datum završetka neizvjesnebitke za branu Peruća i njezino okruženje.Prijetnja mogućom i posljedicama nesagledivomkatastrofom nizvodno od Sinjskog polja započelaje 17. rujna 1991. godine., kada je neprijateljzaposjeo objekte brane i strojarnice te u injekcijskugaleriju i preljevnu građevinu postavio više od 20tona eksploziva. Godinu i pol dana brana je bilaprijeteća vodena bomba. Da su kucnuli odlučujućitrenuci njezine sudbine postalo je jasno 27.siječnja 1993. godine, kada su četnici ponovnookupirali branu koja je, od srpnja 1992., bila podmeđunarodnim nadzorom. Dan poslije, 28. siječnja,snage UNPROFOR-a napustile su Hidroelektranu,a postrojbe Hrvatske vojske u izravnom oružanomsukobu uspjele su potjerati neprijatelja. No,prigodom povlačenja, kao čin odmazde, četnici suaktivirali eksploziv koji je znatno oštetio branu ali,srećom, nije došlo do plana njenog cjelokupnogurušavanja.Dvije godine nakon miniranja, 10. siječnja1995. godine, završena je ugradnja glinene jezgre, akrajem svibnja 1996. godine brana Peruća u cijelostije obnovljena i ponovo je preuzela svoju strateškuulogu u Cetinskom slivu.Kao što je pokušaj rušenja brane Peruća biojedinstven i do tada neviđen vandalski čin, tako jei njezina obnova bio specifičan i do tada neviđengraditeljski zahvat, koji je izazvao pozornost naše isvjetske stručne javnosti. O jedinstvenom postupkunjezine obnove iscrpno je upoznata domaća imeđunarodna stručna javnost na Međunarodnojkonferenciji „Sanacija brane Peruća“, koju suHrvatska elektroprivreda i Hrvatsko društvo zavelike brane (HDVB) organizirali u Brelima od 20. do23. rujna 1995. godine.M. Ž. M.Brana Peruća neposredno nakon aktiviranja eksplozivaHEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009. 11

Organizacijski ustrojNovi Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji HEP-a d.d.Promjene nastrateškoj raziniSukladno poslovnoj odluci Uprave Hrvatskeelektroprivrede d.d. da se pristupi izmjenamaorganizacijskog ustroja Hrvatske elektroprivrede d.d. sciljem osiguravanja uvjeta za daljnji razvoj i dosljednuprimjenu načela korporativnog upravljanja Društvomi ovisnim društvima, nakon provedenog savjetovanjas Radničkim vijećem HEP-a d.d. i upoznavanjaregistriranih sindikata s namjeravanim promjenama,Uprava Hrvatske elektroprivrede d.d. je 11. prosinca2008. godine donijela novi Pravilnik o organizaciji isistematizaciji HEP-a d.d. te s njim usklađeni Pravilnik oizmjenama i dopunama Pravilnika o radu HEP-a d.d.Oba pravilnika objavljena su 12. prosinca 2008.godine (Bilten HEP-a broj 204), a primjenjuju se od 1.siječnja 2009. godine.Pravilnikom o organizaciji i sistematizacijiutvrđeno je da Društvo upravlja poslovima i obavlja dioposlova iz područja funkcija koje su, sukladno važećimpropisima i Statutu Društva, ovim Pravilnikom utvrđenei opisane kao korporativne funkcije i to: strategijaposlovanja i međunarodni poslovi; komercijalni poslovi;financije; upravljanje ljudskim potencijalima; pravniposlovi; informatika i telekomunikacije; interna revizijai upravljanje rizicima; obrana i sigurnost; optimiranjeproizvodnih objekata i trgovanja energentima teoptimiranje rada mrežnih sustava.HEP d.d., osim kroz korporativne funkcije,usmjerava, koordinira i prati proizvodne i mrežneUnutrašnji organizacijski ustrojHEP-a d.d.Donosimo pregled organizacijskih jedinica uokviru korporativnih funkcija, zaduženja predsjednikai članova Uprave i do sada imenovanih njihovihpomoćnika zaduženih za pojedinu korporativnufunkciju te direktore sektora HEP-a d.d.Potporne funkcije• Ured Uprave – predstojnik Ureda MarijaModrić.Korporativna funkcija strategija i međunarodniposlovi, zadužen član Uprave doc. dr. sc. ŽeljkoTomšić:• Sektor za strategiju, planiranje investicija ikorporativni razvoj – direktor dr.sc. Ante Ćurković,• Sektor za održivi razvoj i unaprjeđenjekvalitete – direktor mr.sc. Kažimir Vrankić,• Sektor za međunarodne poslove irestrukturiranje – direktor Ljubica Cvenić.(Funkcija obuhvaća i HEP-u pripadajući dioNE Krško)Korporativna funkcija financije, zadužen član Upravedr. sc. Darko Dvornik:• Sektor korporativnih financija i riznica –direktor Nikola Mlinarić,te ostale djelatnosti u ovisnim društvima, s ciljemusklađivanja temeljnih poslovnih aktivnosti ovisnihdruštava, kroz uspostavu najboljih standarda planiranja,odnosno osiguranja kvalitete u proizvodnji, mrežnoji ostalim djelatnostima te ocjenjivanja uspješnostiposlovanja prema utvrđenim pokazateljima.Osnovna unutrašnja organizacija HEP-a d.d.uvjetovana je funkcijom korporativnog upravljanjai ovlasti Društva za pojedine funkcije, odnosnodjelatnosti. U tom smislu, ugašene su direkcije kaoorganizacijski oblik, a za koordinaciju pojedinihkorporativnih funkcija, odnosno organizacijskihjedinica u kojima se obavljaju poslovi pojedinefunkcije, zaduženi su i mjerodavni predsjednik i članoviUprave HEP-a d.d. Osim odgovornosti za koordinacijukorporativnih funkcija, oni su zaduženi i za praćenjedjelatnosti pojedinih ovisnih društava.Sektori, kao temeljne organizacijske jediniceDruštva, funkcionalno su mjerodavni i odgovorni zakoordinaciju, osiguranje potrebnih uvjeta i kontroluprovedbe korporativnih funkcija u svim društvima HEPgrupe.Posljedično, zbog promjene organizacijskei rukovodne strukture, bilo je potrebno izmijeniti iodgovarajuće odredbe o rukovođenju u Pravilniku oradu.Bernarda Pejić• Sektor za računovodstvo – direktor VeraKnez,• Sektor kontrolinga – direktor Snježana Pauk.Korporativna funkcija komercijalni poslovi, zaduženčlan Uprave Nikola Rukavina:• Sektor marketinga i korporativnihkomunikacija – direktor Mihovil Bogoslav Matković,• Sektor za nabavu – direktor Ivan Ljubičić,• Sektor za opće poslove – direktor Jerko Doko.(Funkcija obuhvaća društva: HEP Odmor irekreaciju i HEP Opskrbu)Korporativna funkcija upravljanje ljudskimpotencijalima i pravni poslovi, zadužen predsjednikUprave mr.sc. Ivan Mravak i njegov pomoćnik zaupravljanje ljudskim potencijalima i pravne posloveFrane Barbarić:• Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima –direktor Bernarda Pejić,• Sektor za pravne poslove – direktor AnicaBobetić.(Predsjednik Uprave zadužen je i za ustanovuHEP Nastavno obrazovni centar)Korporativna funkcija interna revizija i upravljanjerizicima, zadužen predsjednik Uprave mr.sc. IvanMravak:novi direktoriRadislav Gulam,direktor Elektre ŠibenikOd 1. siječnja 2009.godine direktoromElektre Šibenikimenovan je RadislavGulam. Rođen je 1967.godine u Šibeniku,osmogodišnju školupohađao je u Pirovcugdje i danas živi, aSrednju informatičkuškolu u Šibeniku.Studij elektrotehnike,smjer energetika, završio je 1994. godine na splitskomFakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, ate se godine se zaposlio u Elektri Šibenik na radnommjestu projektanta. Također je položio i stručni ispit.Nakon četiri godine projektantskih poslova,idućih šest godina bio je rukovoditelj Odjela za razvoji investicije, a posljednje dvije godine rukovoditeljistoimene Službe.Radisalv Gulam član je CIGRÉ-a, CIRED-a iKomore arhitekata i inženjera.V. Garber• Sektor za internu reviziju i upravljanjerizicima – direktor Stanko Tokić;Korporativna funkcija informatika i telekomunikacije,zadužen predsjednik Uprave mr.sc Ivan Mravak:• Sektor za informatiku i telekomunikacije –direktor Tihomir Saić;Korporativna funkcija obrana i sigurnost, nastrateškoj razini zadužen predsjednik Upravemr.sc. Ivan Mravak:• Poslovi se dijelom obavljaju u Uredu Uprave– Službi za potporu Upravi HEP-a d.d., a dijelom uSektoru za opće poslove – Službi za zaštitu na radu,zaštitu od požara i tjelesnu i tehničku zaštitu;Korporativna funkcija optimiranje proizvodnihobjekata i trgovanje energentima, zadužen članUprave Željko Kljaković Gašpić (Funkcija obuhvaćadruštva: HEP Proizvodnju, HEP Toplinarstvo, HEPObnovljive izvore energije, TE Plomin, Plomin Holding,HEP Trgovinu i APO).Korporativna funkcija optimiranje rada mrežnihsustava, zadužen član Uprave Stjepan Tvrdinić injegov pomoćnik Davor Sokač (Funkcija obuhvaćadruštva: HEP Operatora prijenosnog sustava, HEPOperatora distribucijskog sustava, HEP Plin i HEPESCO).(Ur.)12HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009.

SuradnjaRalf Blomberg, predsjednik Uprave TE Plomin 2,izabran za predsjednika Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komoreEnergetika je veliki potencijalza njemačko-hrvatskugospodarsku suradnjuRalf Blomberg, predsjednik Uprave TE Plomin 2,izabran je za predsjednika Njemačko-hrvatskeindustrijske i trgovinske komore. Mandat je odUwea Gregoriusa, predsjednika Uprave Siemensa,preuzeo na njenoj redovnoj skupštini krajem 2008.godine u Zagrebu, koja je označila i prvih pet godinanjena postojanja Za HEP Vjesnik, od R. Blombergasaznajemo o zadaćama Komore i mogućnostima(još) bolje suradnje njemačkih i hrvatskihgospodarstvenika.Turizam, graditeljstvo, zaštita okoliša ienergetikaKoje će biti glavne aktivnosti i zadaćeKomore u Vašem dvogodišnjem mandatu?- Komora želi poboljšati razvoj gospodarskihodnosa između Hrvatske i Njemačke, odgovorno idugoročno graditi te njegovati stabilna partnerstvaizmeđu tvrtki naših zemalja. To podrazumijevauključivanje otvorenog dijaloga bez predrasuda.Komora će i dalje intenzivno raditi sa svojimpartnerima u Hrvatskoj i Njemačkoj. Naši najvažnijinjemački partneri u Hrvatskoj su Njemačkoveleposlanstvo i dopisnik društva „Germany Tradeand Invest“, a hrvatski Hrvatska gospodarskakomora (HGK) i Agencija za promicanje izvoza iulaganja, s kojima već blisko surađujemo.Koji je obujam njemačko–hrvatskegospodarske suradnje i koja područja, premaVašem mišljenju, imaju najveću perspektivu?- Njemačka će i u 2009. godini biti druginajvažniji trgovinski partner Hrvatske. Robnarazmjena između naše dvije zemlje je relativnostabilna. Prema najnovijim istraživanjima HGK,obujam bilateralnih trgovinskih razmjena izmeđuNjemačke i Hrvatske, uključujući studeni 2008.godine, iznosio je 3,5 milijarda eura. Međutim, valjaimati u vidu da je dinamika robne razmjene s drugimzemljama u regiji ponegdje znatno veća, stogasmatramo da još ima potencijala u robnoj razmjeninaših zemalja. S gledišta Komore su za suradnjunjemačkih i hrvatskih tvrtki posebno zanimljivapodručja turizam, graditeljstvo, zaštita okoliša ienergetika, koji imaju veliki potencijal.Suradnja u energeticiMožete li se podrobnije osvrnuti nasuradnju na područje energetike?- Energetska strategija Republike Hrvatskepokazuje da za Hrvatsku veliku važnost ima korištenjeobnovljivih izvora energije, kao i povećanje energetskeučinkovitosti. U tim područjima postoje veliki interesii njemačkih i hrvatskih poduzetnika. No, i nakonprimjene svih mjera za poboljšanje energetskeučinkovitosti, ostaje znatna potreba za električnomenergijom, zbog čega je nužno izgraditi nove elektrane.Uz gradnju obnovljivih izvora energije,Strategija predviđa i gradnju tri do četiri velikeelektrane, s ukupnom snagom do 2000 MW. Na tompodručju imamo već dobro poznatu, zajedničkuprošlost i dobro iskustvo s TE Plomin 2. Riječ je ojoint venture investiciji između HEP-a i njemačkogRWE-a, jer nakon puštanja u pogon 1999. godine,TE Plomin 2 je postao čvrsti oslonac za Hrvatsku zaopskrbu sigurnom, povoljnom i, za okoliš, podobnomelektričnom energijom. Komora podupire svenapore kako bi se taj odnos, na temelju postojećihangažmana i projekata, i dalje razvijao. Kao Komoraželimo spojiti zainteresirane njemačke i hrvatsketvrtke za suradnju u tim projektima.Sigurnost opskrbe plinom je također vrlovažno pitanje. Mi se zalažemo za suradnjuna svim područjima opskrbe tekućim plinom,raspoloživosti plina iz plinovoda te za razvojsvih mogućnosti skladištenja plina. Istodobno,potičemo sve sudionike tog procesa da razmisle i onekonvencionalnim rješenjima za sigurnost opskrbeplinom, koja se mogu brzo realizirati.Recesija i njene posljediceOčekujete li posljedice na poslovanjenjemačkih tvrtki u Hrvatskoj, s obzirom naglobalnu recesiju, koja pogađa i Njemačku?- Može se očekivati je da će ona utjecati i narobnu razmjenu između naših zemalja, posebicekada su u pitanju nove investicije i investicijeu ekspanziji. Stoga je posebno važno požuritirealizaciju projekata kod kojih je način financiranjaveć osiguran. Općenito govoreći, sigurno će uvanjskoj trgovini prevladati manja spremnostbanaka da odobravaju kredite. Vjerojatno ćepodručje investicijskih dobara i „srednjih“ luksuznihroba široke potrošnje biti najteže pogođeno – akose nešto baš ne mora kupiti, kupnja će se odgoditi.Jednako vrijedi i za područje usluga, primjerice,putovanja na odmor. Ali, moram priznati da ćeNijemac sve odgoditi, ali svoj odmor neće! Pritomje jako važno u kojoj je mjeri hrvatski turizam uspionaglasiti svoje prednosti i uvjerljivo prezentiratisvoju ponudu.Osim banaka, koje su u središtu pozornosti,trenutačno se puno govori i o automobilskojindustriji i njezinim dobavljačima iz svih sektora,ali i brodari su suočeni s velikim problemima zbogdrastičnog pada cijena transporta, što naravnoutječe i na knjige narudžbi u brodogradnji.S druge strane, već spomenuta Energetskastrategija sadrži cijeli niz projekata, čije biostvarenje moglo imati trajan utjecaj i djelovatipoticajno i na bilateralne gospodarske odnosei na robnu razmjenu. Naravno da postoje raznedjelatnosti, koje i u sadašnjim složenim uvjetimanude zanimljiv razvojni potencijal. Njemačko–hrvatska komora upravo intenzivno radi i djeluje natim područjima.Pripremila: Tatjana JalušićRekordna proizvodnjatermoelektrana PlominPlominskimpostrojenjimaponovno čistapetica!Sa 752.423 MWh električne energije proizvedene2008. godine na pragu TE Plomin 1, ta je termoelektrana u38 godina postojanja ostvarila do sada najveću proizvodnju.Istodobno, TE Plomin 2 u prošloj je godini proizvela,također na pragu, 1,5 milijuna MWh, što je do sada druginajbolji rezultat od početka rada 2000. godine. Istina, da jeTE Plomin 2 radio punom snagom umjesto što je 25 danabio na minimumu, proizveo bi dodatnih 40 tisuća MWh, ada TE Plomin 1 nije 13 dana bio u rezervi - proizvodnja bibila veća za 30 tisuća MWh.No, za rekordne lanjske proizvodne rezultate,postrojenja TE Plomin 1 bila su u pogonu 7.396, aTE Plomin 2 čak 8.513 sati. Takvi rezultati potvrda susve bolje pripremljenosti i održavanja postrojenja, ali istručnosti, obučenosti i zalaganja zaposlenika.Zanimljivi su i statistički podaci koji se odnosena cjelokupnu povijest rada obje elektrane. Primjerice,TE Plomin 1 od 1970. do 2008. godine radila je na mreži186.832, 11 sati, proizvevši za to vrijeme više od 17milijuna MWh električne energije. Za 38 godina postojanja,postrojenja su zaustavljana i ponovno započinjalaproizvodnju čak 825 puta, a potrošila su više od osammilijuna tona ugljena i više od 20 tisuća tona loživog ulja.Mnogo mlađa TE Plomin 2, tijekom deset godinarada provela je u radu na mreži 66.513 sati i za to vrijemeproizvela malo manje od 12 milijuna MWh električneenergije. Za tu proizvodnju potrošeno je malo manje odpet milijuna tona ugljena i 29 tisuća tona loživa ulja. Štose tiče zaustavljanja i ponovnog aktiviranja postrojenja,TE Plomin 2 bilježi ukupno 218 takvih manevara.I. TomićHEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009. 13

NepogodaLed prouzročio goleme štete na elektroenergetskim postrojenjima ElektrolikeVeliki teret prizemljiostupove i žiceIvica TomićNajveće štete dogodile su sena najnepristupačnijem terenu,nedostupnom mehanizacijipa su ljudi svu opremu, alat idijelove morali nositi na leđima,kroz duboki snijeg ili prekozaleđenog terena, po kojemu jevrlo teško hodati i bez ikakvogateretaZahvaljujući nadljudskim naporimazaposlenika Elektrolike Gospić, koji su nakonvremenske nepogode 14. siječnja o.g. tijekom petdana radili u okrutnim zimskim uvjetima, od jutrado večeri i otklanjali posljedice koje je led izazvaona elektroenergetskim postrojenjima - sva naseljau Lici su do 20. siječnja o.g. bila ponovno podnaponom. Da bi kupcima što prije bila omogućenaisporuka električne energije, morala su se primijenitiprivremena rješenja, a kvarovi su se događali i dalje.Dok monteri vraćaju napon Ličanima, komisije naterenu utvrđuju štete.Što se dogodilo u Lici?Zbog kiše koja se ledila na vodovima istablima, 14. siječnja o.g. bez napona je ostao DV35 kV i TS 35/10 kV Ličko Cerje – TS Sveti Rok, a uranim jutarnjim satima 15. siječnja pao je i DV 35kV Lički Osik – Gospić. U takvim okolnostima, tunelSveti Rok napojen je iz Obrovca, a TS Gospić iz TSLički Osik.Bez električne energije 14. siječnjapribližno 1.100 kupacaMeđutim, zbog brojnih kvarova na 10 kVmreži, bez električne energije su ostala naselja:Ploča, Štikada, Brušane, Medak, Ribnik, Raduč,Vrebac, Mogorić te dio naselja Široka Kula, područjenaselja Klanac, Pazarišta, Mušaluk, Prvan selo,Podlapača, Srednja Gora, Mazin i Zrmanja. Znači,u tom trenutku 14. siječnja, približno 1.100 kupacaostalo je bez električne energije. Već drugoga dana,15. siječnja, DV 35 kV Ličko Cerje – Tunel Sveti RokElektroličani pripremaju nove vodiče...... počinje njihovo razvlačenjeIntervencija u duboku snijegu oko čelično-rešetkastog stupaPomoć mehanizacije ovdje prestaje, dalje samo čovjek, teret na leđima i puno snage zaprobijanje kroz duboki snijeg14HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009.

Vodiči pod teretom leda i snijega izduljeni skoro do tla……a ovi su na tluStabla pokunjenih grana zarobila žicuOvi su vodiči imali sreću da ih nije povuklo srušeno stablo… …a ovi nisui DV 35 kV Lički Osik – Gospić, stavljeni su podnapon te su privremenim rješenjima otklonjenikvarovi na 10 kV vodovima na području gradaGospića. Zahvaljujući tomu, električnom energijomje bilo moguće napojiti Brušane, Medak, Raduč,Klanac, Pazarišta, Mušaluk, Prvan Selo i ŠirokuKulu, ali i naselja Podlapača i Srednja Gora u općiniUdbina. Tako je broj kupaca, kojima je zbog opisanihokolnosti bila uskraćena opskrba električnomenergijom, smanjen na približno 500.Novi kvarovi zbog snijega i leda na tekpopravljenim vodovimaI sljedećih dana, odnosno u petak, subotui nedjelju – 16., 17., i 18. siječnja - svi raspoloživizaposlenici Elektrolike bili su na terenu iotklanjali kvarove, ali uz velike probleme zbognepristupačnosti terena te brojnih novih kvarova,koji su nastali zbog naslaga snijega i leda navodičima na tek popravljenim vodovima. Unatočtomu, početak novog radnoga tjedna, 19. siječnja,Lika je dočekala s 90 posto mreže pod naponom,s 300 kupaca bez električne energije i to unaseljima Zrmanja i Srednja Gora kod Udbine. No,u danima koji su slijedili i na tom području kvarovisu otklonjeni i kupcima je nastavljena isporukaelektrične energije.Nakon toga, uz ekipe koje otklanjaju kvarove,na teren su krenuli i stručnjaci koji će pokušatiprocijeniti štetu na objektima i mreži koja će,sigurno je, biti golema. Uništeno je mnogo vodova,porušen je veliki broj drvenih i betonskih stupova,izolatora i druge opreme.Takva elementarna nepogoda je bezelektrične energije ostavila više od tisuću kupaca,ali u Elektrolici su angažirali sve svoje ljudske imaterijalne resurse i uložili maksimalne naporeda privremenim rješenjima što prije normalizirajustanje. Potpuno otklanjanje šteta i saniranjeposljedica elementarne nepogode vjerojatno ćepotrajati mjesecima.ponude pomoćI ElektroliciDirektor Elektrolike Josip Lemić, uz zahvalusvojim ljudima koji su, ne pitajući za radno vrijeme,u iznimno nepovoljnim vremenskim uvjetima i nanepristupačnom terenu danima marljivo radili,posebno želi zahvaliti direktorima ElektroprimorjaVitomiru Komenu, Elektroistre Davoru Miškoviću,Elektre Zadar Tomislavu Dražiću, Elektre KarlovacBorislavu Mlikanu, Elektre Slavonski Brod ZdenkuVeiru i Elektre Požega Slavku Periću, koji suponudili pomoć u otklanjanju posljedica zimskekatastrofalne nepogode u Lici.HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009. 15

NepogodaLed prouzročio goleme štete na elektroenergetskimpostrojenjima ElektrolikeZimske intervencije na PapukuNa dojavu oispadu Markovcaznamo što slijediDirektor Elektrolike Josip Lemić u blizini vodozahvata, gdje je najprije trebalo otkloniti kvar zbog crpki pitke vode za GračacPoznato je da u zimskom razdoblju snijeg i led u Lici iGorskom kotaru ekipama za održavanje elektroenergetskihobjekata stvara velike probleme. Premda je teško povjerovati,ali ekipu za održavanje 10 kV dalekovoda muče jednakiproblemi i na području Elektre Požega.Kroz Park prirode Papuk prolaze dva zračnadalekovoda i završavaju na skoro tisuću metara nadmorskevisine, gdje tijekom zime vladaju ekstremni planinski uvjeti.Kada dispečerski centar javi da je ispao Markovac, članovimaekipe za održavanje diže se kosa na glavi (Stipe Božić u svojojreportaži s poštovanjem govori o Papuku!).Prije polaska na tako zahtjevan teren valja se dobroobući i uzeti odgovarajuću opremu, jer bit će teškogaplaninarenja. Naime, na landrover možemo računati samodokle ima puta, a uz strmu i zaleđenu dionicu može samočovjek. Snijeg i ledena kiša lijepe se po vodičima i svojimteretom lome vezove, a još kada otežaju grane drveća - kvarje neizbježan.Kako se popeti po zaleđenu drvetu da bi odsjekligranje koje leži na vodičima, osobito ako je riječ o divovskimbukvama i hrastovima?Dodatni problem stvaraju nam zaostale mine, jer trasaprolazi kroz još uvijek minirano područje. Ipak, raznoraznimpomagalima i uz puno napora, dobro uvježbani monteri na krajuipak pobijede te na opće zadovoljstvo svih – potrošača i montera– električna energija ponovo proteče „debelim“ vodičima.Mirko VeićLandrover može samo dokle ima puta, dalje uz strmu izaleđenu dionicu - samo čovjekStalno prisutan sa svojim ljudima, rukovoditelj Pogona Plitvička jezera, Robert OreškovićJ. Lemić također naglašava da je Elektrolika,tijekom svih dana borbe za što skorije ponovnouspostavljanje naponskog stanja, imala cjelodnevnupomoć i potporu direktora HEP Operatoradistribucijskog sustava Miše Jurkovića.Ovakve informacije o štetama koje jeizazvao led na mreži i elektroenergetskim objektimau Lici mogu stvoriti samo djelomičan uvid, jer seprava slika o štetama i naporima za sanaciju koje suuložili zaposlenici Elektrolike mogla steći samo naterenu.Kiša se, zbog iznimno niskih temperatura,ledila na zemlji, na krošnjama drveća, nastupovima, izolatorima i vodovima. Led golematereta lomio je grane drveća, a nisu izdržala ninajdeblja stabla. Prizemljeni su, ne samo drveni,već i armirano-betonski stupovi, a o vodovima da16HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009.i ne govorimo. Zbog velika tereta, uništeni vodovipopadali su na tlo, druge su povukla iz korijenaizvaljena stabla. Najveće štete dogodile su sena najnepristupačnijem terenu, nedostupnommehanizaciji pa su ljudi svu opremu, alat i dijelovemorali nositi na leđima kroz duboki snijeg ilipreko zaleđenog terena po kojemu je vrlo teškohodati i bez ikakvoga tereta. Na dijelu Like, koji jezahvatila ledena kiša, nije očuvan niti jedan voćnjaki zbog toga su neke općine već prvih dana nakonnepogode proglasile stanje elementarne nepogode.Kako je tih dana bilo u Lici, osobito za našeElektroličane, prenosimo čitateljima HEP Vjesnikafotografijama, koje smo snimili 15. i 16. siječnjaove, 2009. godine.Snimili: Ivica Tomić i Marko StilinovićDodatni teret žica teško podnosi

Hrvatska - EuropaUtemeljena Europska mreža operatora prijenosnih sustava - ENTSO-EVodeća uloga operatora uizazovnim ciljevima EuropeOsnovni cilj ENTSO-E jestuskladiti aktivnosti operatoraprijenosnih sustava sa svrhomsigurnog i pouzdanog pogona,učinkovitijieg povezivanjatržišta električne energije terazvoja mrežne regulativeČetrdeset i dva operatora prijenosnog sustavaiz 34 europske zemlje, 19. prosinca 2008. godine uBruxellesu utemeljili su udrugu ENTSO-E (EuropeanNetwork of Transmission System Operators for Electricity)- Europsku mrežu operatora prijenosnih sustava – zaelektričnu energiju.Ova nova Udruga predstavlja iskorak europskihoperatora prijenosnih sustava prema Trećem paketuenergetskih propisa Europske unije, čije se donošenjeočekuje u prvoj polovici ove godine te predviđa osnivanjeorganizacije operatora prijenosnih sustava pod nazivomENTSO-E.Osnovni cilj ENTSO-E jest uskladiti aktivnostioperatora prijenosnih sustava, sa svrhom sigurnog ipouzdanog pogona, učinkovitijieg povezivanja tržištaelektrične energije te razvoja mrežne regulative.Uz sve operatore iz država članica EU, osnivačiENTSO-E su i operatori iz onih država koje još nisu u EU,ali su bili članovi neke od postojećih udruga europskihoperatora prijenosnih sustava (ETSO, UCTE, Nordel,UKTSOA, BALTSO i ATSOI). Predviđen je postupni prijenosaktivnosti s tih dosadašnjih udruga na ENTSO-E, a potomi njihovo raspuštanje.Damjan Međimorec – član Upravnog odboraENTSO-EJedan od utemeljitelja ENTSO-E je i HEP Operatorprijenosnog sustava d.o.o., u ime kojeg je njegov direktordr. sc. Dubravko Sabolić potpisao osnivački akt, uzostale direktore članova utemeljitelja (uz prisutnostjavnog bilježnika, u skladu s belgijskim propisima zameđunarodnu neprofitnu organizaciju). Osim toga,HEP Operator prijenosnog sustava je kandidiraoPriznanje HEP Operatoruprijenosnog sustavaPovodom osnivanja ENTSO-E te izbora za članaUpravnog odbora, D. Međimorec je rekao:- Utemeljenje ENTSO-E je vrlo značajan događajza sve europske operatore prijenosnih sustava, ali i zaeuropsku elektroenergetiku. Ono bi trebalo unaprijeditisuradnju i uvjete rada operatora prijenosnih sustava,ali i njihovih korisnika.Za HEP Operator prijenosnog sustava dodatniznačaj predstavlja činjenica da smo osiguraliravnopravan utemeljiteljski status s partnerima izzemalja članica EU, u dosad najširem (pan-europskom)opsegu za operatore prijenosnih sustava. Time sejoš jedanput dokazuje da elektroenergetika prethodidrugim, pa i političkim, integracijskim procesima usvog predstavnika Damjana Međimorca za članaUpravnog odbora ENTSO-E, što je na konstituirajućojsjednici Skupštine aklamacijom prihvaćeno, zajedno skandidaturama za druge funkcije u ENTSO-E.Za predsjednika ENTSO-E (odnosno njegoveSkupštine) izabran je direktor belgijskog operatora DanielDobbeni, a za njegovog zamjenika direktor finskogoperatora Juka Ruusunen. Izabrani su i predsjednik tezamjenica predsjednika Upravnog odbora (Graeme Steeleiz britanskog te Malgorzata Klawe iz poljskog operatora),kao i deset članova Upravnog odbora, među kojima i D.Međimorec.Skupština ENTSO-E održavat će se nekolikoputa godišnje prema potrebi, a između njenih sjednicaradom će kordinirati Upravni odbor. U Skupštini članovepredstavljaju, u pravilu, glavni direktori svih operatoraprijenosnog sustava te njihovi zamjenski predstavnici.Tako je direktor HEP Operatora prijenosnog sustavaD. Sabolić član Skupštine po dužnosti, a zamjenski član jeD. Međimorec.Glavni tajnik bit će izabran na drugoj sjedniciSkupštine, koja je najavljena za početak veljače 2009.godine, kada se očekuje i prihvaćanje privremenogproračuna.Temeljnu organizaciju ENTSO-E, uz Skupštinu iUpravni odbor te Tajništvo sa sjedištem u Bruxellesu, činei tri odbora: za pogon sustava, razvoj sustava i tržišniokvir te grupa za regulatorna i pravna pitanja. Unutar testrukture predviđene su brojne radne grupe za specifičneteme, ali i pojedine regije.Povećanje kapaciteta mreže – jedna odzadaća ENTSO-EU priopćenju Europske komisije, izdanom povodomosnivanja ENTSO-E, Andris Piebalgs - povjerenik EU zaenergetiku, pozdravio je taj događaj, naglasivši:- Postavljajući izazovne ciljeve, Europa se upravosložila u borbi protiv klimatskih promjena i za povećanjeudjela obnovljivih izvora energije te se sada trebamousredotočiti na njihovo ostvarenje. U velikoj mjeripotrebni su nadogradnja postojeće mreže, izgradnjanove infrastrukture te uvođenje novih tehnologija, kakobi se električna energija prenijela s mjesta proizvodnjetamo gdje je potrebna potrošačima. Operatori prijenosnihsustava u tomu imaju vodeću ulogu.Europi. Novoizabrani predsjednik ENTSO-E izrazioje nadu da će ENTSO-E predstavljati most premanečlanicama EU, čemu bih dodao da je nama vrlobitno da taj most bude otvoren, odnosno propustan uoba smjera.Moje imenovanje u Upravni odbor ove noveorganizacije smatram priznanjem HEP Operatoruprijenosnog sustava i prepoznavanjem kontinuitetanaših aktivnosti. One su i do sada bile na tom tragu,kako u postojećim organizacijama (prije svega uUCTE), tako i u proteklih skoro godinu dana pripremeutemeljenja ENTSO-E. Također, to je i čast i izazovza mene osobno, pri čemu bih posebice zahvaliona potpori i povjerenju HEP Operatoru prijenosnogsustava. Kako ću u Upravnom odboru predstavljati iregiju, želio bih zahvaliti i partnerima u regiji, koji sutakođer dali potporu mojoj kandidaturi.Konstituirajuća sjednica Skupštine ENTSO-E, na kojojsu izabrani predsjednik Skupštine i njegov zamjenik,predsjednik i zamjenica predsjednika Upravnog odbora,kao i deset članova Upravnog odbora, među kojima i našDamjan MeđimorecIzazovi za prijenosnu mrežu, navodi se, proizlazeiz priključivanja velikog broja vjetroelektrana, koje sučesto smještene daleko od potrošača, veće promjenjivostiproizvodnje te povećanog udjela proizvodnje udistribucijskim mrežama.Osim povećanja kapaciteta mreže, sa svrhomudovoljavanja ovim izazovima, moraju se preoblikovatisustavi vođenja, a i tržišta električne energije, kako bi seomogućilo sigurno, učinkovito i ekonomski optimalnofunkcioniranje europskog elektroenergetskog sustava.Kao zadaće ENTSO-E, predviđene u Trećem paketuenergetskih propisa EU, navode se, između ostalih:planiranje europske prijenosne mreže, analiziranjedostatnosti proizvodne i mrežne infrastrukture i uizvanrednim okolnostima, razvijanje zajedničkih alatai koordinacija istraživačkih aktivnosti u područjuprijenosa, kao i priprema regulative u uskoj suradnji sAgencijom za suradnju energetskih regulatora (Agencyfor Cooperation of the Energy Regulators - ACER), novominstitucijom EU, čije je osnivanje također predviđeno uTrećem paketu. Kada se prihvati Treći paket, Europskakomisija i spomenuta Agencija očitovat će se o popisučlanova i statutu ENTSO-E. Komisija tako pozdravljaosnivanje ENTSO-E, koje će ubrzati odlučivanje tepočetak rada potrebnih institucija sa svrhom učinkovitogfunkcioniranja unutrašnjeg tržišta električne energije.Tatjana JalušićDamjan Međimorec iz HEP Operatora prijenosnogsustava, član Upravnog odbora ENTSO-EHEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009. 17

STRATEGIJAU tisku objavljene neutemeljene tvrdnje i poglediStruka nesmije prešutjeti!Marijan KaleaU javnoj raspravi o strategijienergetskog razvoja Hrvatske biloje puno neute meljenih tvrdnji ipogleda objavljenih u tisku, za kojenaš dugogodišnji elektroprivredniki poštovani stručnjak Marijan Kaleadrži da moraju biti argumentiranokomentirani i opovrgnuti. U ovombroju, za čitatelje HEP Vjesnikadonosimo pojedine najeklatantnijetakve neprihvatljive tvrdnje i njihovkomentar.Trebali bismo sve karte bacitina vodni potencijal, obnovljiveizvore i plin. Budemo li seokrenuli tomu, već za petnaestgodina mogli bismo bitienergetski neovisni(Novi list, 12. prosinca 2008.).U Nacrtu Zelene knjige imamo podatke za 2020.godinu, nemamo podatke za točno 15 godina od danas.Ukupno će nam u 2020. godini trebati približno 595PJ primarne energije. Pretpostavimo još racionalnijupotrošnju od one kakva je predviđena Nacrtom Zeleneknjige (jer se i još naglašenije povećanje energetskeučinkovitosti provlači pretežito svim stajali štima ostrategiji), tako da se uštedi još deset posto primarneenergije, tada bi ukupno bilo potrebno u toj godinipribližno 535 PJ. Pridobivanje domaće nafte premaprocjeni iz Nacrta Zelene knjige smanjit će se u tojgodini na 23 PJ, a domaćeg plina na 62 PJ. U NacrtuZelene knjige predviđa se ukupno pridobivanje izobnovljivih izvora energije (uključivo male i velikehidroelektrane) od 88 PJ. Zmači, ukupno domaćepridobivanje svih oblika energije u 2020. godini bit ćepredvidivo 173 PJ. Ostaje razlika od 535–173 = 362 PJ.Kako to namiriti domaćim izvorima?Najprije, trebalo bi svakako osigurati 2,65 milijunatona ekvivalentne nafte za predvidive potrebe prometa,što predstavlja 111 PJ. Uz predvidivo pridobivanjedomaće nafte od 23 PJ, ostaje da se 111–23 = 88PJ pokrije domaćom proizvodnjom biogoriva, nemadrugoga! Uz 40 GJ/toni tekućeg goriva, to značigodišnju proizvodnju od 2.200 tisuća tona takvoggoriva. Uz godišnji prinos od približno 2,5 tone uljanerepice po hektaru i 40 posto sadržaja ulja, proizlazi dabismo trebali uljanom repicom zaposjesti površinu od2.200 tisuća hektara; veće površje od ukupnog površjasvih hrvatskih oranica i vrtova (približno 1.500 tisuća18HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009.hektara). No, premda je to nemoguće, time bismo samopokrili manje od približno trećine ukupno nepokrivenihenergetskih potreba u 2020. godini, a svu potrebnuhranu morali bismo riješiti uvozom!Što preostaje? Naglašenije korištenje vjetra,Sunca i biomase! Uzmimo da pokrijemo iz svakog odtih izvora trećinu (to je povrh onoga što je obnovljivimizvorima energije predviđeno pokriti Nacrtom Zeleneknjige), dakako samo da dobijemo sliku o tomu štobi to značilo, neovisno o tomu što time postignutastruktura neposredne potrošnje energije najvjerojatnijene bi odgovarala oblicima potražnje energije. Znači, izvjetra, Sunca i biomase pret postavljamo ostvariti po(362–88)/3, odnosno po 91 PJ.Idemo prvo na vjetar; 91 PJ podijeljen s 3,6 PJ/TWh daje 25 TWh. Uz godišnje trajanje instaliranesnage od 2.000 sati, trebalo bi instalirati 12.500 MW uvjetroelektranama. Ili, uz jediničnu snagu od 2,5 MW,trebalo bi postaviti 5.000 takvih vjetroagregata. Znamoli da je duljina svih hrvatskih autocesta približno 1.500kilometara, proizlazi da bi uz te autoceste na svakih300 metara morali postavljati po jedan vjetroagregatna tornju visine 100 metara! (A proizvodnja električneenergije bila bi u ritmu vjetra, potpuno neusklađena spotražnjom!)Za namirenje toplinskih potreba predvidimougradnju sunčanih kolektora. Ako iz primarne energijeod 25 TWh želimo ostvariti toplinu, uzmimo 70 postokao prosječni stupanj pretvorbe u neposredno korištenutoplinu, znači kolek torima trebamo ostvariti 17,5 TWhtopline. Pret postavimo godišnju srednju dozračenostSunca na površinu Hrvatske od 1.300 kWh početvornom metru i stupanj djelovanja kolektora od 50posto. Proizlazi da bismo trebali instalirati 27 milijunačetvornih metara kolektora do 2020. godine, koji bifunkcionirali samo za obdanice i malo nakon obdanice.Kako u Hrvatskoj ima približno 1,5 milijun kućanstava,to bi predstavljalo ekvivalent od 18 četvornih metara poprosječnom kućanstvu, dakako instalirano u stvarnimkućanstvima, ali i ustanovama, hotelima, gospodarstvu...Teško dostižno!Preostaje još biomasa. Nju bi trebalo iskoristitiza pretvorbu 25 TWh u toplinu. Uzmemo li prosječnitoplinski sadržaj biomase od visokih 5 kWh/kg, proizlazida bismo godišnje trebali spaliti pet milijarda kilogramabiomase ili pet milijuna tona, a procijenjeni potencijalbiomase u Hrvatskoj prema Nacrtu Zelene knjige je5,3 milijuna tona godišnje, u tomu 0,7 milijuna tona izsmišljeno sađenih energetskih šuma. Međutim, približno40 posto tog potencijala uzima se rezerviranim veću planiranom korištenju obnovljivih izvora u 2020.godini, tako da toliko potencijala manjka za dopunskokorištenje. Trebalo bi znači doći do 140 postotnogiskorištenja potencijala biomase, što dakako nijeostvarivo.Doista: potpuno je nerealno da ćemo ikadapostati energetski neovisni, barem na sada sagledivojglobalnoj strukturi primarne energetske opskrbe.Strategija je temeljena na 30posto rezerve, što je previše, jereuropske zemlje imaju predviđenurezervu od desetak posto (Večernjilist, 11. prosinca 2008.).Premda to nije napisano, vjerojatno se misli narezervu od 30 posto u instaliranoj snazi elektrana uhrvatskom elektroenergetskom sustavu, kakvu autoriNacrta Zelene knjige predviđaju za naš sustav u 2020.godini. Odakle doista potpuno neistiniti podatak daeuropske zemlje imaju predviđenu rezervu od desetakposto!?Prema godišnjem izvješću interkonekcije UCTEza 2007. godinu, u 25 zemalja koje su obuhvaćeneinterkonekcijom UCTE-a, ta rezerva je prosječno znatnoveća, a ima zemalja (s visokim udjelom hidroenergije i, udanašnje vrijeme, vjetroenergije u proizvodnji električneenergije) u kojih ta rezerva doseže čak 100 posto. Omjerukupne instalirane snage elektrana i vršnog opterećenjaelektroenergetskog sustava za cijelu UCTE je 1,57 (znači,prosječna rezerva u Europi je 57 posto!), a u pojedinimzemljama taj omjer je: zapadna Danska 2,07; Austrija2,04; Španjolska 1,94; Rumunjska 1,86; Švicarska 1,73;Italija 1,70; Slovačka 1,70; Njemačka 1,59 i tako dalje.Hrvatska u tom pregledu UCTE-a u 2007. godini ima tajomjer 1,25 (u što, dakako, nije uračunata polovica snageNE Krško jer se ona nalazi u Sloveniji).Hrvatska je idealna za uporabuSunca kojim se može zamijenitičak i tisuću megavata iznuklearke (Večernji list, 11.prosinca 2008.).Za izgradnju i razgradnju nuklearne elektrane od1.000 megavata treba osigurati približno tri milijarda eurai ta bi nuklearna elektrana proizvodila godišnje približnosedam milijarda kilovatsati električne energije. U prvihšest mjeseci njezina rada, „vratila“ bi energiju utrošenuza proizvodnju njezine opreme i građenje te razgradnju.Emisija iz takve elektrane bila bi približno 40 gramaekvivatenta ugljikova dioksida po svakom kilovatsatutijekom njezina vijeka trajanja (opet uzevši u obzir emisijuprigodom proizvodnje opreme i građenje te razgradnju).Za izgradnju sunčane elektrane od 1.000megavata, trebalo bi uložiti 6–10 milijarda eura, aproizvela bi godišnje najviše približno dvije milijardekilovatsati (osunčanje nije stalno, a noću ga uopćenema). Čak 40 prvih mjeseci, sunčana elektrana moralabi raditi da „vrati“ energiju utrošenu za proizvodnju ćelija,čelika, betona i drugih materijala potrebnih za njezinuuspostavu. Emisija (opet zahvaljujući golemoj količinitih materijala) bila bi prosječno 200 grama ekvivalentaugljikova dioksida po svakom proizvedenom kilovatsatu,tijekom vijeka trajanja te elektrane.Ali, ako bismo željeli napraviti sunčanu elektranukoja bi proizvela jednako električne energije kao i

nuklearna elektrana od 1.000 megavata (znači sedammilijarda kilovatsati), morali bismo izgraditi sunčanuelektranu od 3.500 megavata, što bi stajalo 20–35milijarda eura. To je sumjerljivo ukupnom jednogodišnjembruto domaćem proizvodu Hrvatske! Opet bi ta elektranaradila prvih 40 mjeseci da „vrati“ energiju utrošenu zanjezinu uspostavu i opet bi emisija iz te elektrane bilapribližno 200 grama CO 2-ekivalenta.Sunčane ćelije takve sunčane elektrane imalebi površje od 35 milijuna četvornih metara; stupanjdjelovanja razumno skupih sunčanih ćelija je približnodeset posto. Pomnožimo li to s jedan i pol da dođemo doreda veličine zauzete površine tla (zasjenjena površina tla,prostor za nosače i temelje sunčanih ćelija, prometnice,potrebne zgrade), proizlazi da bi bila riječ o zauzetompravokutniku duljine deset i širine pet kilometara, šroje sumjerljivo površju otoka Ugljana ili desetini površjaBaranje!Tu su i vjetroelektrane koje su„hit“ i vjerojatno jedino rješenjebez problema (Večernji list, 11.prosinca 2008.).Doista, ima problema! Vjetroelektranama seproizvodi električna energija samo kada ima vjetra,točnije kada je njegova brzina iznad neke minimalnei ispod neke maksimalne vrijednosti. U drugim serazdobljima vjetroelektrana mora obustaviti. Unjemačkim okolnostima (ovdje se referiramo na njemačkeokolnosti, jer su one utemeljeno reprezentativne,barem kvalitativno – tâ u Njemačkoj se krajem 2007.godine vrtjelo 22.247 MW vjetroelektrana, najviše nasvijetu), godišnje trajanje iskorištenja instalirane snagevjetroelektrana je malo iznad 1.840 sati. Znači, kada bivjetroelektrane radile punom snagom, tijekom 21 postoukupnog godišnjeg trajanja (godina traje 8.760 sati), unjemačkim bi se vjetroelektranama proizvela sva godišnjaproizvodnja vjetroelektrana. Ili, još slikovitije: kada bisvaki peti dan vjetro elektrane radile punom snagom,četiri dana bi potpuno mirovale.U tim razdobljima mora se potražnja pokritikonvencionalnim elektranama (točnije termoelektranamai akumulacijskim hidroelektranama). Njemačko jeiskustvo da se na jedan megavat u vjetroelektranamamora instalirati još 0,85 megavata u konvencionalnimelektranama, dakako računa li se s jednakom sigurnošćuopskrbe kupaca. Znači, treba li naredne godine – radipokrića stalno rastuće potražnje električne energije– sustavu dodati novih 100 MW elektrana i namjeravamoli to učiniti vjetroelektranama, morat ćemo izgraditi100 MW u vjetroelektranama i dograditi još 85 MW ukonvencionalnim elektranama. Ne dogradi li se sustavtim konvencionalnim elektranama, sigurnost opskrbekupaca iz vlastitoga elektro energetskog sustava bitno ćese smanjiti.Ako je tomu tako, a tako jest, zašto uopće gradimovjetroelektrane? Pa, ostvaruje se ušteda goriva zakonvencionalne elektrane i – s tim u svezi – smanjenjeopterećenja okoliša stakleničkim plinovima. Točnogovoreći, ne baš u mjerilu jedan-prema-jedan, ta uštedane odgovara baš potpuno cjelokupnoj proizvodnji uvjetroelektranama. Naime, dio konvencionalnih elektranakoje trebaju biti neprestano spremne da preuzmuiznenada izostalu proizvodnju vjetroelektrana, ne smijuprije toga raditi blizu punog opterećenja – jer u tomslučaju ne mogu preuzeti dodatno opterećenje. Radit će,znači, u području nižeg stupnja djelovanja od optimalnogte će se u njima za takav rad utrošiti više goriva pojedinici proizvedene električne energije, nego li bi seutrošilo da rade u optimalnom području.Nepotrebno je kazati da se proizvodnjavjetroelektrana mora preuzimati u potpunom dosluhus brzinom vjetra. U svezi s promjenjivom a teškopredvidljivom brzinom vjetra – praktično u nekolikominuta uvjeti se mogu znatno promijeniti – još jednavažna okolnost. Naime, snaga vjetroelektrane mijenja se strećom potencijom brzine vjetra. Da bude do kraja jasno:smanji li se brzina vjetra na polovicu, ali tako da to budejoš uvijek iznad minimalne brzine – snaga vjetroelektranepadne na osminu. Takav, zapravo teško predvidljivi,debalans trenutno moraju svladati regulacijskekonvencionalne elektrane, osobito namijenjene tojsvrsi, neprekidno u vrtnji. Inače bi došlo do raspadaelektroenergetskog sustava. Ostvaruje se jedna potpunonova dinamika opterećenja brojnijih regulacijskihagregata u sustavu, kao i nova dinamika vrijednosti ismjera opterećenja vodova u prijenosnoj mreži, vodovakoji međusobno povezuju područja s vjetroelektranama iregulacijske elektrane.Ako danas Njemačka ima četiritisuće megavata u solarnojenergiji, onda bi Hrvatska potakvim trendovima trebalaimati približno 400 megavata ufotonaponima (Večernji list, 11.prosinca 2008.).Prema kojem kriteriju usporedbe bismo mi trebaliimati jednu desetinu sunčevih fotonaponskih elektranaod Njemačke? Njemačka ukupna godišnja proizvodnjaelektrične energije 2007. godine je 584 TWh, a hrvatskaukupna proizvodnja je te godine bila 11,1 TWh. Znači,omjer proizvodnja je 50. Istodobno, Njemačka jeostvarila bruto domaći proizvod u toj godini od 28.100eura/stanovniku, a mi 13.900 eura/stanovniku – Nijemcisu dva puta produktivniji od nas, računato paritetomkupovne moći domaće valute pri tomu, a ne primjenomtečaja. Da računamo po službenom tečaju, omjer bi bioznatno nepovoljniji za nas. Znači, eventualno razumnoprihvatljiv omjer sunčanih elektrana u Njemačkoj spramtih elektrana u Hrvatskoj bio bi 50×2 jednako 100.Znači, uz 4.000 MW u Njemačkoj proizlazi da je, recimo,prihvatljivo 40 MW u Hrvatskoj. (Međutim, fotoelektričnaproizvodnja je danas još vrlo skupa te se mora poticatiotkupnom cijenom značajno višom nego li to hrvatskikupci mogu podnijeti – tako da je danas važećimpodzakonskim aktom ograničena ukupna instaliranasnaga fotoelektrana u Hrvatskoj, čija se proizvodnjapotiče, na 1 MW.)Naglašena je potreba zamaksimalnim iskorištenjem LNGterminalau Omišlju, prvenstvenoprelaskom termoelektrane Rijekana plin (Novi list, 10. prosinca2008.).Nikako nije razumno zamišljati preuređenjetermolektrane Rijeka s tekućeg goriva na prirodni plin(kao niti termoelektrane Plomin 2 s ugljena na prirodniplin), jer kada bi to i bilo tehnički jednostavno izvedivo,nema smisla. Kako su te elektrane predviđene da rade uparnom procesu, to bi se njihovim preuređenjem na plinostvarivao stupanj djelovanja od približno 40 posto. Akobi se tako snažne elektrane danas gradile na prirodni plin,izgradile bi se svakako kombi-elektrane (plinsko-parneelektrane) kojima je današnji dostižni stupanj djelovanjapribližno 60 posto te bi bila riječ o značajnom povećanjuiskorištenja goriva. Te postojeće termoelektrane nemogu se preurediti na plinsko-parni proces (osim,dakako, rušenjem i izgradnjom potpuno novih elektranana tim lokacijama i određenim korištenjem zatečeneinfrastrukture) te do isteka njihova vijeka trajanja trebajukoristiti gorivo i turbinski sustav za koje su projektirane.Faktor iskoristivosti elektrana naugljen i nuklearnih elektrana jenizak(Vjesnik, 10. prosinca 2008.).Ako se misli na stupanj iskorištenja instaliranesnage, tada to nije istina – taj stupanj iskorištenja tihdvaju tipova elektrana najveći je među svim tipovimaelektrana: iznosi približno 7000-7500 sati godišnje.Misli li se na stupanj djelovanja elektrana, on je doistarelativno nizak (od 35 do 40 posto) – ali je svojstvendanašnjim takvim elektranama u čitavu svijetu (više od55 posto svekolike svjetske električne energije proizvodise u takvim elektranama uz takav stupanj djelovanja!)i ne može se povećati nekom drugom tehnologijomenergetskoga iskorištavanja ugljena ili nuklearnog goriva.Ako Vlada želi graditi nuklearku uHrvatskoj, o tomu treba raspisatireferendum. Riječ je o ekonomskii ekološki neprihvatljivoj opcijiu koju bi se uložilo novca kao upalaču, da bi se u energetskomsmislu dobila koliba (SlobodnaDalmacija, 26. studenog 2008.).Referendum o bilo kojem energetskom rješenjuteško bi u nas bio pozitivan, osim dakako o rješenjukoje bi se oslanjalo isključivo na „zelenu“ energiju,ali ostvarenu postrojenjima u susjedovu dvorištu iuz ulaganje susjedova novca. Nuklearna elektranainvesticijski stoji mnogo, ali kod korištenja je najjeftinija,ekološki s neznatnim opterećenjem okoliša stakleničkimplinovima, a energetski najiskoristivija - više od 7.500sati godišnje je ostvarivi stupanj iskorištenja njezineinstalirane snage. Znači, stoji kao palača, ali i prikorištenju je doista palača.Nizozemska iz smeća proizvodienergiju snage 5.000 megavata,ali ondje je smeće na jednommjestu, a ne kao kod nas na 25županijskih smetlišta (Business, 3.studenog 2008.).To jednostavno nije realno. Moguće je uNizozemskoj koncentrirana proizvodnja električneenergije iz spaljivog dijela smeća, ali prethodna obradasmeća – u kojoj se razdvajaju pojedini iskoristivi sastojcismeća te njihovo čišćenje i otprema na korištenje aosobito komprimiranje spaljivog dijela smeća raditransporta – sigurno je disperzirana, jer bi energijaza transport izvornog smeća jednostavno pojelaproizvedenu električnu energiju. Kako autori te tezezamišljaju da bi se smeće našlo „na jednom mjestu“ uNizozemskoj (bez golemog utroška energije za transportizvornog smeća)? Doduše, Nizozemska je manja popovršini i tlocrtno okupljenija (zauzima romboidniprostor, čije su dijagonale otprilike 150×300 kilometara)od naše zemlje, ali ipak...Inače, 2005. godine u Nizozemskoj je iz smećaproizveden približno jedan TWh električne energije.Uz 5.000 sati godišnjeg trajanja instalirane snage,proizlazi da bi ukupna instalirana snaga svih nizozemskihelektrana na smeće (ili jedne) bila otprilike 200 MW, a ne5.000 MW.HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009. 19

CIGRÉZaključci 8. simpozija o sustavu vođenja elektroenergetskog sustavaNovi izazovi i obvezePriredila: M. Ž. MalenicaNakon što je u Cavtatu od 9.do 12. studenoga 2008. godineodržan 8. simpozij o sustavuvođenja elektroenergetskogsustava, o čemu smo izvijestiliu prošlom broju HEP Vjesnika, uovom broju donosimo najvažnijezaključke definirane nakonprezentiranih referata i raspravakroz tri preferencijalne teme.Tema 1 - Modernarješenja centara vođenjaelektroenergetskog sustavaPrva sadržajna cjelina - Informacijski sustavii aplikacije u centrima vođenja elektroenergetskogsustava• Stalan razvoj novih aplikacija i funkcija uelektroprivredama sve je izraženiji i brži te sve višeprati trendove IT tehnologija;• U kontekstu stvaranja otvorenog tržištaelektrične energije mijenjaju se modeli vođenja iorganizacija poslovnih procesa, što zahtijeva i svečešće izmjene programske potpore;• Sve je više zahtjeva za razmjenom idostupnošću podataka te je nužno postavititežište na standardizaciju, otvorenost,proširivost i jednostavniju integraciju aplikacija uelektroprivredama.Druga sadržajna cjelina - Napredne funkcije uvođenju elektroenergetskog sustava• Važnost trajnog praćenja napretka utehnologijama;• Otvorenost centara vođenja prema novimfunkcijama u budućnosti;• Unaprijeđenje rada elektroenergetskogsustava primjenom naprednih funkcija;• Poboljšanje rada dispečerske službekorištenjem naprednih funkcija;• Napredne funkcije centara vođenja i uslugesustava u tržišnim okolnostima (vjetroelektrane,trgovina jalovom energijom);• Optimiranje rada sustava u slučaju zagušenjai lociranje kvarova u elektroenergetskom sustavu(termički nadzor, GIS sustav).Treća sadržajna cjelina - Telekomunikacijska imrežna rješenja u procesnim sustavima20HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009.Zajedničko svim referatima je da se najednoj strani prikazuju zahtjevi sustava vođenjaelektroenergetskog sustava glede brzine,raspoloživosti, vremena osvježavanja podataka,sigurnosti..., a na drugoj strani se pokazuje ukojoj mjeri IP mreža zadovoljava te uvjete. Kaonajvažniji zahtjev postavlja se pitanje je li postignutaodgovarajuća sigurnost potrebna za sigurno ipouzdano upravljanje elektroenergetskim sustavom.Uz sveto, postoji i pitanje fizičke odvojenosti IP mrežeza potrebe sustava vođenja elektroenergetskogsustava od mreže poslovne informatike HEP-a. Uzkonkretnija saznanja u svezi s parametarima HEPoveIP mreže i zahtjeva korisnika, mogu se dati ikvalitetniji odgovori na navedena pitanja.Tema 2 - Naknade za korištenjeprijenosne i distribucijske mrežei pomoćne usluge sustava• Siguran i pouzdan elektroenergetskogsustava je osnovni uvjet za uspostavu tržištaelektrične energije, odnosno osnovni uvjet za sigurnui pouzdanu opskrbu kupaca električnom energijom.Takve parametre elektroenergetskog sustavatreba zadržati i u budućnosti, što iziskuje značajnenapore u znanstvenom, stručnom, tehničkom, ali iekonomskom smislu;• Nužan je novi i primjereniji, odnosnoučinkovitiji sustav regulacije naknada za prijenos,ali i utvrđivanja naknada za uravnoteženje sustava,koji će na razvidan i utemeljen način također voditiopravdanom prihodu operatora prijenosnog sustava.U tom smislu predlažemo organiziranje raspraveo svim ključnim aspektima razvoja i izgradnjeelektroenergetskog sustava, pružanja pomoćnihusluga i energije uravnoteženja, kao i ostalimmehanizmima potrebnim za funkcioniranje tržištaelektrične energije;• Regionalne aktivnosti oko formiranja tržištaelektrične energije zemalja jugoistočne Europe donosinove izazove i obveze, za koje se može očekivati daće vremenom postajati samo veći. Uključivanje uregionalne procese imat će značajan utjecaj, ne samona Operatora prijenosnog sustava, nego i na ostalesegmente u lancu vrijednosti električne energije,proizvodnju, distribuciju i opskrbu te posebicetrgovinu električnom energijom;• Sva prijelazna rješenja moraju se brzo isveobuhvatno stručno preispitivati, budući da mogubiti i najčešće jesu ograničavajući faktori za efikasanrazvoj tržišta električne energije i unose sumnjuu razvidan i nepristran rad operatora prijenosnogsustava;• Procesi deregulacije i restrukturiranjaelektroenergetskog sustava te uvođenja tržištapostavljaju sve veće zahtjeve i izazove, kako pred svesudionike u radu elektroenergetskog sustava i tržištaelektrične energije, tako i institucije i poduzeća uRepublici Hrvatskoj, što za struku predstavlja velikiizazov. I HRO CIGRÉ, poglavito njezini studijski odboriC1 i C5, pozvani su i obvezni svojim djelovanjempridonijeti unaprjeđenju, razvoju i predlaganjunovih rješenja i metodologija utvrđivanja, odnosnoregulacije naknada za prijenos, pomoćnih uslugasustava i usluga uravnoteženja, općenito razvoju iuvođenju novih rješenja koji će dovesti do umanjenjasvih rizika pogona, rizika uvođenja tržišta električneenergije, na kraju i ne manje važno, i umanjenjasveukupnih troškova za operatore mreže i njenekorisnike.Tema 3 - Mjesto i ulogadistribuirane proizvodnje uelektroenergetskom sustavu snaglaskom na vjetroelektrane• Nužna su daljnja istraživanja brzine vjetrana potencijalnim lokacijama te varijabilnostiproizvodnje izgrađenih vjetroelektrana zbog utjecajana planiranje i vođenje elektroenergetskog sustava,osiguranja pomoćnih usluga, rezervi snaga, energijeuravnoteženja…;• Unatoč velikom broju projekta u razvoju,njihova realizacija provodi se sporo i traje do sedamgodina;• Potrebno je transparentno definiratioperativne procedure i ekonomske odnose usvezi s varijabilnošću i nesigurnošću proizvodnjevjetroelektrana;• Nužno je razmotriti vrste priključakavjetroelektrana na elektroenergetski sustav, uzosiguranje uvjeta za njihov siguran i stabilan pogon;• Uz aktivnu raspravu, osobito predstavnikainvestitora i HEP-a traži se, osim implementacijepriključka vjetroelektrana na postojećetransformacijske stanice - radijalnog priključka, još imogućnost tzv. ‘T ‘priključka kao jeftinije varijante;• Potrebne su, također, razrade tehničkih iekonomskih valorizacija postojećih klasičnih izvoraza rad na uravnoteženju varijabilne proizvodnjevjetroelektrana;• Potrebne su detaljne razrade uputainvestitorima glede postupaka i procedura razvoja iprojekata vjetroelektrana;• Nužno se moraju definirati kvote mogućegprihvata vjetroelektrana, kao i ostalih vrstaobnovljivih izvora;• Trebalo bi razmotriti potrebne izmjenei dopune podzakonskih akata i to Općih uvjetaopskrbe električne energije i Mrežnih pravila.

NagradeHrvatsko gospodarstvo pred novom praksom i pred očima zajedniceDruštveno odgovorno poslovanje– slika uspjeha i ugledaMihovil Bogoslav MatkovićNa prigodnoj svečnosti održanoj u Kongresnojdvorani Zagrebačkog velesajma, uz predstavnike VladeRepublike Hrvatske, HGK, HR PSORA,UNDP, sindikata,poduzetnika - po prvi put su 16.prosinca 2008.dodijeljene nagrade najboljim tvrtkama u područjudruštveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj.Što je „Index DOP-a“?O klasifikaciji "Indeks DOP-a" govorio je RuđerFriganović, direktor Sektora za industriju HGK. Naime,„Index DOP-a“ je zajednički projekt HGK i HR PSORzapočet prije dvije godine. Cilj je projekta omogućitiotvoreni uvid u primjenu dragovoljnih društvenoodgovornih praksi poslovno najuspješnijih malih,srednjih i velikih hrvatskih tvrtki prema kriterijima Zlatnekune. „Indeks DOP-a“ je metodologija koja hrvatskimtvrtkama omogućuje procjenu društveno odgovornihpraksi i njihovu usporedbu u odnosu na druge tvrtke.Metodologija definira niz kriterija za ocjenjivanje u šestosnovnih područja: ekonomska održivost, uključenostdruštveno odgovornog poslovanja u poslovnu strategiju,radna okolina, zaštita okoliša, tržišni odnosi i odnosi sazajednicom. Rađena je po uzoru na slične metodologije,kao što su Dow Jones Sustainability i Business inthe Community CR Index. Ispunjavanje upitnika jedragovoljno, a upućen je na 1364 tvrtke te sadrži 119pitanja za velike i srednje tvrtke i 61 pitanje za maletvrtke iz navedenih šest područja DOP-a. Projekt sufinancijski i stručno poduprli USAID (kroz AED) i UNDP.Upitnik je tvrtkama bio dostupan na internetskimstranicama HGK, gdje su ga one ispunjavale on-line.Upitnik su otvorile 152 tvrtke, a 32 tvrtke su ga uspješnoispunile i zaključile. Od 32 tvrtke, 11 ih spada u kategorijuvelikih (250 i više zaposlenika), 12 srednjih (od 50 do 249zaposlenika) i devet malih (do 49 zaposlenika) tvrtki.Tvrtke u inozemnom vlasništvuKada se pogleda malo statistike prvog iskustvas dodjelom nagrade „Index DOP-a“ u Hrvatskoj, vidimoda je on korektno prihvaćen među gospodarskimsubjektima.. Naravno, treba svakako uzeti u obzirnedostatak tradicije i nepoznavanja značenja teklasifikacije i njenih referenca. Sigurno, kada serazumijevanje ove nagrade i promocija njene ukupnevrijednosti malo snažnije pokaže poslovnoj, medijskoj,financijskoj i općenito društvenoj javnosti, interes za„Index DOP-a“ će porasti. Prije toga, odnosno istodobno,mnogi će potencijalni sudionici za ovaj vrijedni naslov,trebati mijenjati svoju poslovnu praksu, donijeti u tomsmislu nove poslovne odluke o promjeni poslovnefilozofije prema kojoj nije samo profit cilj postojanjaneke tvrtke ili jednostavnije – cilj rada konkretnih, živihljudi. Život, ili bolje reći poslovni život, složen je, osjetljiv,rafinirani sadržaj različitih čimbenika, sastavnica kojetreba imati u svijesti pa ih egzaktno i implementirati.Usputno, slobodno je primjetiti jednu očitu činjenicu,da su ovogodišnji dobitnici nagrade „Indeks DOP-a“,pretežito tvrtke u inozemnom vlasništvu. One jesuhrvatski poslovni sustavi, ali je vidljivo da menadžmentkoji je donosio odluke u sferi DOP-a ima taj specifičnidodatni senzibilitet. Vrijeme koje je pred nama ćepokazati da je ta vrsta svijesti, i ta praksa, organski bliskasvim poslovnim sustavima u Hravstkoj. Naravno, međutakvima je svakako mjesto i Hrvatskoj elektroprivredi, štoćemo i pokazati u godinama koje su pred nama.DOP će gospodarstvo činiti prepoznatljivimu zajedniciČestitavši nagrađenima te svim tvrtkama koje susudjelovale u ovom projektu, predsjednik HGK NadanVidošević naglasio je kako će se rezultati ove prve godineprojekta vidjeti u godinama koje slijede. Kako je rekao,ovo je svojevrstan povratak u budućnost. Negdašnjeje socijalističko gospodarstvo imalo razvijene elementedruštveno odgovornog poslovanja, ali za razliku odtog doba - poslovna učinkovitost je preduvjet koji sedanas traži u ocjenjivanju DOP-a. Uslijedilo je vrijemetranzicije iz kojega tek izlazimo, rekao je N. Vidoševićte napomenuo kako DOP znači stvaranje uvjeta kakvebismo željeli imati. Usporedio je to sa željom i načinomkako želimo imati uređene privatne okolnosti u vlastitomdomu, da tako treba imati i u poslovnom segmentu.Predsjednik HGK zahvalio je partnerima u projektu,poslovnoj zajednici, Ericssonu Nikoli Tesli (koji je doniraoaplikaciju za on-line popunjavanje upitnika) te Vladi, kojaje dala potporu projektu.Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatskoga poslovnogsavjeta za održivi razvoj (HRPSOR) Žarko Horvat nazvaoje odluke tvrtki da sudjeluju u projektu nagrade DOP-ahrabrim potezom, naglasio kako je ovaj projekt temeljnikamen budućih odnosa u hrvatskom gospodarstvu,a društveno odgovorno poslovanje postaje njegovstrateški pristup. DOP je ono što će činiti gospodarstvoprepoznatljivim u zajednici, napomenuo je Ž. Horvat.Stalni predstavnik UNDP-a Yuri Afanasiev naglasioje kako smo u teškom, ali zanimljivom trenutku, uvremenu krize koja će završiti, no pitanje je kada i tkoće je poslovno preživjeti. Nakon ove krize dolazi i krizauzrokovana klimatskim promjenama. Stoga danasulazimo u promjene paradigme života koji se ubrzanomijenja. Za dvadesetak godina Planet će biti drukčiji, atvrtke koje će preživjeti razmišljat će unaprijed. Hrvatskaje preživjela rat, a razmišljanje i promocija DOP-a znakje njezina napretka, rekao je Y. Afanasiev te čestitaotvrtkama koje razmišljaju o DOP-u, koji će postati važanza njih i njihov brand.Državni tajnik za gospodarstvo u Ministarstvugospodarstva, rada i poduzetništva Leo Begovićnaglasio je kako Vlada Republike Hrvatske podupirerazvoj društveno odgovornog poslovanja, a hrvatske ćetvrtke u svom radu sve više pozornosti morati pridavatiDOP-u. Tvrtkama treba biti poticaj da, osim na profit,budu usmjerene i prema zajednici u kojoj posluju, rekaoje L. Begović te napomenuo kako će „Indeks DOP-a“postati koristan alat za poticanje natjecanja u poslovnojzajednici. L. Begović je naglasio važnost DOP-a u procesurestruktruranja tvrtki, koje se provodi u dogovoru sasocijalnim partnerima, a koje mora biti pozorno planirano.Također je najavio i za sljedeću godinu 500 milijuna kunaPredstavnici tvrtki dobitnica nagrade "Indeks DOP-a" u društvus predsjednikom HGK N. Vidoševićom (navodimo abecednimredom): Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o., Dalmacijacementd.d., Ericsson Nikola Tesla d.d., Hauska & Partner d.o.o., Holcim(Hrvatska) d.d., Končar Institut za elektrotehniku d.o.o. iVetropack straža d.d.Državni tajnik za gospodarstvo u Ministarstvu gospodarstva,rada i poduzetništva Leo Begović: Vlada RH podupire razvojdruštveno odgovornog poslovanja, a tvrtkama treba bitipoticaj da, osim na profit, budu usmjerene i prema zajedniciu kojoj poslujubespovratnih sredstava za gospodarstvo, koja moguunaprijediti i zajednicu u kojoj tvrtke posluju.Osim spomenutih nagrada za najbolje tvrtke upodručju DOP-a, Stručno povjerenstvo projekta donijeloje odluku da će se priznanja dodijeliti svim tvrtkamakoje su uspješno ispunile upitnik. Posebna nagradadodijeljena je onim tvrtkama koje su, skupivši više od75 posto bodova, pokazale zavidan stupanj integracijeprakse DOP-a u njihovu poslovanju. Želja organizatora jepotaknuti što veći broj hrvatskih tvrtki na sudjelovanje u„Indeksu DOP-a“ i nastaviti razvoj društveno odgovornihi dugoročno održivih poslovnih praksi u Hrvatskoj.Napomenimo da se dodjela nagrada održala podpokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske.Nakon svečane dodjele nagrada održana jerasprava u okviru okruglog stola s temom "Društvenoodgovorno poslovanje i održivi razvoj". Sudjelovalisu državni tajnik Leo Begović, Susan Bird iz Europskekomisije (DG Employment), predsjednica Uprave EricssonNikola Tesla d.d. Gordana Kovačević, pomoćnik direktoratvrtke Hartmann d.o.o. Marko Štefan, član Nacionalnogvijeća za konkurentnost Ivan Vidaković, predsjednicaUdruge Zelena Istra Dušica Radojčić te Domagoj Ferdebariz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009. 21

CIREDStudijski odbor 5 „Razvoj sustava“ Hrvatskog ogrankaMeđunarodne elektrodistribucijske konferencijeOhrabrujuće veliko zanimanjeza preporučene temeDoc.dr.sc. Srđan ŽutobradićS obzirom na usko područje radaStudijskog odbora 5, prezentiranje relativno veliki broj referata kojisu privukli pozornost sudionikaSavjetovanja te rezultirali žustromraspravom i s tog stanovišta - Prvosavjetovanje CIRED-a bilo je vrlouspješno, a za iduće će preporučeneteme obuhvatiti aktualne problemeplaniranja distribucijskog sustavaStudijski odbor 5 „Razvoj sustava“ je tijekom prvogsavjetovanja CIRED-a, održanog u svibnju o.g., razmotriotri preporučene teme i to: Priprema planova razvojai izgradnje (šest referata), Organizacijski i financijskičimbenici u provedbi planova izgradnje (četiri referata) iInvesticije za zamjenu dotrajale opreme (jedan referat).Javno je prezentirano svih 11 recenziranih referata.Zasjedanje SO 5 vodio je predsjednik Odbora doc.dr.sc. Srđan Žutobradić, tajnik je bio Goran Strmečki, a onisu, uz Anđelka Tunjića, i stručni izvjestitelji.Priprema planova razvoja i izgradnjeU okviru ove teme, obrađene su podteme:Korištene metode te iskustva u izradi trogodišnjihplanova razvoja i izgradnje distribucijske mreže uRepublici Hrvatskoj (tri referata), Planiranje distribucijskemreže i regulatorni okvir (dva referata) i Planiranje voda110 kV (jedan referat).Na temelju izlaganja autora o referatima, odgovorana recenzentska pitanja i pitanja postavljenih nakonizlaganja referata, doneseni su zaključci kako slijedi.1. Za sve kategorije ulaganja u distribucijskumrežu treba definirati dugoročne ciljeve te provestisimulacije ostvarivanja pojedinačnih ciljeva u vremenu.2. Priključak distribuirane proizvodnje nadistribucijsku mrežu uvjetovan je različitim interesimai pogledima sudionika te nameće određene dvojbe.Potrebno je provesti istraživanja u realnim uvjetima, sciljem da se dođe do rješenja koja će biti prihvatljiva zasve sudionike tog procesa.3. AHP metoda se pokazuje kao perspektivanpristup u planiranju distribucijskog sustava, uz stalnudoradu metodoloških utemeljenja i korištenih kriterija.4. Primjena poticajne regulacije je opravdana, aliprethodno treba stvoriti odgovarajući zakonodavni okvir.5. Potrebno je poraditi na utvrđivanjumeđusobnog utjecaja troškova poslovanja (s naglaskomna troškovima održavanja), tzv. OPEX te investicijskihtroškova, tzv. CAPEX.6. Polaganje kabela 110 kV postaje realna iopravdana opcija i izvan gradskih središta.Organizacijski i financijski čimbenici uprovedbi planova izgradnjeU okviru te teme, s po jednim referatom obrađenisu različiti problemi iz prakse vezani za proces planiranjai izgradnje distribucijskog sustava, kao što su: internamreža u vjetroelektrani, proračuni distribucijske mreže,baze podataka mjernih podataka o opterećenjima iiskustva u pripremi izrade projektne dokumentacije.Na temelju izlaganja autora o referatima, odgovorana recenzentska pitanja i pitanja postavljenih nakonizlaganja referata, doneseni su zaključci kako slijedi.1. Priključak velikih vjetroelektrana zahtijevaprimjenu nestandardnih rješenja, koja treba istražiti unašim uvjetima.2. U terenskim uvjetima opravdana je primjenajednostavnih računalnih programa za džepna računala.3. Baze podataka su nužan preduvjet zaučinkovito poslovanje svakog operatora distribucijskogsustava pa treba poduprijeti njihovu primjenu u praksi.Baza opterećenja TS 10(20)/0,4 kV Elektre Zagreb jedobar primjer implementacije.4. Odstupanje ulaznih podloga za projektiranje odstvarnog stanja je veliki problem u procesu projektiranjaelektroenergetskih objekata. Potrebno je sustavno raditina sređivanju svih relevantnih ulaznih podloga kako bi seubrzao postupak projektiranja i izgradnje.U okviru te teme, obrađena je jedna tema vezanaza obnovu dotrajalih kabelskih mreža srednjeg napona.Na temelju izlaganja autora o referatima, odgovorana recenzentska pitanja i pitanja postavljenih nakonizlaganja referata, zaključeno je:- nužno je definirati kriterije za zamjenu dotrajalihkabela 10(20) kV na razini HEP Operatora distribucijskogsustava, osobito stoga jer je riječ o dugotrajnim i skupimaktivnostima.Relativno veliki broj referata uskogpodručja rada SO 5S obzirom na usko područje rada ovog Studijskogodbora, može se zaključiti da je prezentiran relativnoveliki broj referata koji su privukli pozornost sudionikaSavjetovanja te rezultirali žustrom raspravom. S togstanovišta, Prvo savjetovanje bilo je vrlo uspješno.Ohrabrujuće je veliko zanimanje autora i sudionikaSavjetovanja za predložene preporučene teme.SO 5 će naknadno predložiti preporučene teme zasljedeće savjetovanje HO CIRED-a, s tim što će naglasakbiti na aktualnim problemima planiranja distribucijskogsustava, poput tema:- izrada i provedba planova razvoja HEP Operatoradistribucijskog sustava, s naglaskom na kriterijima zaplaniranje;- regulatorni okvir kod planiranja distribucijskogsustava, uključujući i interakciju s tarifnim sustavom zadistribuciju;- metode za planiranje distribucijskog sustava;- planiranje distribucijske mreže u uvjetimaznačajnog udjela priključenih distribuiranih izvora.22FotozapaŽajVeliki prasakČudan je taj otočni život. Deset dugih mjeseci hibernacije, tijekom koje se skuplja snagaza ljetna stampeda s kopna. Razmišljam o tomu dok osvajam dugu bolsku šetnicu što vodido Zlatnog rata. Okrećem se oko svoje osi: nikog pokraj mene, nikog iza, nikog desno, nikoglijevo…Kad ono, tri kamene glave ispred mene stale. Zapravo, stala ja ispred njih i pitam se štosimboliziraju one tri (ova s ondulacijom, ova obrijana i ova neodlučna)?! A onda mi pogledpadne na malu metalnu pločicu koja rješava sve moje dvojbe. To kameno trojstvo zove se, niviše ni manje, nego Big Bang, po poznatoj teoriji o nastanku Svemira. Zanimljivo je da ju jetakvim imenom (Veliki prasak) krstio upravo njen veliki protivnik, poznati britanski astrofizičarFred Hoyle još 1949. godine, rugajući se na njen račun u jednoj radio-emisiji. Krsna kuma,pak, ovog bračkog praska je akademska kiparica Anđela Nikolić, koja ga je tu postavila kako biosamljenim šetačima i čuvarima plaže u zimskom razdoblju pravio društvo.M.Ž.M.HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009.

Energetska učinkovitostEnergetski institut „Hrvoje Požar“ -regionalni centar za energetske preglede, učinkovitost i planiranjeDodatna kvalitetaTatjana JalušićEnergetski institut „Hrvoje Požar“uspostavlja se kao regionalnireferentni centar za energetskepreglede i planiranja, koja seodnose na energetsku učinkovitost,proračun energetskih značajki zgrada,energetsko certificiranje zgrada,izradu energetske bilance, planiranje uenergetici, edukaciju i informiranjeKrajem 2008. godine, Hrvatski institut zatehnologiju (HIT) i Energetski institut „Hrvoje Požar“(EIHP) potpisali su Ugovor o financiranju projekta "EIHP-Regionalni referentni centar za energetske preglede,učinkovitost i planiranje", u vrijednosti od približno dvamilijuna kuna. Projekt će financirati HIT u razdoblju od 27mjeseci, kao dio svog programa TEST, kojim se financirajupretkomercijalne istraživačke djelatnosti razvoja novihtehnologija do faze izrade prototipa.Cilj Projekta je uspostavljanje EIHP-a kao regionalnogreferentnog centra za energetske preglede i planiranja,koja se odnose na energetsku učinkovitost, proračunenergetskih značajki zgrada, energetsko certificiranje zgradate izradu energetske bilance. Tim Projektom, institucije ipojedinci osposobit će se za izvođenje energetskih pregledai certificiranje zgrada. Njime će se usavršiti energetskoplaniranje na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini tenastojati kvalitetno informirati građane. Projekt, osim toga,uključuje i osposobljavanje za savjetovanje kod izgradnjeobiteljskih kuća.Spomenuti ugovor je u ime HIT-a potpisao direktorHIT-a Pero Munivrana, a u ime IHP-a njegov ravnateljdr. sc. Goran Granić, koji je i voditelj Projekta. Podrobnijesmo o tom projektu saznali od G. Granića.Za istu uslugu potrošiti manje energije!Na pitanje tko je i zbog kojih razloga pokrenuospomenuti Projekt, G. Granić odgovara:- Mi smo, kao Institut, pokrenuli takvu zamisao, aprepoznavši njenu vrijednost, HIT je odlučio financiratitakav projekt. Ponajprije bih objasnio zadaću HIT-akoji, ustvari, potiče dijalog znanosti i gospodarstva.Financiranjem određenih znanstveno-istraživačkihprojekata, on stvara uvjete za novu tehnološku politiku,odnosno za novu gospodarsku aktivnost. Takvimprojektom Institut „Hrvoje Požar“ će osposobiti nizpojedinaca i institucija za poslove koji će u budućnostiprerasti u važnu gospodarsku aktivnost u Hrvatskoj.Nekoliko je razloga koji su potaknuli Institutna pokretanje Projekta. Prvi i temeljni jest rast cijeneenergije, zbog čega u fokus dolazi način njena korištenjana svakoj razini, od pojedinca do države. Drugi surazlog klimatske promjene, gdje je najdjelotvornijamjera smanjenje potrošnje energije, odnosno povećanjeenergetske učinkovitosti (za istu uslugu potrošiti manjeU poslovnoj zgradi energetskog instituta "Hrvoje Požar" koncipirano novo energetsko rješenje - GUK sustav za grijanje,ventilaciju i hlađenje, a sastoji se od toplinske podstanice, dizalice topline s bankom leda te trigeneracijskog sustavaenergije). Nadalje, Hrvatska je na pragu članstva uEU, što znači da mora preuzeti njene stečevine. Kakoje u našoj zemlji započela implementacija europskogzakonodavstva, to podrazumijeva i certificiranje zgrada,uvođenje energetskih pregleda…Za takve poslove u Hrvatskoj je potrebnoosposobiti veliki broj ljudi i institucija. Procjenjuje se daće za energetske preglede trebati osposobiti približno500 ljudi - tehničkih kadrova, iz građevinske, strojarske,elektro, naftne i plinske struke. Prvi je korak pripremakvalitetne dokumentacije za educiranje. S obziromna to da Institut može provoditi energetske preglede– od pojedine zgrade do države, u cijelom tom opseguplanira pripremiti priručnike i to za energetske preglede,planiranje i bilance te osposobiti ljude koji će to provoditi.Ta zadaća, napominje G. Granić, logičan je slijedniza aktivnosti Instituta, koji je prije desetak godinapokrenuo nacionalne energetske projekte. Obnovljiviizvori, energetska učinkovitost… to su bila pitanja okojima se tada vrlo malo govorilo. Danas je stanje na tompodručju u Hrvatskoj bitno drukčije:- U Hrvatskoj ipak dobivamo zakonski okvirsličan onomu u zemljama EU, bez obzira na to jesmo lizadovoljni brzinom njegova donošenja ili nismo. Sada jeučinjen i jedan iskorak te unosimo dodatnu kvalitetu upodručje energetske učinkovitosti, ocjenjuje G. Granić.Institut ovime, naglašava G. Granić, ne osniva novicentar, već svom nazivu pridodaje novu djelatnost.EIPH, kaže njegov ravnatelj, ne želi biti jedini, aliželi biti najbolji u spomenutim poslovima. Osim toga,planira takve usluge pružiti i zemljama u regiji, u čemu jeprednost poznavanje jezika. Institut je već aktivan u Bosnii Hercegovini, Crnoj Gori te na Kosovu, a priprema se zarad u Srbiji, Makedoniji i Albaniji.Najveće mogućnosti povećanja energetskeučinkovitosti u zgradarstvuZar nije neobično da se, kupujući vozilo,raspitujemo koliko će trošiti energije, a kad je riječo kući, stanu ili poslovnom prostoru, to nam – činise - nije važna stavka, jer taj podatak rijetko tko traži,a teško da ga i možemo saznati? Uskoro će se i topromijeniti prihvati li se i u našoj zemlji načelo energetskeučinkovitosti kao dio svakodnevne prakse, bilo pojedincaili tvrtke.Zakonska regulativa, kao temelj, u Hrvatskojjoš nije do kraja „posložena“. Ipak, može se reći da seu pogledu energetske učinkovitosti stvara pozitivnookruženje, prije svega zakonodavno, ali sve više iposlovno. EIPH je upravo za Ministarstvo zaštite okoliša,prostornog uređenja i graditeljstva izradio metodologijuenergetskih pregleda. U budućnosti će, primjerice, svakatvrtka morati obaviti energetski audit.Najveće mogućnosti za smanjenje potrošnje energijei povećanje energetske učinkovitosti su u zgradarstvu, nakoje otpada približno 40 posto potrošene energije.- To je realan potencijal. Tu ne trebamo novetehnologije niti nove materijale – sve već postoji. Premanašem iskustvu, odnosno na temelju pilot projekata –sve zgrade izgrađene od 1945. do 1987. godine imajumogućnost smanjenja potrošnje energije za 65 posto, aneke i više.Međutim, postojeće zgrade sa „socijaliziranim“troškovima bit će, smatra G. Granić, veliki izazov zaprimjenu načela energetske učinkovitosti. U gospodarenjuenergijom, ključna je izravna veza korisnika i njegovihtroškova što u takvim objektima često ne postoji, jer sepri njihovoj izgradnji o tomu nije vodilo računa. Stogaće one puno teže postati energetski štedljive, u odnosuna nove zgrade. Premda danas malo zaostajemo „zasvijetom“, regulativa koja se odnosi na energetskuučinkovitost kod izgradnje znatno je bolja od negdašnje.U Hrvatskoj je energetski učinkovita izgradnja moguća,a za to ne postoje prepreke ni u znanju niti u potrebnimmaterijalima. Dokaz tomu je i zgrada Energetskoginstituta „Hrvoje Požar“ u Savskoj ulici u Zagrebu, u kojojje mudrom rekonstrukcijom potrošnja energije smanjenaza 65 posto!HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009. 23

BraniteljiZakonito i urednoposlovanje u 2008.Članovi Nadzornog odbora ROZH-a zaokružili su 2008. godinuPoslovanje Regionalnog odbora zapadneHrvatsku, UHB HEP-a 1990. -1995. u 2008. godinibilo je uredno i zakonito, zaključeno je na sjedniciNadzornog odbora ROZH-a, održanoj u prostorijamaElektroprimorja u Rijeci.Nadzorni odbor je, nakon pregleda financijskihdokumenata, utvrdio kako su financijske transakcijei dokumenti vođeni prema zakonskoj regulativi ipropisima o knjigovodstvenim ispravama. Proračun za2008. godinu je poštovan, a s prihodima i rashodimase postupalo planski.Također je utvrđeno da je tijekom prošle godinepremješteno sjedište ROZH-a iz Gospića u Rijeku paje, sukladno tomu, zatvoren stari i otvoren novi žiroračun ROZH-a.Sjednici su, osim članova Nadzornoga odbora,nazočili i predsjednik Nadzornog odbora UHBHEP-a Josip Čop, predsjednik i tajnik ROZH-a DavorTomljanović i Neven Cuculić te predsjednik PodružniceElektroprimorja Dubravko Beretin.I. TomićRegionalni odbor zapadneHrvatske Udruge hrvatskihbranitelja HEP-aPomoćprijateljimaDvojica branitelja, članova UHB HEP-a1990. – 1995. iz ROZH-a, koji su zbogzdravstvenih tegoba potražili pomoć prijatelja izUdruge, ovih dana su tu pomoć i dobili.Jedan je branitelj morao kupiti iznimnoskupi medicinski aparat. ROZH je zatražio pomoćsredišnjice Udruge i ona nije izostala. U akcijuza pomoć uključili su se svi regionalni odbori iomogućili nabavu branitelju nužnog aparata.Drugi je branitelj, također iz ROZH-a,zbog teških zdravstvenih tegoba u obiteljitrebao znatna novčana sredstva. U akcijupomoći uključili su se branitelji ROZH-a i drugizaposlenici Elektroprimorja pa su potrebnasredstva ubrzo prikupljena. Ovom prigodomdvojica branitelja, koji su dobili pomoć, ičelništvo ROZH-a zahvaljuju središnjici Udrugete svim regionalnim odborima, kao i braniteljimaROZH-a te zaposlenicima HEP-a koji su seuključili u akciju te pomogli prijateljima.I. TomićRadničko vijeće Prijenosnog područja Osijek održalo skup radnikaZa poštivanje kolektivnog ugovoraSkup radnika PrP OsijekDirektor PrP Osijek Nikola Jaman izvijestio je Radničko vijeće o poslovanju, razvoju i uvjetima radaRadničko vijeće HEP OPS PrP Osijek održalo je 16.prosinca 2008. godine, u prostorijama Elektroslavonije,redoviti godišnji skup radnika. Izvješće o radu Radničkogvijeća Prijenosnog područja Osijek podnio je predsjednikSaša Šoštarić, koji trenutačno obnaša i dužnostpredsjednika Glavnog radničkog vijeća HEP OPS-a. Naskupu je naglašeno odlična suradnja Radničkog vijećas direktorom PrP-a Osijek Nikolom Jamanom, koja bi,rečeno je, trebala biti primjerom i drugim direktorima te24HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009.njihovom ozbiljnijem shvaćanju radnika i radničkih prava.Izvješće o stanju i rezultatima poslovanja, razvojneplanove i njihov utjecaj na gospodarski i socijalni položajradnika, kretanje i promjene u plaćama te izvješće ozaštiti i sigurnosti na radu i mjerama za poboljšanjeuvjeta rada podnio je direktor Nikola Jaman.U ime Hrvatskog elektrogospodarskog sindikatagovorio je Dinko Andabaka, koji je naglasio kako će sesindikati boriti da ne dođe do promjena Kolektivnogugovora, odnosno do smanjivanja prava radnika, zboggospodarske krize, najavivši sindikalne akcije bude li dotoga došlo.Na skupu je pročitan i prosvjed predstavnikaNezavisnog sindikata radnika HEP-a. Smatrajući da nisuna zadovoljavajući način obaviješteni o vremenu i mjestusastanka, zatražili su odgodu ili izvanrednu sjednicuRadničkog vijeća PrP-a Osijek.D.Karnaš

Znanstveni nasloviSandra Hutter, prva žena s naslovom doktora znanosti u Elektri ZagrebSvestrana znanstvenica izaljubljenik u priroduOd 14. studenog prošle godine, kadrovskaslika Elektre Zagreb bogatija je za jedan znanstveninaslov doktora znanosti. Sandra Hutter doktoriralaje na Technische Universität Graz, Austria Institut fürHochspannungstechnik und Systemmanagement stemom "Numerički model električnog luka za proračunesklopnih operacija" i stekla stručni naziv doktoratehničkih znanosti. Znanstveni doprinos dizertacije jeprepoznat u razvoju univerzalnog black box modelaelektričnog luka primjenjivog za simulacije sklapanjaprekidača pri kratkom spoju u mreži, prekidanju malihinduktivnih struja, proračunima sklopnih prenapona ivrlo brzih prijelaznih prenapona u GIS-u, za koje su dani ipraktični primjeri metoda proračuna.Naša kolegica S. Hutter je osnovnu i srednju školupohađala u Zagrebu, a završnu godinu Matematičkegimnazije pohađala je na Lyman High School na Floridiu SAD. Dodiplomski studij elektroenergetike završila jena Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilištau Zagrebu, kao i poslijediplomski magistarski studij stemom: "Model tropolno oklopljenog plinom izoliranograsklopnog postrojenja za proračune vrlo brzih prijelaznihprenapona".U Elektri Zagreb zaposlena je od 2006. godine, uSlužbi za vođenje pogona – Odjelu za zaštitu i mjerenja.Prije toga radila je u Zavodu za visoki napon i energetikupri Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu teu tvrtki Končar Generatori d.d. Zagreb, kao projektantasinkronih strojeva. Pohađala je brojne tečajeve i stručnose usavršavala u Hrvatskoj i u inozemstvu. Za svojaznanstvena dostignuća primila je i nekoliko priznanja, odkojih izdvajamo Srebrnu plaketu Nagrade "Josip Lončar"za istaknuti magistarski rad 2003. godine i "PresidentialAword" – nagradu za izvrstan uspjeh. Također jedobitnica stipendije za usavršavanje njemačkog jezikaÖAD – neprofitne međunarodne organizacije za suradnjuu obrazovanju i istraživanju, s fokusom na akademskumobilnost studenata.Osim respektabilnih znanstvenih referenci, valjanaglasiti da je dr. sc. S. Hutter pasionirana putnica, očemu svjedoče i njeni putopisi objavljeni u HEP Vjesniku.Aktivno se bavi planinarstvom, ronjenjem i fotografijom.Da je svoje hobije uspješno spojila u jedinstvenu cjelinusvjedoče i njene fotografije koje je izlagala na izložbama"Djelatnici FER-u za Božić" u galeriji FER-a i Književnomklubu Booksa, a putopise je objavljivala i u HrvatskomSandra Hutter nakon svečanosti potvrde stečenogstručnog naziva doktora tehničkih znanosti naTechnische Universität Graz, Austria Institut fürHochspannungstechnik und Systemmanagementzemljopisu i Vjesniku. Dobitnica je diploma i nagradaFotokluba Zagreb i Fototkluba Kukljica, a osvojila je inagradu na Weltweitwandern natječaju.Ivana BrnadaZlatko Tonković, novi doktor znanosti u HEP PlinuOkrunjeno dugogodišnje iskustvo i znanjeHrvatska elektroprivreda je od 12. prosinca 2008.godine bogatija je za još jednog doktora znanosti. NaStrojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu, SveučilištaJosipa Juraja Strossmayera u Osijeku, doktorat je obranioZlatko Tonković, direktor Sektora za pogon i održavanjeHEP Plina d.o.o. s temom „Procjena preostalog vremenauporabe oštećenih polietilenskih plinovodnih cijevi“.Dr. sc. Z. Tonković je rođen 1954. godine u Osijeku,gdje je završio Tehničku strojarsku školu 1973. godine,a diplomirao 1979. godine na Fakultetu strojarstva ibrodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirao je 2002.na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu, SveučilištaJosipa Juraja Strossmayera u Osijeku s radom „Prilogistraživanju brtvljenja cijevnih navojnih spojeva gradskihplinovoda s pomoću anaerobnih brtvenih smjesa˝.U HEP Plinu dr.sc. Z. Tonković radi od 1984.godine. Jedan je od utemeljitelja konferencije plinara˝Skup o prirodnom plinu˝, koja se od 2003. svake godineodržava u Osijeku. Od početka obnaša dužnost voditeljaOrganizacijskog odbora.Član je Skupštine Hrvatske komore arhitekata iinženjera u graditeljstvu te je ovlašteni strojarski inženjerza sve stručne smjerove u graditeljstvu. U Hrvatskomzavodu za norme član je Tehničkog odbora TO502 (plinskiaparati). Bio je član Savjeta za tehnička pitanja pri Vijećuza regulaciju energetskih djelatnosti. Dopredsjednikje Hrvatske stručne udruge za plin. Bio je suradnikna tehnologijskom projektu TP-03/152-03 „Brtvljenjecijevnih navoja gradskih plinovoda“ (voditelj prof. dr.sc. Pero Raos). Suradnik je na znanstvenim projektima152-1521473-1474 „Napredni postupci izravne izradbepolimernih proizvoda“ (voditelj prof. dr. sc. Pero Raos)i 152-1521473-1476 „Suvremene tehnologije spajanjalakih strojarskih konstrukcija“ (voditelj prof. dr. sc. IvanSamardžić), oba financirana od Ministarstva znanosti,obrazovanja i športa Republike Hrvatske.Tijekom svog bogatog stručnog rada ugospodarstvu, osmislio je i proveo više tehničkihpoboljšanja, od kojih valja izdvojiti konstrukciju uređajaza zavarivanje pod tlakom čeličnih kućnih priključakaplinovoda.Koautor je ukupno 11 znanstvenih i stručnihradova objavljenih u časopisima i zbornicima radova saznanstveno-stručnih skupova.Polimerni materijali za izradu plinovodnihcijevi - sigurnosni i gospodarski imperativkvalitete cjevovodaNjegov doktorski rad bavi se problemom procjenepreostalog vremena uporabe oštećenih polietilenskihplinovodnih cijevi. Stanje plinovodnog sustava utječena pouzdanost i sigurnost uporabe prirodnog plina.Pritom se kvaliteta cjevovoda nameće kao sigurnosnii gospodarski imperativ. Razmotreni su polimernimaterijali za izradbu cijevi. Zbog okvira rada, posebiceje razmotrena dostupna literatura o istraživanjimatrajnosti polietilenskih cijevi. U eksperimentalnom dijelurada ponajprije su provedena ispitivanja karakterističnihsvojstava odabranih tipova polietilena od kojih seizrađuju plinovodne cijevi PE 80 i PE 100. To su gustoća,rastezna čvrstoća, modul rasteznosti, maseni protoktaljevine, talište i stupanj kristalnosti. Na temeljurezultata provedenih ispitivanja, uočene su značajnerazlike u svojstvima materijala.Glavni dio eksperimentalnih istraživanja obuhvatioje ispitivanje utjecajnih faktora na procjenu preostalogvremena uporabe oštećenih polietilenskih plinovodnihcijevi. Analizirana su tri utjecajna faktora: duljina zareza,dubina zareza i tlak u cijevi. Rezultati koji su izvedeniiz provedenog plana pokusa ispitanih cijevi do lomapokazuju da je trajnost uvelike smanjena što su dubinazareza i tlak u cijevima veći. Odzivne funkcije loma cijeviu području ispitivanja utjecajnih faktora pokazuju dapostoji razlika u postojanosti na lom između polietilenaPE 100 i PE 80. Bolja postojanost na lom polietilena PE100 u odnosu na PE 80 posljedica je veće molekulnemase i višeg stupnja kristalnosti PE 100.Denis KarnašDekan Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu dr.sc.Ivan Samardžić čestita Zlatku Tonkoviću nakon obranedoktorataHEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009. 25

SAPSAP poslovna platforma (1)Dragocjenapotpora poslovanjuSAP isporučuje poslovnu platformu, kojakoristi važne informatičke resurse, poboljšavaučinkovitost nabavnog lanca i gradi snažneodnose s korisnicima.SAP primjenjuje približno 15 milijuna korisnikau više od 130 država, kako bi integrirali svojeposlovne procese, povećali kompetitivnemogućnosti, ostvarili bolji povrat ulaganja uzniži ukupni trošak.Za informatičku potporu efikasnog, transparentnog i nediskriminirajućegposlovanja operatora mreže HEP Operatora distribucijskog sustavau okolnostima potpuno otvorenog tržišta električne energije te štokvalitetnije pripreme i mogućnosti komercijalno uspješnog nastupa HEPOpskrbe na liberaliziranom tržištu električne energije pojavila se potreba zaimplementacijom rješenja informacijskog sustava za upravljanje energetskimpodacima te implementacijom rješenja informacijskog sustava za upravljanjeposlovima vezanim za povlaštene kupce električne energije.Rješenje, koje je obuhvaćeno ovim projektom, je SAP Industry Solutionfor Utilities (IS-U). Stoga, Voditelj SAP Projekta Jozo Berečić čitateljima HEPVjesnika, poglavito zaposlenicima HEP-a, u ovom broju iscrpno predstavljakorporaciju SAP AG, SAP d.o.o. Hrvatska, navodi brojne prednosti SAP rješenjate objašnjava SAP industrijsko rješenje za energetiku (SAP IS-U). U idućem brojunastavljamo s prikazom Projekta implementacije SAP IS-U rješenja u HEP-u..SAP AG – korporacija s više od 40 tisuća zaposlenihUtemeljen 1972. godine, SAP (Systems Applications and Products ....in Data Processing) je prepoznat kao lider u osiguravanju kolaborativnogposlovanja za sve tipove industrija i za sva veća tržišta pa tako i hrvatsko.Uporabom najboljih tehnologija, usluga i razvojnih resursa, SAP isporučujeposlovnu platformu, koja koristi važne informatičke resurse, poboljšavaučinkovitost nabavnog lanca i gradi snažne odnose s korisnicima. Sjedištekorporacije je u Walldorfu, u Njemačkoj. SAP je kotiran na nekoliko svjetskihburzi pod simbolom "SAP", među kojima su frankfurtska i njujorška.Danas više od 45.000 tvrtki koristi SAP, kao potporu svom poslovanju.Rješenja su prilagođena za više od 25 industrija. Približno 15 milijuna korisnikau više od 130 država koristi SAP, kako bi integrirali svoje poslovne procese,povećali svoje kompetitivne mogućnosti, ostvarili bolji povrat ulaganja (ROI) uzniži ukupni trošak vlasništva (TCO).SAP zaposlenika je više od 40.000, s tim da više od 12.500 radi na razvoju(31. prosinac 2006.). Postoji i jedinstveni ekosustav partnera, kojih je danas višeod 1.600, što ukupno čini više od 180.000 SAP konzultanata.SAP u HrvatskojSAP d.o.o. Hrvatska predstavnik je SAP AG-a u našoj zemlji, utemeljen 1995.godine. Hrvatska lokalna verzija SAP-a postoji od 1996. godine i danas obuhvaća:• 24.000 prevedenih termina i izraza, verificiranih unutar SAP korisničkezajednice,• više od dva milijuna prevedenih linija komponenti grafičkog korisničkogsučelja (GUI-a),26HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009.• održavanje pravnih elemenata (poreza, zakonskih izvješća, programaplaćanja, izračuna plaća i drugog).SAP podupire sve vodeće jezike poslovanja, uključujući i hrvatski. Temeljprevođenja SAP rješenja je terminološki, na koji se nadograđuju jezični elementi,koji predstavljaju interakcije korisnika s računalom. Pitanje jezika i prevođenja jedinamično, s obzirom na razvoj i promjene jezika, kao i potrebu uvođenja noveterminologije diktirane svjetskim tehnološkim i poslovnim trendovima.Zajednički zakonodavni propisi odnose se na zakonske elemente kojivrijede za većinu ili za sve tvrtke. Zbog izrade i održavanja programskihsegmenata za potporu tim elementima poslovanja, SAP s neovisnimstručnjacima prati skup zajednički primjenjivih zakonskih propisa te verificiranjihovo značenje i praksu provedbe. Ugradnjom uobičajenih poslovnih praksiu hrvatsku inačicu svojih rješenja, SAP izlazi u susret korisnicima, podupirućifunkcije i prakse koje su ustaljene na hrvatskom tržištu. Ključni element zalokalnu inačicu rješenja je komunikacija s tržištem i pojedinačnim korisnicima.Ona omogućuje najbolje pristupe za planiranje i uvođenje novih inačica rješenja(nove inačice nastaju praćenjem novih SAP rješenja) te za planiranje poboljšanjaili promjene inačice zbog zakonskih ili jezičnih promjena. U Hrvatskoj je aktivnai korisnička udruga – HRUSKO (http://www.open.hr/hiz/hrusko/). Ona povezujekorisnike SAP rješenja, koji svojim iskustvom mogu i žele pridonijeti njihovomkvalitetnom korištenju te istodobno biti u korak s aktualnim realizacijamaprojekata, kako bi saznali iskustva drugih tvrtki koja ih koriste. SAP d.o.o.Hrvatska usko surađuje s tom udrugom, osluškujući želje i probleme korisnikapri njihovom svakodnevnom radu sa SAP rješenjima te proaktivno nudipoboljšanja postojećih i/ili nova rješenja.Brojne prednosti SAP rješenjaSAP pruža sveobuhvatan skup poslovnih prednosti, uključujući:• bolje donošenje odluka - pristup pravim informacijama u stvarnomvremenu kako bi se pravodobno pristupilo izazovima i proaktivno iskoristile svemogućnosti;• povećanu produktivnost, učinkovitost i razumijevanje - prošireni dosegposlovnih procesa omogućuje uključivanje više ljudi u stvarnom vremenu,kako vlastitih zaposlenika, tako i vanjskih suradnika; omogućuje jednostavan,konsolidiran i konzistentan pogled na poslovne procese;• smanjivanje troškova većom fleksibilnošću - korištenjem dodatnihposlovnih funkcionalnosti, sukladno razvoju potreba i zahtjeva; SAP se temeljina SAP NetWeaver tehnološkoj platformi, što omogućuje integraciju SAPaplikacija s aplikacijama drugih dobavljača, čime se štite i maksimalno koristeprijašnje IT investicije;• prilagodljivost poslovnim promjenama - neograničena integracijacjelokupnih procesa i iskorištavanje najnovijih web tehnologija;• smanjeni rizik - implementacija SAP rješenja s minimalnimporemećajima aktualnih poslovnih procesa; korištenjem SAP-a kao strateškogpartnera za dugoročni rast i razvoj;• bolje financijsko i korporativno upravljanje - veća transparentnostorganizacije te pridržavanje globalnih i lokalnih zakonskih regulativa;• optimiran IT trošak - eliminira visoki trošak integracije i potreba zanabavom dodatnih IT rješenja; inkrementalno dodavanje rješenja ovisno opotrebama i zahtjevima;• brži i veći ROI - instalacija SAP rješenja korištenjem brzihimplementacijskih tehnika omogućuje veće uštede nego u tradicionalnimpristupima;• povećan moral i produktivnost zaposlenika - pruža zaposlenicimasamouslužne aplikacije, čime povećava njihovu produktivnost i moral.

Integracija kao značajka SAP-ovih rješenjaSAP industrijsko rješenje za energetikuSAP rješenje poboljšano je industrijski-specifičnim funkcionalnostima inajboljim poslovnim praksama, utemeljenim na SAP poslovnom iskustvu, duljemod 30 godina. SAP razumije specifičnost i važnost svake pojedine industrije teupravo zbog toga u SAP svijetu ne postoji generičko rješenje za industrije. SAPindustrijska rješenja temelje se na iscrpnom poznavanju procesa koji pokrećuposlovanje tvrtke. Na taj način, SAP pomaže pri donošenju kvalitetnih strateškihodluka utemeljenih na pravodobnim i točnim informacijama sa svrhompostizanja veće transparentnosti, boljeg poznavanja korisnika i povećanjaučinkovitosti.SAP rješenje danas je optimirano za više od 25 industrijaSAP industrijsko rješenje za energetiku (SAP IS-U) danas koristi višeod 1.800 tvrtki, koje obrađuju više od 560 milijuna ugovora. SAP iskustvo uradu s tim tvrtkama dokazuje da je riječ o rješenju kojezadovoljava zahtjeve korisnika koji rade s električnomenergijom, prirodnim plinom, nuklearnom energijom,vodom, otpadom i obradom otpada diljem svijeta.Rješenje je učinkovito te podupire poslovna kretanjai promjene na tržištu za svako od ovih energetskihpodručja.Navedeno SAP rješenje podupire proceseoptimizacije osnovnih sredstava te prilagodbe poslovnihprocesa promjenama na tržištu. SAP rješenja omogućujupraćenje troškova i održavanje infrastrukture, brzouvođenje novih usluga te automatizaciju procesaderegulacije.SAP IS-U rješenje obuhvaća poslovne procese usustavu kako sliljedi.• Grid maintenance and operations – KorištenjemSAP IS-U funkcionalnosti definiraju se i održavaju procesitransmisije i distribucije, uz potporu infrastrukturi upozadini. Jednako tako, oblikuju se procesi nabave iodržavanja, procesi radnih naloga. Radnici mogu svoje poslovanje na terenulako pratiti u sustavu, od poslova održavanja, popravaka, inspekcije uređaja,očitanja mjerenja i različitih usluga korisnicima.• Energy data management – U IS-U sustavu postoji središnje mjestorazličitih vrsta očitanja mjerenja i postoji mogućnost obrade tih očitanja urazličitim vremenskim intervalima predefiniranim od korisnika, neovisno ojedinici mjerenja. Također, postoji mogućnost kompleksnih kalkulacija na temeljutih parametara.• Reconciliation and settlement – SAP IS-U rješenje sadrži procese zaobračune, što je temeljna komponenta dereguliranog tržišta električne energije.• Sales management for commercial and industrial customers –Rješenje sadrži funkcionalnosti za potporu cjelokupnom procesu ugovaranja,od zahtjeva za ponudom do standardnih CRM funkcionalnosti. Kako je riječ ointegriranom rješenju, može se na jednostavan način doći do mjernih podatakakorisnika te s lakoćom baratati kalkulacijama, ponudama, sve do složenihaktivnosti naplate tih usluga.• Billing for commercial and industrial customers – SAP IS-U rješenjenudi niz procesa naplate, uključujući promjene parametara za naplatu, raznetarifne parametre, simulaciju naplate, ispis računa i povrate.• Call center services – Sa SAP IS-U rješenjem, poslovanje tvrtke dobivaspecifične procese vezane za ovu granu industrije sa svrhom obrade korisnikakroz uslužni servisni centar. Kroz taj centar ostvaruje se potpora procesima, kaošto su prijava (move-in), odjava (move-out), mjerna očitanja, korekcija računa islično.• Supplier-switch management – Kroz SAP IS-U rješenje omogućenje proces promjene dobavljača, što je standardni proces dereguliranog tržištaelektrične energije. To je iznimno važan proces za poslovanje na tržištuelektrične energije, a vezan je za distributere i opskrbljivače električne energije.Rješenje podupire i popratne procese u skladu s tržišnim pravilima kao,primjerice, praćenje naplate i plaćanja računa, fleksibilne validacije, razmjenuraznih poruka između distributera i opskrbljivača i slično. Procesi vezaniza naplatu i praćenje korisnika i njihovih računa vrlo je iscrpno i kvalitetnoomogućeno kroz SAP CRM rješenje (Customer Relationship Management).U idućem broju: „Projekt implementacije SAP IS-U rješenja u HEP-u“.HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009. 27

PODSJETNIK"Dani Nikole Tesle" u ZagrebuIzumiteljski, znanstvenii literarni genijU Tehničkom muzeju u Zagrebu, od 20. do 23.siječnja o.g., održani su "Dani Nikole Tesle", čime se iove godine prigodno obilježio život i rad jednog odnajvećih izumitelja u povijesti čovječanstva. Čovjek, kojije otkrićem magnetske indukcije čovječanstvu poklonioizmjeničnu struju kao temelj svijeta kakvog danaspoznamo, nedvojbeno je zaslužio godišnju manifestacijukojom mu se odaje počast. Organizatori su ove godineprogram zamislili kroz četiri zanimljiva predavanja kakobi Teslu prikazali u njegovoj ukupnosti - kao izumiteljskog,znanstvenog i literarnog genija.Teslina velika, ali nepriznata, otkrića ufiziciVišednevnu manifestaciju otvorio je akademikVladimir Paar, ugledni hrvatski fizičar i česti govorniko Tesli, predavanjem s temom o nepriznatim velikimotkrićima Tesle u fizici. Više od stotinu posjetiteljasa zanimanjem je slušalo o brojnim značajnimTeslinim otkrićima, koja su kasnije pripisana drugimznanstvenicima i na račun kojih su dodijeljene brojneNobelove nagrade. Tesla je, primjerice, prvi već 1891.godine objavio članak o elektronu, za čije je otkrićeThomson dobio Nobelovu nagradu 1897. godine. Teslaje otkrio rengenske zrake 1894., za što je Nobela dobioRoentgen godinu dana kasnije i to je bila prva Nobelovanagrada dodijeljena za fiziku. Tesla je otkrio i načeloradara 1903. godine, više od tri desetljeća prije negošto je radar otkriven, rekao je V. Paar i dodao da je Tesladokazao i postojanje kozmičkih zraka još 1897., a onesu eksperimentalno otkrivene 1912. godine. Spomenuoje da danas postoje dokumenti koji mogu potvrditi daje Tesla već 1893., odnosno skoro šest desetljeća prijekonstrukcije lasera, imao uređaj sličan laseru. AkademikV. Paar ponovio je kako Teslinim otkrićima čovječanstvo,kakvo danas postoji, duguje iznimno mnogo, aznanstvena zajednica odužila mu se posthumno s dvavrhunska priznanja. Po Tesli je nazvana mjerna jedinicau fizici za magnetsku indukciju, što je privilegij koji uživatek desetak znanstvenika u povijesti. Također je po njemunazvano brdo na Mjesecu promjera 70 kilometara što je,također, priznanje najvišeg ranga.Vještina promjene prirodne stvarnostiSljedeća dva predavanja održala je viša kustosicaZorica Civrić iz Beograda. „Nikola Tesla, WilliamRavnatelj Tehničkog muzeja Davor Fulanović otvorio je „Dane Nikole Tesle“, a potom je uslijedilo zanimljivo predavanjeakademika Vladimira Paara o nepriznatim Teslinim otkrićima u fiziciShakespeare i Prospero“ prvo je predavanje kojim sepovezao genij izumitelja i slavnog engleskog pisca,odnosno njegov junak s kojim Tesla dijeli važnu osobinu- obojica posjeduju vještinu da izmjene prirodnustvarnost. Teslino povezivanje s literarnim svijetomponajviše proizlazi iz njegova strastvenog odnosa premaknjiževnosti. Primjerice, poznata je zanimljivost da jenapamet znao čitavog Geotheovog "Fausta".Drugo predavanje Z. Civrić bilo je o Teslinimpredavanjima u Londonu 1892. godine, koja su bilaosobito značajna za elektroenergetiku jer se tiču Teslinihizuma na području visokih frekvencija i visokog napona,poput Teslina transformatora.Tvorac bežičnog prijenosa električneenergijePosljednji dan Teslinih dana bio je i najatraktivniji,jer je organiziran u demonstracijskom kabinetu NikoleTesle, koji je obnovljen prije dvije godine uz velikufinancijsku potporu HEP-a. Na pomičnim tračnicama jeRenato Filipin, viši kustos Tehničkog muzeja u Zagrebu,na stručan ali pristupačan način predstavio najpoznatijeTesline izume - od otkrića magnetske indukcije, odnosnoizmjenične struje, do spektakularnih pokusa s visokimnaponima i visokim frekvencijama.Tesla je tvorac možda najatraktivnijeg izazovau znanosti do danas - bežičnog prijenosa električneenergije s visokim tornjevima s bakrenim kuglama navrhu, koristeći slojeve atmosfere kao vodiče. Na tajbi način električna energija bila dostupna u svakomkutku svijeta i to besplatno! Premda je postigao vrloobećavajuće rezultate na to području, zbog financijskihpoteškoća pokusi su obustavljeni.Jedan drugi suvremeni hrvatski znanstvenik MarinSoljačić nastavlja tamo gdje je Tesla stao i njegova otkrićana tom području pobuđuju veliki interes javnosti, osobitoznanstvene zajednice.Ovogodišnji Dani Nikole Tesle privukli sumnogobrojnu publiku koja kao da sluti da je dubljepoznavanje osobe i djela velikog znanstvenika ključ zarazumijevanje svijeta u kojem živimo, jer ga je u velikojmjeri oblikovao upravo genij Nikole Tesle.Tomislav Šnidarić28FotozapažajMali veliki herojski brodAko vas put nanese do gruške luke i prelijepog kamenog zdanja upravne zgrade dubrovačkogElektrojuga, nemojte propustiti obići jedan mali spomen-vrt, tek dvadesetak metara udaljenod njena ulaza. U vrtu je samo jedan izložak – obnovljeni brod „Sveti Vlaho“, prvo plovilo HRMDubrovnik koje je, nakon preinaka i dodatka oklopljenih dijelova, u rujnu 1991. probilo pomorskublokadu i uspostavilo morski koridor za dopremu naoružanja, hrane, lijekova i svega nužnog zanormalizaciju života u ratom okruženom i od ostatka zemlje odsječenom Dubrovniku. Za ovimsu brodom krenuli i drugi. Osnovan je Odred naoružanih brodova, koji je u svom sastavu imao 22brodice s više od stotinu dragovoljaca. U razdoblju do ožujka 1992. godine Odred je prevezao blizušest tisuća vojnika i civila, koji su iz svih krajeva Hrvatske stizali u obranu, stotine ranjenika i višeod dvije tisuće tona oružja, goriva i hrane. Ta je mala dragovoljna postrojba i doslovce održalana životu izmučene branitelje. U prigodi 15. obljetnice deblokade Grada, njihovi su pripadniciodlikovani za iskazano junaštvo. Uz herojski brod stoje i herojska imena - spomen ploča poginulimpripadnicima HRM Dubrovnik, kako bi i u vječnost plovili pod zajedničkim stijegom ponosa iotpora.Veročka GarberHEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009.

ISKUSTVA DRUGIHOpskrba prirodnim plinomCiljani rast pričuvaZa spremnike pohranjenog plinaotvara se zanimljivo strategijskopodručje poslovanja u vrijemekada opada pridobivanjeprirodnog plina u Europi i naraspolaganju će biti još samokoličine plina dovoljne zapokrivanje osnovnog opterećenja- plina dopremljenog plinovodimaiz Rusije, ukapljenog prirodnogplina (LNG) dopremljenogtankerima morskim putovima, kaoi bioplinaGradsko komunalno poduzeće StadtwerkeHannover (SWH) planira ulaganja u spremnike pričuvaprirodnog plina. Gradnja takvih spremnika u podzemnimšupljinama (kavernama) za njih nije ništa neobično. Jer,još od 1982. godine Stadtwerke Hannover koristi za totri podzemne šupljine zajedničke tvrtke GHG* u Empeldukod Hannovera. Sada je dovršen novi - četvrti podzemnispremnik K4 i već se puni plinom. On će zajedno sdodatnim otapanjem soli u već od prije postojećimspremnicima povećati ukupni kapacitet pohrane za 100posto. U planu je da se s daljnja tri podzemna spremnikataj opseg spremnika udvostruči. Razlog: StadtwerkeHannover vidi u njima zanimljivo strategijsko poslovnopodručje, koje postaje svaki dan sva važnije.SPREMNICI - ZANIMLJIVO PODRUČJEPOSLOVANJANekad su podzemni spremnici u Empeldeuposlužili SWH-u prije svega za izravnavanje izmeđuljetne i zimske potrošnje plina i povećanje sigurnostiopskrbe, a sada ti kapaciteti pričuve dobivaju dodatnoznačenje na nacionalnom i europskom natjecateljskomtržištu. A ono će u sljedećim godinama biti još veće.- Za naše spremnike pohranjenog plina otvarajuse zanimljiva područja poslovanja u vrijeme kada opadapridobivanje prirodnog plina u Europi i na raspolaganjuće biti još samo količine plina dovoljne za osnovnoopterećenje, objašnjava tehnički direktor Harald Noske,koji zastupa interese Stadtwerke Hannover u skupštinidruštva GHG. Pod spremnošću za pokrivanje osnovnogopterećenja on smatra plin dopremljen plinovodimaiz Rusije, ukapljeni prirodni plin (LNG) dopremljenmorskim putovima tankerima, kao i bioplin. Premanjegovu mišljenju, spremnici s pričuvama plina ubudućeneće služiti samo kao tehničko i komercijalno najboljemoguće rješenje za pokrivanje vlastitih potreba, negosigurnosni doprinos mogu dati i u vanjskim poslovima.Pri gradnji podzemnih spremnika trebaispunjavati nekoliko uvjeta. Naravno da mora postojatiprikladno ležište soli, a treba osigurati i dopremusvježe vode za postupak otapanja soli. Konačno i velikekoličine slatine (slana voda) predstavljaju veliki logističkizalogaj. Naime, na kopnu postoji jedina mogućnostza otpremu slatine cjevovodima u napuštene rudnike,a na morskoj obali u obzir dolazi i odvođenje slanevode u more. Dugi prijenosni putovi znatno ugrožavajugospodarstvenost projekta gradnje podzemnihspremnika. Za planirane podzemne spremnike K5, K6 iK7 GHG će koristiti rješenje već izvedeno za slatinu izspremnika K4. Odnosno, cijevi koje će se kasnije koristitiza transport prirodnog plina već godinama prenoseslatinu iz Empeldea do Sehndea, gdje se crpkamaubacuje u podzemne hodnike negdašnjeg rudnika kalijai tako podupire svodove rovova u dubinama Zemlje.To je najbolje moguće rješenje za vlasnike rudnika i zaGHG.ČETIRI PUTA VEĆI OBUJAM POHRANJENOGPLINAPostojeća tri spremnika K1, K2 i K3 imajugeometrijski obujam od 0,8 milijuna prostornih metarai radni obujam od približno 150 milijuna prostornihmetara – plin se, naime, pohranjuje pod tlakom do200 bara. S prvim stupnjem dogradnje, koji obuhvaćanovi spremnik K4 i naknadno otapane soli u prijašnjimspremnicima, kapacitet je udvostručen na približno300 milijuna prostornih metara. Podzemni spremnicinalaze se na dubini od 1.300 do 1.700 metara. Snovo planiranim spremnicima K5, K6 i K7 povećat ćese radni obujam na približno 700 milijuna prostornihmetara plina. Koji će se obujam točno ostvariti ovisi ogeološkim okolnostima. Podzemne šupljine odsoljavatće se jedna za drugom, a završetak radova predviđen jeza 2018. godinu.Podzemne šupljine (kaverne) grade sepostupkom otapanja soli u bogatim ležištimasoli. U bušotinu se nadzirano tlači voda kojaotapa sol. Tako nastala slatina (slana voda) izlazipod tlakom na površinu kroz drugu cijev. Naoblik budućeg spremnika plina može se utjecatiupravljanim postupkom dizanja i spuštanjacijevi za izbacivanje slatine i količinom utisnutesvježe vode. Za gradnju spremnika u Empeldu,svježa voda se doprema sedam kilometaradugim cjevovodom iz Mittellandkanala(MLK, kanal koji je svojom duljinom od 325,7kilometara najdulji umjetni vodeni put uNjemačkoj). Voda zasićena solju – slatina -prenosi se cjevovodom u 40 kilometara udaljeninegdašnji rudnik kalija "Schacht Friedrichshall".Izvornik: energiequelle br. 84, rujan 2008.Pripremio: Željko Medvešek* GHG (Gespeicher Hannover GmbH) upravljapodzemnim spremnicima prirodnog plina uRonnenberg-Empeldu kod Hannovera. GHG jezajedničko poduzeće tvrtke Erdgas Münster GmbH(Münster), E.On Ruhrgas AG i Stadtwerke HannoverAG. Poduzeće je osnovano 1977. ciljano za gradnjuspremnika prirodnog plina jugozapadno od Hannovera.HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009. 29

PRIČE IZ ŽIVOTAZa zeleniji životSvi mali komadićidaju učinakMarija Petrić zamijenila je svoj terenskiautomobil s automobilom Mazda 3, koji troši devetlitara benzina na 100 km u gradu i sedam litara naotvorenoj cesti. Svakodnevno putuje iz svog domau Kutini na fakultet u Zagrebu gdje obavlja posaopredavača. Ima običaj reciklirati svoj otpad.Natalija i Robert Mandić, putujući u posjetsvojoj kćerki iz Zagreba u Sjedinjene AmeričkeDržave kupili su doborovoljne poticajne CO 2krediteu iznosu od 100 kuna, a nakon rekonstrukcijestarog krova na 104 godine staroj kući razmatrajuinstaliranje solarnih panela.Edita Bartolić svoje rublje - većinom dječjemajice, hlače i pidžame, suši na užetu razapetomizmeđu njene kuće i obližnjeg drveta. Sušenje rubljana otvorenom je kršenje međususjedskih pravila,ali ovih dana lelujanje majica, hlača i pidžama nalaganom vjetru predstvaljaju zastave koje ukazujuna zeleniji način života u Hrvatskoj.Baš kao i drvo u proljeće, znanje, poduzetnosti aktivnosti stanovnika Zagreba vezane za okolišlistaju i pretvaraju se u zelenilo. Sve više i više,pojedinci i obitelji pri kupnji namirnica, kupnjiautomobila, renoviranja ili kupnje stana ili kuće,sadnje vrta ili bilo koje druge dnevne aktivnosti – uobzir uzimaju i brigu za okoliš.Ovo su primjeri iz života tri obitelji kojesu već krenule na put prema zelenom i tražilisu jednostavan način da postanu još zeleniji. Sasvakom obitelji se razgovaralo o dosadašnjimkoracima te akcijama koje namjeravaju poduzetikako bi učinili još više. Zahvaljujući iskustvu, jednaneprofitna organizacija, koja je do 1978. godineprovela više od 50 tisuća energetskih procjenakućanstava, predložila je načine/savjete zasmanjivanje daljnjeg negativnog utjecaja na okoliš.25 savjeta za zeleniji domPrema nekim izvješćima, provođenje 25razumnih i relativno jeftinih koraka za smanjivanjepotrošnje energije i vode u vašem domu možesmanjiti troškove grijanja, rashlađivanja i električneenergije za čak 75 posto i očuvati više od 30 tisućalitara vode godišnje.Svi baš ne provode sve korake, tako da uštedemogu biti različite. Premda su potrebna određenaulaganja – jednostavno započnite!U popisu jedne nacionalne organizacije zatestiranje i informaciju potrošača predlaže se 25koraka, a vi neke od njih pokušajte primijeniti.Dodajte izolaciju - procjenjuje se da 801. posto starijih domova imaju neprikladnuizolaciju, a prikladna izolacija i hermetizacijamože vaše račune za grijanje i hlađenje smanjitiza 10 posto.Posadite bjegorično sjenovito drvo na2. zapadnu i jugozapadnu stranu kuće zauštedu energije.Rastvorite zavjese i rolete tijekom hladnijih3. dana kako bi Sunčeva energija značajnopovisila temperaturu interijera, ali ih zatvoritetijekom noći kako bi minimizirali gubitak topline.Ugasite vaše osobno računalo i uštedite4. 75 dolara korištenjem sleep i hibernitefunkcije.Spojite vaše elektroničke uređaje na5. električnu mrežu preko produžnog kabelas prekidačem, kako bi ih mogli isključiti sveodjedanput.Postavite visoko-učinkovitu glavu tuša i6. smanjit ćete potrošnju tople vode čak do50 posto.Zamijenite vašu WC školjku s nisko7. protočnim kotlićem, kako bi uštedjeli više od12.000 litara vode godišnje.Postavite senzore ili timere za upravljanje8. vanjskom rasvjetom, kako bi tijekom danabila isključena.Vaše božićne ukrase složite od LED žarulja9. - traju dulje, a testovi pokazuju kako bitijekom blagdanske sezone mogli uštedjeti do100 kuna.Zabrtvite stare prozore i vrata, jer to je10. najsigurniji način zatvaranja procjepa porubovima, što smanjuje troškove grijanja i hlađenjaza 15 do 30 posto.11.12.13.Prije dolaska gostiju smanjite temperaturuza stupanj ili dva, jer puno ljudi znači punotjelesne topline u kući.Termostat postavite na unutrašnji ziddalje od prozora i vrata, kako bi izbjeglinepotrebno cirkuliranje u toplinskom sustavu.Pametno rasporedite toplinske zone -prijenosni grijač u sobi štedi novac samoako namjeravate ostatak kuće ostaviti hladnom,a kamini mogu usisati više topline iz vašeg domanego što vraćaju natrag.14.15.16.17.18.Iz ormara izvadite staro kuhalo, jer ćetepotrošiti manje energije nego pripremanjemjela na nekoliko kola štednjaka ili u pećnici.Preskočite predpranje suđa - testiranjapokazuju da je nepotrebno, a uštedjet ćetedo 20.000 litara vode godišnje.Pomoću zašiljene žićane četke očistitenamote iza i ispod vaših frižidera kako biomogućili učinkoviti protok.Na automobilima koristite dobre i prikladnopopunjene gume, jer testiranja pokazuju dana taj način možete uštedjeti i do 10 posto goriva.Raspitajte se za određene popuste i poticajepri zamjeni starih naprava energetskiučinkovitijim modelima (u nekim državama postoje„porezni blagdani“ za kupnju učinkovitih naprava).Odlučite se za pranje hladnom vodom i19. uštedite približno 400 kuna godišnje.Ne preopterećujte sušilicu, jer ako to20. činite sušenje odjeće će trajati dulje iostat će smežurana - kada je toplo, sušite rublje navanjskom užetu.Izolirajte i zabrtvite vaše cijevi, jer to može21. pomoći u smanjivanju troškova za 30 posto.Tijekom sezone grijanja čistite i zamjenjujte22. filtre peći svakog mjeseca, jer začepljenifiltri iziskuju dulji rad ventilatora, što povećavaračun za električnu energiju.Smanjite temperaturu bojlera sa 50 na23. 40 0 C, a izolacijom cjevovoda skinite petposto s vaših računa.Nekoliko puta godišnje ispustite vodu iz24. vašeg bojlera kako bi uklonili naslage, kojeizazivaju smanjenje učinkovitosti.Redovito provodite energetske preglede25. vaših domova, kojima se infracrvenimfotografijama i posebnim aparatima otkriva curenjeenergije iz prostorija. Informacije o energetskimpregledima možete naći na internetskim stranicamaESCO kompanija.Izvornik: Pittsburgh Post-GazettePreveo i prilagodio: Domagoj Puzak30HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009.

PrenosimoIzazovi suvremenog življenjaLighthouse – prva kuća koja uokoliš ne ispušta CO 2Život prema novimstandardimaRastimo, rastimo...Logično bi bilo da povećanirast donese i bolju kvalitetuživljenja sve većem broju ljudi,ipak, nacionalne ekonomijesvake godine troše sve višeresursa, proizvodeći sve manjezadovoljstva, sreće i blagostanja„Dvjesto najbogatijih ljudina svijetu ima novca kolikoi 40 posto ukupne svjetskepopulacije, a ipak 850 milijunaljudi svake večeri na počinakodlazi gladno. Ova je nesrećajedna od najgorih povredaljudskog dostojanstva.“Kofi AnnanNedavno se na jednom edukacijskom programuza menadžere na pitanje: koja je svrha korporacije/poduzeća, od hrvatskih poslovnjaka mogao čutigotovo jednoglasan odgovor - profit. To je točanodgovor želimo li konkurirati na surovom područjutržišne ekonomije, gdje svaka kompanija donosi svojeposlovne odluke ne bi li si osigurala opstanak i stalnirast. Upravo je „rast“ omiljeni pojam gospodarstvenihanalitičara, poduzetnika, investitora te statistikakoje ocjenjuju napredak pojedinih nacionalnihgospodarstava. Ipak, riječima koje neprestanoponavljamo često zaboravimo pravo značenje. Štoje rast? Čemu služi? Je li nužno dobar? U svezi s jošjednim, gospodarstvu bliskim pojmom - blagostanju,na tragu smo onoga što bi nam rast trebao osigurati, amožemo to nazvati i zadovoljstvo, socijalna sigurnost,sreća...Bruto nacionalni proizvod, kao novčanavrijednost proizvedenih usluga i dobara neke države,sadrži promet i dobrih, korisnih usluga i dobara,ali i onih koje su nastale za sanaciju štete nastaleu procesu rasta i razvoja (primjerice, podizanjeakustičnih prepreka na autocestama, čišćenje naftnihmrlja i slično). BDP nam, pak, ništa ne govori oprirodnom kapitalu kojeg koristimo kako bismo rasli– erozija tla, primjerice, ne "odbija" se od BDP-a.Analitičari pokušavaju riješiti taj problem uvodećidruge pokazatelje, poput Indeksa održive ekonomskedobrobiti (ISEW), koji utvrđuje donosi li BDP uistinudobrobit. Početkom sedamdesetih godina prošlogstoljeća testirali su ga ekonomist nobelovac JamesTobin i William Nordhaus te su zaključili kako suvrijednosti tog indeksa poprilično bliske vrijednostimaBDP-a pa nema svrhe mučiti se s računanjem ISEW-a.Ipak, nove analize pokazuju da su se od tada stvari umnogome promijenile, a gospodarstvo funkcionira nadrukčiji način – ISEW je u stalnom padu u odnosu naBDP.Koja je uistinu svrha kompanija ili svrhaprofita, rasta...?Bilo bi logično da povećani rast donese ibolju kvalitetu življenja sve većem broju ljudi. Ipak,nacionalna gospodarstva tako svake godine troše sveviše resursa, proizvodeći sve manje zadovoljstva, srećei blagostanja. Vratimo na pitanje s početka: koja jeuistinu svrha kompanija ili svrha profita, rasta...?Proces globalizacije je vladama onemogućilobalansiranje između interesa kompanija i blagostanjagrađana, a prilagođavanje zakonitostima tržištai proces rasta smanjuju kvalitetu življenja većinepopulacije. Rast tako, suprotno logici, ne rješavaproblem siromaštva, već ga zbog neodgovarajućeraspodjele dobara – produbljuje. Poslovne ambicijei pohlepa zanemaruju smisao rasta, ali i samu naravrasta. U želji da bude stalan i progresivan, rast postajepatogen i nesretan (poput karcinoma ili pretilosti naorganskoj razini).Jednu negativnu posljedicu globalizacije većneko vrijeme pratimo pri svakom odlasku na tržnicu– hrana je znatno poskupjela. U mnogim je zemljamasvijeta velika kriza izazvala socijalne i političkenemire, a broj ljudi koji doslovno gladuju popeo se854 milijuna. Vidljivo je da su neki od izravnih uzrokapovezani s životnim stilom bogatijeg dijela svijeta.Primjerice, plodno tlo koristi se za uzgoj uljarica zabiogoriva, a žitaricama se hrani sve više životinja zasve veću potrošnju mesa. (Ne zaboravljamo, naravno,niti visoke cijene nafte.) K tomu, UN procjenjuje dase zbog globalnog zatopljenja svake godine u svijetuizgubi plodno tlo veličine Ukrajine. Kako za britanskiGuardian slikovito kaže John Vidal: "Natjecanje zausjeve između 800 milijuna vozača u svijetu, kojižele voziti, i dvije milijarde najsiromašnijih ljudi, kojijednostavno žele preživjeti, poprima epske razmjere".Visoke cijene hrane prijetnja su i političkojstabilnosti i zato je ova kriza dospjela na vrh popisaprioriteta. Na konferenciji FAO-a u lipnju prošle godine,njen direktor Jacques Diouf zatražio je donacije uiznosu od 30 milijuna dolara, koje će se investirati usvjetsku poljoprivredu. No, čak niti taj novac nećeriješiti izvore krize, koji leže u ekonomskim i političkimprocesima privatizacije i špekulacijama cijenama, kojese u posljednjim desetljećima provode pod okriljemglobalizacije kapitalističke poljoprivrede, a koji mnogiljudi podupiru svojim stilom življenja. Hoćemo linešto promijeniti ili ćemo se prikloniti vjerovanju daalternative nema samo zato što nam je tako lakše?Izvornik: Makronova glasilo, jesen 2008.Sanja BosančićEkološka, pametna i jeftina: Lighthouseje prototip "kuće budućnosti", veličine100 četvornih metara, u kojoj godišnjeodržavanje stoji samo 310 kunaS novim stambenim propisima koji u Velikoj Britanijistupaju na snagu, a nalagat će svim kućama u zemlji da do 2016.godine imaju nultu emisiju ugljičnog dioksida, pred projektantimai graditeljima je velik izazov - izraditi prototip kuće koja ćeudovoljavati takvim strogim zahtjevima.Čini se da je britanska tvrtka Potton uspjela ostvariti sve štonalaže novi Zakon. Naime, nedavno su osmislili pomno razrađenu,suvremenu i neškodljivu kuću za okoliš - Lighthouse (svjetionik) koja,zahvaljujući jedinstvenom spoju različitih tehnologija, predstavljanovu generaciju dizajna kuća. Projektirao ju je arhitektonski studioSheppard Robson, a proteže se na 100 četvornih metara, ima dvijesobe na dva kata, a izvorno je namijenjena za četiri osobe. Za razlikuod standardne kuće, Lighthouse ima drukčiji raspored prostorija.Primjerice, spavaća soba smještena je u prizemlju (kao ikupaonica i toalet), a dnevni boravak na vrhu, što omogućavakorištenje prirodnog svjetla koje ne ulazi samo kroz uobičajene prozore,već i kroz one na krovu. Zaobljeni krov svija se prema dolje pa dnevniboravak ima dvostruko viši strop. Zbog toga se onima koji borave uLighthouseu čini kao da se nalaze u širokom i otvorenom prostoru.Održivost i ekologijaProjektanti su imali na umu održivost. S tim jasnim ciljem,projektni tim je osigurao da se u projekt integriraju raspoloživetehnologije, što je bolje nego da se retroaktivno ugrađuju u zgradu.Kuća ima odličnu izolaciju s konstrukcijskim izolacijskim pločama,a na krovu nakošenom 40 stupnjeva, fotonaponski su paneli zaproizvodnju električne energije.- Lighthouse udovoljava dosad neviđenim energetskimstandardima (štedljive slavine, bojleri na biomasu, mehanička ventilacijabez gubitka topline, mala vjetroelektrana na vrhu kuće...), a najboljipodatak je da njeno održavanje stoji samo 31 funtu godišnje. Lighthousenije samo budućnost u izgradnji kuća koje neće ispuštati štetni CO 2, većje i jeftina, što u ovom vremenu financijskih kriza puno znači – rekao jeJoe Martoccija, direktor marketinga i prodaje u Pottonu.(Iva Novak, Jutarnji list, 10. siječnja 2009. godine, PrilogNekretnine)Lighthouse (svjetionik) suvremena i neškodljiva kućaza okoliš je, jedinstvenim spojem različitih tehnologija,nova generacija dizajna kućaHEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009. 31

S lica mjestaElektrojug DubrovnikBolja elektroenergetskaslika – u svakom pogledu VeročkaGarberIzgradnjom novih i obnovompostojećih postrojenja smanjeni sugubici, a u odnosu na ranije stanjekada je godišnje bilo do petnaestakvećih prekida u isporuci električneenergije, sustav je stabilizirani protekle dvije godine nije biloznačajnijih prekidaU dugogodišnjem reporterskom stažu zaDubrovnik sam putovala u svim mogućim okolnostima,u vremenima rata i vremenima mira, u svim godišnjimrazdobljima i klimatskim uvjetima i svakakvimautobusima. No, nikada kao do sada, putovanje nijetako dugo trajalo. Blizu šest sati puta do Dubrovnika…Zato, molim vas, izgradite most, da jedan od najljepšihkutaka naše zemlje (a možda i svijeta) više ne bi bio takonedostupan.Ipak, malo kada sam svoj radni zadatak obavilas tolikim zadovoljstvom i u tako ugodnom društvu, aispunila mi se i želja da obiđem Prevlaku. Sada mogureći da sam boravila na najjužnijoj točki naše Domovine itamo snimila najjužniju TS 10/0,4 kV Vitaljina 2.Ali krenimo redom.Pouzdano napajanje kupacaUz toplu dobrodošlicu naših kolega u dubrovačkomElektrojugu razgovaram o domaćim temama: što su ikoliko izgradili u razdoblju od našeg zadnjeg posjeta tešto namjeravaju izgraditi u bližoj ili daljnjoj budućnosti.Od direktora mr.sc Milivoja Bendera saznajemda su neki kapitalni zahvati (barem prema značaju zaelektroenergetsko stanje ovog područja) privedenikraju, nekoliko ih je u tijeku, a neki će tek započeti zakoji mjesec. Ponajprije treba napomenuti nekoliko općihtočaka, važnih za ovo zemljopisno zanimljivo područjeuskog obalnog pojasa, širokog pomorskog dobra iblizine dviju granica. Posljednjih godina dubrovačkopodručje doživljava svekoliki procvat, a usporedo s njimraste potrošnja približno 10 posto godišnje. Potrebamapotrošača nužno je udovoljiti izgradnjom i obnovompostrojenja i mreže. Upravo takvi zahvati pridonijelisu smanjenju gubitaka (komercijalnih i tehničkih) na6,5 posto i izostanku značajnijih prekida u isporucitijekom protekle dvije godine. Ranijih godina većihprekida (u trajanju duljem od pola sata) bilo je godišnjedo petnaestak, a to što ih danas nema govori o velikomunaprjeđenju i stabilizaciji elektroenergetskog sustava.Vrijedna ulaganja u Komolcu i LapaduNajvrjednije ulaganje iz HEP-ove riznice (blizu 25milijuna kuna) je završena rekonstrukcija rasklopišta uKomolcu, gdje su na zajedničkom terenu sa splitskimPrP-om izgradili novo 35 i 10 kV postrojenje. Uz dva novatransformatora od 8 MVA svaki, 18 novih vodnih poljau 10 kV bloku, rekonstrukciju i djelomično kabliranje 35kV dalekovoda Komolac – Mlini te izmjieštanje 35 kVtrafostanice u objekt kontejnerskog tipa (OPS) - osiguralisu znatno pouzdanije napajanje i u velikoj mjeri riješiliglavnu napojnu točku Grada i okolnog područja - sve doPrevlake.Budući da se opterećenje objekata Elektrojuganajviše osjeti od svibnja do listopada, kada ljetne špicedosegnu i često nadmaše prosinačke vrijednosti, svakeje godine sve potrebnije obnoviti i pojačati postojećetrafostanice i mrežu. Jedno od najugroženijih gradskihpodručja, u smislu godišnjeg rasta opterećenja ipotrošnje, je područje Lapada. Tamo su, naime,smješteni brojni hotelski kompleksi (Babin kuk, Palace,Neptun, Libertas), Bolnica, brojni individualni objektiapartmanskg tipa… Sve to dovodi do toga da od 60 MW,kolike su potrebe grada i okolice u špicama, za područjeLapada treba 16 MW. Zbog takvih potreba u tijeku jerekonstrukcija TS 35/10 kV Lapad, započeta krajem 2008.godine, s očekivanim završetkom tijekom travnja o.g.Trafostanica će dobiti 2 x 16 MVA, nova vodna polja,unaprijediti daljinsko upravljanje i, što je najznačajnije,osigurati pouzdano i kvalitetno napajanje potrošača togvelikog gradskog područja. Treba naglasiti da su poslovalikrajnje štedljivo i ovu investiciju srezali na polovicu, jer suim oba transformatora ustupili splitska Elektrodalmacija itamošnja TS Dujmovača.Upravna zgrada za ogledPrije nego što nastavimo našu šetnju dijelovimaElektrojuga, zadržat ćemo se samo na trenutak prednjihovom upravnom zgradom. Naime, nakon dugogodina čekanja, lijepo je kameno zdanje konačnoriješilo poteškoće s prokišnjavanjem. Bivša električnacentrala s golemim dimnjakom, kako je zgrada izgledalapočetkom 20. stoljeća, imala je ravnu krovnu plohu,koja je neprekidno uzrokovala svakojake poteškoće.Nadogradnjom, uz vrlo štedljivo ponašanje i iznimnomale troškove, dobili su novi krov, novih 500 četvornihmetara radnog prostora i zaštitili ovu vrijednu zgraduod daljnjeg propadanja. Brojni građani vrlo su lijepokomentirali ovaj zahvat, a jedan od njih je čak direktoručestitao uz napomenu da su „u moru običnosti pronašlinovu ljepotu i sačuvali autentičnost i vizualni identitetovog područja“. Autorica tog zahvata je domaćaarhitektica Dubravka Beković.HEP će osvijetliti i najjužniju hrvatskutočkuU obilasku terena pridružio nam se i Jero Krile,rukovoditelj Službe za razvoj i investicije pa smo se nakonrazgledavanja spomenutih novih objekata zaputili premaKonavlima i još dublje prema jugu i Prevlaci. Tamo je odRasklopište u Komolcu dobilo je i novo 35 kV postrojenje(lijeva zgrada kontejnerskog tipa)Rukovoditelj Službe za razvoj i investicije Jero Krile, uz novo 10 kV postrojenje u TS Komolac32HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009.

Trasa DV 35 kV Pločice – Prevlaka i čelično-rešetkasti stupovi koji su započeli nicatiU TS Lapad jedan novi transformator od 16 MVA već jepostavljen, a ubrzo će biti i drugikraja prošle godine i s očekivanim završetkom u travnjuove, započela izgradnja dvostrukog 35 kV dalekovodaPločice – Prevlaka dugog 20 kilometara, s odcjepom 10kV za Molunat (zadnje priobalno naselje prema Prevlaci), svrijednošću ulaganja od 18 milijuna kuna.- Nakon niza višegodišnjih priprema, otkakosu snage UN-a boraveći ovdje punih deset godinanapustile ovo područje 2002. godine i gdje je trebaloriješiti povratak, ne samo teritorija Prevlake RepubliciHrvatskoj, nego i njegovog ponovnog spajanja nanaš elektroenergetski sustav, nedavno smo započelispomenutu gradnju. U prvo vrijeme dalekovod će biti pod10 kV naponom, a kako se prostornim planom općineKonavle na ovom mjestu predviđa izgradnja turističkihsadržaja, to bi se sustav prebacio na 35 kV napon. Takoće HEP osvijetliti i ovu krajnju točku našeg tla, objašnjavanam M. Bender.Možda će zvučati kao zanimljivost, ali izpodatka da je za ucrtavanje ove dalekovodne trasetrebalo ishoditi i riješiti blizu 500 imovinsko-pravnihslučajeva, možemo samo zaključiti da je riječ o iznimnosloženom i dobro odrađenom poslu. Pritom smo čulida su upravo takva rješenja jedna od najvećih teškoćau svakodnevnom radu i da je postala prava lutrijapronaći parcelu za izgradnju. Razlog tomu je dijelom uvrlo visokoj cijeni terena na hrvatskom jugu, dijelom unemogućnosti rješenja imovinsko-pravnih pitanja (velikbroj vlasnika, ponekad i po stotine njih diljem svijeta), adobrim dijelom i zbog zaštitara kulturne baštine koji sepri svakom zahvatu moraju konzultirati u Gradu, a i navišim razinama. Ima slučajeva da čak i vlasnici parcela,na kojima su naši objekti već 30 godina, traže njihovoizmiještanje, kao da je to jednostavan i lako rješivpostupak. Sve to život naših elektrodistributera ne činibaš lagodnim.Nastavak Programa DubrovnikZbog vrlo lošeg vremena smo skratili obilazakzanimljive ulazne točke bokokotorskog zaljeva, zvanePonta Oštra, a zbog kiše na trasi nismo zatekli dečkeiz zagrebačkog Dalekovoda, koji su izvođači našihradova. U Vitaljini smo snimili naš najjužniji objekt iuputili se natrag, prema Gradu. Putem saznajemo opripremama za nastavak Programa Dubrovnik i izgradnjuTS 110/20 (10) kV Srđ te pripadajućeg 20 kV raspleta. Prizavršetku je glavni projekt, kojeg izrađuje Projektni biroSplit i do kraja lipnja očekuju zgotoviti svu dokumentacijuza ishođenje građevne dozvole. O elektroenergetskomznačaju ovog objekta, kako za potrošače istočnog dijelapodručja, tako i za budući športsko-rekreativni kompleksna padinama brda, kao i o jedinstvenosti projektnogrješenja u zemlju ukopane trafostanice - bit će još dostariječi. Zato ćemo više o tomu drugom prigodom. Za sadaje dovoljno ako kažemo da nam je osobito zadovoljstvovidjeti kako ovaj dio HEP-a svim raspoloživim snagamasudjeluje u životu svog kraja.Popraviti naponske okolnosti i ublažitikritične točke u pogonskim uredimaUsput saznajem o još nekim poteškoćama, kojeuvijek prate poslovanje. Moji sugovornici naglašavajuostvarenu vrlo dobru naplatu, u kojoj je jedini kamenspoticanja plaćanje sa zakašnjenjem potroška Općebolnice. Pritom objašnjavaju da bi njihova naplata bilameđu najboljima kada bi se to kašnjenje svelo na samodva mjeseca. Očekuju i poteškoće u razgraničenju stvrtkom HEP Opskrba, gdje će trebati odraditi cijeli niznovih, poglavito papirnatih poslova, a sve s postojećimi već nedostatnim kadrom. Osim svih tih spomenutihaktivnosti, radi se i na pripremama za predstojećusezonu, prije svega na sanaciji naponskih okolnosti iublažavanja kritičnih točaka u napajanju na područjimanjihovih pogonskih ureda u Korčuli, Blatu, Konavlima,Pijavičinu i Stonu. Tako će se obnoviti niskonaponskamreža na Mljetu i Lastovu, provest će se prosijecanjekoridora na svim područjima, a sve to vodeći računao ograničenim sredstvima kojima raspolažu. Najlošijeje stanje na području Stona i stoga im je najvećaželja započeti s rekonstrukcijom 25 kilometara dugogpelješkog 10 kV dalekovoda od Česvinice do Brijeste,gdje bi stare drvenjake zamijenili čelično-rešetkastimstupovima, smanjili česte ispade i povećali zadovoljstvosvojih potrošača. Imaju i planove o poboljšanju i rješenjustanja na području Orebića i Blata (zajedno s PrP Split),a nekako s proljeća ih očekuje značajniji angažman prirješavanju nužne infrastrukture na područjima uz budućuautocestu.Zbog svega toga, u Elektrojugu su iznimnozahvalni čelništvu HEP-a i HEP Operatora distribucijskogsustava što su spoznali značaj i potrebe dubrovačkogpodručja te im posvetili doista nužnu pozornost.Putovanje je završilo kako je i započelo - cijelimnizom nepremostivih i nenadanih zapletaja. U jednomtrenutku nebo nas je zasulo svime što je imalo naraspolaganju: kišom, snažnom tučom, grmljavinom iSuncem na zalazu i sve to skoro istodobno. A, kada jestalo, ukazala se sva ljepota ovog nadnaravnog okoliša inepovratno se nastanila u naše duše.Nadograđena i obnovljena poslovna zgrada Elektrojuga, uz očuvanu autentičnost i vizualni identitet dubrovačkog područjaDirektor Elektrojuga mr. sc. Milivoj Bender isprednajjužnijeg objekta HEP-a – TS Vitaljina 2HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009. 33

Ukapljeni prirodni plin (LNG)LNG terminaliŠpanjolska ima šest i planiratri nova LNG terminalaŠpanjolska je jedna od zemalja pionira u razvojuLNG tržišta, a razvoj LNG industrije i uvoza LNG-aprvenstveno je uvjetovan integralnim projektimarazvoja plinske infrastrukture i termoelektrana zaproizvodnju električne energije na prirodni plinLNG terminali ili prihvatni terminali za LNG, predstavljaju posljednjupoveznicu u LNG lancu sa transportnim sustavom prirodnog plina. Uloga terminalaje iskrcaj LNG-a iz brodova, njegovo skladištenje, pretvaranje u plinsko agregatnostanje i komprimiranje na potreban tlak sustava, kao dio nužne pripreme zatransport prirodnog plina do krajnjih korisnika.Premda imaju jednake procesne jedinice, LNG terminali sebitno razlikujuSvaki LNG terminal sastoji se od: pristaništa za LNG tankere, spremnika zaLNG, postrojenja za uplinjavanje (isparivač) i kompresorskih jedinica za dizanjetlaka uplinjenog plina na potreban tlak transportnog sustava. Premda imajujednake procesne jedinice, terminali izgrađeni u Europi i svijetu međusobno sebitno razlikuju. Razlike postoje ovisno o konfiguraciji terena na kojem se terminalgradi. Tako veličina LNG tankera za pristupanje ovisi o konfiguraciji obale i dubinimora, veličina i broj spremnika ovisi o raspoloživom terenu u blizini terminala zanjihovu izgradnju, a odabir procesa isparivanja, odnosnog uplinjavanja plina ovisio nizu parametara na lokaciji. Zbog toga se idejni projekt terminala izrađuje ovisnoo spomenutim objektivnim okolnostima na zadanom prostoru predviđenom zaizgradnju, ali i o komercijalnoj namjeni prirodnog plina koji će biti dopreman.Veličina spremnika za LNG na terminalu i kapacitet transportnog sustava zaevakuaciju prirodnog plina s terminala ovisi o značajkama tržišta prirodnog plina,za koje se LNG nabavlja. Ako terminal ima ulogu i skladišta plina (peak–shavingpostrojenje), kapaciteti spremnika za LNG i kapacitet isparivača i evakuacijskihplinovoda je i bitno veći od prosječne godišnje isporuke prirodnog plina brodovima.Osim takvih, LNG terminali mogu biti projektirani i za kontinuirani rad u kojemsvi dijelovi procesnog postrojenja rade sa skoro maksimalnim kapacitetom. Takviterminali namijenjeni su baznoj potrošnji prirodnog plina na nekom tržištu.Primjerice, na tržištima kao što su japansko i korejsko, gdje potrebe za prirodnimplinom skoro 100 posto pokriva LNG, veličina i broj spremnika na svakom terminaluimaju važnu ulogu. Nasuprot tomu, na liberaliziranim tržištima poput SAD-a, VelikeBritanije i Europe, spremnici, odnosno skladišni prostor u obliku LNG spremnika -vlasnicima LNG-a daju dodatnu konkurentsku prednost na tržištu. Mnogi terminali,prvenstveno u SAD-u, imaju instalirano postrojenje za punjenje cisterni za prijevozLNG-a do udaljenih spremnika LNG-a (peak–shaving postrojenja), koji su izgrađeni ublizini većih gradova ili postrojenja, odnosno tržišta na kojem potrošnja varira sezonski,mjesečno, tjedno ili dnevno. Takvi LNG spremnici su najčešće manjeg kapaciteta, aliimaju važnu ulogu u kriznim okolnostima u smislu pokrivanja zimske vršne potrošnje i/ili drugim interventnim okolnostima neplanirane povećane potrošnje plina.Osim toga, LNG terminali mogu biti projektirani za kontinuirani rad iuplinjavanje plina koji se potom skladišti u podzemna skladišta plina za pokrivanjesezonskih potreba.Španjolska – prva u Europi i treća u svijetu prema uvozu LNG-aŠpanjolska je jedna od zemalja pionira u razvoju LNG tržišta. Zbog maledomaće proizvodnje prirodnog plina, Španjolska je značajan uvoznik plina, aprema uvozu LNG-a je na prvom mjestu u Europi i trećem u svijetu, iza Japana iJužne Koreje. Razvoj LNG industrije i uvoza LNG-a u Španjolskoj je prvenstvenouvjetovan integralnim projektima razvoja plinske infrastrukture i termoelektrana zaproizvodnju električne energije na prirodni plin.34HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009.Liberalizacija tržišta električne energije i prirodnog plina dogodila seskoro istodobno i to donošenjem Zakona o električnoj energiji 1997. i Zakona ougljikovodicima 1998. godine. Ta dva zakona usporedo su potaknula konkurentnost ina španjolsko energetsko tržište privukla nove igrače.Želja za smanjenjem emisija SO 2, NO Xi ostalih štetnih tvari sa svrhom zaštiteokoliša te potpisivanja Kyoto protokola 1997. godine i s obvezom smanjenja emisijaCO 2- svakako su bili odlučujući za donošenje odluka o daljnjem energetskomrazvoju zemlje. Plin je, kao najčišće fosilno gorivo, dobio značajnu ulogu i danas seza proizvodnju električne energije u kombi-kogeneracijskim blokovima (CCGT) trošipribližno 30 posto ukupne potrošnje prirodnog plina u Španjolskoj.Ukupna potrošnja plina u Španjolskoj danas iznosi više od 35 milijarda, aod toga približno 30 posto otpada na uvoz plina plinovodima. Uvozi se iz Alžirana razini 8,8 milijarda m 3 /godišnje i iz Norveške (preko Francuske) približno 2,15milijarda m 3 /godišnje.Uvoz plina LNG terminalima u ukupnoj potrošnji sudjeluje sa 70 postoukupnih količina. U Španjolskoj je izgrađeno šest LNG terminala, a plin se uvoziiz osam zemalja: Oman, Qatar, Trinidad & Tobago, Norveška, Alžir, Egipat, Libija iNigerija. U 2007. godini uvezeno je 24,2 milijarda m 3 plina preko LNG terminala.10 9 m 34035302520151050Ukupna godišnja potrošnja plina u Španjolskoj1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007GodinaStalna dogradnja LNG terminala u ŠpanjolskojU Španjolskoj je izgrađeno šest LNG terminala na kopnu, a od planiranatri nova terminala, dva su na otocima Gran Canaria i Tenerife. LNG terminalTenerife predviđen je za potrebe potrošnje plina u termoelektrani na plin.Zajedničko obilježje svih terminala u Španjolskoj je da se u kontinuitetudograđuju i to prvenstveno povećanjem kapaciteta i broja spremnika LNG-a.Na priloženim grafikonima prikazano je planirano povećanje kapacitetauplinjavanja, broja spremnika a time i skladišnog kapaciteta. Najvećipojedinačni vlasnik LNG terminala je kompanija Enagas, koja uvozom pokriva75 posto španjolskih potreba za plinom, ali budući da je tržište liberalizirano,velike kompanije poput British Petroluema (u okviru konzorcija BBG - The Bahiade Bizakaia Group) kao vlasnika terminala u Bilbaou, pronašle su svoj interes.Najveći terminal u Španjoskoj izgrađen je 1969. godine u Barceloni i od tadase kontinuirano modernizira i dograđuje i danas je njegov kapacitet9,9 milijarda m 3 godišnje.LNG terminal Huelva prati potrebe tržištaTvrtka Adria LNG d.o.o. organizirala je studijsko putovanje u Huelvu, uŠpanjolskoj, odnosno posjet industrijskoj zoni, ponajprije LNG terminala. Uizravnom susretu s predstavnicima španjolske LNG industrije i uz obilazakpostrojenja, željelo se predstavnike lokalne županijske vlasti, novinare pa i budućehrvatske partnere u konzorciju zaduženom za izgradnju LNG terminala u Hrvatskojupoznati s dobrim iskustvom drugih.

Sadašnji i planirani porast kapaciteta uplinjavanja po LNG terminalimaLNG terminali u zapadnoj EuropiIzvor: BP, Statistical review of world energy, 2008.Kompanija LNG terminal Investicija StatusEnagasEnagasEnagasBBGSaggasBarcelonaHuelvaCartagenaBilbaoSaguntoProširenjekapacitetaProširenjekapacitetaProširenjekapacitetaProširenjekapacitetaProširenjekapacitetaPlaniranizavršetaku tijeku do 2011u tijeku do 2011u tijeku do 2010u tijeku do 2012plan do 2012Enagas Musel (Gijon) Novi terminal plan do 2015ReganosaFerrolGascan Gran Canaria Novi terminal plan do 2012Sadašnji i planirani broj spremnika za LNG po terminalimaGascan Tenerife Novi terminal plan do 2011Plan aktivnosti proširenja kapaciteta i izgradnje novih LNG terminala u ŠpanjolskojIzvor: GIE LNG, lipanj, 2008LNG terminal – Huelva, izgrađen 1988. godine na ušću rijeka Tinto i Odielna Atlantskokm oceanu vrlo blizu granice s Portugalom, u vlasništvu je tvrtkeEnagas. Terminal se prostire na 200 tisuća četvornih metara i nalazi se na područjuindustrijske zone, gdje je i naftni terminal te rafinerija nafte, petrokemijska industrijai kogeneracijske termolektrane za proizvodnju električne energije. Čitav kompleksindustrijske zone okružen je poljoprivrednim zemljištem. Sustav zaštite okoliša sraspoređenim mjerno-kontrolnim uređajima za nadzor i mjerenje emisija u realnomvremenu pod kontrolom je regionalne Vlade.Kapacitet LNG terminala je 6,3 milijarda m 3 plina godišnje, a kapacitetspremnika za LNG je 460 tisuća m 3 . Nakon izgradnje terminala i njegova puštanjau rad bio je izgrađen samo jedan spremnik od 60 tisuća m 3 , a postupno premapotrebama tržišta izgrađeno ih je još tri, a izgradnja petog spremnika kapaciteta od150 tisuća m 3, još je u tijeku.Sadašnji i planirani kapacitet spremnika za LNG po terminalimaLNG terminal Huelva, pristan za brodoveSpremnici LNG-a kapaciteta 150 tisuća m 3 , isparivač za uplinjavanje, a u pozadini je novispremnik LNG terminal Huelva u izgradnjiLNG se iskrcava iz metanijera pri terminalu HuelvaPriprema: Nataša VujecHEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009. 35

FenomeniKončar – Montažni inženjering u najambicioznijem suvremenom svjetskom znanstvenom projektuCERN-a, izgradnji LHC akceleratora (2)Izazov za najboljeMarica Žanetić MalenicaKončar-Montažni inženjering, važanposlovni partner HEP-a, zlatnimslovima upisao se u povijest izradenajvećeg i tehnološki najsloženijegznanstvenog uređaja na svijetu -Velikog hadronskog sudarivača (LargeHadron Collider - LHC) Europskogcentra za nuklearna istraživanja(CERN)Uz brojne poslovne reference Končar – Montažnoginženjeringa u Hrvatskoj i inozemstvu, od kojih mi uHEP-u možemo posvjedočiti projektima, primjerice,prelaska 35 kV veze TS Buje-TS Buzet-TS Butoriga-TSPazin na 110 kV u Istri i zamjene visokonaponskihprekidača 110 kV u TS 400/110/30 kV Tumbri te 400 kV uTS 400/220/110 kV Melina - posebnu pozornost svakakoprivlači njihovo sudjelovanje u jednom neobičnom,nesvakidašnjem i, može se reći, najambicioznijemsuvremenom svjetskom znanstvenom projektu - izgradnjiVelikog hadronskog sudarivača (Large Hadron Collider -LHC) Europskog centra za nuklearna istraživanja (CERN).O znanstvenim činjenicama tog pothvata opširnosmo pisali u prošlom broju HEP Vjesnika. U ovom brojuizvješćujemo o sudjelovanju tvrtke Končar – Montažniinženjering u tom projektu, a sve pojedinosti saznajemod, s razlogom, ponosnog predsjednika Uprave BranimiraVujčića i Zlatka Završkog, rukovoditelja PJ Proizvodnja.Suradnja društava Končar i CERN-a iz Ženeve nijeod jučer pa i ne iznenađuje podatak da se upravo tvrtkaiz tog koncerna našla na popisu dobavljača opreme. Jer,suradnja je započela prije pola stoljeća, kada je tadašnjatvornica Rade Končar isporučila CERN-u magnetskeleće i sustav regulacije programiranih strujnih udaravisoke učinkovitosti za upravljanje magnetskim lećamaprotonskog sinkotrona. Za istog naručitelja, 1961.godine izrađuju i specijalna automatizirana postrojenja,motorgeneratorski sklop s cjelovitom automatskomregulacijom za davanje strujnih impulsa visoke točnostiu magnetske leće, a sljedeće godine započinju i sisporukom 46 kvadrupolnih magnetskih leća, otklonskihmagneta i ispitnog magneta. Treba napomenuti da jetadašnja Jugoslavija bila članica CERN-a, što je i tvrtkamas područja bivše države omogućavalo sudjelovanje uprojektima i istraživanjima.Obnovljena suradnja zahvaljujućizalaganju bivšeg končarevca i hepovcadr. sc. Alfreda AšneraPoslije zatišja uspješne suradnje Rade Končarai CERN-a, koje je potrajalo skoro četiri desetljeća,početkom ovog stoljeća uslijedio je njen nastavak, sadakoncerna Končar-Elektroindustrija. Tomu je uvelikepridonio znanstvenik našeg podrijetla, dr.sc. Alfred Ašner,koji je svojim entuzijazmom i domoljubljem pomogao36HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009.ponovnom uključivanju hrvatskog znanja i iskustva uvelike projekte CERN-a. Zanimljiv je podatak da je dr.sc.A. Ašner diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu uZagrebu, radio je i u Končaru i u HEP-u, a nakon dolaskau Švicarsku, prije nego što se zaposlio u CERN-u, radioje u tvrtki Brown Bovery. Njegovim zalaganjem, apod okriljem Ministarstva znanosti, jedno izaslanstvoznanstvenika CERN-a 2001. godine posjetilo je nekolikoznanstvenih institucija i tvrtki u Hrvatskoj poput InstitutaRuđera Boškovića, KONČAR – Instituta za elektrotehnikui još nekoliko tvrtki unutar Končar - Elektroindustrije, Elkute Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu iSplitu.- Prigodom posjeta proizvodnim pogonimai ispitnim laboratorijima Končara, znanstvenici suprepoznali velike mogućnosti za znanstvenu i tehničkusuradnju, nakon čega su započeli učestali razgovori ouključivanju u svjetski projekt Velikog sudarivača česticahadrona, tzv. LHC akceleratora. Ponosni smo jer smojedina hrvatska tvrtka za koju je spomenuti inicijalnisusret rezultirao konkretnom narudžbom, u srpnju2003. godine. U tom velikom i jedinstvenom projektu,naš Montažni inženjering je bio zadužen za proizvodnju,ispitivanje, transport i ugradnju sabirničkog sustava od20 kA za napajanje CMS (Compact Muon Solenoid) -supravodljivog magneta. Za ilustraciju, spomenimo daukupna masa cijelog CMS-a iznosi više od 12.500 tonai predstavlja najveći do sada izgrađeni magnet u svijetu,kaže B. Vujčić.Rekonstruirati uvjete od prije 13 milijardagodinaUkratko podsjetimo - akcelerator je zapravopodzemni tunel na dubini od 100 metara ispodzemljine površine u blizini Ženeve (područje izmeđuŠvicarske i Francuske), opsega 27 kilometara. Odnekoliko eksperimenata koji se obavljaju u sklopu LHCakceleratora, CMS je najveći pa sam detektor, za kojije izrađen već spomenuti najveći magnet na svijetu,i oprema teže više od 20 tisuća tona. Njegova glavnazadaća je uhvatiti bozon, česticu koja je ključ zarazumijevanje mase. Cilj fizičara bio je rekonstruiratiuvjete kakvi su postojali prije 13 milijarda godina utrenutku stvaranja Svemira, odnosno tzv. Velikog praska(Big Bang), jedne od teorija nastanka Svemira.Visoki zahtjevi kvalitete, iznimno nepovoljniuvjeti rada u podzemnoj kaverniNakon što smo od predsjednika Uprave B. Vujčićasaznali o zadatku Montažnog inženjeringa, odnosno oproizvodnji, ispitivanju, transportu i ugradnji sabirničkogsustava od 20 kA za napajanje CMS magneta, opojedinostima tog vrlo zahtjevnog posla razgovaramos rukovoditeljem PJ Proizvodnja Z. Završkim, koji je ispecijalist za zavarivanja, što je u ostvarenju tog posla –kako se pokazalo – bilo iznimno dragocjeno znanje.- U prvoj fazi posla trebalo je izraditi ravni diosabirnica od bakrenih cijevi (bakar je morao biti posebnekvalitete) vanjskog promjera 100, a unutrašnjeg 60 mm.U početku, a to je bila veljača 2005. godine, bilo je važnote velike gabarite spustiti u podzemlje. Tada smo bili međuprvim dobavljačima opreme i montažerima na terenu. Kodizrade sabirnica od 27 metara, pri postupku zavarivanjabilo je puno razvojnih problema. Na terenu je radilaekipa od desetak zaposlenika PJ Proizvodnja koji su, zbogvisokih zahtjeva kvalitete, koristili specijalnu opremu zazavarivanje, pomoću koje su parametre zavarivanja mogliprilagoditi vrlo nepovoljnim uvjetima u kaverni. Ono štobi se napravilo danju, stručnjaci za nadzor kontroliralibi tijekom noći, nakon čega su uslijedili njihovi savjeti ikomentari. Taj dio posla trajao je približno mjesec dana,naši ljudi obavljali su ga u iznimno teškim uvjetimarada, znači stotinjak metara ispod zemlje, na propuhui pri temperaturi od samo 1 0 C. No, takav izazovan ineponovljiv posao krijepio nas je dodatnom izdržljivošćui motivacijom. Prva faza bila je završena ispitivanjemmehaničkih i električnih veličina te uvlačenjemkompozicije u tunel između prostora.Druga faza uslijedila je 2007. godine, izradom iisporukom savinutih sabirnica duljine devet metara. Onesu montirane kada je postavljen glavni magnet. KolegaLeopold Klaužer, rukovoditelj PJ Tehnički sektor i ja smoosobno nadgledali rad naših ljudi na terenu. Oni su doistadali sve od sebe da posao obavimo kako valja. Premda jenaš Institut za elektrotehniku izradio i ovjerio postupkezavarivanja, pri provođenju tih uputa na terenu čestosmo se suočavali s dvojbama koje je trebalo riješiti brzo iučinkovito. Upravo u takvim okolnostima, dragocjena jebila obučenost i bogato iskustvo naših ekipa. Naši su ljuditada, u drugoj fazi posla, u tunelu proveli petnaestak dana,saznajemo od Z. Završkog.Znamo i možemo!Kao potvrda dobro obavljenom poslu je tvrtkiKončar - Montažni inženjering dodijeljena Zlatna plaketaCMS-a za 2006. godinu i to za postignutu kvalitetuu proizvodnji i ugradnji sabirničkog sustava 20 kA zanapajanje supravodljivog magneta.- Taj posao je bio veliki izazov, budući da je bilariječ o za nas netipičnom proizvodu - specifičnomi jedinstvenom. Puno smo vremena i truda uložiliu razradu ideje, izradu izvedbene dokumentacije,obilazak lokacije... Nije se mogao poistovjetiti s drugimposlovima, jer ne postoje sustavna rješenja, a punotoga bilo je prepušteno inicijativi i djelovanju na licumjesta. Snašli smo se odlično, mogu reći i prikladnijei vještije od mnogih drugih izvođača. U pripremu togposla puno smo uložili, kako u uređaje i aparate zazavarivanje, tako i u školovanje ljudi za nove postupkezavarivanja. Stoga je naše zadovoljstvo što smouspjeli još veće. Htjeli smo pokazati i dokazati da i tamala Hrvatska ukazano povjerenje i posao na takovažnom svjetskom projektu može obaviti kvalitetno,pravodobno i na zadovoljstvo kupca. Dokazali smo daznamo i možemo! To nam je velika referenca, jer raditipo nalogu svjetski poznatog instituta kakav je CERN,

Početak spuštanja CMS magneta u kavernu…… središnji dio je na mjestu, a i publika je ovdjeUvlačenje sabirnica…još malo…U drugoj fazi su vodom hlađene, svinute sabirnice duljinedevet metara, montirane kada je postavljen glavni magnetDobro obučena ekipa iskusnih montažera Končar - Montažnog inženjeringa odradila je posao kvalitetno, pravodobno i na zadovoljstvo kupcaZlatko Završki, rukovoditelj PJ Proizvodnja i Leopold Klaužer, rukovoditelj PJ Tehnički sektor osobno su nadgledali radnjihovih ljudi na terenu i suočavali se sa stručnim dvojbama koje je trebalo riješiti brzo i učinkovitoPredsjednik Uprave Končar – Montažnog inženjeringaBranimir Vujčić: dokazali smo da znamo i možemo istekli smo veliku referencu, jer raditi po nalogu svjetskipoznatog instituta kakav je CERN, za nas je posebnaprivilegija i priznanjeza nas je posebna privilegija i priznanje, naglasio jepredsjednik Uprave B. Vujčić.Hrvatska (još) nije članica CERN-aTako se naš Končar-Montažni inženjering, važanposlovni partner HEP-a, zlatnim slovima upisao u povijestizrade najvećeg i tehnološki najsloženijeg znanstvenoguređaja na svijetu. Međutim, kako Hrvatska nije članicaCERN-a, suradnja je bila moguća samo unutar okviraograničenih financijskim udjelom Hrvatske:- Srećom da je Hrvatska prije nekoliko godinauplatila određena sredstva pa smo mi mogli prihvatitii provesti naručene poslove. Ako i nismo bili jedinahrvatska tvrtka, sigurno smo bili tvrtka s najvrijednijimugovorom. Činjenica što naša zemlja nije članica CERN-asvakako je zapreka za naše znanstvenike, a tijekomgodine u Centru se okupi i do deset tisuća istraživačaiz cijelog svijeta. Zbog toga naši znanstvenici mogu sCERN-om surađivati tek pojedinačno, a sudjelovanje zaindustriju je ograničeno ili, pak, potpuno onemogućeno,poručio je na kraju B. Vujčić.HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009. 37

AnalizeMenadžment - komponente strateškog upravljanja (4. dio 9. nastavka)Formuliranje strategije Priprema:mr. sc. Vlatko EćimovićZa svaki pojedini biznis u kompleksnoj organizacijipotreban je strateški plan, odnosno kompetitivnastrategija koja se temelji na razumijevanju naraviindustrije i izvorima kompetitivnih prednostiU prethodnim brojevima HEP Vjesnika bilo je govora o analiziranju okruženjaorganizacije te definiranju misije, vizije i ciljeva. U ovom nastavku tekstova iz područjamenadžmenta, devetom po redu, pozabavit ćemo se problematikom formuliranjastrategije. Određeni stručni pojmovi korišteni u tekstu objašnjeni su u ranijim tekstovimate ako postoji određeno nerazumijevanje, upućujemo ga na ranije brojeve HEP Vjesnika.Četiri korakaIzmeđu stvaranja konkurentne prilike i ostvarenja rezultata, treba poduzeti četiriopsežna koraka kako bi formulirali strategiju.1. korak: Analizirati okolinu te pronaći i identificirati prilike i prijetnjeMnogi čimbenici utječu na budući razvoj bilo kojeg poslovnog pothvata.Znanstvena istraživanja i dostignuća, socijalna kretanja i društveni razvoj, ekonomskiprogrami na različitim razinama, inflacija, ratovi, energetske krize… i drugi čimbenici- utječu na moguće prilike i prijetnje koje donosi okolina. Način na koji se može uvestiodređeni red, unatoč promjenama koje dolaze iz okoline, je usredotočiti se na specifičnuindustriju. Pod industrijom se podrazumijeva kompanija koja je već prisutna ili kompanijakoja tek namjerava ući na ciljano tržište. Cilj analize industrije je predvidjeti rast,profitabilnost te posebno ključne čimbenike budućeg uspjeha.Potrebno je dobro procijeniti snage i ograničenja pojedine kompanije u odnosuna konkurenciju. Usporedbom snaga kompanije s ključnim čimbenicima uspjeha u tojindustriji, može se predvidjeti perspektiva kompanije. Cilj je predvidjeti prilike i prijetnjeokoline tako da korporacija može stvoriti prednosti iz dinamičnih promjena, umjesto dabude pod negativnim utjecajem tih promjena.2. korak: Stvoriti strategije i programe djelovanjaPomoću predviđanja okruženja u budućnosti, menadžeri mogu pozitivnorazmišljati o pravcu djelovanja, o misiji poslovnog pothvata, te o potrebnim koracimakoje trebaju poduzeti da bi ispunili zadane ciljeve. Osnovno je izabrati pravu misiju, štobaš i nije jednostavno kako se čini na prvi pogled. Da bi bila korisna, strategija i strateškiprogram moraju pokriti u prethodnim tekstovima objašnjena četiri elementa strategije.Svaka kompanija posjeduje ograničene resurse te mora biti oprezna priformuliranju strategije, kako bi postavljeni ciljevi bili ostvarivi. Da bi ocijenio budućupriliku, menadžment mora realno prosuditi trošak prihvaćanja tih prilika od stranezaposlenika, vanjsku pomoć, potreban novac te predvidjeti odgovore konkurencije.Potom treba odlučiti može li se uhvatiti u koštac s takvom prilikom.3. korak: Izgradnja organizacije kao potpore strategijeStrateški programi se provode kroz organizaciju. Ako ta organizacija nije dobrodizajnirana za ostvarenje svojih zadataka, bez obzira kakvi bili planovi, oni mogu stvoritisamo osrednje rezultate. Ako se strategija temelji na pionirskim pothvatima u novompodručju, neefikasnost može prouzročiti propast organizacije. Način na koji su aktivnostiorganizacije ustrojene u sekcije i odjele utjecat će na prioritet rješavanja problema,brzinu koordinacije i troškove pružanja usluga. Decentralizacija je dobra za strategiju kojapreferira lokalne usluge, ali donosi teškoće kod kompjutorizirane proizvodnje. Strateškaodluka za međunarodno širenje mijenja optimum snaga i lokacije dijelova kompanije.Diverzifikacija proizvoda obično mijenja opseg odluka koje je donio stariji iskusnijimenadžment. Zbog toga, menadžment mora procijeniti organizaciju kompanije tako dase zadaci, koji su kritični za uspjeh strategije, mogu najefikasnije provesti.Još osjetljiviji od organizacijske strukture su zaposlenici na ključnim pozicijama.Nužna je sposobnost obavljanja posla i predanost zadatku. Zaposlenici, ne samoda provode planove, već stvaraju ideje i obavljaju revizije poslovanja kako nailazeneočekivani vanjski događaji. Zbog toga, strategija često traži pomak od prethodne38HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009.prakse te je posebno važna dobra volja ključnih zaposlenika da entuzijazmom krenu unovim smjerovima.4. korak: Vođenje provedbe strategijeUz definiranu strategiju i programe te postavljenu organizaciju, potrebno jedjelovati kako bi se ostvarili određeni rezultati. Središnji menadžment mora se oslonitina mlade menadžere za neposredan nadzor operacija. Stariji izvršni menadžeri ne moguse nikada potpuno osloboditi vođenja u izvršnoj fazi. Ta faza uključuje programiranjespecifičnih poslova koji se ne ponavljaju, komuniciranje i motiviranje, povremenuprimjenu kontrole i procjene te kvalitetu izvođenja posla.Za provedbu strategije nužno je dosta vremena. Mnogi zaposlenici, unutar i izvankompanije, moraju osobno kontaktirati, a neočekivane poteškoće zahitjevaju pravodobnoprilagođavanje strategije. Tijekom procesa provedbe strategije, menadžeri akumulirajuinformacije i subjektivne osjećaje za aktualnu provedbu usluga kompanije, što ima velikuvrijednost u planiranju sljedećih ciklusa aktivnosti.Tablica 1. Proces formuliranja i provedbe strategije (tijek s lijeva na desno):Okolina Strategija Organizacija Provedba- Prilike- Prijetnje- Glavno područjeposlovanja- Razlikovneprednosti- Strateški napadi- Ciljni rezultatiProgrami odjela:- Marketing- Proizvodnja- Financijeitd.- Struktura- Ključnikadrovi- Programiranje- Djelovanje- KontroliranjePregledom izloženih koraka, može se primijetiti da je proces strateškog upravljanjaznatno složeniji u praksi. Solidno utemeljene organizacije predloženu strategiju moguučiniti jednostavnom (ili složenom) za primjenu i u tom slučaju organizacija utječe naodabir strategije.Promjene - izvor prilika i prijetnjiTurbulentno okruženje ne omogućuje brzi razvoj. Predviđanja u mnogimindustrijama vrlo su kompleksna, s neizvjesnom i maglovitom slikom. Današnje razvijenezemlje imaju gospodarstvo koje često obilježava zrelost, spor razvoj ili recesija. Tipojmovi pokrivaju oštre promjene koje se događaju u mnogim industrijama. Okruženjepojedinih kompanija daleko je od stabilnog. Turbulentnost je velika te je potrebna novastrategija za opstanak.Slika 1. promjena strategijeSADAŠNJESTANJEORGANIZACIJEJASNA IDEJA KRETANJAFLEKSIBILNOSTI VOLJA ZAPROMJENOMNeki od utjecaja koji čine posao nesigurnim su sljedeći:VIZIJABUDUĆNOSTI• Zastarjelost industrije - mnoge industrije su zastarjele, njihovi visokitroškovi podupiru uvoz jeftinijih proizvoda iz inozemstva, kapacitet se tada reducira, azaposlenost opada. Stanje se dodatno komplicira s visokim plaćama zaposlenih, novimzahtjevima kontrole zagađenja, koji traže investiranje bez povećanja proizvodnje ilisnižavanje troškova i cijena. Da bi prerasli zastarjelost, temeljne industrije redizajnirajuproizvode, tehnologije, pogone, usluge i načine upravljanja.Na primjeru automobilske industrije, prije pedesetak godina proizvodnjaautomobila i povezane aktivnosti bile su glavni pokretač rasta gospodarstva.Menadžerske tehnike velikih auto kompanija postale su model kojeg su slijedili ostali.• Deregulacija - čak i u sustavu slobodnog tržišta, godinama su državna tijela,ministarstva i vlade regulirale konkurenciju u određenim industrijama, primjerice,financijama, transportu, električnoj energiji, telekomunikacijama i slično. Tijekomosamdesetih godina prošlog stoljeća započinje deregulacija takvih sektora industrije.

Kao posljedica se javlja proces restrukturiranja, sa širenjem, padovima i spajanjimakompanija. Svaka takva promjena stvara prijetnje i prilike za pojedine kompanije.• Novi izvori konkurentnosti - tradicionalne granice industrije nestaju, nije uvijekjasno tko se može pojaviti kao potencijalna konkurencija. Međunarodna konkurencija jeu stalnom porastu. Poboljšanja u satelitskoj komunikaciji i aviotransportu omogućili susvjetsku trgovinu kroz široki opseg proizvoda. To izravno pogađa domaću proizvodnjui njene zaposlene. Uvoz iz inozemstva brzo raste i niskim cijenama uništava domaćetržište.• Zaštita okoliša - razne grupe i organizacije promoviraju zaštitu okoliša teautomobilski ispuh, ugrožene životinjske vrste, toksični otpad i slično, moraju biti podkontrolom. Nije uvijek jasno koja su ograničenja prikladna.• Demografski pomaci - atraktivnost industrije može biti pod utjecajem brojaljudi u različitim demografskim kategorijama. Primjerice, dok raste udjel stanovništvastarijeg od 65 godina, raste i potreba za uslugama pomaganja starijim osobama, kaoi broj umirovljeničkih domova. Značajan je rast udjela žena u ukupnom zaposlenomstanovništvu. Dok je u prošlosti žena imala ulogu domaćice i majke, danas je udjelobitelji sa zaposlenim ženama velik, što je stvorilo potrebu za pakiranom hranom,konzumiranjem hrane u restoranima, mogućnostima kupovanja skupljih kuća i stanovai drugo.• Nove tehnologije - napredak u tehnologiji postavlja nove industrijskestandarde, a klasičan primjer su kompjutori, čije korištenje ima i imat će najveći utjecajna promjene u budućnosti. Dramatične promjene poslovanja doživjelo je bankarstvo,medicinska dijagnostika, kontrola prometa, kemijske analize i drugo.Perspektiva industrije i planiranje strategije- Planiranje u odnosu na razvoj i profitZa strateško planiranje vrlo je korisno poznavati perspektivu industrije. Analizapotražnje, opskrbe i konkurencije daje niz važnih podataka. Najvažnija su dva zaključka.Jedan je predviđanje budućeg opsega aktivnosti u industriji, u jedinicama outputa inovčanim iznosima. Drugi je moguća profitabilnost kompanije u industriji, izražena kaoomjer prema bruto prihodu i omjer prema ukupno potrebnoj imovini. Ti zaključci o rastuili opadanju industrije utjecat će na formuliranje strategije poslovne jedinice na različitenačine, određujući intenzitet napora za povećanje tržišnog udjela, širenja ili smanjivanjaproizvodnog kapaciteta, investiranje u razvoj kadrova i istraživanje i slično. Opseg iperspektiva profita industrije važna je za formuliranje strategije korporacije.- Redefiniranje industrijeRazmišljanje o industriji je sredstvo za stvaranje zaključaka o kompleksnomokruženju, a zaključci će pomoći menadžerima pri kreiranju strategije kompanije. Riziktakvog razmišljanja proizlazi iz načina na koji se definira industrija. Pojam industrijamože varirati u granicama koje uključuju proizvode i usluge, zemljopisno područje,tip potrošača uzetih u obzir, veličinu vertikalne integracije te obuhvaćene tehnologije.Strateško planiranje specifične kompanije treba obuhvatiti nekoliko definicija, uz analizuindustrije temeljenu na integriranoj strukturi. Atraktivnost i perspektivnost industrijete ključni čimbenici uspjeha variraju, što će sugerirati koje povoljne strateške postavkekompanija treba prihvatiti. Konačni odabir industrije u koju se kompanija želi uključitiovisi o njenoj snazi u odnosu na konkurenciju i vrijednostima vodstva.- Pronalaženje pogodne nišeOzbiljna analiza industrije prema proizvodima pomaže u lociranju atraktivnihsegmenata unutar te industrije. Bez obzira na to kako definirana, ni jedna industrijanije homogena. Postojat će skup potrošača ili dobavljača koji se razlikuju od općegstanja na tržištu. Barem jedna od dvije kompanije ima nišu koja je atraktivnija odindustrije u cijelosti. Niša može biti atraktivna jer raste brže od cijele industrije ilizato što je potražnja u toj niši stabilnija. Neke niše imaju veći profit zbog toga štosu zaštićene od konkurentnosti velikih tvrtki. Male tvrtke mogu biti profitabilne jeropslužuju specifičnu nišu. Velike kompanije mogu djelovati u nekoliko različitih niša.Pronalaženje pogodne niše u kojoj će kompanija moći efikasno funkcionirati zahtijevadobro razumijevanje konkurencije. Ako kompanija želi zadržati dominantnu pozicijuu takvom segmentu, mora prepoznati i prilagoditi svoje djelovanje jedinstvenimuslugama koje se traže u toj niši.- Korporativno planiranjeStrateški menadžment obuhvaća sljedeće:• odlučivanje o budućem usmjerenju i opsegu poslovanja, zajedno sa zapaženimprilikama i prijetnjama, što zahtijeva svjesnost i planiranje, a ono može biti misaono ivizionarsko ili detaljno, formalno i kvantitativno;• osiguranje potrebnih resursa, kako bi se odabrane strategije mogle primijeniti;• osiguranje uvjeta za stvaranje inovacija i promjena, pritom promjene mogubiti vezane za korporativnu, kompetitivnu ili funkcionalnu strategiju, a inovacije moguzauzeti značajan položaj u organizaciji, ako postoji prikladna organizacijska struktura ikultura.Za svaki pojedini biznis u kompleksnoj organizaciji potreban je strateški plan,odnosno kompetitivna strategija koja se temelji na razumijevanju naravi industrije iizvorima kompetitivnih prednosti. Odabrane strategije moraju imati i planove aktivnostiza njihovo implementiranje.Korporativni planovi obuhvaćaju različita tržišta proizvoda i usluga, na kojima seorganizacija natječe, te razvoj nužnih resursa (kadrovi, proizvodni kapaciteti, financije,istraživanje i drugo) potrebnih za potporu kompetitivnih strategija. Korporativni planoviodnose se na cijelu organizaciju i pokrivaju razdoblje od nekoliko godina, a obuhvaćajubuduće ciljeve i potrebe organizacije, kako ih ostvariti i kako razviti željeni biznis ili resurs.Korporativno planiranje temelji se na upravi organizacije, a obuhvaća planere ianalitičare. Analitičari su odgovorni za praćenje vanjskog okruženja, tražeći nove prilikei prijetnje. Planeri sjedinjuju individualne planove za svaki biznis u organizaciji, kako bistvorili ukupni korporativni plan. Planeri kontinuirano prate i vrednuju opći napredakorganizacije prema planu.Kreiranje strategije općenito obuhvaća tri segmenta.• Planiranje; sistematično i formalno strateško planiranje te neformalno misaonoplaniranje;• Vizija; vizionarsko vodstvo;• Proizašle strategije; male promjene u namjeravanim strategijama, prilagođavanjeprilikama i prijetnjama kroz učenje.• Glavni kreator strategije je strateški vođa, povezan s planerima korporativnihplanova. Proces kreiranja strategije započinje od analize strateških planova, prekoodabira strategije i završava implementacijom strategije.Vizionarski ili poduzetnički pristup pretpostavlja da je strateški vođa svjestansnaga, slabosti i sposobnosti organizacije, aktualnog podudaranja s okruženjem temogućih prilika za promjenama. Kada strateški vođa predaje ideju ostalim menadžerima,strategija se implementira te prilagođava i mijenja tijekom vremena s prikupljenimiskustvom. Pod okriljem vizije donose se pojedine odluke, koje stvaraju proizašlestrategije. Uspjeh takvog pristupa dugoročno ovisi o strateškoj svjesnosti strateškogvođe, jer organizacija postaje ovisna o njemu. Ljudi mogu biti vizionari samo određenovrijeme, jer postaju zaslijepljeni uspjehom aktualnih strategija te gube sposobnostodređivanja dobrih novih prilika.Strategije se formiraju i kroz prilagođavanje i male promjene, što obuhvaća utjecajmenadžera u organizaciji koji uče iz iskustva i prilagođavanja turbulentnom okruženju.Menadžeri zapažaju kako se uz određene promjene zadaci mogu efektivnije izvesti.Promjene mogu biti postupne, spontane, kolektivne i mogu poboljšavati konkurentnupoziciju organizacije. Jesu li odluke menadžera uspješne ili nisu, oni uče iz implementacijesvojih odluka. U ovom slučaju, proces kreiranja strategije započinje određenom analizomkoja prethodi integriranom pristupu odabira i implementacije strategije te završavaprikladnom analizom kroz vrednovanje relativnog uspjeha strategije.Pristup prilagođavanja strategije kroz male promjene traži decentralizacijuorganizacije i jasnu potporu strateškog vođe. Temelji se na prilagođavanju menadžerapromjenama, kroz izazove novih ciljeva i poboljšanje kompetitivnosti. Prema kaskadnojshemi, menadžeri trebaju brzo i sistematično komunicirati informacije prema dolje krozorganizaciju, kontaktirajući odgovorne timove ljudi. Uspjeh leži u korištenju timskogizvješćivanja komuniciranjem informacija prema gore, prenošenjem novih strateškihideja i načina njihovog provođenja.Slika 2. Kreiranje strategijeFORMALNOPANIRANESTRATEGIJEINPUTI ODSTRATEŠKOGVOĐESTRATEGIJE NAMJEREPRILAGODLJIVE STRATEGIJEU DINAMIČNOM OKRUŽENJUSTRATEGIJE PROIZAŠLEIZ UČENJAODBAČENE NEPRIKLADNESTRATEGIJEPROMIŠLJENA PRIMJENASTRATEGIJA NAMJERE,UZ MALE PROMJENEAKTUALNE VOĐENESTRATEGIJESlika 2. prikazuje kako strategije namjere mogu biti ishod formalnog planiranja ivizionarskog vodstva. Neke strategije namjere su neizvedive, jer se temelje na pogrešnimi neprikladnim predodžbama. U dinamičnom okruženju, kada se pojavi nova prilika,prilagođavanjem strategije organizacija formulira novu strategiju na temelju učenja.Također, dolazi do malih promjena u strategijama namjere prigodom njihove primjene.Posljedica toga je da će se aktualne strategije razlikovati od strategija namjere.U idućem nastavku o kriterijima izbora između alternativnih strategija.HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009. 39

ŽivotPozitivna psihologijaKako postići zadovoljstvou životu i radu?Tihana Malenica Bilandžija, prof. psih.Od svog postanka, psihologija kao znanstvenadisciplina proučava sve ono što je povezano s ljudskimdoživljavanjem i ponašanjem. Od fizioloških temeljaosjetila, emocija, pamćenja i mišljenja preko njihovihfunkcionalnih obilježja do načina na koje se manifestirajuu ponašanju čovjeka. S vremenom su se razvile brojneprimijenjene grane psihologije, koje su se iscrpno bavilesamo pojedinim segmentom čovjekovog „unutarnjegsvijeta“, poput psihologije učenja i pamćenja, fiziološkeili kliničke psihologije ili, pak, one koje su proučavalečovjekovo psihičko funkcioniranje u interakciji s drugima(socijalna psihologija), odnosno kako se čovjek ponaša ireagira u određenim područjima života (športska, vojna iliškolska psihologija).Ipak se kao primarna funkcija psihologijenametnula ona vezana uz identificiranje, razumijevanjei tretman negativnih stanja i ponašanja na razinipojedinca, grupe ili čitavog društva. Pritom se toposebno odnosi na kliničku psihologiju, koja se pretežitousmjerila na istraživanje i liječenje psihičkih poremećajai bolesti. Kako su vrijeme, novac i napori psihologapretežito bili „utrošeni“ na suočavanje sa psihičkomdisfunkcionalnošću i njezino ublažavanje, po strani jeostao interes za izučavanjem i poticanjem pozitivnihnačina doživljavanja i ponašanja. Međutim, još početkom20. stoljeća provedeno je nekoliko istraživanja koja suse bavila zadovoljstvom u braku i nadarenošću (Terman,1938. i 1939.), uspješnim roditeljstvom (Watson,1928.) te smislom života (Jung, 1933.). Dodatni poticajusmjeravanju pozornosti psihologa na pozitivne aspekteljudske naravi ponudili su Abraham Maslow i Carl Rogersrazvojem tzv. humanističke psihologije, čiji je interesbio okrenut prema ljudskom rastu, razvoju i pozitivnimpotencijalima. Manjak istraživanja, a time i empirijskihdokaza o utemeljenosti pretpostavki humanističkepsihologije, onemogućio je značajnije jačanje njenogutjecaja unutar matične znanosti psihologije. Takoje nastavljen trend intenzivnog bavljenja psihologamentalnim bolestima i njihovim suzbijanjem, premda jepsihologija u cjelini, osim liječenja mentalnih bolesti, kaosvoje važne ciljeve imala i učiniti život ljudi zadovoljnijimi produktivnijim te identificirati i poticati nadarenepojedince.Pronalaženje smisla i dubljeg značenjau životu, zaokupljenoŠĆU poslomili aktivnošću i subjektivni osjećajzadovoljstvaDolaskom Martina Seligmana, profesora naSveučilištu u Pennsylvaniji, na mjesto predsjednikaAmeričkog psihološkog društva 1998. godine, započinjeaktivni razvoj pozitivne psihologije - grane koja ispitujeoptimalno ljudsko funkcioniranje. Njena je težnjaistražiti pozitivne pojave i ponašanja u međuljudskiminterakcijama kako bi odnosi koje izgrađujemo iodržavamo s drugima bili harmonični i kako bismouopće izbjegli situaciju da postanu loši. No, prije svega,ona proučava individualne osobine - potencijale, snagei vrline koje svakom pojedincu omogućavaju da ostvariveću kvalitetu života i poveća svoje zadovoljstvo životom.Ukratko se predmet interesa pozitivne psihologije može40HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009.razvrstati u tri kategorije: pozitivna subjektivna iskustva,pozitivne individualne osobine i pozitivnu zajednicu.Pozitivna subjektivna iskustva obuhvaćajuzadovoljstvo prošlošću, znači onim što je čovjek dosadproživio, a potom osjećaj zadovoljstva u sadašnjostite optimizam, nadu i vjeru u budućnost. Dosadašnjaistraživanja i pokušaji identifikacije pozitivnihindividualnih osobina rezultirali su izdvajanjem šest grupatemeljnih ljudskih vrlina, a one su: mudrost, hrabrost,humanost, pravednost, umjerenost i transcendentnost.Za njih je utvrđeno da ih se poštuje u različitim kulturamai vremenskim razdobljima. Pojam pozitivne zajedniceodnosi se na proučavanje obilježja zdrave obitelji,susjedstva, učinkovite škole, društveno odgovornihmedija i civilnog dijaloga. Glavni cilj istraživanja na ovompodručju jest spoznati načine koje škole, zakonodavneinstitucije, medijske kuće i javne ustanove moguupotrijebiti u svrhu promicanja poželjnih društvenihosobina i obrazaca ponašanja poput jednakosti i jednakihmogućnosti za sve, ljubaznosti, tolerancije…Dosadašnje spoznaje pozitivne psihologije otomu što možemo smatrati dobitnom kombinacijomili formulom za zadovoljstvo u životu mogu sepojednostavljeno sažeti na pronalaženje smisla i dubljegznačenja u životu, zaokupljenošću nekim poslom iliaktivnošću i subjektivni osjećaj zadovoljstva. Osjećajsmisla se, u pravilu, javlja u čovjeku kada se bavi nekomzanimljivom aktivnošću koja mu daje osjećaj korisnosti i učiju svrhu doista vjeruje.Zadovoljstvo u braku ili bliskom odnosuIstražujući zadovoljstvo u braku i bliskim odnosima,psiholozi su češće proučavali ponašanje partnera unarušenim vezama ili kriznim stanjima, a znatno manjekako se ponašaju partneri u uspješnim vezama. Raširenaje pretpostavka da „malo lošeg može uništiti punodobroga“, što ukazuje na to da i povremene negativnereakcije prema partneru mogu dugoročno narušiti dobarodnos dok, s druge strane, da bi se brak ili bliski odnosodržao - potrebno je pet puta više pozitivnih negonegativnih interakcija između partnera (tzv. Gottmanovodnos). U skladu s tim, može se zaključiti da se narušeniodnosi mogu poboljšati izbjegavanjem novih negativnihinterakcija, ali i većom učestalošću onih pozitivnih.Pozitivna radna sredinaSvaka organizacija postoji kako bi ostvarivalaodređene ciljeve, a to će joj u najvećoj mjeri uspijevatiako njezini zaposlenici optimalno obavljaju svoj posao.Idealno stanje će biti postignuto ako, uz maksimalnuučinkovitost, osjećaju visoki stupanj zadovoljstvai dobrobiti. No, organizacije često muku muče i spostizanjem željenog radnog učinka pa se pretežito nestignu baviti i brigom, odnosno kreiranjem uvjeta zapostizanje osobnog zadovoljstva i dobrobiti zaposlenika.Ipak, jedan od prokušanih načina poticanjazaposlenika da postižu visoki učinak jest uspostavljanjepozitivne organizacijske klime kroz osmišljavanjepozitivnog i smislenog radnog mjesta. Pozitivno radnomjesto znači da je organizacija ugodno mjesto za rad,gdje se ljudi slažu i poštuju, a smisleno znači da su odlukemenadžmenta i sam posao koji zaposlenik obavlja njemusmisleni, odnosno da razumije zašto postoji organizacijau kojoj radi i zašto je važno da obavlja posao koji muje dodijeljen. Upravljanje organizacijskom klimom nataj način, uz visoki učinak, povećava i zadovoljstvozaposlenika poslom.Premda je zadatak menadžmenta uspostavljanjei uvođenje određene poslovne politike, prakse i navikekoje će pridonijeti stvaranju pozitivne klime, njihovasvakodnevna primjena u cijeloj organizaciji zahtijevapotpuno angažiranje svih zaposlenika, bez obzira nahijerarhijsku razinu na kojoj djeluju. Zaposlenike trebaobučiti da pozitivna grupna dinamika i sinergijski učincitimskog rada ne nastaju spontano i slučajno, već surezultat znanja i uloženog truda.Razvoj pozitivne klime bi trebao potaknuti zaposlenikeda ne misle samo na sebe i svoje osobne potrebe iinterese, već da uvažavaju i druge ljude te zajedničkeciljeve. U skladu s tim, klima bi trebala biti osnažujuća,podupirajuća, otvorena, povjerljiva, poštivajuća, ujedinjujućai profesionalna. Radna sredina u kojoj vlada pozitivna klimane predstavlja mjesto zabave i opuštanja za zaposlenike pada zato ima pozitivan predznak, već zato jer im ona pružapotporu u radu, daje prostor za iskazivanje kreativnosti isamostalnost, odaje priznanje i poštovanje za ono što radedobro i podupire vrijednosti kao što su kompetentnost,stručnost i etičnost u radu.Otkrivanje snaga i potencijalaPozitivna organizacijska klima potiče upravo oneosobine koje je pozitivna psihologija izdvojila kao snagepojedinca u poslovnom okruženju. Buckingham i Cliftonsu 2001. godine pobrojali i opisali njih 34, a predstavljajuspecifičnu kombinaciju prirođenih obrazaca mišljenja,osjećaja, ponašanja te znanja i vještina i iznimno sukorisne za postizanje visokog radnog učinka. Međunjima su: analitičnost, prilagodljivost, stalna potrebaza postignućem, organiziranost, discipliniranost,komunikativnost, usmjerenost na budućnost i drugo.Mogućnost da razvija svoje potencijale, neovisnoo tomu koji oni bili i na koji način i u kojem se područjudjelovanja očitovali, svakom pojedincu predstavljaintrinzični, odnosno unutrašnji poticaj za ostvarivanjeodređenih ciljeva. Stoga je povezivanje poslovnih ciljevas prigodom da zaposlenik iskaže i potvrdi neke svojekvalitete - pravo rješenje za postizanje visokog učinka.Na taj način se vanjski ciljevi organizacije povezuju sosobnim ciljevima zaposlenika i potiču ga na djelovanje.Rezultati svjetskih istraživanja pokazuju dapostojanje i ostvarivanje intrinzičnih životnih ciljevapovećava osjećaj zadovoljstva i psihološke dobrobitipojedinca, dok vanjski ili ekstrinzični ciljevi to ne čine.Ipak, hrvatsko istraživanje psihologinje Majde Rijaveci suradnika, provedeno 2005. godine na studentskojpopulaciji, ukazuje na to da je za osjećaj zadovoljstvai psihološke dobrobiti najbolja kombinacija visokopostavljenih intrinzičnih i ekstrinzičnih ciljeva. Znači,pozitivna psihologija, na temelju prikupljanih spoznaja,pokušava dati smjernice kako živjeti zadovoljan i ispunjenživot. No, svaki pojedinac mora pronaći svoj vlastitirecept za zadovoljstvo.

NOVE KNJIGEM. Andrassy, I. Boras, S. Švaić:„Osnove termografije s primjenom“NOVA IZDANJAPrvi broj BiltenaHrvatske poštePomoć pri otkrivanjuoku nevidljivih pojavaKnjiga predstavlja značajan doprinosširoj znanstvenoj i stručnoj javnostii doprinos, ne samo širenju znanjau području primjene infracrvenetermografije, već i promociji iobrazovanju u području energetskeučinkovitosti, zaštite okoliša i održivograzvoja„Osnove termografije s primjenom“, novi naslovizdavačke tvrtke KIGEN, tiskan u srpnju 2008. godine,promoviran je 14. studenog prošle godine na Fakultetustrojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu. Tomprigodom, knjigu su predstavili autori, prof.dr.sc. MladenAndrassy, prof.dr.sc. Ivanka Boras i prof.dr.sc. SrećkoŠvaić, recenzenti te Nenad Lihtar u ime izdavača.Autorski trojac imao je cilj upoznati korisnike testručne knjige s načinom rada termografskih uređajai njihovim ustrojem te uputiti ih na mogućnostiprimjene termografije u različitim područjima. Kažuda je namijenjena širokom krugu čitatelja kojima supotrebna tek temeljna znanja iz fizike, ali vjerojatno ćeje koristiti, prije ostalih, termografisti, odnosno oni kojiće termografiju primjenjivati u praksi. Bit će korisnai studentima kao dopunska literatura za kolegije kojise bave mjerenjima u toplinskoj i procesnoj tehnici.Recenzenti, doc.dr.sc. Damir Dović, Željka Hrs Borkovići prof.dr.sc. Anica Trp složili su se da objava ove knjigepredstavlja značajan doprinos široj znanstvenoj i stručnojjavnosti i doprinos, ne samo širenju znanja u područjuprimjene infracrvene termografije, već i promociji iobrazovanju u području energetske učinkovitosti, zaštiteokoliša i održivog razvoja.Infracrvena termografija je mjerna metodaodređivanja temperature na površini objekta i tomjerenjem intenziteta zračenja u infracrvenom područjuelektromagnetskog spektra. Termografska mjerenjamogu biti: kvalitativna (primjenjuju se tamo gdje točnavrijednost temperature nije važna) i kvantitativna (kojakao rezultat daje stvarnu temperaturu promatranogobjekta). Najčešća područja primjene kvalitativne ikvantitativne termografije su: graditeljstvo (gubicitopline, izolacije, vlaga, izmjene zraka); elektroenergetskapostrojenja (transformatori, rasklopna postrojenja,distribucija); energetska postrojenja (motori,prijenosnici,…); spremnici, cjevovodi, izolacije i ostalo.Posebno je važna u poslovima održavanja i preventivnogodržavanja (inspekcija elektroenergetskih sustava iopreme; inspekcija strojarskih komponenti; graditeljstvo;zrakoplovstvo; industrija; peći; generatori pare; spremnicitekućina i plinova…), kao i u kontroli procesa u: kemiji ipetrokemiji, industriji (auto, elektronskoj, prehrambenoj,staklarskoj, metalnoj, gumarskoj, papirnoj); preradiumjetnih masa i ljevarstvu.Ta metoda se već dugo primjenjuje u medicinskoj,a u posljednje vrijeme i veterinarskoj dijagnostici, a svojemjesto sve više dobiva i u istraživačkom radu, gdje joj jeosobita vrijednost što omogućuje prikazivanje inače okunevidljive pojave, kao i u razvoju novih proizvoda (znatnoskraćuje vrijeme funkcionalnih ispitivanja tijekom izradeprototipa).Kako je termografija početno razvijena za vojnepotrebe, među njezinim posebnim namjenama vojne su,svakako, na prvom mjestu. Civilne posebne namjene subrojne pa ćemo spomenuti tek nekoliko primjera kao štoje: traganje za izgubljenim osobama, zaštita od požara,detekcija plinova, očuvanje kulturne baštine…ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADAMetoda infracrvene termografije pokazala se kaoiznimno korisna pri ustanovljavanju energetskog stanjazgrada, toplinske kvalitete vanjske ovojnice te problemas toplinskim mostovima. Upravo zbog toga, infracrvenatermografija danas postaje nezaobilazna metoda ukontroli izvedbe novih zgrada prije uporabne dozvole,u energetskim pregledima zgrada, kao i u redovitomnadzoru i održavanju. Hrvatska je također prepoznalaveliki potencijal energetskih ušteda u sektoru zgradarstvate započela s implementacijom energetskog certificiranjazgrada (klasifikacije i ocjenjivanja zgrada prema potrošnjienergije) kroz nedavno prihvaćene propise. Stoga će ovaknjiga biti dragocjeni priručnik i onima koji će provodititakva mjerenja, kao i onima koji će ih naručivati.Knjiga je podijeljena u osam tematskih cjelina i to:Uvod u infracrvenu termografiju; Mogućnosti primjenetermografije; Termodinamičke osnove; Termografskisustavi; Termogram i tehnike analize termograma;Primjena; Postupak termografskog mjerenja i Izobrazbaosoblja te četiri priloga (Podloga za izradu postupnika;Primjer obrasca za unos rezultata mjerenja; Pregledvažnijih pojmova iz termografije i Emisijski faktori nekihvažnijih materijala).Zanimljivo je napomenuti da je Hrvatska udrugaza infracrvenu termografiju (HUICT) u travnju 2008.godine postala punopravna članica Europskog udruženjatermografista.Marica Žanetić MalenicaNovost zaljubiteljepoštanskihmarakaLjubav prema poštanskim markama, njihovoskupljanje i proučavanje te skupljanje omotnica,žigova i drugog poštanskog materijala svakimdanom dobiva jednu novu dimenziju te se smišljajunovi načini kako bi brojni filatelisti mogli dobitišto više informacija o svom zanimljivom hobiju.Sukladno tomu, Hrvatska pošta predstavila jenakladničku novost - dvojezični informativni Bilten,u kojem će znatiželjnike izvješćivati o aktualnimzbivanjima u svijetu poštanskih maraka.Prvi broj Biltena ugledao je svjetlo dana19. prosinca 2008. godine, a napisi su objavljenina hrvatskom i engleskom jeziku. Na 15 stranicaBiltena vizualnog izgleda poput poštanskemarke (prepoznatljivi rubovi marke), saznajemo opobjedniku natječaja Kreiraj marku bajnu i osvojinagradu sjajnu te možemo upotpuniti svoje znanjeuz Malu školu filatelije. Predstavljena je zanimljivapromocija poštanskih maraka s temom svjetionika,a objavljen je kratak pregled s tri filatelistička sajma.Na kraju Biltena je predstavljeno Filatelističkodruštvo „Rijeka“ i prva prozirna marka na svijetu- Ledena noć.Naklada Biltena je tri tisuće primjeraka, aizlazit će dva puta godišnje. Znači, drugi broj Biltenamožemo očekivati u svibnju o.g. Ako smo vas uspjelizainteresirati za zanimljivo štivo Biltena, možete gapronaći na adresi www.posta.hr.Jelena VučićHEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009. 41

pogled unatragTragom otkrića referata Ise Kršnjavoga s vjernim opisom stanja u elektrotehnici 1890. godineZagreb je mogao imatielektričnu rasvjetuprije mnogih drugihAntun FagarazziSlojevita je uloga Ise Kršnjavoga u hrvatskojkulturi i politici. On je uvijek tražio mjeru izmeđuuniverzalnog i lokalnog, pragmatike i etike. Kršnjavi, pokojem je davno nazvana jedna zagrebačka ulica, bio jedoista svestran: povjesničar umjetnosti i slikar, pisac iprevoditelj Dantea, doktor filozofije i prava, sveučilišniprofesor, saborski i gradski zastupnik... U hrvatskoj sejavnosti Kršnjavi prvenstveno pamti kao predstojnikOdjela za bogoštovlje i nastavu zemaljske vlade, što jebio relativno kratko – od 16. studenog 1891. do 5. travnja1896. godine. Kršnjavi je smatrao da su jedino njegoviuspjesi prouzročili njegov pad (a ne studentski nemiri1895.). O tomu on kaže: “Stajao sam pred slobodnimizborom da ništa ne radim i dugo vladam ili da kratkovladam i mnogo učinim. Izabrao sam posljednje.“ Tako jepostupio i kada je bila riječ o ranoj elektrifikaciji Zagreba,kada je bio na najboljem putu da obavi povijesnu zadaću.U tom slučaju Zagreb bi dobio električnu rasvjetu prijemnogih drugih europskih gradova.Zagreb krajem 19. stoljećaOvim povodom valja se podsjetiti na dva susretaZagrepčana s električnom rasvjetom. Simboličkipočetak modernizacije Zagreba označila je velika isjajna Gospodarsko-šumarska jubilarna izložba (pretečaZagrebačkog velesajma) održana u ljeto 1891. godine.Tada je, između ostalog, pušten u promet konjskitramvaj i otvoren Botanički vrt. Prava senzacija bila jeelektrična rasvjeta izložbe postavljene na Sveučilišnomtrgu, gdje su dva parna stroja snage po 20 KS pokretaladinamo strojeve tvrtke Siemens & Halske iz Beča:“Svjetlo je intenzivno, a ipak blago, gori mirno i tiho tese razlieva izložbenim prostorom more svjetla. Ima 30kružnih svjetiljkah s jakošću od 60.000 sviećah i uz to60 žaruljah. (...) Može se slobodno tvrditi, da je jedvakoja izložba u našoj monarkiji, u svojoj cjelini bila takosjajno razsvjetljena.“Zagreb je 1. siječnja 1891. godine brojio 40.268duša. U to se doba započelo intenzivno graditi. Godine1892. dovršen je novi željeznički kolodvor pa je čitavopodručje do željezničke pruge postalo veliko gradilište,koje se do kraja stoljeća preobrazilo u moderni diograda. Kršnjavi “kao da je slutio, da mu nema dugaboravka na tom mjestu (...) poradio je i on grozničavo,da izgradi što više u što kraće vrijeme“, napisao je GjuroSzabo u djelu Stari Zagreb (1941.). Kada je 1895. godinedovršeno Hrvatsko narodno kazalište, koje je projektiralabečka tvrtka Fellner i Helmer, bilo je instalirano 1.200žarulja sa žarnom niti i pet lučnih svjetiljki. U tu je svrhuu posebnoj zgradi smještena elektrana istosmjernestruje s dva plinska motora snage po 50 KS i dvadinamo stroja po 30 KS te akumulatorska baterija od645 Ah. Postrojenje je izvela tvrtka Egger & Co. iz Beča.Povijesna važnost referata oelektričnoj rasvjetiReferat Prof. Dr. Kršnjavoga o električnoj razsvjetinaslov je vrlo iscrpnog izvješća izrađenog u drugoj42HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009.polovici 1890. godine. Taj litografski umnožen rukopis(krasopis!) ima povijesni značaj, jer je to prvi hrvatskitekst iz kojeg se može steći cjeloviti uvid o razvojuelektrotehnike. (Napomenimo da je Gradsko zastupstvoupravo 1890. godine odlučilo nabaviti litografsku prešu izaposliti jednog litografa.)Za usporedbu se može uzeti knjiga Crte omagnetizmu i elektricitetu (1891.) Otona Kučere(1857.–1931.), gdje o izmjeničnom sustavu ništa ne piše.Viesti Družtva inžinira i arhitekata samo su ponekadiz inozemnih časopisa prenosile kratke informacijeo elektrotehnici. Godine 1898. je konačno objavljenpoučan stručni članak pod naslovom O električnojrasvjeti u Zemunu. Autor Stanko Plivelić (1868.–1925.)bio je gimnazijski profesor u Zemunu, a 1900. godinedoktorirao je u Grazu. On opširno opisuje jednofazniizmjenični sustav tvrtke Ganz & Co. u Budimpešti,odabran za elektrifikaciju Zemuna; također spominjeEdisonov istosmjerni sustav (ali ne i trofazni izmjeničnisustav, premda je postojao već sedmu godinu).Referat Kršnjavoga o električnoj rasvjeti uZagrebu do sada nije bio dovoljno poznat. Jedan se tragnalazi u predgovoru Izabranim djelima Ise Kršnjavoga(1980.): “(...) a koliko mu je poslovno-praktični duhbio prisutan u neposrednom životu svjedoči i njegovelaborat o električnoj rasvjeti u Zagrebu.“ Drugi trag oreferatu nalazi se u monografiji 70 godina elektrifikacijegrada Zagreba (1977.). Inženjer Miroslav Balling (1920.–1988.) je tom prigodom napisao: “Godine 1899. dvojicaprivrednika (jedan iz Beča, drugi iz Zagreba) podnijelasu molbe gradskom poglavarstvu da im se odobrikoncesija za uvođenje električnog svjetla u Zagrebu. Otome postoji djelomičan, s tehničkog i općeg stajališta,zanimljiv dokument i to u obliku izvještaja ‘gradskogstručnjaka‘ o spomenutim molbama.“ Budući da su seponude odnosile na dva konkurentska električna sustava(istosmjerni i izmjenični), autor Monografije zaključujeda se "iz izvještaja vidi kako su tadašnje rasprave utehničkom svijetu bile prenesene i u Zagreb“.Godine 1977. nije do kraja istraženo pitanjevišegodišnjeg kašnjenja s gradnjom zagrebačkeelektrane. Nekoliko rečenica citiranih u Monografijipotječu iz referata Kršnjavoga, ali navedeni autorpredstavlja ga kao “gradskog stručnjaka“.Konkurentske ponude Fischera i BotheaPrvi dio referata o javnoj rasvjeti u Zagrebusadrži prikaz događaja do lipnja 1890. Tada se uključioKršnjavi: “Meni je u dio pala častna zadaća, da o tompitanju referiram.“ Odmah mu je “u oči udarilo upravosystematično razvlačenje tog pitanja“. Jednako tako sezačudio zašto nikad nije postavljeno pitanje “nebi li samgrad načinio centralu u vlastitoj režiji“.Kršnjavi se osobno obratio Fischeru i Botheukako bi stvorio podloge za usporedbu njihovih ponuda.Od Fischera je saznao da električnu rasvjetu namjeravaizvesti istosmjernim sustavom s akumulatorima,dok mu je Bothe kazao da kani primijeniti izmjeničnisustav s transformatorima. On to ovako komentira:“Tim nam se oba konkurenta predstavljaju ujedno kaoreprezentanti dvajuh systemah električne razsvjete, kojisu medju sobom u najvećoj oprieci, te se posvuda boreza gospodstvo. Govorio sam sa strukovnjacima jednogi drugog tabora, oni si protuslove diametralno tako daovim putem nisam došao do rezultata.“Spoznaje do kojih je došao Kršnjavi u kontaktimasa stranim stručnjacima sada je trebalo proširiti. Daljnjeinformacije crpio je iz časopisa ElektrotechnischeZeitschrift, glasila Elektrotehničkog društva u Berlinu,koji slovi kao pouzdan izvor za povijest elektrotehnike.Ako se usporedi tekst Kršnjavoga s člancima na koje sepoziva, vidi se da je on shvatio tehnička pitanja i vjernoih predočio na hrvatskom jeziku.Nakon tehničke usporedbe slijedi usporedbaponuda s pravnog i ekonomskog gledišta. PremaUgovoru s Fischerom, traži se za električne vodove pravosluženja gradskim zemljištem na 50 godina, dok je premaUgovoru s Botheom to 30 godina; nakon tog roka sveinstalacije prelaze u vlasništvo Grada. Osim toga, “Fischerse obvezuje graditi čim je osiguran potrošak od 1.200svetiljakah u krugu od 600 metara oko centrale, Bothe ukrugu 1.000 metara“. To je samo prividno povoljnije, jer“Bothe sa svojom centralom kani dalje od grada poći jerće se služiti Ganzovim systemom“, smatra Kršnjavi.Najčešće nepovoljni ugovori Grada sPlinarskim društvomOn posebno obrađuje odnos električne i plinskerasvjete, jer je Zagreb već uživao blagodati plina. “Poštose svakako mora uzeti u obzir mogućnost da bi gradhtjeo sam sebi uvesti mjesto plina ljepšu, bolju pa zagradske zgrade sigurniju, za zavode zdraviju električnurazsvjetu mjesto plinske“, valja istražiti koje su obvezeGrada prema Plinari. Kršnjavi konstatira da “ugovorsa Riedingerom od 5. srpnja 1862. za poduzeće je vrlopovoljan“, i u tom smislu opširno navodi daljnje ugovoregrada s Plinarskim društvom, koji su u pravilu uvijek bilipovoljniji za Plinaru nego za Grad. Kršnjavi zaključuje:“Po mom mnjenju je dakle grad Zagreb obvezansamo na to, da nikome drugome nepodieli pravojavne razsvjete, ali su mu slobodne ruke pogledomna razsvjetu elektricitetom.“ Ali, “nemože za gradskurazsvjetu uzeti isključivo elektricitet već mora tolikoplina trošiti na koliko se je ugovorom obvezao“.Na kraju Kršnjavi još jedanput postavlja ključnopitanje: “Je li grad može uz plinsku razsvjetu uvadjati ielektrično svjetlo?“ Ako se Pravni odbor izjasni potvrdno,onda Gradsko zastupstvo treba odlučiti hoće li Gradsagraditi vlastitu elektranu ili će taj posao prepustitinekom poduzetniku. U ovom drugom slučaju trebanastaviti pregovore s Fischerom i Botheom pa “nek sepodieli onome koncesija, koji će gradu davati jeftinijesvjetlo“.Transformatori protiv akumulatoraKršnjavi je u svom referatu usporedio izmjeničnii istosmjerni sustav, koje kratko naziva “system Ganz“

i “system Edison“. Uvodno kratko objašnjava glavnepojmove (a ponekad navodi njemačke nazive za boljerazumijevanje hrvatskih): “Ima dvie vrsti centralah zaelektričnu razsvjetu: prva vrst radi sa strujami malogopsega koje su vrlo napete; druga vrst radi sa strujamiširokog opsega koje vode mnogo ali manje napetogelektriciteta. (…) Pošto je za indukciju prekidanastruja (Wechselstrom) prikladnija već neprekidanastruja (Gleichstrom) to se kod centralah prve vrstiupotrebljavaju poglavito prekidane struje.“Zbog “velike pogibelji i za kuće i za stanovnike,centrale prve vrsti moraju dakle preinačiti struju kojuuvadjaju te ju moraju pretvoriti u slabo napete struje“,a za to služi aparat koji se naziva transformator. Tvrtkeproizvode raznovrsne transformatore, “ali je svenadmašio system Ganz-a u Budimpešti, koji je prisvojiopatent Zipernowsky-Déri-Bláthy“.Kršnjavi dalje piše: “Centrale koje rade saslabo napetimi strujami, uvadjaju električnu strujuneposredno, bez transformacije u kuće, te se služenačinom neprekinutimi strujami rado upotrebljujućaccumulatore; to su aparati u kojih sakupljaju elektricitette ga iz njih konstantno izvode i onda kad motorinerade. (...) Glavni reprezentanti ovog systema jesuEdison u Ameriki, te Siemens et Halske u Berlinu“. (Nijespomenuta njemačka tvrtka AEG, koja je izgradila prvaistosmjerna postrojenja u Berlinu, jer je tada već bilameđu pristašama izmjeničnog sustava.)Borba pristaša izmjenične i istosmjerne struje, kojase započela voditi u Americi 1887., odnosno u Engleskoj1888. godine, dosegnula je vrhunac u Frankfurtuna Majni. Neki inženjeri su to nazivali borbom“transformatora protiv akumulatora“. Kao glavnaprednost izmjenične struje navodila se transformacijanapona, a istosmjerne struje pohranjivanje energije uakumulatorima.SLUČAJ GRADA FRANKFURTA KAO VRHUNACBORBE SUSTAVAKršnjavi je proučio slučaj Frankfurta, gdje se od1889. godine planirala izgradnja gradske elektrane,ali se zbog pitanja izbora sustava nije mogla donijetiodluka. Stoga je Grad Frankfurt uložio velika sredstva uizgradnju laboratorija, u kojem su pripremljeni najnovijielektrotehnički izumi tvrtki Ganz & Co, Helios, Müller &Einbeck, Schuckert & Co. i Siemens & Halske. Ispitivanjestrojeva i aparata proveli su predstavnici pojedinihtvrtki, primjerice M. Déri i O. T. Bláthy (Ganz & Co.).Promatranje i bilježenje povjereno je međunarodnojznanstvenoj komisiji u sastavu: prof. G. Ferraris izTorina, prof. dr. E. Kittler iz Darmstata, W. H. Lindley izFrankfurta, F. Uppenborn iz Münchena i prof. dr. H. F.Weber iz Züricha.To su, naime, bile poznate osobe tog pionirskogdoba elektrotehnike. Galileo Ferraris (1847.–1897.)među prvima je prepoznao važnost izmjenične struje i(neovisno o Tesli) opisao načelo okretnog magnetskogpolja (1888.). Ersamus Kittler (1852.– 1929.) zaslužanje za priznavanje elektrotehnike kao samostalneznanstvene discipline i osnivanje prve katedre naVisokoj tehničkoj školi u Darmstadtu (1882.). FriedrichUppenborn (1859.–1907.) bio je od 1890. do 1894.urednik časopisa Elektrotechnische Zeitschrift. HeinrichFriedrich Weber (1843.– 1912.) bio je profesor naPolitehničkoj školi u Zürichu i pozvan kao stručnjak priistosmjernom prijenosu Kriegstetten–Solothurn (1886.).Iznimka je bio William Heerlein Lindley (1853.–1917.),iskusni građevni savjetnik Grada Frankfurta, koji se tektada započeo zanimati za elektrotehniku. (Spomenimozanimljivost da je u rujnu 1881. godine W. H. Lindley,na poziv gradonačelnika, boravio u Zagrebu i izradiotehnički elaborat prelaganja potoka Medvešćak iizvedbe gradske kanalizacije, u to doba glavnihkomunalnih pothvata.)Nakon opsežne i savjesne obrade, utvrđenesu prednosti i nedostaci postrojenja pojedinih tvrtki.Kada je Komisija 2. veljače 1890. godine zaključilasvoje stručno mišljenje, oni koji su očekivali konačanodgovor bili su razočarani, jer nije preporučena primjenakonkretnog sustava. Premda su u općem interesurezultati bili objavljeni u časopisu ElektrotechnischeZeitschrift, ta laboratorijska ispitivanja danas suzaboravljena epizoda. Mišljenje da frankfurtskaekspertiza ima trajnu vrijednost ubrzo je potpunozasjenio drugi događaj – povijesna Međunarodnaelektrotehnička izložba u Frankfurtu (1891.).Stručno mišljenje frankfurtske Komisije sastoji seod niza tematskih cjelina: opasnost za pogonsko osobljei potrošače, izmjenični motori, transformatori, lučnesvjetiljke, električna brojila, akumulatori, istosmjernisustav s pet vodiča, opskrba elektrokemijskih tvornica ielektrični pogon tramvaja.Kršnjavi u svom referatu donosi taj pregled stanjaelektrotehnike, ali pretežito prilagođeno mogućnostimačitatelja. U referatu nisu navedena opsežnaispitivanja jednofaznih motora tvrtke Ganz & Co, čijasvojstva pokazuju da izmjenični motori zaostaju zaistosmjernima. Međutim, kada je elektrana namijenjenaprvenstveno za rasvjetu, to ne mora biti odlučujuće zaizbor sustava.Članovi frankfurtske Komisije imali su naglašenorazličita mišljenja u pogledu trajnosti i korisnostiTudorovih akumulatora, koje je proizvodila tvrtka Müller& Einbeck. G. Ferraris se izjasnio protiv široke primjeneakumulatora, jer još nije bilo dovoljno pogonskogiskustva. E. Kittler je bio za primjenu akumulatora, adjelomice i F. Uppenborn i H. F. Weber, dok se W. H.Lindley suzdržao od izricanja suda. To nije išlo u prilogpristašama istosmjernog sustava pa u tom smisluKršnjavi citira dr. P. Nordmanna (Siemens & Halske),koji smatra da “je od velikog značaja za elektrotehnikuda komisija izrazi superiornost istosmjerne struje nadizmjeničnom u većini odnosa.“PREPORUKA KRŠNJAVOGA I ZANIMLJIV PRIMJERGRADA BEČAI. Kršnjavi je u pogledu izbora sustava zaključio:“Čitajući izviešća frankfurtske komisije i polemike koje suse vodile iz publikacije, došao sam do tog uvjerenja daje system Ganzov u nekih točakah podredjen systemuEdisonovom, ali ga nadmašuje znamenito u tom pogledu,da se iz velikih daljinah može putem elektricitetadovadjati sila na mjesto, koje se razasvjetliti hoće. (…)Kad bi u Zagrebu bilo moguće poslužiti se silom Save (…)tad bi bez svake sumnje, kraj svih malih nestašicah ipakGanzov system bio jedino mogući za Zagreb.“U slučaju da se elektrana može izgraditi u gradu(Savska cesta ili Ilica) “neimamo nikakvoga tehničkogarazloga da dademo Ganzovom systemu prednost predEdisonovim“. Međutim, ako investitor ne bude GradZagreb, nego taj posao dobiju privatni poduzetnici“tad nam može biti posve ravnodušno, hoće li gradrazsvjetliti po Ganzovom ili Edisonovom systemu, poštorazlike nisu bitne“. “Hoće li se upotrebiti električna sila zaelektrične tramway-e to je system Edisonov bolji“, pišeKršnjavi. Frankfurtska Komisija preporučuje za pogonelektričnog tramvaja “separatnu mrežu za razsvjetua separatnu za tramway, ali mašine u centrali mogubiti jedinstvene“, kao i “da se rieši pitanje razsvjete bezobzira na tramway“.FALISLIKANajvažnije je da se električni vodovi postavepodzemno, a ne nadzemno, “jer bi to za obćinstvoopasno bilo“, poručuje Kršnjavi. “Pogibelji zakonsumente kod jednog i drugog systema nema akose dovoljno oprezno postupa. U Frankfurtu nek seslobodno dopusti uvadjanje strujah od 100 voltahjakosti u kuće. Ako se transformatori izvan kućahsmjeste, pogibelj je upravo izključena.“Za bolje razumijevanje zagrebačkog slučaja valjanavesti zanimljive podatke iz Beča. Naime, povodomzaključenja Ugovora o izgradnji bečke elektrane, spredviđenom lokacijom u srcu grada, u Gradskomvijeću vođene su burne rasprave. Posao je povjerentvrtki Siemens & Halske, kojoj je inženjer Fischer ustupiokoncesiju. Na putu ostvarenja tog projekta postojalesu brojne prepreke – od zakonske regulative donespremnosti predstavnika krupnog kapitala za ulaganjeu neizvjesnu investiciju. Nakon početne elektrifikacijeBeča istosmjernom električnom strujom, na red je došlaizmjenična. Ta elektrana građena je temeljem koncesije,koja je 1889. godine bila dodijeljena tvrtki Ganz & Co.i Union banki. Za tu je svrhu utemeljeno novo društvo– Internationale Elektricitäs-Gesellschaft, kojom jerukovodio Miksa Déri (1854.-1038.). Elektrana na parnipogon smještena je izvan grada, u neposrednoj bliziniDunava, a započela je radom 15. studenog 1890. godine.Ali, u Beču se ubrzo pokazalo da je i za gradi za potrošače nepovoljno što je elektrifikacija bilaprepuštena privatnim poduzetnicima. Stoga jeutemeljeno gradsko poduzeće, čija je djelatnost,između ostaloga, bila i opskrba električnom energijom.Komunalizacija je provedena otkupom privatnihtvrtki nakon 1900. godine, što je bila zasluga bečkoggradonačelnika Karla Luegera (1844.–1910.), koji jetijekom 13 godina upravljanja stekao veliku popularnost.HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009. 43

Napustili su nas…Marija Ožegović (1926. -2008.)Zbogom i draga Marijo!Vijest je izabrala baš trenutak u kojem sam biosâm kod svoje kuće, tako sam mogao tugovati jednovrijeme u tišini i blagosti – onako kako to gospođaMarija čitavim svojim životom zaslužuje: 21. prosinca2008. godine umrla je Marija Ožegović. Samo trećinugodine nakon Karla, u vječnost nam ode i Marija.Gospođa Marija rođena je 1926. godine uSutivanu na otoku Braču, bila je studentica naElektrotehničkom fakultetu u Zagrebu, gdje jediplomirala i nakon diplome dobila je raspored zarad u Dispečerskom centru Split. U to vrijeme bilo jeuobičajeno kada se diplomira da se dobije rasporedna radno mjesto; doba je nakon Drugog svjetskograta i visokoobrazovane kadrove na taj se načinusmjeravalo tamo gdje su bili najpotrebniji. Tako sutri bliske studentske prijateljice, a tada diplomiraneinženjerke elektrotehnike Mare Božin, Ljiljana Mudrinići naša Marija dobile raspored da svaka ode u jedanregionalni dispečerski centar: gospođa Mare u Rijeku,gospođa Ljiljana u Osijek i gospođa Marija u Split.Nekako je gospođa Marija ostala najzapamćenija kaodispečer pa je mnogi mlađi ljudi iz elektroprivrededanas doživljavaju kao jedinu ženu dispečerku iz togvremena.Gospođa Marija ubrzo se usmjerava kaznanstveno-nastavnom radu pa 1964. godineprelazi na Fakultet elektrotehnike, strojarstva ibrodogradnje u Splitu, četiri godine nakon osnutkaFakulteta. Disertacijom Optimalni tretman zvjezdištavisokonaponske mreže s obzirom na struje kratkogspoja, kod profesorâ Božidara Stefaninija i HrvojaPožara, naših najuglednijih profesora za prijenoselektrične energije i energetiku, doktorira 1976.godine. Između 1983. i 1986. godine bila je prvimpredstojnikom Zavoda za elektroenergetiku naFakultetu.44HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009.Odmah prihvatila presudnu novost utehnologiji znanstvenog pristupaProfesorica Marija Ožegović krajem šezdesetihgodina prošlog stoljeća, na samome početku primjeneračunala u svijetu i u nas, okreće se toj presudnojnovosti u tehnologiji znanstvenog pristupa, koja ćeobilježiti svjetsku tehnološku povijest druge polovicetog stoljeća. Razvija odgovarajuće matematskepodloge i računalne programe za analize električnihmreža u stacionarnim i nestacionarnim okolnostima:tokovi snaga i naponske okolnosti, kratki spojevi umrežama, proračuni stabilnosti, a sve primjenommatričnog pristupa uz precizno matematskomodeliranje generatora, a osobito različitih izvedbitransformatora i vodova. Objavljuje svoje stručneradove u znanstvenim časopisima.Zajedno sa svojim suprugom Karlom, između1977. i 1982. godine izdaje skripte Električne mrežeu tri sveska s ukupno približno 1.500 stranica, kojasu korištena na sva četiri elektrotehnička fakultetau Hrvatskoj. Na Fakultetu ostaje sve do umirovljenja1992. godine, a nakon te godine vanjski je suradnik. Odtada pa, rekao bih, sve do dana smrti svoga suprugaKarla, neumorno i marljivo radi na knjizi Električneenergetske mreže, koju su njih dvoje zamislili da izađeu osam svezaka, od kojih je do danas izašlo šest.U rukopisu su očuvana i u dobroj mjeri dovršenapoglavlja posljednje dvije knjige te se nadamo da ćei te dvije knjige, trudom Marijina i Karlova sina Julija,ugledati svoja konačna izdanja.Godine 1997. profesorica Ožegović, zajedno sasvojim suprugom, dobiva najviše hrvatsko priznanjeu energetici: nagradu „Hrvoje Požar“ za stručni iznanstveni doprinos razvoju energetike.Konkretna, utemeljena i savjesna nanastavi, odlučna i stroga, ali pravednana ispitimaTeško mi je sada pisati o gospođi Mariji, nekolikomjeseci nakon Karlove smrti, kada sam se zapravootvorio njima oboma. Možda da izdvojim razgovor,kojega sam ovoga ljeta vodio s jednim dosta mlađiminženjerom od sebe.Gdje je studirao? – U Splitu, kaže. Koji ga jeprofesor najviše dojmio iz doba njegova studija?– Profesorica Marija Ožegović, bez razmišljanja iodlučno odgovara. Zašto? – Zato što je bila konkretna,utemeljena i savjesna na nastavi, odlučna i stroga, ali ipravedna na ispitima! Naravno, taj moj sugovornik nijemogao niti pomisliti koliko mi je to bilo drago čuti zaosobu koju sam toliko poštovao.Zajednički višegodišnji rad na pisanju posljednjeknjige (pazite: ta knjiga, za sada u šest svezaka, sadržipribližno 1.800 stranica!) najljepše oslikava odnosgospođe Marije i gospodina Karla. Marija je bila višeokrenuta znanstveno-teorijskom pristupu, a Karlopraktično-izvedbenom pristupu. Oboje je u svojempotpodručju imalo bogato iskustvo. Uporno iz dana udan, ujutro uz kavu, raspravljali su i bistrili zahvaćenopodručje, potom se razdvojili da bi svatko radio nasvom dogovorenu dijelu te su postupno napredovali.Gospođa Marija bila je nježna, blaga, tiha izamozatajna, nekako bi radije prema van izdvajalasvoga supruga, ako je za takvo što bila prigoda. Premaunutra, znala je biti rezolutna, često bi odmahivalarukom i nije-htjela-da-zna za izlete gospodina Karlau područja koja joj nisu bila po volji, a tih je bilo. Bilaje puna uspomena na živote i okolnosti u kojima suživjeli njezini mnogobrojni rođaci i prijatelji u vrlodugom životnom svom vijeku. Imala je kritički stavprema zbivanjima kroz koja je u životu prošla i svježei oštroumno ih je znala komentirati. Bila je brižnabaka svojoj unučadi, niti jedan naš susret ili telefonskirazgovor nije prošao bez da se ne ispriča što ima novakod njih. I moje je unučice obožavala, premda ih jevidjela samo na fotografijama: uoči svake svete Lucije(to je 13. prosinca, kada je u Dalmaciji običaj da sedarivaju djeca) pristigao bi iz Splita paket s darovimaza njih, jedino je ove godine paket izostao...Zbogom, draga i mila gospođo Marijo, ostajeteu najtoplijoj uspomeni mnogima u Hrvatskojelektroprivredi, hrvatskim elektroenergetičarima ibrojnim svojim splitskim studentima!Marijan KaleaVLADIMIR BREZ ( 1933. – 2008.)Početkom listopada prošle godine preminuoje Vladimir Brez, umirovljenik Prijenosnog područjaZagreb. Rođen je u Zagrebu 1933. godine, a zanatelektromontera je završio u elektromonterskojzadruzi „Vlado Ćetković“. U tadašnji ElektroprijenosZagreb je došao 1975. godine na radno mjestouklopničara u TS Resnik, a nakon nekoliko godinapreuzeo je mjesto uklopničara u TS Rakitje.Zalaganjem na radu te svojom stručnošću postaoje šef grupe trafostanica.Vladimir Brez je bio odličan športašte je svojim sudjelovanjem na natjecanjima(Prenosijadama) u kuglanju, šahu, nogometui tenisu dao veliki doprinos. Vlado će ostati usjećanju velikom broju kolega i prijatelja kao dobarčovjek i stručan radnik.BOŽIDAR NOVAK (1937. – 2008.)Devetog prosinca 2008. godine u 72. godiniživota preminuo je umirovljenik Božidar Novak.Rođen je u Klanjcu 25. listopada 1937. godine. UElektri Zabok je radio od 15. travnja 1960. godinepa do 31. ožujka 1994. godine, kada je umirovljen.

UmirovljeniciOsječki umirovljenici održavaju tradiciju predblagdanskih susretaSvima poseban događajUz predsjednika osječke Podružnice Ferdinanda Vickovića, umirovljenicima su se obratilidirektor Elektroslavonije dr. sc..Damir Pečvarac i direktor PrP Osijek Nikola JamanNaši negdašnji kolege, pa i dugogodišnji novinar HEP Vjesnika Julije Huremović, iskoristilisu ovu prigodu za reguliranje članarine i ažuriranje podataka s tajništvom UdrugeU prostorima Elektroslavonije Osijek HEPOperatora distribucijskog sustava, u Osijeku je13. prosinca 2008. godine organiziran tradicionalnipredblagdanski susret umirovljenika – članova Udrugeumirovljenika HEP-a Slavonije i Baranje, PodružniceOsijek.Predsjednik osječke Podružnice FerdinandVicković izrazio je zadovoljstvo zbog spremnosti HEP-au omogućavanju nastavka takvih susreta. Pritom jerekao da se nada da će se Hrvatska i HEP znati boriti skriznim okolnostima te da neće biti poteškoća koje bionemogućile okupljanje umirovljenika i u predbožićnovrijeme 2009. godine.Malo više od stotinu okupljenih umirovljenika,direktor Elektroslavonije dr. sc. Damir Pečvarac tomje prigodom upoznao s najnovijim događajima,provedenim poslovima i projektima za sljedećugodinu. Direktor Prijenosnog područja Osijek HEPOperatora prijenosnog sustava Nikola Jaman je najaviotešku poslovnu godinu, uz nadu za njezin uspješanzavršetak te umirovljenike upoznao s događajimavezanim za elektroenergetska postrojenja o kojimaskrbi to Područje. Okupljeni umirovljenici, uz sve onošto donosi susret s negdašnjim radnim kolegama,iskoristili su prigodu za reguliranje članarine iažuriranje podataka s tajništvom Udruge.D.KarnašDoček 2009. godine Podružnice umirovljenika HE VinodolSve prolazi samo sjećanja ostajuVeć četrdesetak godina, koliko se mogu sjetiti, uočiNove godine susrećemo se s našim umirovljenicima. Bilo jeto nekih ranih godina u menzi poduzeća, uz desetak željeznihstolova s takvim stolcima i glasnom škripom kod njihovapomicanja. Uvijek je moralo gorjeti svjetlo, jer su prozori bilimali i visoki, prekriveni jeftinim žutim plastičnim zavjesama,zidovi obloženi drvenom oblogom, a betonski pod od crnobijelog kulira izlizan od silnog hodanja. Prostorija mala, naspuno – zapara, zbog čega se teško disalo.Kasnije smo u prozore ugradili klima uređaje, odčije buke nisi mogao čuti sam sebe, a kamoli susjeda.Tada sam bio u "drugoj životnoj dobi". Skromna marenda,kalendar i puno, puno priče , uz obvezno: "sjećaš li se ..."Bile su i neke bolje godine pa smo novogodišnjesvečanosti održavali u prostorima hotela (vjerojatnos jednom zvjezdicom), i ponovno marenda, kalendar ipoljupci, priče, druženja, uz obvezno: "sjećaš li se...".Već pet - šest godina, u "trećoj životnoj dobi" ili unajboljim godinama, velim Martinu, Joži, Zlatku, Stanku i....svima do broja 73 - sjećam se. Sjećam se inicijala kojesam kao dijete upisao u podest ulaza u kući naselja kadaje građena i nogometa na Katrici. I izleta kamionima (jerautobusa nije bilo) i starog prijatelja Slavka koji mi je30. srpnja 1952. godine na odlasku s montaže uHE Vindol poklonio knjigu "Tisuću i jedna noć" i velikogbroja dasaka od sanduka u kojima je dolazila oprema zaElektranu i Švobove sale s kinom i "Bucea" mežnjara ivrlo cijenjenog inženjera koji je s obitelji došao i spavaona željeznim krevetima, pod zelenim dekama. I konačno,sjećam se puštanja u pogon naše HE Vinodol.Ovu godinu stežemo remen, razmišljamo trebali organizirati susret s umirovljenicima, jer to je postaloskupo. Smišljamo kako zatvoriti financijsku konstrukcijususreta. Poštujući odluku HEP-a o štednji na domjencimai darovima, pokušali smo to sami. Neki stari prijatelji,premda i sami u "stisci", prihvatili su pružiti pomoćkod tiskanja kalendara. Po prvi put tiskamo i naš logo"Podružnica umirovljenika HE Vinodol", tako da svaki našumirovljenik dobiva po jedan. Čak smo tiskali i nekolikomalo boljih primjeraka za naše poslovne prijatelje. Javnahvala našem donatoru. Zakusku i piće financiramo sami ,što ne smije stajati puno.Od našeg umirovljenika, bivšeg automehaničarasada vrsnog proizvođača vina, dobili smo nekoliko litaracrnoga vina nagrađenog zlatnom medaljom u OpćiniVinodolskoj. Njegova supruga ispekla je veliku tortu uobliku pauna, s kojom smo počastili svih četrdesetakpristiglih umirovljenika, a i ženski dio iz Pogona. Domaćimvinom počastila nas je i naša Katica, uvijek prisutnaprigodom bilo koje akcije.Ali, zar je uopće važno što ćemo jesti ili popiti- važno je da se barem jedanput godišnje vidimo ipopričamo i izgubimo među milijun i sto tisuća sličnihnama, ali ne i toliko dragih i bliskih.Dok Oliver pjeva " karoca gre kroz vrime ča jeprošlo", sjećaš li se.... kako je to bilo lani? Netko jerekao,"sve prolazi samo sjećanja ostaju".Čedomil VučićJedan od najstarijih umirovljenika Podružnice HE Vinodol,ali i najveseliji na fešti - naš ZlatkićHEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009. 45

JavnostRadio student, prvi i jedini studentski radio u Hrvatskoj (100,5 MHz)Studentska populacijaprepoznala svoj medijMatija TrupinovićDesk Radio StudentaPromocijski plakat za ''Homo Politicus''Urednik ciklusa političkih emisija ''Homo Politicus'' MatijaTrupinović dobio je Rektorovu nagradu Sveučilišta u Zagrebu46HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009.Studentske radijske postaje nisu osobita novostu obrazovnim sustavima visokih učilišta u zemljemarazvijenih demokracija. Najčešće su utemeljene prifakultetima za novinarstvo ili pri sveučilištu, označenekao nekomercijalne i služe za dopunsku izobrazbustudenata. Poznavanje načina rada na elektroničkimmedijima sve je prisutniji element u obrazovanju mladihnaraštaja, što je i logično kada znamo da su elektroničkimediji postali sastavni dio naše svakodnevnice.Istraživanja provedena na Sveučilištu u Zagrebu pokazalasu snažnu zainteresiranost studenata za stručno(praktično) osposobljavanje već tijekom studiranja.Tržišno usmjerenje brojnih medija u Hrvatskoj ne ostavljadovoljno vremena ni prostora za početničko naukovanjei stoga je značaj Radio Studenta za buduće profesionalnenovinare iznimno velik.Problemi - čujnost i kvaliteta signalaFakultet političkih znanosti i Ministarstvopomorstva, prometa i veza Republike Hrvatske su24. rujna 1996. godine potpisali Ugovor za ostvarivanjekoncesionarske djelatnosti radija na razini dijela gradaZagreba. Opremu za emitiranje donirala je američkaorganizacija International Media Fund i USAID-a(American Agency for International Development). Vlasnikradijske postaje je Fakultet političkih znanosti. RadioStudent emitira iz prostorija na petom katu fakultetskezgrade u Lepušićevoj 6, gdje mu se nalazi i antena. Upočetnim danima emitiranja, Radio Student je imao samo50 W snage. Nakon godinu dana krajem 1997., snaga muje Odlukom spomenutog Ministarstva povećana na 300W. Vertikalni antenski sustav se nalazi na ravnom krovufakultetske zgrade, na visini od šest metara iznad krova.Prema koncesiji, područje čujnosti je dio gradaZagreba, a uz manja odstupanja mogla bi se definiratikrajnjim točkama tramvajske pruge u Zagrebu. Čujnosti kvaliteta signala su jedni od glavnih problema RadioStudenta, ali valja imati na umu da je riječ o studentskojpostaji koja nema nikakvih prihoda i na kojoj studentirade bez ikakve novčane naknade.Prepoznatljiv i drukčiji od drugih radijskihprogramaRadio Student je utemeljen s ciljem stručne ipraktične izobrazbe studenata novinarstva FPZ-a.Postao je sastavnim dijelom redovnih kolegija Studijanovinarstva (Radio, III godina i Radijski praktikum,IV godina), obveznih seminara i seminarskih radnji tekolokvija iz predmeta Radijski praktikum. OdlukomSenata, taj je predmet 1998. uvršten među izbornepredmete na Sveučilištu.Ubrzo je prerastao zadane okvire workshopai postao prvom studentskom radijskom postajomu Hrvatskoj. Naime, zahvaljujući sve većem odzivuslušatelja, sve češćoj medijskoj nazočnosti u javnosti tebrojnom slušateljstvu - Radio Student stekao je zavidnistatus slušanog radija u Zagrebu. S obzirom na svojspecifičan izričaj (glazbeni i govorni te potpuno odsustvosvake vrste komercijalnih i reklamnih sadržaja, premaZakonu) njegov program postao je prepoznatljiv i drukčijiod programa drugih radijskih programa u Zagrebu.Program se redovito emitira više od tri godine,što je svojevrsni uspjeh u postojanju i redovitostistudentskog medija i okuplja sve više studenata.Studentska je populacija u njemu prepoznala svoj medij.Pokrovitelj je brojnih akcija, organizator glazbenih večeriu popularnim okupljalištima, promotor kvalitetne glazbe ibrojnih tema koje zanimaju upravo studente.Krajnji je cilj osigurati studentima kvalitetnupraktičnu nastavu u skladu s očekivanjima na tržištu radai pripremiti ih na rad s novim tehnologijama.Za studente dragocjen praktični radProgram se emitira 24 sata, od čega se govorniprogram uživo ostvaruje od 9 do 20 sati. Može sepodijeliti u pet cjelina: informativni, glazbeni i športskiprogram, kulturni program te autorske emisijeKako se Radio obraća prvenstveno studentima,izbor tema je prilagođen njihovim interesima (studentskeorganizacije i udruge, tribine, slušaonice, studentskistandard, stipendije, knjige i slično).Za program su odgovorni glavni urednik IvanVlašić, prof. sociologije te uređivački kolegij kojeg činetri demonstratora, dakako, uz suradnju sa studentimazaduženima za određene sadržajne cjeline. Vrijednoje naglasiti da, uz obvezan nastavni plan pri Studijunovinarstva, na Radio Studentu volontiraju i studentidrugih visokih učilišta u Zagrebu.Danas program Radio Studenta tijekom jedneakademske godine okuplja približno 80 stalnih i brojnepovremene suradnike. Koliko je dragocjen praktični radkoji Radio Student omogućuje potvrđuje podatak dasu se mnogi suradnici uspjeli honorarno zaposliti nazagrebačkim komercijalnim radijskim postajama, gdje supostali vrlo uspješni.Postoje i područja koja je potrebno unaprijeditikako bi se Radio mogao razvijati, a to su prije svegaizrada web stranice, kupnja radijske opreme i izradapromotivnih materijala. Web stranica kao najmodernijii najrašireniji medijski alat osobito je važna, jer jestudentska populacija naglašeno okrenuta novimtehnologijama. Na taj bi se način omogućila ponudavelikog dijela sadržaja na internetu, a studentima bi sepružila mogućnost učenja i praktičnog rada na kreiranjusadržaja prema posebnim zahtjevima tog medija.U lipnju je 1998. godine, Radio Student jena festivalu "IV. dana lokalnih radija" održanom uorganizaciji Udruge lokalnih javnih glasila RepublikeHrvatske osvojio nagradu za "Najbolji audio image",što je doista vrijedno priznanje s obzirom na velikukonkurenciju.Najnovije priznanje je Rektorova nagradaSveučilišta u Zagrebu za ciklus političkih emisija ''HomoPoliticus'', koju uređuje autor ovog teksta MatijaTrupinović.

Pučki vremenarPripovijest o siječnju: najveća hladnoća o Vodokršću (Sveta tri kralja, Bogojavljanje)Središnja utvrda zime Priprema:mr.sc. Milan SijerkovićMraz i njegove šare na prozorskimstaklima, ledenice što vise s krova,snježna brda na kojima uživajurazdragana djeca - idilične suslike povezane sa siječanjskomhladnoćom i snijegomSiječanj je u Hrvatskoj najhladniji i najsnježnijimjesec u godini. Ukratko i sažeto: to je najzimskiji mjesecu hrvatskom podneblju, srce ili srž zime. Siječanj jesigurno najrazvidniji predstavnik naše zime - onakvekakva jest, neovisno o tomu je li nam draga ili nije.Takva tvrdnja nije utemeljena na inačenepouzdanim dojmovima, nego na službenim podacimavremenskih motrenja. Siječanj je u Zagrebu, primjerice,hladniji od prosinca 1,7 °C, od veljače čak 2,6 °C, aod drugih mjeseci mnogo više. Naravno, posrijedi sudugogodišnji prosjeci. Slično je i u drugim kopnenimkrajevima Hrvatske. Morsko podneblje i ono na najvišimhrvatskim gorama djelomice remeti takvu zimskuraspodjelu temperature, odnosno najhladnije dobagodine malo je pomaknuto prema veljači.Odlučujuće ćudLjivo ponašanjeatmosferskih strujaSpomenimo usput da se raspodjela zimsketemperature po mjesecima razlikuje od godine do godine,a zamalo svake godine od iznosa prosjeka. To je zatošto je ponašanje atmosferskih struja, koje premještajuhladne i tople zračne mase diljem našeg Planeta, ćudljivos obzirom na svoje usmjerenje i jakost, što itekako utječena toplinske okolnosti svakoga područja na Zemlji.To što je siječanj najhladniji mjesec u godini neznači da je doista i hladan. Prigoda je da potkrijepimopodacima kako bi se uvjerili je li siječanj u našempodneblju hladan mjesec ili nije.Na najvišoj meteorološkoj postaji u Hrvatskoj,na sjevernovelebitskom Zavižanu, na visini od približno1.600 metara, siječanjska je temperatura -4 °C. UGorskom kotaru temperatura je od -2,5 do -1°C, a uLici od -1,5 do - 0,5 °C. U nizinama središnje Hrvatskei Slavonije tek je malo viša od toga. U Dalmatinskoj jezagori siječanj topao s približno 3,5 °C, u obalnom dijelusjevernog Jadrana otprilike 5 °C, a u Dalmaciji (vanjskiotoci) od 6,5 do 9 °C.Široki je raspon siječanjske temperature na tolikomalom području kao što je to Hrvatska, zar ne? No,za one koji žive u bilo kojem njezinu kutku, siječanj jeuvijek središnja utvrda zime, onakve kakvu im je prirodanamijenila i na kakvu su naviknuti živjeti.Hladnoća koja siječe dah ili sječa drvakumovali nazivu prvog mjeseca u godini?No, srednja mjesečna temperatura je višezanimljiva statističarima nego običnom puku, koji zornijei jače doživljava ugođaje najniže zimske temperature.Mraz, mraz - to je ono od čega zimi ruke zebu, uši bride,a obrazi se crvene. A u iznimno hladnim zimama živa seu toplomjerima može sniziti i podno -30 °C. Dana 13.siječnja 1968. u glasovitom gorskokotarskom "mrazištu"Zalesini ,temperatura je bila -35,2 °C!U takvim okolnostima hladnoća "ledi" i doistasiječe dah. Nije li takva "sječa" kumovala nazivu siječnja?"Sičanj misec od sičenja ima/ svoje ime; to je znanosvima,/ koji građu sikirama ore/ il za vatru drveće obore".Tako je Josip Stjepan Reljković u svom prosvjetiteljskomKućniku, objavljenom 1796. godine u Osijeku, protumačiopodrijetlo imena prvoga mjeseca u godini.Reljković, znači, sa siječnjem i njegovomhladnoćom povezuje sječu drva po okolnim šumama ukoju se upuštaju brižni gospodari. Svrha je toga nekadbila ugrijati domove i staje s blagom, kad bi zbog dugei oštre zime ponestalo drva za ogrjev. No, ipak sepretpostavlja da je ime siječnja nadjenula praksa sječedrva za gradnju, jer hladnoća uništava štetnike skrivene ustablima drveća pa takva drva manje podliježu crvotočinii zato su poželjan građevni materijal.U svakom slučaju, ime siječnja povezano je shladnoćom, a u bliskoj vezi s njom i sa snijegom.Ako nije siječanj u snijegu, teško njivi, vrtu,dolu i brijegu!Mraz i njegove šare na prozorskim staklima,ledenice što vise s krova, snježna brda na kojimauživaju razdragana djeca - idilične su slike povezane sasiječanjskom hladnoćom i snijegom. O nevoljama, ovomzgodom - ni riječi. Uz djecu, hladnoći se i snijegu veselei poljodjelci.Hladnoća će uništiti različite nametnike,štetonosne kukce i druge životinjice, a debeo je snježnipokrivač dobra zaštita poljskim kulturama od štetnogutjecaja vrlo niske temperature zraka. Poljodjelci itekakozaziru od "golomrazice" i "suhomrazice". Debljinasnježnog pokrivača od približno deset centimetara, poduvjetom da je snijeg rastresit i jednolično raspodijeljenpo polju, učinkovita je zaštita ozimim usjevima i od vrlojakoga mraza.Stara međimurska izreka jasno kazuje kakvo jezimsko vrijeme dobro za poljodjelce:"Kaj v januaru odzime poka, to na jesen dobro rodi!"Ako nije tako, e, onda će prije ili poslije nastatinevolje koje će utjecati na plodnost godine. Preživi libilje zimsku studen, možda neće kasnoproljetni mraz.A tko zna što ga čeka u ljeto ili u jesen, prije žetve iliberbe. Jer, ako zima nije kako treba i "Bog zapovijeda",onda će i druga godišnja doba biti neprilična,vremenski uznemirena i čudna. To sigurno neće koristitipoljoprivrednim kulturama, koje su svoj životni ciklustijekom godine uvelike uskladile s uobičajenim klimatskimokolnostima.Poljodjelca na to upozorava iskustvena pučkaizreka:"Ako nije siječanj u snijegu, teško njivi, vrtu, dolui brijegu!" Neznani će pučki meteorolog rado žrtvovatijasnost izreke (zašto će zbog izostanka snijega trpjetibilje na njivama i u vrtovima ?), na račun njezine sažetostii rime ("dol i brijeg" lijepo se rimuju s riječi "snijeg"!). No,razumijemo se zar ne?Pučki proricatelj sve znaU Dalmaciji će pučki vremenar biti malo određeniji.Odgovorit će na neizrečeno pitanje o tomu što će sedogoditi s vremenom ako je siječanj proljetno "ugođen":"Lijepi dani u đenaru, grubo vrime u febraru!" - akozbog lijepa vremena u siječnju od veselja skačeš, zbogružne veljače od žalosti plačeš! Je li to jasnije?Što će nam školovani stručnjaci, prognostičari, kadpučki proricatelj sve zna bolje od njih?Slavonci neće mnogo tratiti vrijeme natumačenja općepoznatih činjenica nego će, na temeljudugogodišnjeg iskustva, samo zaključivati. Nemaju onivremena za mudrovanje! Takvo su svoje mišljenje pretočilii u razigrani bećarac. Evo jednoga iz pera TomislavaKrpana:Preko žita napadalo sniga,sretan baća, nema više briga!Iskustvo je pokazalo, a to potkrijepljuju imeteorološki podaci, da najveća hladnoća običnonastupa tek u drugoj polovici prvog siječanjskogdesetodnevlja. U pučkoj se meteorologiji to običnopovezuje s blagdanom Sveta tri kralja (Bogojavljanje,Vodokršće), 6. siječnja.Hladnoća je katkad toliko jaka (osobito ako seniskoj temperaturi pridruži i vjetar) da zebu i svećenicikoji tada blagoslivljaju domove, polja (radi plodnosti) idrugu imovinu vjernika.U Dalmaciji je kolala izreka: "Vodokršće - i popdršće!", a u Slavoniji ta izreka ima malo drukčiji oblik:"Vodokršće - i pas dršće!"I na kraju, dražesna Domjanićeva pjesmica "Starehiže v snegu":Kak ste mi lepe i bele/ v bunde oblečene cele, / v kapiprek vuh vam je lice,/ kaj vam je zima, starice?HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009. 47

OKO KULTUREHrvatska mlada sopranistica Lana Kos uspješno debitirala napremijeri Verdieve Traviate Slovenskog narodnog gledališta MariborUvijek otvorenavrata suradnji,samo s jedne straneFotozapaŽajVerdi je sa La Traviatom oblikovaojedinstveni tip žene u svomkazalištu, stvarajući snažnusopransku ulogu u kojoj su sveglasovne mogućnosti bogatoiskorištene i prilagođene brojnimnijansama pojedinih psihološkihstanja - od razbuktale strasti iliumilne nježnosti, očajničke boli iliteškog razočaranja sve do tragičnesmrti Violette – a to je bio zahtjevanumjetnički zadatak za mladuumjetnicuZnate li tko je Andro Mitrović? Ako to pitanjepostavite, primjerice, nekom Varaždincu, sumnjamda će vam znati odgovoriti. Pitate li, pak, Osječaninaje li čuo za Andru Mitrovića - također će odgovoritinegativno. U Mariboru će vam i dijete školskog uzrastareći da je to čovjek koji je osnovao Operu i Balet utom gradu, a uz to će vas informirati da se u foajeuSlovenskog narodnog gledališta nalazi tri metra visokabista koju su tom Dubrovčaninu podigli zahvalnimještani grada. Uzalud ćete u Varaždinu tražitibarem neku pločicu u tamošnjem foajeu koja će vasobavijestiti da je taj dubrovački dirigent od postojećegostujuće družine formirao profesionalni teatar, au Osijeku, nakon pet godina mrtvila, početkom 20.stoljeća obnovio tamošnje kazalište. Na žalost, to jenaša loša navada da ne poštujemo svoje velikane.Lana Kos u ulozi Violette48HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009.Mene, međutim, žalosti nešto drugo. Moramse zapitati: zašto nikada do sada nismo ni pokušaliuspostaviti stalne prijateljske odnose s Mariborskomoperom, premda imamo brojnih dobrih razloga za tajodnos. Spomenut ću ih samo nekoliko.Mariborski teatar uskoro obilježava 90.obljetnicu kontinuiranog rada i već dulje vrijemeje među najrenomiranijim teatrima u jugoistočnojEuropi. Čitavo to razdoblje mnogi hrvatski umjetnicinastupali su na njegovoj pozornici, štoviše Mariborčanisu im uvijek široko otvarali vrata suradnje, čak sumnogi započinjali umjetničku karijeri na njihovimdaskama. Spomenut ću ih samo nekoliko: Ante Ivić,Hrid Matić ,Josip Lešaja, Ferdinand Radovan, IvicaTrubić, Nada Siriščević, Vinko Paić, ali i dugogodišnjakostimografkinja Vlasta Hegedušić pa velika balerinaMaja Srbljenović, čija kćerka Valentina Turku i sadapleše. Važna činjenica, koju moram spomenuti, jest daje SNG Maribor, odmah nakon Splitskog HNK koji je bioprvi, svojoj donacijom pomogao osječkom HNK koji jeizgorio u Domovinskom ratu.Lana Kos i svi ansambli oduševili publikuSve to spominjem stoga što su Mariborčani ikrajem studenog 2008. godine, na nedavnoj premijeriTraviate, pružili mogućnost afirmacije jednoj Hrvaticidodijelivši joj naslovnu ulogu Violette. Riječ je o LaniKos, mladoj sopranistici, kojoj je spomenuta uloga čakbila debi.Lana Kos je diplomirala u klasi prof. LidijeHorvat Dunjko, a trenutačno je solistica u Bavarskojdržavnoj operi u Münchenu. Imamo li na umu daje Verdi sa La Traviatom oblikovao jedinstveni tipžene u svom kazalištu, stvarajući snažnu sopranskuulogu u kojoj su sve glasovne mogućnosti bogatoiskorištene i prilagođene brojnim nijansama pojedinihpsiholoških stanja - a od razbuktale strasti ili umilnenježnosti, očajničke boli ili teškog razočaranja sve dotragične smrti Violette, razumljiv nam je umjetničkizadatak pred kojim se našla mlada umjetnica. Valjapriznati da je imala potpunu pomoć redatelja,scenografa i kostimografa Huga de Ane, dirigentaFrancesca Rose, kao i cijelog solističkog ansambla:Irene Petkove, Svetlane Čursine, Mariusa Manea,Roberta Servilea, Matjaža Stopinšeka, Jakija Jurgeca,kao i cijelog orkestra, zbora i baleta SNG Maribor.Stoga nisu neobične ni ovacije koje je dobila Lana Kosi svi ansambli na završetku, uz devet izlazaka predoduševljenu publiku .Nameće se pitanje: kako to da, primjerice,engleski dirigent Simon Robinson koji je prije 30godina došao u Maribor i šef je dirigent tamošnjegorkestra, nikad nije gostovao u zagrebačkom HNK, ajednako tako ni SNG Maribor?Ratko ČangalovićSnimio: Ivan VinovrškiLjudi-pauciPosjećujući ostatke Starog gradaKalnika, uživali smo u besplatnoj predstavisnalažljivosti, okretnosti, izdržljivosti,spretnosti, snazi, hrabrosti virtuoza nastijenama. Njih tridesetak se penjalo,osiguravalo partnere, dogovaralo kako daljepo stijeni, komentiralo… I sve to bez nervoze ilibrzopletosti, što može biti opasno.Uživali smo u tom laganom žamoru,zveckanju karabinera, klinova, zaglavaka iostale penjačke opreme. Nekoliko puta čulisu se i duboki uzdasi kad bi netko od penjačaizgubio hvatišta i poletio u ponor. Ali, samokratko, jer svi su bili osigurani i znali su da ihpartner dobro čuva sa tla.Maksim Miletić

U SVIJETU KNJIGARenato Baretić: „Hotel Grand“Dosjetljivoumrežena pričaMarica Žanetić MalenicaNeobična je priča, koja ide kroz kupleraji pakao do čistilišta starih računa,ispričana na tri razine tako da se dioradnje događa i na jednom književnomblogu i upravo taj blog, čije mogućnostiautora oduševljavaju i od kojih mu seistodobno diže kosa na glavi, omogućiomu je da svoj roman koncipira nasuvremen, neuobičajen i originalan načinU zagrebačkom BP Clubu, 15. prosinca 2008.godine promoviran je novi roman našeg poznatog ipriznatog književnika, kolumniste i novinara RenataBaretića „Hotel Grand“, u izdanju zagrebačke izdavačkekuće Algoritam ( studeni 2008). Knjigu je, uz autora,predstavio Ivo Žanić i urednik Kruno Lokotar. Promocijaje bila garnirana audio premijerom songova Vengo coji PTSP s novog CD-a Žana i Mazgoona, nastalih potrećićanskim tekstovima prvog romana Renata Baretića„Osmi povjerenik“.Tri dana poslije, 18. prosinca, i u Splitu je održanapromocija Baretićeve knjige. Uz autora, koji je pročitaonekoliko ulomaka iz knjige, i urednika K. Lokotara,publici se, na vrlo originalan i neuobičajen način obratioknjiževnik i novinar Ivica Ivanišević. Duhovitom peticijom,u kojoj se obrušava na autora i njegovo djelo, oduševio jepedesetak posjetitelja, koji su došli upoznati se s novimnaslovom najpoznatijeg splitskog Zagrepčanina.Nakon nagradama ovjenčanog „Osmogpovjerenika“ i malo manje popularnog „Pričaj mi o njoj“,ovaj treći roman R. Baretića „Hotel Grand“ zanimljiv je,ne toliko po temi (premda je i ona vrlo intrigantna), kolikoPrigodom promocije nove knjige Renata Baretića, uzautora i urednika K. Lokotara, publici se na vrlo originalani neuobičajen način obratio književnik i novinar IvicaIvaniševićpo konceptu i igri jezikom - bolje reći jezicima i njihovimdijalektima, u kojoj je autor skoro nenadmašan. Pa tako iovdje, malo blaže i čitljivije nego u „Osmom povjereniku“,čitamo dijaloge pisane mješavinom bosanskog,ukrajinskog i hrvatskog jezika, što likovima daje životnosti uvjerljivost koju samo izgovoreno može dati.Radnja je smještena u rane, ratne devedesete ujednom hrvatskom priobalnom gradu, gdje izbjeglica izsusjedne Bosne u tamošnjem hotelu Grand vodi noćniklub, u kojem je prostitucija uključena u radne obvezeplesačica, pretežito uvezenih iz Ukrajine. Što se tamodogađa doznajemo od Filipa, sina voditelja tog unosnogposla, koji tu provodi svoje neobično djetinjstvo. Uz uvijekodsutnog oca i brižnu majku, koja pokušava stvoriti prividnormalnog obiteljskog života, Filip je bio sve samo nesretan i bezbrižan dječak. Petnaest godina poslije vraćase u grad svoje rane mladosti, posjećuje preuređeni hotel,koji mu je nekada bio dom i, svojevrsnom, simboličnomosvetom čovjeku kojeg krivi za smrt svoga oca, pokušavastaviti točku na taj kaotični dio svog života.Gesta građanskog otporaNeobična je priča, koja ide kroz kupleraj i pakaodo čistilišta starih računa, ispričana na tri razine takoda se dio radnje događa i na jednom književnomblogu. Naime, svaki novonapisani dio svog budućegromana autor, koji se potpisuje kao Condoleezo,ubacuje na tuđi blog, odnosno književni blog jednogJulija, koji već ima stalne posjetitelje. Pojavljivanjenovog imena na blogu i njegovih uradaka raspirujeprepisku postojećih likova, ali privlači i nove igrače,koji svojim svakojakim i nepismenim komentarimadaju dodatnu živost i šarolikost. Takvo dosjetljivoumrežavanje priče omogućilo je maštovitomautoru da, kako je sam rekao, iskoristi cijelu lepezumogućnosti koju pruža 'blog', između ostalog, i dačitateljskoj publici ponudi nekoliko varijanta krajaromana:- 'Blog' kao literarno sredstvo nudio mi jemogućnost različitih varijanti zapleta i raspleta tezamagljivanje granica između stvarne i literarne priče. Toje i moja mala gesta građanskog otpora toj novovjekojformi 'blogova', foruma i 'chatova' na koje sam popriličnoalergičan. Naravno da je divno što ljudi mogu komuniciratiu bilo koje doba i s kim god hoće, ali me strašno nerviraanonimnost u kojoj bilo tko o bilo komu može napisati štogod i onda to ubrzo postane relevantna činjenica o kojojse raspravlja, a da nitko ne postavlja pitanje istinitosti, nipriče niti izvora, kaže R. Baretić.Upravo taj blog, čije ga mogućnosti oduševljavajui od kojih mu se istodobno diže kosa na glavi (naravnosamo simbolično), omogućio mu je da svoj romankoncipira na suvremen, neuobičajen i originalan način.Bez bloga čitali bismo tek jednu mračnu krimi priču otraffickingu mladih žena i otužnu obiteljsku pripovijest,koja bi nam teško pala na želudac i stvarala žgaravicudanima poslije. Ovako, bez svoje volje uvučeni u paukovumrežu interneta i sami se priključujemo imaginarnimlikovima i postajemo dio virtualnog svijeta, privlačnogi čudesnog, jednako kao i zastrašujućeg i beznadnog.Nakon tih kraćih izleta, lakše se vraćamo u mrakkupleraja, i autor i mi zajedno s njim.Blogobojaznost R. Baretića najbolje možemoprepoznati u komentaru jednog od blogera koji se javljapod nickom Mateo11. I taj lik, baš kao i autora, nervirajuinternet i forumi, a posebice blogovi, njihov mogućiutjecaj na naše sudbine, njegova anonimnost (kao netkotko 25 godina javno piše pod punim imenom i svatko mezbog toga može prozvati ili tužiti, ne volim blogovskuborbu vjetrenjača sa zamišljenim don Quijoteom – R.B.), kao i nepismenost, odnosno polupismenost i obiljetipfelera koje, zbog spisateljske uvjerljivosti, i sam koristiu dijelovima romana koji se razvijaju na blogu (nisamneki jezični purist, ali ako netko ne zna pisati elementarnihrvatski, a savršeno ispisuje engleske riječi, onda u tomeprepoznajem provincijski kompleks koji me silno ljuti.- R.B.)I ovaj treći roman R. Baretića zaplovio je, s dobrimvjetrom u jedrima, prema svojoj publici. Nedvojbeno je daće je lako pronaći, jer njegova moćna imaginacija, jezičkaumješnost i stilska razigranost to zaslužuju. I za krajspomenimo, i ovom zgodom, onaj dio njegove biografijeu kojem s ponosom naglašava da je muž Maji te otacKatarini i Jakovu. A mi ćemo, također ponosno, naglasitida je Maja naša kolegica zaposlena u PP HE Jug.Mateo11: Pun mi vas je ..... I vas i cijelog interneta,svih tih foruma i blogova i svega.Kako ne kužite u kojuzamku upadate svi skupa? Ako sjedite doma i drljate potipkovnici – ne družite se s familijom, s klincima. Ako stesamci – drljate i ne izlazite van, među ljude, razgovarat,hodat, družit se.Ako drljate besplatno na poslu – ko vamdaje pravo da tražite veću plaću i više za prevoz i topliobrok?Pretvarate se da ste neko ko niste, bilo koga možetepod nickom optužit da je lopov, preljubnik ili peder, i ondase o tome povede ko fol turbo ozbiljna rasprava premda jeriječ o izmišlojtini, a svi čučite iza svojih nickova i pravitese da to niste vi, da ste 16-godišnjakinja željna brutalnogsexa ili umirovljenik fetišiziran na tople lubenice.Ljudi, životnije tipkovnica, uvalili su nam bulšit, zaključavaju nas i nežele nas vani, da mi ne vidimo kako parkiraju na mjestimaza invalidwe, kako ruše stare lijepe kuće i grade ružnenove, dali su nam playground za sve naše frustracije,evo djeco pijeska, evo tobogana i vrtuljaka, svakomemožete….. mater i usrat život, samo ne smijete pisat prosteriječi, jer to mašina odma prepozna i briše.Svaka uščjivagnjida može o bilo kome javno napisat što god oće, i tose može pročitat i u Kuala lumpuru i u Donjoj Lomnici,isti čas, globalizirani smo u povezivosti ali getoizirani unašim radnim sobama, uredima i dnevnim boravcima.Mi čmrljimo za kompjuterima, a život vodi Veliki Brat kojigradi Velike Hotele i Stambeno Poslovne Objekte, makarne zna ni pošteni email poslat.Život je njegov, svijet jenjegov, boli njega, a mi samo kljuckamo po tastaturama imislimo si kak je to baš super.Ljudi, …… smo ako se sutra nepobunimo! ( Hotel Grand, str. 234-235)HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009. 49

Naši izvan HEP-aTatjana Klobučar - Predsjednica Udruge roditelja djece s teškim invaliditetom „Novi dan“Osmjeh djece govori sveSva djeca iz Udruge, uostvarenju njihovih životnihpotreba, potpuno su ovisna oroditeljima i, bez obzira na tošto mnogi od njih ne mogugovoriti, a neki niti čuti– njihov osmjeh govori sve: odoživljaju zajedništva, osjećajupripadnosti i zadovoljstvuUdruga roditelja djece s teškim invaliditetom„Novi dan“ osnovana je prije godinu i pol dana uOsijeku, a predsjednica Udruge je naša kolegicaTatjana Klobučar, zaposlenica Službe za odnoses potrošačima Elektroslavonije Osijek. Udruga jeosnovana zbog činjenice što na području cijeleOsječko-baranjske županije ne postoji niti jednaustanova gdje bi se djeca s teškim invaliditetommogla okupljati i boraviti i time roditeljima olakšatiobavljanje potrebnih svakodnevnih poslova. Budućida najveći broj teško oboljele djece ne možekoristiti vrtić ili školu i ne mogu se igrati sa svojimprijateljima i razviti osjećati pripadnost, jedan odglavnih ciljeva Udruge bila je osigurati primjereniprostor.Prostor kuće u Briješću za 53 obitelji uUdruzi već sada nedovoljanNo, Grad Osijek izišao je ususret Udruzi idarovao joj kuću u Briješću.- Sastajali smo se po stanovima iliugostiteljskim objektima u kojima najčešće nismobili poželjni s djecom u kolicima. No, u veljačiprošle godine dobili smo kuću, koja je bila potpunodevastirana - od instalacija, krovišta, zidova. Jošuvijek je uređujemo uz pomoć dobrih ljudi, a budućida Udruga okuplja 53 obitelji, već je sada taj prostorod 150 četvornih metara nedovoljan, poručuje T.Klobučar.O motivima za osnivanje Udruge ipoteškoćama s kojima se susreću roditelji T.Klobučar kaže:- Udruga je jako važna, jer je teško boriti sesam za prava u takvim specifičnim okolnostima.Za pojedina prava nikad ne bi ni doznali, ali krozkomunikaciju s drugim roditeljima lakše saznajemo50HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009.korisne informacije. Jednako tako, želimo pokazatigrađanima da mi živimo ovdje, da postojimo, dasmo pokraj njih. Ljudi ne razumiju potrebe našedjece i djecu ne mogu shvatiti naš život i ponekinam prigovaraju da stalno nešto tražimo. Ja imporučujem da pokušaju s nama proživjeti 24 sata snašom djecom i tek tada mogu prosuditi tražimo lipuno. Naglašavam da nama nisu teška naša djeca,jer ne bi bila s nama u obitelji . Primjerice, imamo iobitelji poljoprivrednika, čiji posao zahtijeva njihovcjelodnevni angažman, i njihovo je dijete zbrinutou njihovoj kući, što djeci puno znači. U Udruzi smozajedno i sve proživljavamo zajedno. Primjerice,proslavljamo rođendane naše djece, a organiziralismo doček Nove 2009. godine u Briješću, premdanam u tom prostoru još puno toga nedostaje, aliimamo krov nad glavom i topli prostor. Djeca su bilaoduševljena.Teško uskladive potrebe djece i radne idruge obveze roditeljaSvakom roditelju najvažnije je zdravlje njihovedjece. Ako je to uskraćeno, roditelji čine sve što jemoguće kako bi djeci, ali i roditeljima o kojima oviseoboljela djeca, omogućili život dostojan čovjeku. Stim ciljem je Udruga i utemeljena.- Potvrda da je Udruga opravdala cilj bila bikada bi se ujutro probudili i znali da je pred nama jošjedan novi dan u životu, ali da će taj novi dan našemdjetetu biti ispunjen. To bi značilo da će po to dijetedoći kombi koji će ga odvesti u, za njega, primjerendnevni boravak, gdje će biti i okupan i nahranjen iprimiti terapiju i gdje će biti sa svojim prijateljima.I igrati se, jer i samo bacanje kockica sa stola njimaje terapija i zadovoljstvo. Tada bi i roditelji mogli,primjerice, otići k zubaru, liječniku ili na posao.Mnogi roditelji teško mogu usklađivati radne i drugeobveze i brigu za bolesno dijete, ako žele da im dijeteostane u obitelji, kaže T. Klobučar.T. Klobučar u HEP-u radi 20 godina, a njen jesin petnaestogodišnjak.- Nakon rođenja sina i prihvaćanja njegovedijagnoze, u početku mi je bilo teško raditi. Ne zbogposla, nego stoga što smo za čuvanje djeteta stalnomijenjali tete, bake… Bila sam na poslu, ali uz brojnepozive osoba koje su bile uz dijete i moje pozive zbogbrige je li sve u redu. O lijepim i ružnim iskustvimas čuvanjem i njegom djeteta uz angažiranje nekihstranih osoba mogla bih napisati cijelu knjigu.Međutim, sve sam izdržala i radim zahvaljujućivelikoj potpori kolega i razumijevanje rukovoditeljau Elektroslavoniji. Oni su mi davali snagu da izdržim.Volim svoj posao i ljude s kojima radim u izravnomkontaktu, jer radim u prostoriji za potrošače u UliciCara Hadrijana. Unatoč neprospavanim noćimazbog bolova mog djeteta, ovdje napunim „baterije“,jer ljudi su ti koji me drže u životu - na poslu i uUdruzi. Kontakt uz osmjeh te zadovoljstvo akosam mogla pomoći nekoj baki ili studentu, za menesu neprocjenjive vrijednosti, objašnjava nam T.Klobučar.Naglasimo da su sva djeca iz Udruge, uostvarenju njihovih životnih potreba, potpunoovisna o roditeljima. Bez obzira na to što mnogiod njih ne mogu govoriti, a neki niti čuti – njihovosmjeh govori sve. Osmjeh pokazuje njihov doživljajzajedništva, osjećaj pripadnosti i zadovoljstva.Zahvaljujući Udruzi „Novi dan“, uz osmjeh njihovedjece i roditelji su zadovoljniji.Denis Karnaš

Nadarena djecaBorna Vlašić, kartingBorna uuvaženomdruštvuhrvatskiholimpijskihšportašaBorna u svoj pili- MS Kart Rotax , DD2, 125 kubika,34 KS, 100 kgBorna i Lea djeca su naših kolega iz HEP-a d.d.Jasne i Darka Vlašića.Oboje su vrlo rano započeli pokazivati zamjetnesklonosti i talente za adrenalinske aktivnosti - Bornaza karting, a Lea za akrobatski rock 'n' roll.Jedan posjet luna parku prije šest godinaje Bornu, danas petnaestogodišnjaka, usmjeriloka vožnji kartinga, a karting je prva stuba uprofesionalnom bavljenju automobilizmom iličak vožnji formule. Uz veliku potporu svojihroditelja, osobito oca koji je i sam ljubitelj automotošportova, Borna je ubrzo dobio svoj kartingi započeo s natjecanjima kao član Auto i kartingkluba Podravina. Brzo su stigli i zapaženi rezultati.Prva ekshibicijska vožnja kartinga uHrvatskoj - u Samoboru 1961.No, doznajmo ukratko o kakvom je športuriječ. Prvi pokušaji izrade kartinga sežu u godineposlije Drugog svjetskog rata. Budući da 1947.godine nije više bilo ratnih operacija, a u američkimpilotskim bazama bilo je dovoljno stručnih ljudi,alata i materijala za izradu prvih malih vozilapogonjenih motorima, najčešće kosilica. Ta vozila subila preteča kartinga. Najčešće su služila za zabavui vožnju između hangara na aviopistama. Kartingse postupno razvijao tijekom idućeg desetljeća, aodržavanjem prve ekshibicijska vožnje kartinga uBorna s osvojenim odličjimaSamoboru 1961. godine konačno dolazi i u našekrajeve. Godinu dana kasnije održana je prvaMeđunarodna karting utrka u Zagrebu.Lijepi rezultati u Hrvatskoj i inozemstvuKartinge međusobno razlikuje vrsta motora(dvotaktni ili četverotaktni ), snaga motora kojavarira od 4.5 KS do 45 KS te ima li vozilo mjenjačili nema. Kako nam je Borna objasnio, prosječnautrka traje između 12 i 15 minuta, a sastoji se od 15krugova. Maksimalna brzina koju karting razvija ukategoriji u kojoj se Borna trenutačno natječe iznosivrtoglavih 140 km/h, dok je prosječna brzina utrke80 km/h. I to je, također, doista velika brzina uzme lise u obzir da je riječ o jako zavojitim stazama.Za vožnju u takvim uvjetima potrebna jeiznimna koncentracija i vještina koju Borna brusitrenirajući najčešće vikendima na stazama u NovomMarofu, Čakovcu ili Virovitici i to u razdoblju odožujka do studenog, koliko traje karting sezona.Uz brojna osvojena najviša mjesta nanatjecanjima, posebno su vrijedni naslovi drugogmjesta u Hrvatskoj u klasi Rotax junior te četvrtomjesto na ciklusu utrka regionalnog karaktera podnazivom Sportstil Crocup. U okviru tog natjecanja,uz Hrvatsku, sudjelovali su kartingaši iz Slovenijei Italije. Borna je 2006. godine bio i prvak GradaZagreba, u klasi Minikart.Borna je brojna prva i druga mjesta osvajaona natjecanjima i izvan Hrvatske – u Cividaleu(Italija), Beogradu, Banja Luci i u slovenskimgradovima. Spomenimo i to da je, zahvaljujućinjegovim rezultatima, uvršten u uvaženo društvohrvatskih olimpijskih športaša.Pohađa MIOC, priželjkuje budućnost uzneku varijantu automobilizmaU Hrvatskoj je karting, na žalost, još uvijekrazmjerno neafirmirani šport te zbog potrebneopreme i sustava natjecanja poprilično skup. Usezoni se održava 12 utrka, a uz startninu, trening imijenjanje guma - svaka stoji točno 200 eura. Prijevozi nepredviđeni troškovi (oštećenja karoserije ili kvarovimotora) dodatni su izdaci. Ako tomu pridodamo cijenukartinga koji odgovara Borninim uspjesima i uzrastuveću od pet tisuća eura, računica je jasna. Premdaje kao odličan učenik bez problema upisao uglednuzagrebačku gimnaziju MIOC, svoju budućnost Bornavidi u nekoj varijanti automobilizma. Dakako, biti nabilo koji način uključen u svijet formula krajnji mu jecilj, ali ne bi se protivio niti karijeri vrhunskog vozačatrkaćih automobila, kazao je sa smiješkom na licu.Borna ima više trofeja nego godina, štosvjedoči o njegovom talentu koji bi se uz pomoćsponzora mogao odgovarajuće razvijati. Šteta jetakvom talentu i discipliniranim mladiću ne pružitiprigodu za stasanje u vrhunskog vozača. Tko zna,možda jednog dana i formule.Lea Vlašić – rock 'n' rollPles, pjesma,glasovir…Lea i njen partner Filip poziraju kao dosadašnji vice prvaciHrvatskeBornina sestra Lea ima tek deset godina, aveć se potpunom dječjom ozbiljnošću posvetilaakrobatskom rock 'n' rollu. Dvije godine tri putatjedno vrijedno trenira u Akrobatskom rock 'n'roll klubu Panda sa svojim partnerom Filipom.Natjecanja traju čitave godine, osim ljeti kada jestanka.Lea i njen partner su u velikoj konkurenciji odpribližno čak 70 parova u kategoriji Mlađi juniori2, u dosadašnjem natjecanju koje je još u tijeku,ostvarili dosad najbolji rezultat – drže drugo mjestou Hrvatskoj.Uz ples, Lea stigne pjevati u dječjem zboruStepinčevi mališani, a pohađa i glazbenu školu,smjer glasovir.Osim svega toga, Borna i njegova sestraLea zakoračili su u svijet propagandnih poruka, au svojim spotovima angažirale su ih tvrtke Ledo,Kraš, INA, Dukat, Mc Donalds…a Borna je isprobaoi pravi filmski svijet kao statist u više hrvatskihfilmova.ODRICANJA OKRUNJENA USPJESIMAZa natprosječne uspjehe djece, zacijelo,velike zasluge pripadaju roditeljima. Tko je toprošao, najbolje mu je poznato. Stoga pitamoBorninog i Leinog oca, koji je ipak više angažiranuz Bornin muški šport, kako sve to uspijevapratiti - vremenski i financijski? Uz skromnoslijeganje ramenima, ali pogledom prepoznatljivogroditeljskog ponosa, kao da se i sam čudi pa kaže:- Doista ne znam kako, ali se snalazimo.Supruga je preuzela na sebe obiteljsku infrastrukturu- kuhanje, pranje, peglanje… a ja razvozim natreninge i natjecanja i sudjelujem u tehničkimdijelovima čitave priče.Očito, bez velikih odricanja i roditelja (sjetimose Kostelića!), vrhunski rezultati talentirane djecenajčešće izostaju. No, zar za roditelje ima većegzadovoljstva od uspjeha njihove djece?Tomislav ŠnidarićHEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009. 51

Naši izvan HEP-aMuška klapa ElektroprijenosNovi CD za prvodesetljeće klapske pjesmeOd nepoznate klape, rođene pod okriljemsplitskog PrP-a, u gradu koji obiluje klapama, do većprepoznate i nagrađivanje klape kakva je postalamuška klapa Elektroprijenos, prošlo je skoro desetljeće.Godina od koje smo se nedavno oprostili bila je zanjih vrlo uspješna i znakovita te ih na najbolji načinpripremila za ovu jubilarnu, u kojoj ih očekuje isnimanje i izdavanje novog samostalnog CD-a, drugogpo redu.Tako su u svibnju 2008. godine na susretu klapa,povodom splitskog blagdana Sudamja, s pjesmamaPjevači muške klape Elektroprijenos osobito su bilizaposleni u predblagdansko vrijeme, a u ovj jubilarnojgodini očekuje ih snimanje i izdavanje novog samostalnogCD-a, drugog po reduLipo ime i Pruž' desnicu ruku svoju i u konkurencijidvanaestak sudionika pobrali najbolje kritike glazbenogkritičara Igora Brešana. Sudjelovali su i na prigodnimmanifestacijama u gradu tih dana, posebice na Pjaci,gdje su pjesmom darivali i ministra kulture BožuBiškupića dok je u staroj Vijećnici otvarao izložbugrafika, koje je darivao Gradu Splitu. Ni otvaranjeSplitskog ljeta nije prošlo bez njih. Uljepšali su gasvojom pjesmom prigodom otvorenja izložbe našegpoznatog slikara Matka Trebotića.Srebrni grb – prvo međunarodno priznanjeProšla godina ih je prvi put odvela i izvanHrvatske, na međunarodni festival klapa koji se,početkom srpnja, održao u Crnoj Gori. Tu su se, osimSlovenije, predstavila pjevačka amaterska društva izsvih dijelova bivše države. Iz Perasta, slikovitog gradićapomoraca u srcu Boke kotorske, vratili su se okićeniSrebrnim grbom.Krajem studenog prošle godine ponovno su došliu Zagreb, gdje ih je čekao najveći izazov do sada. Stamburaškim orkestrom HRT-a i ženskim zborom Trešnjesnimali su pjesme koje će biti objavljene na CD-u uzknjigu o vinima, koju priprema Božo Potočnik - voditeljprojekta, za domaće i englesko tržište. Ovako pitkoj temisvoj doprinos dali su s tri nazdravičarske pjesme: Kolikokaplic toliko let, Lastovska zdravica i Sada svi u skupi(splitska). Kako se snažni i dobri muški glasovi dalekočuju, tijekom boravka u Zagrebu snimili su i dvije pjesme(Otvor' vilo tu ponistru i Plavi putovi mora) za popularnutv-emisiju Svirci moji, koja je emitirana u ovogodišnjimsiječanjskim terminima.Predblagdansko vrijeme svim splitskim klapama,pa tako i Elektroprijenosu, donese pokoju gažu. Takosu oni, 21. prosinca prošle godine, održali Božićnikoncert u splitskoj crkvi Sv. Dominika, gdje su nastupilisa ženskom klapom Ardura. Među trinaestak pjesama,koje su izveli, mogle su se čuti: Zdravo Marija, Božemilostivi, Tebi pjevam, ali i Galeb i ja, Plavi putovi mora,Lipo ime... Koncert su završili prigodnim blagdanskimpjesmama kao što su Veseli se majko Božja i U sve vrimegodišta, koju su otpjevali zajedno s klapom Ardura, skojom ih spaja zajednički umjetnički voditelj, prof. JureŠaban-Stanić.Nakon toga su se prvi tenor (Teo Dujmović), drugitenori (Siniša Dujmović i J. Šaban- Stanić), baritoni (IvicaVilibić, Dragutin Pezelj, Boris Kostović i Nikša Uzinić) tebasovi (Tomislav Akrap, Dinko Roguljić i Damir Bumber)opustili i svoja grla vježbali neobvezno, u blagdanskomštimungu u krugu svojih obitelji.Uvijek, pa i ovom prigodom, naglašavaju svojuzahvalnost voditelju Juri, koji je s njima od 2005. godine,kao i svima onima koji im na bilo koji način izlaze ususreti pomažu, posebno Matku Utrobičiću, svom članu naprivremenom radu u Zagrebu, kao i rukovodnom timumatičnog područja, bez čijeg razumijevanja se njihovaklapska pjesma ne bi tako daleko čula.Jubilarci naši, bacite se na posao. Vaš novi CDočekujemo s nestrpljenjem.Marica Žanetić MalenicaLav Grgurević - kolekcionar knjiga i Željko Butjer - pčelarOpojnost knjigama i medomPoslovnu 2008. godinu uspješno su završila idvojica naših hobista, koje smo predstavili u brojevimaHEP Vjesnika iz prethodnih godina. Zato ćemo o njihovimzadnjim pothvatima samo ukratko i doista informativno.Kao zanimljivost njihova zajedničkog nazivnika mogli biizdvojiti poslove koje obavljaju na radnom mjestu. Naime,obojica su vozači i obojica vrlo učinkovito uspijevajuzamijeniti benzin nekim drugim mirisima. Jedan se opajamirisom starih knjiga, a drugi meda i medenih uradaka.Stranice pune zanimljivostiOvaj prvi, Lav Grgurević iz splitske Elektrodalmacije,odlučio je nakon punih 15 godina i dviju selidbi bogatezbirke svojih knjiga, napustiti i zatvoriti prostore svogaZbirka knjiga Lava Grgurevića dok je još ispunjavalaprostorije antikvarijata52HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009.antikvarijata zvanog Libar i preseliti zbirke na Internet.Uz stručnu potporu i kreativnu pomoć kolege i netstručnjaka Nardija Nardellija, danas ih možete pronaći naadresi: http://www.ex-libar.com i na ovom mjestu pronaćiveć nekoliko uređenih antikvarnih područja, primjerice,Dalmatiku sa 76 izložaka, Raritete sa stotinu i Zemljopissa 69 primjeraka.Ostala područja obuhvaćaju stare karte i vedute,vodiče, knjige iz različitih znanstvenih područja, knjigeo povijesti umjetnosti i još mnoge druge od 3.000primjeraka bogate zbirke. Prema mišljenju obojicenaših spomenutih kolega, te će stranice biti prepunezanimljivosti.Med na Brončanoj žliciNaš drugi hobist – Željko Butjer iz dubrovačkogElektrojuga odabrao je još zdraviji hobi. Nakonosmosatnog druženja s gasom i kočnicama, odlazi nazelenilo svog pašnjaka u Komolcu i među svoje pčele,koje su mu već nekoliko puta priskrbile brojne nagrade,diplome i medalje. I dok s jeseni i zime košnice snivaju,naš kolega je neizostavni sudionik brojnih manifestacija.Tako je krajem prošle godine, na Danima medau Hrvatskoj u Osijeku gdje se, između iznimno velikogbroja predstavljača ovog prirodnog eliksira, ocjenjivalakvaliteta meda i njegovih proizvoda - naš kolega osvojioje Brončanu žlicu. I dok je ranijih godina tu titulu dobiozbog izvrsnosti meda od kadulje, koja je upravo na ovimjužnim livadama najbolja i najaromatičnija, ove je godinenagrađen za cvjetni med, točnije za cijeli buket našihŽeljko Butjer sa svojim pčelamajužnih livada. I još nas je nešto naš pčelar naučio: pčele suženskog roda i nježnost je njihov najbolji pokretač.Mi im želimo i u ovoj godini jednaku količinuustrajnosti.Veročka Garber

Naši izvan HEP-aDenis Fistanić - fotografZnalac od okaVeročka GarberDenis Fistanić ponosno pozira pokraj svojih umjetničkihdjelaGolubi uhvaćeni u tajnom razgovoruOtvorenje izložbe privuklo je veliki broj znatiželjnikaLovačkom mirnoćom istrpljivošću, iščekujući da muodabrani komadić obzorapoprimi upravo onakvu bojui obris kako je zamislio, DenisFistanić je bilježio i stvarao svojenajdraže fotografijeNa spomen Omiša većina će ljudi ponajprijepomisliti na tamošnji Festival i male intimne pjaceteispunjene pjesmom. Moja osobna asocijacijauvijek je kolažnog tipa, sastavljena od jedinstveneljepote dodira kamena i vode, obogaćena ljudima,prvenstveno članovima moje hepovske obitelji, kojitom i takvom okolišu, na samo njima svojstven načinudahnjuju dušu. Jer, nigdje dosad nisam susrela natako malom prostoru, kao što je u našem slučajuomiški Pogon splitske Elektrodalmacije, toliko punodarovitih zaljubljenika u fotografiju. Kao da suprostor i podneblje uvjetovali i iznjedrili upravo takveljude koji će ih na najljepši način znati oprostoritipjesmom, slikom ili riječju…, ljude koji imaju onoosobito duhovno oko što ljepotu prepoznaje i darujejoj novu dimenziju te koji je uspijevaju prenijeti svimanama i razmaziti nas u guštanju. Pa se tako vjekovnostablo ljepote grana, raspupava i rađa novimljepotama.Denisovi radovi među najboljima nasvijetuNekolicinu naših kreativnih hobista upoznalismo i na ovim stranicama, a o nekima smo pisali ipo nekoliko puta. Jedan od takvih je i Denis Fistanić,tehničar u pogonskom Odjelu održavanja, kojije krajem studenog prošle godine održao i svojudrugu samostalnu izložbu fotografija. Onom prvom,nazvanom Iznad Omiša, od čijeg je održavanja prošloveć pet godina i koja je bila u cijelosti tematska,Denis nas je upoznao sa svojim pogledom na voljenigrad iz zraka. Nakon nje, ipak, nije mirovao, negoje svojim radovima sudjelovao u brojnim skupnimizložbama te ih objavljivao u nizu časopisa, knjiga,internetskih stanica te svjetskih izložbi. A kako jegrafički dizajn još jedan od njegovih hobija, ako setako može nazvati ono što pomaže našoj financijskojneovisnosti, vrijedno je spomenuti da su mu radoviuvršteni među najbolje svjetske radove u ArtShow 6u izdanju Corel Canada.Usporedo, ponekad satima ili čak danima,lovačkom mirnoćom i strpljivošću, iščekujući da muodabrani komadić obzora poprimi upravo onakvuboju i obris kako zamislio, Denis je bilježio i stvarao,kako kaže, svoje najdraže fotografije. Skupljene i ovlastitu trošku tiskane u New Yorku te, po prvi put, unašoj zemlji obrađene su na izniman način i na krajupostavljene na platno i impregnirane četverostrukomzaštitom, čime je u potpunosti izbjegnuta svakamogućnost kemijskih utjecaja i budućih promjena nafotografijama. Također je sam, ali uz svesrdnu pomoćprijatelja Stipe i supruge Marine, izradio i obojiookvire te na kraju i organizirao spomenutu izložbu uomiškom Gradskom muzeju.Nadahnuće u vodiU nazočnosti velikog broja kolega, prijateljai sugrađana te nakon uvodne riječi kustosaMuzeja prof. Ante Novakovića, izložbu je otvoriogradonačelnik prof. Ivan Škaričić. Taj su događajzabilježili brojni mediji, a prilog Radio Splita mogli sučuti i naši iseljenici.- Svi moji motivi nastali su u gradu i okolici ioni su moje viđenje, moj doživljaj, moj pokušaj da ih„uhvatim“ i očuvam. Sve je vezano za vodu i oko nje,refleksije mora, rijeke, odrazi nastali u kapima kiše...Ničega na njima nema „umjetnog“, nikakvih doradai obrada u foto shopovima i sličnom. Fotografije nisuniti izrezane, takve su kakve su, potpuno prirodne,rekao nam je D. Fistanić, naglašavajući da je ovaizložba prodajna, da je većina radova već našla svojeboravišno mjesto, a da će mu taj novac pomoćiu pokriću troškova i daljnjem ulaganju, dakako,u fotografiju. U Muzeju smo zatekli i njegovunasmijanu suprugu punu dobre volje koja je, zbogvelikog zanimanja javnosti (čak i organiziranogposjeta školske djece) te potrebe da se trajanjeizložbe produlji, bila prisiljena uskakati na čuvarskommjestu.Ono što sam vidjela na muzejskim zidovimabila je koloristička rapsodija potpuno usklađenekompozicije, sastavljena od svjetlosti i odraza, Suncau zalazu ili broda, cvijeta prije dolaska vjetra, ptice ilileptira nakon leta, neba što ga oblaci napuštaju...Doživljaj razigrane mirnoće. Uhvaćenineponovljivi trenutak koji će se promijeniti u treptajuoka.Istinski iluministNaš daroviti i još uvijek mladi kolega najavioje putovanje ove izložbe u Šibenik i Split. Mise pridružujemo splitskom pjesniku i novinaruJakši Fiamengu, koji je u predgovoru prigodnepromidžbene knjižice, između ostalih lijepo sročenihzapažanja, napisao i sljedeće:- Denis Fistanić je jedan od istinskih iluminista,gotovo vizionara, znalac koji se razumije u naukod oka, u taj veliki mikrokozmos u kojem stvarnoi fiktivno, realno i onirično, ali uvijek u vizualnompravorjeku kamere, jedno drugome posuđujeenergiju, toplinu i ljepotu te zajedno postižu zrcalnukristalizaciju života oko nas, dakle i u nama.HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009. 53

Život je uvijek lijepFranjo Vidaković, umirovljenik PrP ZagrebU struci se, još uvijek,dobro snalazimPosebno sam ponosan naposlove razvoja, pripreme,projektiranja i izgradnje vodova110, 220 i 400 kV za prijenoselektrične energije u našojzemlji, kao i interkonekcijskihveza sa susjednim državamaDeset godina nakon odlaska u mirovinu, našbivši kolega prijenosaš Franjo Vidaković pojaviose na ovogodišnjem 8. simpoziju HRO CIGRÉ uCavtatu kao koautor stručne knjige „Projektiranje,građenje i održavanje dalekovoda“, čija se promocijaodržala tijekom sponzorskog predstavljanja tvrtkeDalekovod. Pritajen, dugogodišnji rad, upornost ibogato iskustvo iz područja prijenosne djelatnosti,kojima se može podičiti tek mali broj naših kolega,omogućili su F. Vidakoviću da, u suradnji s mlađimkolegom Gordanom Miroševićem, sadašnjim ibudućim naraštajima prijenosaša ostavi dragocjenipriručnik, a studentima energetike i jedan odudžbenika iz kojih se uče ona konkretna, u praksiprimjenljiva znanja.O knjizi pišemo u posebnoj rubrici, a u ovojŽivot je uvijek lijep, namijenjenoj umirovljenicima- uz čašicu razgovora upoznajemo našegF. Vidakovića.U PRIJENOSNOJ DJELATNOSTI TRI I POLDESETLJEĆANakon završene srednje tehničke škole,svoje prve radne zadatke na izradi projekata uprogramu opće elektrifikacije pedesetih godinaprošlog stoljeća F. Vidaković dobio je 1954. godine54HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009.u tvrtki Dalekovod, gdje se zadržao pet godina.Potom je nastavio školovanje na zagrebačkomElektrotehničkom fakultetu te se, s diplomominženjera, 1964. godine zapošljava u HEP-u. Tri ipol desetljeća poslom je bio vezan uz prijenosnudjelatnost kao energetičar, projektant i nadzorniinženjer na projektima i izgradnji. Umirovljenje 1998. godine s mjesta rukovoditelja Odjelapripreme i izgradnje visokonaponskih postrojenja idalekovoda.- Posebno sam ponosan na poslove razvoja,pripreme, projektiranja i izgradnje vodova 110, 220 i400 kV za prijenos električne energije u našoj zemlji,kao i interkonekcijskih veza sa susjednim državama(Slovenija, Mađarska, BiH). Bio sam i član Stručnogtima za tipizaciju dalekovoda 110 kV te sam vodioprogram tipizacije transformatorskih stanica 110/x kV.Sudjelovao sam u radu niza simpozija, stručnihsavjetovanja i seminara prezentirajući referate,elaborate i studije iz područja kojima sam se bavio.OD MATERIJALA ZA SEMINAR DO STRUČNEKNJIGE I UDŽBENIKAA onda mirovina, prekretnica koju neki doživekao težak udarac, drugi pak kao početak ostatkaživota u kojem treba još puno toga urediti, započetii završiti, kako u stručnom tako i u privatnomživotu. Franjo je, nedvojbeno, od onih drugih paje odgovorno radno mjesto u HEP-u zamijeniopovećanom aktivnošću u Elektrotehničkom društvuZagreb, čiji je član skoro od osnutka, a to je višeod 50 godina. U takvom tehničkom okruženju jei rođena ideja za knjigu o dalekovodima. Naime,među seminarima za stručne ispite, kao i onima zaprikupljanje godišnjih inženjerskih bodova, nalazise i onaj o projektiranju, građenju i održavanjudalekovoda, koji je Franjo osmislio i kojeg vodi.Materijal, pripremljen za taj seminar bio je dobrapodloga za jedan opsežniji priručnik. Franjinavizija, znanje, iskustvo i prije svega upornost, ukombinaciji sa znanjem i aktualnim iskustvimaGordana Miroševića, nakon godine danaintenzivnog rada dali su rezultat kojim se obojicamogu podičiti:- Cijelo vrijeme se družim sa strukom, u njojse dobro snalazim i osjećam k'o riba u vodi papremda nisam baš posebno sklon pisanju, znanjemi je davalo određenu sigurnost i odvažnost da seupustim u taj zahtjevan pothvat, kaže F. Vidaković idodaje da je potpuno zadovoljan rezultatom, s timda je zakonsku regulativu, koja je podložna čestimpromjenama, vrlo teško zarobiti među koricama bilokojeg pisanog materijala.Dobro zdravlje, stalna fizička imentalna aktivnost – formula lijepogživotaPremda je radno aktivniji od mnogih mlađihkolega, on se ipak ne odriče svog penzionerskogstatusa. Dapače, i među umirovljenicima uspješnonalazi svoje mjesto i svoja zaduženja. Tako je prijepola godine izabran za predsjednika Podružniceumirovljenika Elektroprijenosa, koja broji više od130 članova. Sudeći prema programu koji ostvaruju,vrlo su pokretljivi i živahni. Ako pozorno prelistamonaš HEP vjesnik, često ćemo se susresti s prilozimao njihovim izletima, koje potpisuje F. Vidaković.Tako su nedavno posjetili Dubrovnik, prije togaIstru, Slavoniju, Kornate, Ravne kotare..., a jesen jerezervirana za jednodnevne izlete po Hrvatskomzagorju.I to nije sve. Neiscrpna vitalnost omogućujeF. Vidakoviću i brojne druge životne radosti. Uvikendici u okolici Zagreba ljeti provodi vrijemeokružen mirom i blagodatima prirode koje pružaonima koji s njom surađuju razumno, strpljivo,znalački i s veseljem. U voćnjaku, vrtu i ružičnjakustalno se nešto treba odraditi, ako ništa drugo,barem živicu potkresati. Kada vrijeme dopušta,rado prošeta šumom i skuplja gljive. Raspoznajepedesetak vrsta pa nema straha da će neka ludaraili muhara zalutati među onima jestivima. A da sumu planine i u osmom desetljeću još uvijek izazovpotvrđuje činjenica da ljeti planinari, a zimi skija.Da, dobro ste pročitali. To nije ništa čudno za onogatko ima licencu učitelja skijanja.Priča o Franji ne bi bila cjelovita da u njoj nespomenemo još nekoliko osoba koji njemu životznače. Uz brižnu suprugu, to je kćerka jedinica kojaje, na tatin ponos, također energetičarka. Ona muje podarila unuku Martinu i unuka Ota, koji su muposebna radost i zadovoljstvo.- Zdravlje me služi, stalno sam fizički aktivan,održavam kondiciju i, što reći, nego daj Bože da jetako što dulje!Život može doista biti - uvijek lijep.Marica Žanetić Malenica

NAŠI IZVAN HEP-aAndrej Antolić, strijelac iz Pogon Osijek HEP ToplinarstvaUvijek u žurbi i uvijeknasmiješeni snajperistLjerka BobalićSnimio: Boris ŠpeharOsim odličnih rezultata zastreljačku ekipu "Metak"Policijskoga kluba u Osijeku,A. Antolić se bavi i kuglanjem,fitnesom, bio je vrlo uspješandizač utega, a sve to mu pomažeda bude kao vrstan snajperist -hladan, pronicljiv i odlučan, da imaizvrsnu sposobnost promatranjai kamufliranja, dobru i vještupokretljivost te fizičku kondiciju iizdržljivostUvijek u žurbi i uvijek nasmiješen – to je ukratkoAndrej Antolić. To je jedan od razloga zbog čega ga jedobro malo bolje upoznati. Za drugo su se pobrinulisjajni rezultati koje postiže za streljačku ekipu "Metak"Policijskoga kluba u Osijeku, a i činjenica da je - snajperist.Andrej u HEP-u radi već 16 godina i započeo jekao pomoćni radnik osječkog TE-TO-a. Na radno mjestodostavljača Pogona Osijek HEP Toplinarstva prešaoje nakon pogoršanja zdravstvenog stanja i ugradnjeumjetnoga koljena, što je posljedica ranjavanja uDomovinskome ratu. Tu se i zadržao, a ima i diplomuprofesionalnoga vozača teških motornih vozila. Pripadnikprofesionalne jedinice oružanih snaga Republike Hrvatskepostao je u 18. godini, a borio se na svim ratištima- od Vukovara do Osijeka te bio tri puta ranjen. Prviput u lakat u Vukovaru, potom granatom u lice u Tenjina prvoj crti bojišnice, a treći puta u proboju za Seleš(mjesto iza Antunovca koje je okupirala JNA), kada muje tromblonska mina doslovce otkinula koljeno. Zbogmladosti i uz pomoć rehabilitacije, ponovno je, kaže,čvrsto stao na svoje noge.Član je HVIDRA-e Osijek kao hrvatski ratnivojni invalid, Udruge branitelja Domovinskoga rata ipredsjednik Ogranka Toplana Udruge hrvatskih braniteljaHEP-a. Andrej je, spomenimo, hepovsko dijete - njegovpokojni otac Franjo Antolić radio je kao dispečer uElektroslavoniji Osijek tri i pol desetljeća.SNAJPER JE IZABRAO MENEOpisujući kako je sve započelo, naglašava da jesnajper izabrao njega, a ne obrnuto.- Započelo je još u JNA. Nakon temeljne obuke,poslali su me na specijalističku, taktičku obuku. Zasnajperista sam odabran pri selekciji prigodom provjerepsihofizičkog stanja, u vrijeme praktične i teorijske obuke.Dok su me obučavali na metu, imao sam jaku motivaciju,sve dok mi nisu stavili lutku u obliku čovjeka ispredoptičkog ciljnika. U tom trenutku sam se zapitao - zašto ja?Nisam znao odgovor. Tijekom Domovinskog rata, ja sampotražio njega - M 76. Zašto? Najprecizniji je od pješačkogvojnog naoružanja koje sam koristio u JNA. Ima optičkiciljnik s osvijetljenom končanicom i noćni optički ciljnik, as njim sam najviše mogao pridonijeti obrani suverenitetaRepublike Hrvatske, naglašava Andrej.Kao dobar poznavatelj oružja, Andrej se ne slažes tvrdnjom da samo muškarci vole oružje. Kaže da je toindividualno, potkrepljujući podacima o ženama koje suse naoružavale u velikom broju u Domovinskom ratu, anastavile su trenirati u streljačkim klubovima.Za sve one koji bi, jednog dana, željeli postatisnajperisti ili biti vlasnici oružja Andrej daje upute:- Za vojne i policijske snajperiste treba, prijesvega, zadovoljiti na liječničkom pregledu, procjenipsihofizičkoga stanja te obuci teorijske i praktičnenastave. Potom se ponovno provodi selekcija. Za civilnobavljenje streljaštvom postoji rigorozan protokol, koji samprošao i ja te posjedujem dozvolu za držanje i nošenjeoružja. Potrebna je potvrda o nekažnjavanju, ne smije bitipokrenut sudski postupak protiv podnositelja zahtjeva,treba preslika liječničkoga kartona i izjava liječnika općeprakse da podnositelj zahtjeva nije nikad psihijatrijskiliječen. Potrebno je obaviti specijalistički liječničkipregled u ovlaštenoj ustanovi medine rada, u policijipodnijeti zahtjev za nabavu oružja, predati dokumentena odobrenje, proći sigurnosnu provjeru uz razgovor spolicajcem. Nakon toga, ako su ispunjene sve zakonskenorme, dobije se službeni dokument za nabavu oružja.Zanima nas koje su temeljne odlike snajperista očemu Andrej kaže:- Uz posebnu psihičku pripremu, snajperist morabiti hladan, pronicljiv, odlučan, imati izvrsnu sposobnostpromatranja, dobru i vještu pokretljivost, sposobnost zakamuflažu, fizičku kondiciju i izdržljivost zbog nošenjapuške, municije, prelazaka preko najtežih terena…PROBLEM NAŠIH ULICA NIJE U ORUŽJU, NEGOLJUDIMA KOJI GA NELEGALNO POSJEDUJUS obzirom na česte oružane sukobe na ulicamagradova u Hrvatskoj ili ispred kojekakvih noćnih klubova,Andrej naglašava da nije problem u oružju, nego ljudimakoji ga nelegalno posjeduju te predlaže:- Koordiniranim policijskim akcijama bi oružanesukobe trebalo riješiti na razini države. Ispred klubovavalja pregledavati prijevozna sredstva, stvari i ljude kojiulaze u klub. Bilo bi dobro proširiti pregled detektorimaoko klubova zbog skrivanja oružja. Zakonom bi trebaloobvezati vlasnike lokala na unajmljivanje licenciranenaoružane zaštitarske službe, a policiju da u određenimdanima pojačava patrole na tim mjestima. Uz zaštitare bibilo korisno postaviti i kontakt policajca, radi uzajamnepotpore, ali i brže prevencije u slučaju narušavanja javnogreda i mira.Svjedoci smo da danas ljudi doista lako posežuza oružjem pa čak i u svađi zbog mjesta za parkiranjeNaš kolega kao snajperist – hladan, pronicljiv, odlučan…A. Antolić uspješan je športaš u mnogim disciplinamaautomobila. Andrej smatra da sve započinje odosnovnog odgoja, kulture i sredine odrastanja. Godineživota također čine svoje, kaže, ljudi imaju potrebu zasamodokazivanjem uz, na žalost, veliku prisutnost droge ialkohola među mladima. Ne treba zaboraviti kako živimo,u državi gdje je nedavno bio rat pa je nelegalno oružjelako dostupno. Statistički podaci govore da su do sadau 95 posto slučajeva djela počinjena upravo nelegalnimoružjem.KUGLANJE, FITNES, GLAZBA…Jedna od brojnih ljubavi A. Antolića, kojom se višene bavi zbog zdravstvenih razloga, dizanje je utega. U tojje disciplini ranije na Prvenstvu Slavonije i Baranje osvojioprvo mjesto, na Prvenstvu Hrvatske treće, na Prvenstvubivše Jugoslavije prvo te na Prvenstvu Balkana drugomjesto.Osim streljaštvom, danas se bavi kuglanjem i braniboje HEP Toplinarstva u Osijeku. Bavi se i fitnesom. Aglazba mu je često lijek za opuštanje i stoga ima bogatufonoteku, veliku kolekciju CD-ova različitih izvođača.- Preferiram opuštajuću glazbu - instrumentales bas saksofonom, klasiku, dobar džez, ali ponekad idomoljubnu, jer me dirne u srce i podsjeti na vrijeme kadasmo doslovce prepuštali svoje živote u ruke sudbine. Teškomi je to prenijeti riječima, jer tako jake osjećaje nemogućeje riječima opisati, poručuje nam naš Andrej Antolić.HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009. 55

Pogled unatragDvotisućljetni pulski TrgPalača i hram zanimljivibrojnim znanstvenicimai posjetiteljima PuleSanaciju Augustovog i očuvanihostataka Dijaninog hrama proveo jeizmeđu 1814. i 1818. godine arhitektPietro Nobile, dok je gotička palačatemeljito obnovljena između 1908. i1910. godine, a tijekom prošlog stoljećadoživjeli su više revitalizacija i zadržalisvoju ljepotuNekoć je Trg bio središte društvenog života,sastajalište žitelja rimske kolonije Pole, kako bi nekipovjesničari rekli: srce gradskog života. U srednjem vijekunegdašnji Forum doživljavao je dekadencu zajedno sgradom, a dolaskom Austro-Ugarske monarhije svojudrugu renesansu. Današnji pulski Forum čuva svoj izvornioblik te zdanja iz različitih razdoblja, koja svjedoče onjegovu kontinuitetu.Rimski Forum i trijada hramovaPulski Forum, kao najfrekventniji javni prostorrimske kolonije Pole, pravokutnog tlorisa, bio je mjestoobavljanja najvažnijih političkih i vjerskih poslova.Potpuno je oblikovan najvjerojatnije u vrijeme caraAugusta kada je i došlo do proširenja grada nasipavanjemdijela luke. Forum su u to doba krasila tri hrama koja sučinila i kultno središte. Prvi od njih, danas u potpunostioačuvan, hram je posvećen caru Augustu i božici Romi.Njegov brat blizanac hram je koji se bez pravih dokazapripisuje božici Dijani, a od kojeg je danas očuvano tekzačelje. Oba hrama izgrađena su u finom korintskomstilu. Između ta dva hrama postojao je i središnji hramu kojem su bili štovani službeni rimski bogovi (Jupiter,Junona, Minerva), no od kojega danas nije očuvano skoroništa. Forum je s triju strana bio okružen trijemom koji ještitio od Sunca i kiše te obično služio za šetnju. Iz trijemase ulazilo u trgovačke i ostale javne prostore koje suviše puta potvrdila arheološka istraživanja. Iz razdobljaRepublike, prije gradnje hramova blizanaca, na Forumu jepostojala bazilika koja je u to najranije doba bila prostorza trgovinu, administracijskih ureda te sjedišta i suda.Propašću rimske velesile, Trg je doživio određene mijene.Augustov hramSkoro potpuno očuvana antička građevina napulskom Forumu je hram posvećen caru Augustu i božiciRomi. Zahvaljujući povoljnim okolnostima, ostao jeočuvan do današnjih dana, ne doživjevši sudbinu ostalihantičkih građevina i postavši izvorištem građevinskogmaterijala. Smatra se jednim od najljepših primjerakaranocarskog hramskog graditeljstva. Građen je između2. i 14. godine, a krasi ga bogato dekorirani friz i korintskikapiteli. Hram je u srednjemu vijeku služio kao spremištežita, kršćanska crkva, a više je puta proživio požare kojisu mu uništavali krovnu konstrukciju. Premda je punoputa pregrađivan i naknadno probijeni prozori, uspio jezadržati prvobitni izgled. Preživjevši stoljeća, svoj najvećiudarac doživio je u savezničkim bombardiranja Pule 1944.godine. Naime, jedna zrakoplovna bomba svojim izravnimpogotkom skoro ga je u potpunosti uništila. Zahvaljujućitalijanskim arheolozima, grad je rekonstruiran u razdobljuanglo-američke uprave u Puli.Dekadenca srednjeg i ranog novog vijeka tenova renesansa TrgaPadom Rimskog Carstva, površina Foruma sesmanjivala. U razdoblju slobodne srednjovjekovneopćine, na mjestu negdašnjeg središnjeg hramanastaju tri romaničke kuće, dok Augustov hram bivapretvoren u crkvu. Još tada očuvani Dijanin hram od 10.stoljeća se koristio kao sjedište komunalnih ustanova,a bio je odvojen komunalnim tornjem kao simbolomsrednjovjekovne samouprave. Godine 1296. na ForumuAugustov hram – Kapitolij, posvećen caru Augustu ibožici Romi jedan je od najljepših primjeraka ranocarskoghramskog graditeljstva, a Dianin hram – Bazilika, koji jeod 10. stoljeća bio sjedište komunalnih ustanova (odvojenkomunalnim tornjem) i 1296. godine izgrađena gotičkapalača dominirali su Forumom kao jedinstvena cjelina svedo početka 19. stoljećanastaje reprezentativna gotička palača, radi čega susrušene tri romaničke kuće i veći dio Dijaninog hrama.Nova gotička palača i Augustov hram dominirali suForumom kao jedinstvena cjelina sve do početka 19.stoljeća. U razdoblju od 16. do 19. stoljeća nekolikoputa su se građevine djelomično urušile i postupno supropadale.Sanaciju Augustovog i očuvanih ostatakaDijaninog hrama proveo je između 1814. i 1818. godinearhitekt Pietro Nobile, dok je gotička palača temeljitoobnovljena između 1908. i 1910. godine. I palača i hramtijekom prošlog stoljeća doživjeli su više revitalizacija,radi čega i danas svojim značajem i ljepotom zaokupljajupozornost brojnih znanstvenika, ali i posjetitelje grada.Jasenko Zekić, prof. povijestiIspunjen zavjet Mladena GaćešeZahvala Majki Božjoj u Mariji BistriciNa dijelu puta za Peking, naš pedalinac MladenGaćeša zavjetovao se da će, ako sve prođe premaplanu i ako se vrate živi i zdravi, otići u Marijanskosvetište u Mariji Bistrici i to pješke. Zapitavši me bi limu pravio društvo, nisam dvojio ni trenutka.Krenuli smo rano ujutro od Mihaljevca i brzimtempom do Tunela pa Loustekovom stazom premaRisnjaku, pokraj Šumareva groba i nakon maloguspona stigli smo u Puntijarku. Tu smo se odmorili,okrijepili i ponovno put po noge. Došli smo do Hunjkepa do Gorščice (lugarnica), što je prekrasno mjestoza obiteljske izlete. Ponovno mali odmor na Suncuuz sendviče i zanimanje nekoliko domaćih mačaka.Nastavili smo dalje prema Lipi, malo zbunjeni soznakama uz planinarske markacije - bijeli križ56HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009.omeđen žutim kvadratima (?). Zaključili smo da jeriječ o oznakama za Križni put, a kasnijim dolaskom uMariju Bistricu saznajemo da je to označen Stepinčevput, koji nam je dalje bio vodilja, sve do Svetišta.Kod Planine Donje skrenuli smo desno premaLazu. Napuštamo Medvednicu i šumske putove inastavljamo asfaltnom cestom. Nakon “asfaltiranja”,stigli smo na naše odredište. Ukupno nam je trebalodeset sati hoda.U Marijanskom svetištu i u crkvu Majke BožjeBistričke Mladena ostavljam u njegovoj molitvi imiru, a ja uživam u ljepoti crkve. Mladen je ispuniosvoj zavjet Majki Božjoj, a ja… ja sam bio umoran izadovoljan.Maksim MiletićHodočasnici iz EL-TO ispred crkve Majke Božje Bistričke

FenomeniImanje obitelji Salaj u vrijeme Božićnih i Novogodišnjih blagdanaBlagdanska rapsodija svjetlaJaslice je izradio Zlatko SalajPrizor iz bajkeI kamenjar je prikladno osvijetljenSvjetleći drvoredVjerojatno ste i vi, čitatelji HEP Vjesnika, čuli oblagdanskoj rapsodiji svjetla u kontinentalnom dijeluHrvatske, odnosno sa vise od 700 tisuća raznobojnihlampica dekoriranom imanju obitelji Salaj u naseljuGrabovnica pokraj Čazme. Imanje je bilo raskošnoobasjano od 19. prosinca 2008. do blagdana Sveta Trikralja 6. siječnja ove godine.Nakon što smo i prošle godine bili svjedocitog fenomena, što smo tekstom i slikom prikazaliu HEP Vjesniku, ponovno smo se zaputili u Čazmu,osobito stoga što takva zamisao Zlatka Salaja ne bibila ostvariva bez HEP-a. Kao i prijašnjih godina, uzangažman obitelji Salaj i Elektre Križ, ovom su projektuu ovogodišnjem izdanju uvelike pomogli turističkezajednice Bjelovarsko-bilogorske županije i GradaČazme. Potonji su omogućili Nadi i Zlatku Salajuuvođenje još jednog elektroenergetskog priključka zapostavljanje spomenutog broja lampica. Da je ovajdogađaj, osim domaćih, prešao naše granice svjedočioje veliki broj posjetitelja u automobilima i autobusima izdrugih europskih zemalja. Unatoč iznimno velikog brojaposjetitelja, Zlatko Salaj je ipak razgovoru za HEP Vjesnikposvetio nekoliko minuta te nam, uz zahvalu HEP-u,između ostaloga poručio da priprema daljnje iznenađenje,s tim da će za sljedeće Božićne dane broj žaruljica dosećiprvi milijuna. O čaroliji svjetla najbolje govore fotografije.Alen PetračHEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009. 57

Naši izvan HEP-aDarko Lavra iz Elektre Požega, zaljubljenik u starineDarivanje krvi zaposlenikaHEP-a u OsijekuVrijednostiprošlosti za budućietno-turizamDarko Lavra osobito je ponosan na staru očuvanu bakinukućnu vagu i stari šivaći stroj - SingericuStare gospodarske zgrade s izloženim zaprežnim kolimai raznim alatkama na imanju u Trenkovu, koje je Darkonaslijedio od djeda Ernesta, a priprema ga za budućietno-turizamU lijepom travnatom dvorištuizložene su očuvane razne starealatke i strojevi, tu su teretna iukrasna konjska zaprežna kola,okapači i ogrtači te plugoviza oranje na konjsku zapregu,dvoredna sijačica kukuruza,razne brnače te drvenegrovačke, korita, bačve…58HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009.Ivan MaruzskiNaš kolega iz Elektre Požega Darko Lavra, od1995. godine do danas voditelj prometa, zaljubljenikje u starine i slavonske običaje. Ulaže velike naporei svim srcem i dušom trudi se očuvati ih odpropadanja i zaborava.Naime, u jednom sokaku Trenkova, poznatogmjesta pokraj Požege, naslijedio je djedovo imanjekoje s puno ljubavi obnavlja i njeguje. A djed je biopoduzetan i sposoban.Očuvana baština Darkova djeda ErnestaZa vrijeme Austro-Ugarske monarhije i stareJugoslavije, bile su velike migracije ljudi iz raznihkrajeva i zemalja Europe. U to vrijeme na područjePožeške doline dolaze i Česi, među kojima i Darkovdjed Ernest. Iza Prvog svjetskog rata, točnije odtridesetih do pedesetih godina prošlog stoljeća,djed Ernest Lavra uređuje prekrasno imanje uTrenkovu, u blizini poznatog dvorca sa perivojembaruna Trenka. Uz smisao za poslovanje, a i zbogpotreba okolnih gradova, između ostaloga, otvaraklaonicu i kasnije mesnicu za opskrbu mesomi drugih mesnih prerađevina područja Požege,Pakraca, Nove Gradište te drugih mjesta.Darko se sjeća djedovog prekrasnog i bogatogimanja sa štalama punima krava, volova, teladi, kaoi svinja koje su tada ljudi žirovali u šumi. Djed Enestje osobito volio i uzgajao prekrasne konje - za radna imanju, ali i lijepe vatrene arapske i lipicance zasvetkovine, kada se konjima i fijakerom odlazilo ugoste i na sajam.Sve to Darku se duboko urezalo u pamćenjei prionuo je poslu - priprema i oprema imanjeza budući etno-turizam. U lijepom travnatomdvorištu izložene su očuvane razne stare alatke istrojevi. Tu su teretna i ukrasna konjska zaprežnakola, okapači i ogrtači te plugovi za oranje nakonjsku zapregu, dvoredna sijačica kukuruza, raznebrnače te drvene grovačke, korita, bačve… DarkoLavra posebno je ponosan na očuvanu bakinustaru kućnu vagu i stari šivaći stroj Singericu. Nanjoj im je baka šivala odjeću, uz vođenje velikogkućanstva i ostale obveze na imanju. Kada seuđe u dvorište, do ulice je stara kuća, u dvorištunegdašnja ljetna kuća (koju Darko preuređuje), adalje je u dvorištu gospodarska zgrada sa štalom,štagljem, parmom, uvozom, kolnicom. Na sjevernojstrani, osim pojedinih prostorija, je nadstrešnicasa prostorom za roštilj i pečenje pečenke. Ima tujoš višenamjenskih prostora, primjerice, za bačve iposude, za šljivoš za peći rakiju i trop za komovicute za vino i rakiju.Po trijemu su za ukras obješeni klipovikukuruza te različita sita i rešeta, kao i drugi raznialati i pribor za život i rad u seoskom domaćinstvu.Darko je siguran da će očuvati tu vrijednu baštinu,koja svjedoči o životu slavonskog sela.U prvojovogodišnjojakciji 48darivateljaU prostorijama Elektroslavonije Osijek naZelenom polju, prvoj ovogodišnjoj akciji darivanjakrvi Aktiva DDK u Osijeku. 21. siječnja o.g. odazvalose 53 zaposlenika, od kojih je krv moglo darivatinjih 48.To su: Damir Bošnjak, Dražen Frei, ZdravkoUljarević, Mirko Milanović, Ivica Dominović, VedranPotkoč, Nenad Golub, Jerko Rukavina, Petar Junušić,Bruno Wolf, Darko Verković, Mate Marov, MiroslavGrevinger, Miroslav Maligec, Antun Knežević,Zlatko Gašparček, Petar Bašić, Petar Uljarević,Darko Perošević, Krešimir Klaić, Pavle Filko, AntunRekić, Dominik Tojčić, Željko Končar, Milan Troskot,Nedjeljko Ljubas, Jozo Tonkovac, Stjepan Ferenac,Zvonko Peković, Marica Puhanić, Damir Florek,Zdenko Lukačić, Ivica Bošnjak, Antun Stuburić,Vladimir Čolić, Petar Radić, Darko Hirnštajn, NikoTojčić, Tihomir Vondrak, Željko Geto, Stevan Dajč,Mile Puljić, Nikola Vrdoljak, Zoran Hećimović, IvanŽivković, Željko Petričić, Vladimir Ćirić i MiroslavUremović.Svim darivateljima i ovom prigodomzahvaljujemo na njihovoj spremnosti da pomognučovjeku.D.KarnašOsječki zaposlenici HEP-a i ovom prigodom odazvali su sepozivu svog Aktiva DDK

UmirovljeniciIzlet umirovljenika Elektre ZagrebKrštenje mladog vina nakon uživanjau ljepotama Dobre i MrežnicePovod i glavni sadržaj našeg izleta 15.studenog 2008. godine bili su Martinje i krštenjemladog vina. Zbog velikog zanimanja umirovljenikaza izlet, svi prijavljeni nisu mogli na put s nama. Poprvi put smo putovali u dva vozila – u autobusu s 48putnika i u kombi-busu sa sedam putnika i, dakako,s vozačima. Nikada do sada nije nas nije bilo više, aliće vjerojatno ekonomska kriza loše utjecati na našedaljnje izletovanje.Autoputom smo brzo stigli u Karlovac i nastavilistarom cestom do Duge Rese, gdje nas je dočekalanaša voditeljica Ana Piškurić, koja nam je bila odličanvodič i informator o tom podneblju.Ostaci starog grada Novigrada čekajuobnovuNakon kratka boravka u hotelu „Duga Resa“,put smo nastavili starom cestom Karlovac – Rijeka,prešli most na Dobri i dovezli se do pitoma mjestaNovigrad na Dobri. Nakon usputnog pogleda napilanu i dom generala Pavla Miljavca, zaustavljamo sekod srednjovjekovnog mosta na rijeci Dobri – lijepoj,miroljubivoj i doista dobroj rijeci. Iznad nje, visoko nabrijegu, stari je frankopanski (i ne samo frankopanski)grad Novigrad, sa svojim polukružnim kulama – njihpet povezanih obrambenim zidinama, bolje rečenonjihovim ostacima. Kakva golema razlika od stanjaTrakošćana ili Velikog Tabora! Naime, kaštel, tvrđa,dvorac, bio je 4. siječnja 1944. do temelja namjernoopljačkan i spaljen. Danas je lako suditi, a još lakšezaboraviti, ali partizani su ga nepotrebno i besmislenouništili, što u doba Drugog svjetskog rata (uostalom iDomovinskoga) zapravo nije bio rijedak slučaj svjesnogkulturocida i brisanja naše povijesti.Na žalost, nismo stigli popeti se do grada, aautobusom nismo mogli radi urušenog dijela ceste.Ipak se i odozdo lijepo vidi markantan kompleksstaroga kaštela, na kojem se dvije tužne kuleobnavljaju, a s vremenom će biti potpuno restauriran.Prošetali smo kamenim mostom na Dobri podnostarog grada, koji je jedan od najstarijih očuvanihkamenih riječnih mostova. S deset polukružnihotvora i duljinom od 122 metra, monumentalan je ivrlo vrijedan spomenik graditeljstva stare hrvatskemostogradnje.Na povratku smo uživali u urednom okolišui mjestu, nad kojim je prostrano groblje. Zastalismo i pred župnom crkvom Blažene Djevice Marije,vrijednim sakralnim gotičkim zdanjem te posjetili ipastoralni centar sv. Vinka Paulskoga, gdje smo seokrijepili kavom i misnim vinom. Crkva je u dobromstanju, zanimljive je unutrašnjosti, opremljenosti ipovijesti. Oduševila nas je urednost na svakom koraku,obrađenost polja i prepoznatljivi napredak, a saznalismo da je pritom nemjerljiva i uloga župnika fra Filipaiz Kosovskog Janjeva.Mrežnica – biser hrvatskog kršaNakon povratka u Dugu Resu, naša voditeljicanam je za vožnje gradom ukazivala na zanimljivepojedinosti i crtice iz njegove povijesti i sadašnjosti.Inače, Grad svoje ime duguje dugim resama, resinamavodenog bilja. Upoznati smo i s važnošću i ljepotomrijeke Mrežnice, biserom hrvatskog krša bojeotopljena akvamarina i smaragda.Duga Resa, odavna je poznata po pamučnojindustriji, a župa se spominje još od 14. stoljeća.Nadaleko su poznate ljepote rijeke Mrežnice, koja tečeočuvanim krajobrazom, kao stvorenim za turizami rekreaciju. Njeni slapovi, kaskade te mjestimičnaširoka ujezerenost privlačna je turistima. Nekada su je,osim šume i zelenilo uz korito, krasili i brojni mlinovi.Ambijent kao stvoren za šetnju, lov, ribolov, gljivarstvo,biciklizam, rafting, kanue, a ljeti i za kupanje uvodi, čija temperatura dosiže i 27 0 C, bez virova i sčestim pličinama. Prosječne je dubine četiri do pet,a mjestimice i do 13 metara. Inače je mirna rijeka odslapa do slapa, u njenom su kanjonu restorani, a uzobale brojne vikendice.Posjetili smo i zanimljiv drveni most dug višeod 200 metara, koji spaja obale rijeke između Belavićai Mrežničkog briga. U lošem je stanju i predstoji muobnova. No, zbog nemogućnosti dogovora izmeđupristaša betonske i drvene konstrukcije, vjerojatno ćebiti betonsko-drveni. Na desnoj obali je prenoćište ibistro - tenis Centarbrig, a blizu kraja mosta aktivanKameni most dug 122 metra na rijeci Dobri jedan je odnajstarijih kamenih riječnih mostova i spomenik starehrvatske mostogradnjemlin. Vlasnik melje kukuruz i odmah su se iz našedružine izdvojili kupci mirisna i kvalitetna brašna.Mrežnica je ovdje široka, okružena gustim zelenilomromantična ugođaja, kao i na drugim mjestima njenatoka.Na kraju smo produljili do mjesta Zvečaj, gdjesmo se pješke spustili do obale Mrežnice i restorana„Zeleni kut“ gostoljubive obitelji Puškarić. Uslijedio jeobjed, a nakon njega svečani obred veselog krštenjamladoga vina, što je obavio zamjenik tourskog biskupaSv. Martina iz tročlanoga presvetog glazbenogsastava „Bratstvo“. Potom su se raspoložene djevojkei razdragani mladići rasplesali do mile volje tijekomskoro pet sati, pri čemu je osobito bila zapažena našakolegica Olga Ciciliani.Zadovoljni ukupnim sadržajem izleta, za štoje najvećim dijelom zaslužan naš predsjednik AnteStarčević, vratili smo se pomlađeni u Zagreb. Ovaj izlet,osim što je do sada bio najmasovniji, možda je bio inajradosniji.Stanko StanojevićFOTOZAPAŽAJBesplatne, svima dostupne nebeske slikeNedjeljnoga jutra, još za mraka, otisnuo samse iz Zagreba omotanoga ledenom maglom premaKvarneru. Uobičajeno, gradski ugođaj zamijenio jesasvim drukčiji čim se cesta ukosila prema brdima.Odavna već znam uživati u osvitu na cesti pa samse veselio zori, ali prije svečanosti Sunca ugledaosam još svečaniji zalazak Mjeseca. Na podlozi zimskiukrašenih borova i još nezgrijanoga neba, lebdioje na jugozapadu iza krpastih oblaka, skrivajući seili izvirujući, prema ćudima putujućih zasjenjenja.Prizor je bio očaravajući pa sam potražio ugibališteda toj sceni uzmem nekoliko snimaka.Fascinantno lijep krajobraz u svakoj sezoni idobu dana, naš Gorski kotar! Tako raskošno posutsnijegom bijaše osvijetljen velikom Mjesečevompločom s jedne strane, a s druge brzo nadirućimsvitanjem uz nježno obojene oblake na jugoistoku.Nekoliko trenutaka izmjenjivanja toga nebeskogugođaja brzo je prošlo, a ni kamera ne može sasvimprenijeti potpunost doživljaja. Ipak, kada god dignešpogled prema nebu, na trenutak te ljepota kojatamo čeka odvoji od zemaljskih akutnih tema i ubezvremenosti pronađeš nove uzvišene aspekteživota koji osvježe, daju nove razloge, istodobnooplemene i utješe.Stoga, svima koje želje ili poslovi noseputovima Svijeta i Života želim da u slikama nađuinspiraciju za dušu, postojanje i razlog za nošenjefotografskog aparata. Dobre stvari trebali bismomeđusobno podijeliti, a nebeske su slike besplatne,svima dostupne i - duhovna hrana.Mihajlo FilipovićHEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009. 59

križaljkaOdgonetka križaljke iz prošlog broja - vodoravno:Sretan Božić i Nova godina, Carolina Otero, enolog, trapav, notije, eglena,oris, rosa, N, 2008., Gakau, Tl, Haag, RNA, Prka, okno, A(llen) I(verson),triangl, D(idier) D(rogba), Forain, dodiri, Carlos, Resen, Vitti, Ksenija, r, Niče,erinit, maziti, erl, I(vica) O(lić), PAOK, P, l, Česi, običaj, vinara. (Ur.)60HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009.

Mali kulinarski atlas svijeta (55)BjelorusijaKrumpir nadvadeset načinaRepublika Bjelorusija (Respublika Belarus;približno deset milijuna stanovnika) ime je dobila pogrubom gornjem dijelu negdašnje odjeće Bjelorusa ilipo staroruskom izrazu bjelyj koji znači oslobođenje odplaćanja danka (Tatari su svojedobno upravo Bjelorusepoštedjeli te obveze!). Inače, bjeloruski narod potječeod nekoliko starih ruskih plemena, a jezik im je sličanruskome i ukrajinskom.Bjelorusija je krajem 1. tisućljeća n.e. bila usastavu Kijevske države, od 14. do 16. stoljeća u sastavuVelike kneževine Litve, a potom pod vlašću Poljske iRusije. Prvi put nezavisnost je proglasila 1918. godine,ali je ubrzo zapadni dio zemlje pripao Poljskoj (1921.) ipreostali dio SSSR-u (1922.), a nakon što je Njemačkaosvojila Poljsku, SSSR-u je priključen i zapadni dio.Bjelorusije. Nakon raspada SSSR-a, Bjelorusija je 1991.godine po drugi puta proglasila nezavisnost.Premda je nakon Drugog svjetskog rata (ukojemu je doživjela teška stradanja) postala jednaod najrazvijenijih sovjetskih republika, velike štetejoš i danas trpi od posljedica nuklearne katastrofe uČernobilu (Ukrajina), kada je radijacijom bilo ozračenočak 40 posto teritorija Bjelorusije! Dodatni udaracBjelorusija je doživjela nakon raspada SSSR-a, o kojemje bila ekonomski iznimno ovisna i nije se uspjela bržeprilagoditi novim tržišnim uvjetima pa danas spada međusiromašnije europske države.Bjeloruska kuhinja bliska je kuhinjama zemaljau okruženju (Rusija, Ukrajina, Poljska, Litva i Letonija),dok su autohtoni elementi djelomice očuvani jedino naselu. Tu kuhinju odlikuje česta upotreba krumpira koji sepriprema na dvadesetak najrazličitijih načina, kao i kruhaod crnog brašna (zobeno, raženo, ječmeno, heljdino). Odpovrća prevladavaju još i kupus, grašak, bob i mrkva, aposebno su omiljene i gljive, riječne ribe i rakovi te kravljisir i kiselo vrhnje.BIGOSSastojci: ½ kg nemasne svinjetine (ili govedine),150 g šunke, 3 žlice sala (ili masti), 750 g kupusa, 4glavice luka, 2 rajčice, 3-4 jabuke, približno 10 zrna papra,3 lista lovora i 1 glavica češnjaka.Priprema: Meso narežemo na više (4-6) komada,šunku na komadiće, luk i češnjak nasjeckamo, rajčice ijabuke narežemo na komadiće, a kupus na sitno.U zdjeli zagrijemo salo (mast) i na njemu popržimomeso sa svih strana. Skinemo s vatre i potom mesoposipamo paprom, trećinom nasjeckanpog luka,češnjakom, lovorom, polovicom kupusa i promiješamo,ponovno posipamo s trećinom luka i dodamo šunku,promiješamo i na kraju dodamo preostali luk, rajčice,jabuke i kupus te posolimo.Stavimo u pećnicu da se pirja približno jedan sat ilipirjamo na štednjaku na laganoj vatri približno sat i pol.Prema potrebi dodamo malo vruće vode, tako da na krajudobijemo polugusto varivo.RIBLJE GALKE (okruglice)Sastojci: ½ kg sitnije slatkovodne ribe, 3 žlicepšeničnog brašna, malo mlijeka, 2 jaja, 1 žličica papra uzrnu, 1 žlica kopra, 1 žlica peršina, 1–2 glavice luka, 1 ½žličice soli i po želji za prilog 1 žlica maslaca i krumpir.Priprema: Ribe očistimo, odstranimo glave, perajei kosti (sve očuvamo za juhu), a meso narežemo na sitnekomade i zgnječimo (ne u stroju za mljevenje). Luk, kopari peršin nasjeckamo i zajedno s paprom i solju usitnimou stupi (avanu), a potom pomiješamo sa zgnječenomribom.Brašno zamijesimo s mlijekom tako da dobijemorastezljivu smjesu, dodamo umućena jaja, promiješamo,dodamo zgnječenu ribu i sve zajedno dobro smiješamo ujedinstvenu masu. Iz dobivene smjese oblikujemo manjeokruglice veličine oraha.U međuvremenu riblje glave, peraje i kostiskuhamo u posoljenoj vodi. Juhu procijedimo i u njoj,na slaboj vatri, skuhamo okruglice - galke. Poslužimoih s juhom, u kojoj su kuhane, ili posebno s maslacem ikuhanim krumpirom.TUŠANKA OD GLJIVASastojci: 1 kg krumpira, 150-200 g rastopljenogsala (ili masti), 1 čaša sitno narezanih svježih gljiva ili 1žlica mljevenih suhih gljiva, 1 veća glavica luka, 1 žlicanascjeckanog lišća celera ili peršina, 1 žlica kopra i 6 zrnapapra.Priprema: Krumpir ogulimo i narežemo nakomadiće, stavimo u glinenu posudu za pečenje,posipamo začinima i gljivama, prelijemo rastopljenimsalom (mašću), promiješamo, dobro poklopimo i stavimou umjereno zagrijanu pećnicu te pečemo 40-60 minuta.Putuje i kuha: Darjan Z adravec:U sljedećem nastavku: BeninFOTOZAPAŽAJČudniznakoviLutajućiplaninama, brdima igorjima Lijepe naše,članovi Planinarskogkluba Munjaranailaze na uljudnedomaćine, prekrasnevidike i prirodu, pričevezane za mjesta kojaposjećuju… Dogodise da u svemu tomunaiđu na čudneznakove kojima tu inije mjesto. Ali, zatoizazivaju simpatije,odobravanje i smijeh.Prosudite sami. I tkokaže da Zagorci samopiju i rade loša vina?Znaju se i šaliti.Maksim MiletićU Belecu: „Zabranjeno šlajsanje sa zaprežnom vučom“Čekajte autobus u GrohotuOvdje je i „šumski tramvaj“ na padinama zapadne MedvedniceHEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009. 61

PUTOPISJužnoindijska država KeralaSvijet vode ikokosovih palmiMarina KelavaU doba godine kada je u Europi zima, na juguIndije je ugodnih 25 stupnjeva Celzijusovih. Treba lionda boljeg razloga za put u taj dio Azije? Nakon 12sati u prepunom vagonu rezerviranom samo za ženevlaka iz Chennaija, dolazim u Kochi, grad u indijskojdržavi Kerali. Taj uski pojas kopna na krajnjem juguIndije uz obalu Arapskog mora reklamira se podsloganom 'God's own country' ili Božja zemlja. Koji sunjihovi argumenti da bi i sam Bog izabrao baš ovajdjelić Indije za odmor?Kochi je grad na vodi i iz jednog dijela gradau drugi vozi se malim trajektima. Po tomu je sličanIstanbulu, gradu na dva kontinenta - Aziji i Europi.I Kochi nudi dašak Europe pomiješan s Azijom.Fort Cochin na vrhu južnog poluotoka djeluje kaomješavina portugalskog, nizozemskog i engleskogsela s dodatkom palmi. Osim arhitekture, i mirkoji ovdje vlada je netipičan za Indiju. Čini se da jelokalno stanovništvo ustuknulo pred navalom hotela,restorančića s morskom hranom i čistih ulica.PRVO EUROPSKO KOLONIJALNO NASELJETrgovci su doplovili do obale Kerale već prijetri tisuće godina u potrazi za slonovačom i začinima.Obalu su poznavali Feničani, Rimljani, Arapi i Kinezi,a dolaskom Vasca da Game 1498. godine započelaje faza europskog kolonijalizma, koja je odgovornai za današnju arhitekturu. Baš ovdje je nastaloprvo europsko kolonijalno naselje i tako je započelovišestoljetno europsko iskorištavanje ovog dijelasvijeta, čije posljedice indijsko društvo još uvijekosjeća.Međutim, Kerala, jedina država gdje se na vlastinalazi demokratski izabrana komunistička vlast, imanajveći postotak pismenosti u Indiji - čak 90 posto inajrazvijenije zdravstvo. Sve u svemu, ide im mnogobolje nego ostatku Indije, gdje su socijalna pravanepoznata parola.Trgovci s dvora Kublaj Kana upoznali su ovdašnjeribare s 'cheena vala' ili kineskim ribarskim mrežama.Te velike teške mreže, koje se povlači s obale, još seuvijek šepure uz obalu Fort Cochina. Ribarenje natakav način danas je više predstava za turiste, a manjezarada od te djelatnosti.Dva kilometra dalje na poluotoku jeMattancherry, nekad židovski dio. Pardesi sinagogasagrađena je u 16. stoljeću, ali danas u Kochiju živejoš samo četiri židovske obitelji. Tu je središte trgovinezačinima pa je zrak ispunjen aromom džumbira,kumina, kardamoma. I ovaj je dio grada vrlo miran,ali samo kratka vožnja trajektom dijeli ga od kopnaErnakuluma, gdje se umjesto začina u zraku osjetitipična indijska užurbanost.UOČI VIŠEDNEVNOG FESTIVALA POSVEĆENOGBOGU ŠIVIIza pojasa visokih modernih poslovnih zgradasplet je uličica gdje se trgovine svilom i odjećommiješaju s internet kafićima. I u tom kaosu jedan slon.Pomislila sam da haluciniram, ali ipak sam se dalau trku za slonom. Dobrodušni Indijac koji je vodioslona pozvao me u hinduistički hram u Ernakulumu sobećanjem da ću tamo vidjeti 12 slonova. Tu večer je,naime, započinjao višednevni festival posvećen boguŠivi.Slonova je uistinu bilo 12. Pripremanje slonovaza hramske svečanosti je veseo prizor. Polegnutogslona nekoliko Indijaca riba četkicama, dok ga jedanpolijeva vodom iz crijeva. Toliko su temeljiti u posluda ne propuštaju oribati ni repove i uši. Do večerisu slonovi dobro oribani i nakićeni. Na svakom slonujaše jedan mladić dok kruže po prostranom dvorištuhrama. Slonovi šeću uz ritam bubnjeva, a istodobnose u drugim dijelovima hrama obavljaju razni religijskirituali. S mnogobrojnim prodavačima hrane okolohrama i neonskim svjetlima u obliku boga Šive, svepomalo poprima karnevalsko ozračje.U jednom kutu skupina ljudi na jednu stranugoleme vage stavlja vreću riže, a na drugu dvojenovorođenčadi.– Ponudit ćemo bogovima riže koliko teženaši blizanci kao zahvalu za njihovo sretno rođenje,objašnjava mi majka djece Thusara.MREŽA OD ČAK TISUĆU KILOMETARA KANALA IPRIRODNIH I UMJETNIH 38 RIJEKA I PET JEZERADva sata vožnje autobusom niz obalu je manjigrad Alappuzha, sagrađen na kanalima i okruženkokosovim palmama. To je mjesto uobičajeno polazišteza istraživanje 'backwaters', mreže od čak tisućukilometara kanala i prirodnih i umjetnih 38 rijeka i petjezera koje se protežu s jednog kraja Kerale na drugi.Stotine plovila raznih vrsta parkirane su u kanalima'Venecije istoka' spremnih da vas povedu u čarobnisvijet vode.Prije vremena kamiona,tradicionalnotransportnosredstvo ovdje su bilikettuvallami, brodoviod drvenih letvipovezanih kokosovomužadi. Danas su mnogiupregnuti u službuturizma i pretvoreniu jedinstvene hotele.Najčešće imajui spavaću sobu,kuhinju i kupaonicu,a iznajmljivanje takveploveće vile jedno je odnajskupljih iskustavakoje možete naći uIndiji. Klizenje po uskimvodenim kanalima skokosovim palmama iznad glave, dok odmarate napalubi zavaljeni u ugodne naslonjače, a indijski kuhardonosi svježe pripremljene morske plodove... Etoodgovora na pitanje na čemu se temelji entuzijazamturističkih djelatnika Kerale.VARKALA ME ZAROBILA NA SKORO DVA TJEDNAJa se, ipak, ukrcavam na znatno jeftiniji vladinbrod koji vozi svaki dan rutu od Allappuzhe do Kollamaza cijenu od četrdesetak kuna. Plovidba traje osam sati.Nakon nekoliko sati na brodu obala je i daljezelena, uz nas mirno plove kettuvallami, a prolazimoi pokraj napuštenih kineskih mreža. Osim za ručak,taj vladin brod staje i u Amrithapuriju, gdje senalazi ashram jedne od samo nekoliko indijskihženskih gurua, Matha Amrithanandamaye. Na mojeiznenađenje, usred tog zelenog raja kokosovih palmii vode, sagrađene su dvije visoke moderne zgradeza potrebe ashrama, koje se nikako ne uklapaju ukrajobraz. To me odbilo od zamisli da tražim duhovnimir kod te žene gurua pa ostajem na brodu sve dokrajnje postaje, gradića Kollama.Kollam je tek usputna postaja izmeđuistraživanja kanala i plaža na jugu Kerale. Već sljedećejutro odlazim autobusom u Varkalu. Dva kilometraod gradića započinju pješčane plaže smještene ispoddojmljivih litica. Zadnjih nekoliko godina došlo jedo naglog porasta poduzetništva na ovim liticama.Naime, niknule su desetine malih hotela i bungalova,restorana, centara za masažu, ajurvedsku medicinu,jogu.Zalasci sunca nad Arapskim morem gledanis litice su nezaboravni, a cijela atmosfera tolikoopuštajuća da me Varkala zarobila na skoro dva tjedna,dok se napokon nisam osjetila spremnom uhvatiti ukoštac s ostatkom Indije. Potom nastavljam na sjever,do susjedne države Karnatake.62HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009.

HEP VJESNIK broj 216 (256), siječanj 2009. 63