Inventarizacija priobalnih ribolovnih resursa i ... - UNDP Croatia

Inventarizacija priobalnih ribolovnihresursa i preporuke za održivipriobalni ribolov u Viškom akvatoriju

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene ipovezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade boljiživot. UNDP djeluje u 166 zemalja.Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje institucionalnihkapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu,uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana.Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama sekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.Posebno zahvaljujemo Fondu za zaštitu okoliša i energetskuučinkovitost koji je doprinjeo realizaciji ove projektne aktivnosti.Institut za oceanografiju i ribarstvoRavnateljica: prof. dr. sc. Ivona MarasovićAutorski tim: dr. sc. Sanja Matić Skoko (voditelj), Nika Stagličić, dr. sc.Armin Pallaoro, prof. dr. sc. Miro Kraljević, Branko Dragičević, dr. sc. PeroTutman, prof. dr. sc. Jakov Dulčić

Projekt COASTOčuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazneraznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitkaobalnog područjaInventarizacija priobalnih ribolovnihresursa i preporuke za održivi priobalniribolov u Viškom akvatorijuLipanj 2009. godine

SadržajGeneral Summary .................................................................................................................... 11. Uvod.................................................................................................................................... 71.1. Dosadašnje stanje ......................................................................................................................71.2. Trenutno stanje ........................................................................................................................212. Uočeni problemi............................................................................................................... 392.1. Negativni učinci na ekosustav .................................................................................................392.2. Negativni učinci na ribolovnu djelatnost.................................................................................403. Prijedlozi za rješenja i moguće mjere za unaprijeđenje stanja .................................. 41Literatura ................................................................................................................................ 45

Zadatak 2. Inventarizacija priobalnih ribolovnihresursa i preporuke za održivi priobalni ribolov uViškom akvatorijuInventory of coastal fisheries resourcesand recommendations for sustainablecoastal fisheries in Vis aquatoriumGeneral SummaryThe project was primarily aimed at contributingto the need of preservation and sustainable useof islands’ Vis littoral fish resources. Therefore,first and foremost (first of all) all the existinginformation about the related subject was gatheredand analysed. After completing the historical dataanalysis, recent field study was designed to answerquestions yet unresolved and consequently getas complete as possible insight into the structureand status of Vis aquatorium ichthyocommunities.Special attention was devoted to the type andintensity of different fishing activities in order tobe able in the end to give recommendations forsustainable coastal fisheries and ensure the optimalbalance between environmental, economic andsocial considerations.All of the most common types of coastal fishinggear were used – gillnets (‘prostica’ and ‘psara’)trammel nets (‘poponica’ with inner layer meshsize of 28 and 40 mm), lobster traps and demersallong lines. It should be noted, though, that the lattertwo fishing gears are only to a lesser extent usedin the coastal area. They are primarily used in theopen sea of middle and south Adriatic – from Dugiotok to Mljet and Palagruža.Different aspects of Vis littoral ichthyocommunitieswere explored both by direct sampling usingInstitute of oceanography and fisheries’ researchvessels ‘Bios’ and ‘Navicula’ and by analysingcommercial catches of numerous local fishermen.Furthermore, free interviews followed by structuredquestionnaires were conducted with local fishermenand official fisheries registers were consulted to helpidentify commercially most important coastal fishspecies, their harvesting hot-spots and the fishingeffort they are exposed to in the project area.1

Research concerning coastal fish resources in theproject area first started in the 1960-ies. However, amore thorough research approach developed in theearly 1980-ies and continued till nowadays (thesedays) through various projects mainly supportedby Ministry of science, education and sportsand Ministry of agriculture, fisheries and ruraldevelopment. Integrative analysis of long-termdata sets provides data on: inventory fish specieslists, biometry and demographic characteristicsof target fish species, qualitative and quantitativecatch structure, catch per unit effort (CPUE)...Altogether 35 locations in Vis and Biševo aquatoriumwere continuously included in experimental catchanalysis. Additionally, commercial catch dataof local fishermen, covering even wider area, isgiven. Sporadically, catches were even realized(performed) in the area of islands Brusnik andSvetac.For time period of 1983-2006 sixty different fishspecies of 26 families, 6 crustacean species and 3cephalopod species were recorded from trammelnet catches. Important to note is that catches arebiologically diverse (specifically, Vis aquatoriumis the referent area for the whole Adriatic and onaverage catches are higher here than in any otherarea). Average CPUE (unit effort being one 32 mlong trammel net) is 0.66-3.31 kg/net, which is ratedas good to excellent catch. Slightly positive CPUEtrend was observed. Such observation is probablydue to a combination of more intensive researchand monitoring, advanced construction propertiesof fishing gear and an increasing (larger) numberof fishing gear.Nevertheless, the situation is quite favourable inthe project area when compared to any other inthe Adriatic. However, it is not without concern.Namely, looking at biometry characteristics ofcommercially important species (largescaledscorpionfish (Scorpaena scrofa), striped redmullet (Mullus surmuletus), two-banded seabream(Diplodus vulgaris)) it is evident that largespecimens are only rarely caught.Average landing sizes are more than twice smallerthan those maximally attainable.Regarding demersal long lines it can be said thatabout 10 different species are caught with this typeof fishing gear. However, the catches are highlydominated by two species – tub gurnard (Triglalucerna) with 28% and european hake (Merlucciusmerluccius) with 63% of species composition innumber. Length range of tub gurnard caught withdemersal long lines is on average between 35-70cm total lengths. Analysing the destructiveness (theproportion of immature specimens in the catch)of this fishing gear for tub gurnard population itturns out that in the overall catch only 2 immaturespecimens were recorded. In other words, only adulttub gurnards are caught with demersal long line.The age of caught tub gurnards, determined fromscale reading and literature data, ranged between3 and 11 years (max. length of 75 cm corresponds tothe age of 14 years). European hake, the other mostdominant species of demersal long lines, is usuallybetween 30 and 55 cm total length (average length= 39 cm). Taking into account minimal landingsize of this species (16 cm) ordained by Fish andOther Sea Organisms Protection Decree (OfficialGazette No. 101/02) no undersized specimens werepresent in the overall catch. However, if demersallong line destructiveness is assessed consideringbiologically justified size at first sexual maturity,which for female european hake is 30 cm, thencatches contained about 5% of immature specimens.Caught european hakes were aged by scale readingprocedure. Specimens were between 3 and 15 yearsold, while maximum attainable age is 20 years.Catch structure and demographic characteristicsof spiny lobster (Palinurus elephas), commerciallyhighly valuable species, were analysed fromlobster trap catches. Spiny lobster sized rangedbetween 21 and 40 cm for males and 20 to 36 cmfor females. During the reproductive period of thisspecies (September-November) little less than 30%of caught specimens had external eggs (133 out of487 specimens). Females carrying external eggsfirst start to appear at size of approximately 20 cm.2

Total length, weight and age ranges of caughtspecimens are 17-30.9 cm (average total length =24.12), 33-337 g (average total weight = 159.2)and 3-6 years, respectively. Taking into accountminimal landing size of this species (11 cm) ordainedby Fish and Other Sea Organisms ProtectionDecree (Official Gazette No. 101/02) no undersizedspecimens were present in the overall catch. Evenwhen demersal long line destructiveness is assessedconsidering biologically justified size at first sexualmaturity, which for striped red mullet is 18 cm, thencatches contained a rather low, satisfying 1.2% ofimmature specimens.Moreover, in the overall ‘poponica’ catches 26specimens of spiny lobster were recorded. Theirlength, weight and age ranges were 18.5-29.1 cm(average length = 24.48), 80-625 g (average weight= 351.73) and 3-6 years, respectively. Assessing thedestructiveness of ‘poponica’ nets for spiny lobsterpopulation by taking into account minimal landingsize of this species (24 cm) ordained by Fish andOther Sea Organisms Protection Decree (OfficialGazette No. 101/02) it can be seen that there is34.6% of undersized specimens in the overall catch.The results also indicate that spiny lobster huntingseason partially coincides with the beginning oftheir reproductive period. Specifically, about 10-15 last days of hunting season are characterizedby catches dominated by females carrying externaleggs and an increased number of undersizedspecimens.In Vis aquatorium about 609 vessels take part insmall-scale coastal fisheries, out of which around100 vessels are registered for professional fishing.63 professional fishing vessels are stationed infishing port Komiža and 23 in fishing port Vis.Furthermore, in Komiža 116 vessels are activelyinvolved in artisanal fishing while 105 vessels areon shore (potentially active in summer period). Infishing port Vis the numbers of active and potentiallyactive artisanal fishing vessels are 108 and 134,respectively. Even in the cove Rukavac 50 vesselswere recorded, out of which 5 are actively fishingthroughout the year. It is difficult to assess to whatextent do the vessels characterized as potentiallyactive in fishing really take part in the total smallscalecoastal fisheries of Vis aquatorium.Nevertheless, for purposes of this report they wereconsidered since they had some type of fishing gearon board. An increased number of vessels found onshore in yearly maintenance tasks during the periodJanuary-March indicates their seasonal fishingpreoccupation (fishing is additional activity).What’s more their fishing activity is mainly fortouristic and recreative purposes. Likewise,most genuine fishing vessels are multi-purpose(polyvalent) meaning they fish throughout the yearwith different, seasonally-allowed fishing gear, e.g.with lobster traps from May to September and then4

with demersal long lines and fishing nets in the coldperiod of the year.Out of total number of recorded fishing vesselsonly 5 are trawlers and 3 are purse seiners (purseseines for atlantic bonito and greater amberjack).Furthermore, in Vis fishing port one vessel wasnoted which according to observed fishing gear ispresumably a beach seiner. 5 vessels are evidentlyfor touristic purposes (excursions or/and diving)while only several vessels serve as TAXI boats.Comparing data on realised (either experimentalor commercial catches) and desired (data fromstructured questionnaires) catch quantity andstructure two things are evident. Firstly, there’s adiscrepancy between how much is really caughtand how much is desired in order to keep economicviability. Secondly, bycatch is high and oftensurpasses target species catch. This not only hasa negative connotation for biological viability offish species, but also shows that effective fishingtime (cleaning and preparation of fishing nets) isprolonged.Furthermore, detailed analysis of research resultsindicated where the negative impacts on theecosystem are. Habitat degradation was noted ata series of visited locations. It is especially obviousin shallow coves due to intensive constructionand dumping activities. The catches are gettingless and less biodiverse, or precisely stated lessdifferent species are caught per fishing gear. Theabove mentioned observed impacts undoubtedlyhave ecological consequences and can even leadto loss of apex predators, loss of vulnerable speciesand their substitution by more adaptable ones andfinally trophic cascades in the food chain are alsoseen. Negative impacts related solely to fishingactivities are as follows:• decline in total CPUE• increase in the CPUE of some families, asScorpaenidae (the incline is, however, mostly dueto black scorpionfish and not to commercially morevaluable largescaled scorpionfish) and declineof some, e.g. Labridae or Serranidae (highlyvulnerable fish family)• decrease in average catch length andweight of targeted fish• increased proportion of immaturespecimens• increased proportion of commercially lessvaluable speciesChanges in quantitative and qualitative catchstructure of coastal fish populations can be dueto various reasons. It is generally acknowledgedthey are mainly due to intensive fishing. However,different species vulnerability to fishing activities,density dependent effects as a result of complexecological relationships in coastal communities,predation, growing marine pollution and climatechange all play a part.Possible solutions for afore-mentioned problemsare first of all to be sought in the frameworkof existent legislative infrastructure. Base lineregulation governing fisheries issues in Croatia isFisheries Act (Official Gazette No. 46/97). Togetherwith its subordinate acts (Code of Conduct forProfessional Fishing, Code of Use of FishingGear for Professional Fishing, Fish and Other SeaOrganisms Protection Decree) it regulates:• spatial and temporal fishing restrictions• minimal landing size of commercial fishspecies• construction properties of fishing gear andapplication of fishing techniques.5

Regarding the fishing gear used and analysed inthis project it can, first of all, be said that trammelnet ‘poponica’ is highly nonselective, meaning itcatches almost any fish, crustacean or cephalopodspecies. Moreover, time of its use coincides withreproduction period of most species. Hence, it islikely that ‘poponica’, especially after accession toEU, will become forbidden. ‘Psara’ and ‘prostica’gillnets are selective and generally catch adultspecimens. However, often they are misused bychanging the allowed construction properties (e.g.much longer nets). Recommendation regardingthis fishing gear, therefore, is a more responsibleconduct encouraged by a more efficient surveillance.Demersal long lines are highly selective, but areused throughout the year realizing best catches inreproductive period of targeted species. Temporalrestriction should be considered in order to allowundisturbed reproduction of targeted species.Average catch length of spiny lobsters, either fromtrammel nets or lobster traps, and especially largenumber of females carrying external eggs in thelast week or two of lobster hunting season indicatethat restrictions should be rearranged.Worldwide experience has shown that all of theaforementioned regulative fishing measures cannotbe effective in cases where there are numerous sportand artisanal fishermen, who, unfortunately, breakthe law in terms of using unallowed fishing gear,exceeding daily catch quotas, placing caught fishon the market... Hence, the most effective is totalfishing ban in a certain area. This can be arrangedsimilar to as it once already was in Vis aquatorium.Aquatorium is to be divided in several zones witha specified temporal rotation of 2-3 years (in thepast there were 4 zones and successively 2 wererestricted and the other 2 allowed for fishing). Thisproposition was presented to the stakeholders at aworkshop in Komiža and was well accepted. Theonly prerequisite for this measure to be effective isactive enforcement (control and sanctionment). Atthe same time, this was characterized as the biggestobstacle, at least at the moment.Furthermore, two specially-managed areas wereproposed. The areas, chosen after multiple scientific,social and economic criteria, are suggested to beset in the NE and SE part of island Biševo. Theselocations are characterized by highly specificbiogeography, habitat heterogeneity (Posidoniaoceanica seagrass meadows, well developedcoralligenous biocenosis with abundant sea fans,specific rocky reefs with boulders, calcareous redalgae ‘trottoir’, marine caves – Medviđa špilja,Modra špilja), high biodiversity and multipleuse (fishing, diving, tourism..). Minimal timedelay of their official proclamation should be oneyear in order to allow the acquisition of focused‘before’ data and a later precise effectivenessassessment. Potential benefits of such managementare numerous: protection and preservation ofecosystem structure, function and integrity, habitatand biodiversity protection (prevent loss of species,restore population size and age structure, restorecommunity composition, protect population geneticstructure from fisheries selection), protection ofecological processes (maintain abundance ofkeystone species, prevent cascading ecosystemeffects, maintain trophic structure, ensure ecosystemresilience), but also improvement of fisheries throughincreased abundance of otherwise overfishedstocks, increased spawning potential and spilloverof juveniles and adults and finally enhancementand diversification of economic opportunities.Specially-managed areas proposition induced anextensive discussion. The most talked about wereproblems with implementation and positioning oflocations since the two suggested are traditionallythe best fishing grounds.In order to insure sustainable small-scale coastalfisheries of Vis aquatorium, all of the aforementionedissues need to be taken into consideration. Mostimportantly continuous monitoring and effectiveimplementation of existent regulation measuresshould be established. For proposed measuresdynamics and means of implementation should bediscussed further.6

IZVJEŠTAJInformacije o trenutnom stanju i trendovima statusa stockova, ulova i ribolovnog naporapriobalnog ribolova Viškog akvatorija i njegova moguća pravna rješenjaInformation on current state and trends of status of stocks, catch and fishing effort in coastalfisheries in Vis aquatorium and its policy interpretation1. UVODIstraživanje obuhvaća stanje priobalnih ribljihzajednica obalnog područja otoka Visa. Otok Vissvojim geografskim položajem (43° 3´ 32˝ N, 16°11´ 41˝ E) pripada skupini otoka srednjeg Jadrana(Slika 1). Površina otoka je 90,3 km2, dug je 17 km,širok do 8 km, a ukupna je duljina obale 77 km.Slika 2.Ribarska luka Komiža, s brodicama za lovparangalom i vršama u prvom planu te plivaricamau pozadini (Foto: S. Matić-Skoko)1.1. DOSADAŠNJE STANJESlika 1. Vis (Foto: S. Matić-Skoko)Prva istraživanja koja su sadržavala problematikupriobalnih ribljih resursa u viškom akvatorijuuporabom troslojnih mreža stajačica (poponice)započela su šesdesetih godina prošlog stoljeća(Morović, 1970) i uglavnom su bila povezana sprocjenom stanja ihtionaselja u tom području.Inventorne liste ribljih vrsta, monitoring ilispecifično istraživanje vezano baš za ovo područjenije provedeno. Poponice su jedini alat kojim seistraživalo u priobalnom dijelu viškog akvatorija.Postoje sporadični podaci o nedoraslim ribama uplitkim uvalama Visa, Biševa i Brusnika. Određenipodaci postoje i za ulove pridnenim parangalom ivršama no treba napomenuti da je riječ o ribolovukoji se tek manjim dijelom odvija u priobalnomdijelu Viškog akvatorija, a najvećim dijelom uotvorenom Jadranu, od Dugog otoko do Mljeta teoko otoka Palagruže. Ipak, ribari iz Komiže (Slika2) su u najvećem postotku usredotočeni upravo nata dva alata, te smo stoga mišljenja da je ovaj dionužan za pravilno razmatranje obnovljivih resursaViškog akvatorija.Temeljitija istraživanja, čiji su rezultatipredstvaljeni u ovom izvjestaju dio su istraživanjamonitoring projekta „Pag-Konavli“ (financiran odstrane Hrvatskih voda) – praćenje stanja hrvatskihvoda u priobalju istočnog Jadrana (1982 - danas),a prikupljeni podaci potječu iz ulova troslojnimmrežama stajačicama.Ribolov troslojnim mrežama stajačicamaTroslojne mreže stajačice - poponice pripadajuskupini zaplečućih ribolovnih alata. To su takviribolovni alati u kojima se objekti ulova lovena principu zapletanja u oka dubokih džepovamrežnog tega manjeg oka (mahe), bez potrebeda se u njih i zaglave. Sastoje se od tri mrežnazastora: središnjeg, ili tzv. mahe – mrežnog tegamanjeg oka, i dva vanjska, tzv. popona – mrežnihtegova većeg oka. Visina središnjeg zastora kodispruženih oka je nekoliko (2 – 3) puta veća odvisine vanjskih zastora, pa kad se cjelokupna mrežaarmira i složi, dvostruka se visina mahe snizi navisinu popona, što ujedno čini i pravu visinu alata.Brojni džepasti nabori dvostruko višeg središnjegsloja koji, izjednačavanjem visine svih zastora tadanastanu, omogućavaju ovom ribolovnom alatu da7

se objekti ulova (različite pridnene i pelagičke vrsteriba, rakova i glavonožaca) u njega zapletu bez dase i nužno (kao kod jednoslojnih mreža stajačica) unjega i zaglave.Prema “Pravilniku o obavljanju gospodarskogribolova na moru” iz 2006 godine (Narodne novine,br. 6 od 13.01.2006) u hrvatskom se ribolovnommoru smiju koristiti mreže poponice središnjegtega – mahe od najmanje 40 mm, odnosno vanjskihslojeva - popona od najmanje 150 mm (Slika 3).Visina istegnutih, mokrih mreža stajačica čija jeveličina oka 40 mm ili više ne smije prelaziti 4m. Poponicom se ribolov smije obavljati samo nadoček i bez upotrebe bilo kakvih sredstava i načinaza plašenje ribe. Ribolov poponicom dozvoljen jeu cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske(osim unutar 1 nautičke milje oko vanjskih otokaPalagruže, Galijule, Sušca, Brusnika i Jabuke)u razdoblju od 10. rujna do 15. svibnja, a otokaPalagruže, Galijule, Sušca, Brusnika i Jabuke) urazdoblju od 10. rujna do 15. svibnja, a smiju jekoristiti samo ribari velikog gospodarskog ribolova(ribari profesionalci).Mreže poponice, korištene u ovim istraživanjimabile su standardne konstrukcije: visoke 1,2 m, duge100 m, veličine oka mahe 40 mm, popona 150 mmi s trofilnom debljinom konca mrežnog tega. Mrežesu pri bacanju bile povezane u nizove.Mreže su polagane uglavnom u donjeminfralitoralnom, manje u gornjem cirkalitoralnompodručju, u rasponu od 8 do 48 m dubine, prosječno35 m, pretežito po grubim, tvrdim, hridinastim,škrapovitim dnima, pretkoraligenim dnima, rjeđeSlika 3. Razapeta troslojna mreža stajačica (Foto:S. Matić-Skoko)po onim pomičnim, pjeskovito – muljevitim, golimili obraslim livadama cvijetnice vrste Posidoniaoceanica. Prisutne biocenoze morskog dna nakojima su mreže bacane bile su:- Infralitoralna naselja čvrste podloge - biocenozafotofilnih algi – u prilovu su zabilježene: Cystoseiraspicata, C. adriatica (Phaephyceae), Halimedatuna (Chlorophyceae), Gibbula spp, (Gastropoda),Holothuria tubulosa (Holothuria), Paracentrotuslividus, Arbacia lixula, Sphaerechinus granularis(Echinoidea), Echinaster sepositus, Marthasteriasglacialis (Asteroidea), Halocynthia papillosa(Ascidiacea)….- Infralitoralna naselja pomične podloge –bicenoza livada posidonije - Posidonia oceanica(Angiosperme)....- Biocenoza spongifernih dna – u prilovu suzabilježene: Spongia officinalis, Hippospongiacommunis, Ircinia spp., (Porifera)..- Naselja pomičnih prijelaznih dna (infralitoral –cirkalitoral) – u prilovu je zabilježena Astropectenaurantiacus (Asteroidea)...- Cirkalitoralna naselja čvrste podloge –(pre)koraligenska biocenoza – u prilovu suzabilježene: Vidalia volubilis, Rythyphloeatinctoria, Pseudolithophyllum spp., Udoteapetiolata (Rhodophyceae), Halimeda tuna(Chlorophyceae), Axinella cavolini (Spongia),Eunicella cavolini, Alcyonium corraloides(Athozoa), Myriapora truncata, Porellacervicornis (Bryozoa)......Projektom se kroz višegodišnje razdoblje obuhvatilo28 postaja koje su smještene na sjevernoj, istočnoji južnoj strani otoka (Slika 4). Na sjevernoj obaliVisa su brojne uvale (Oključna, Gradac, Rogačić,Gvozdanovac, Dobra luka, Stončica), a posebnose ističe duboka uvala koja čini Višku luku. Naistočnoj strani prevladavaju otoci i hridi (Grebeni,Pupak, Paržanj, Budikovac, Ravnik), a na južnoj susmještene uvale (Travna, Stiniva, Taleška, Ploča,Gnjilna).Prema postojećim podacima (1983-2006), na ovompodručju uporabom poponica kao ribolovnog alatautvrđeno je 60 vrsta riba raspoređenih u 26 porodica(Tablica 1). Sve navedene vrste pripadaju faunipriobalnog dijela s izrazitim hridinastim dnom, kojeje mjestimično pjeskovito, ili pjeskovito-muljevitote mjestimično obraslo livadama morskih cvjetnica,posebice vrste Posidonia oceanica.8

Slika 4. Otok Vis s označenim položajima postaja na kojima su prikupljeni uzorci troslojnim mrežamastajačicama – poponicamaGledajući pojedine godine istraživanja, ukupnibroj vrsta riba varira od 35-60, pa tako premapodacima prikupljenim u posljednjih 2-3 godineuporabom troslojnih mreža stajačica u priobalnimzajednicama viškog akvatorija su zabilježene: 41vrsta riba, 6 vrsta rakova i 3 vrste glavonožaca.Razloge tih razlika treba tražiti u različitimstaništima, odnosno postajama koje su u pojedinimgodinama obuhvaćene istraživanjem, ali i sezonomuzorkovanja. Štoviše, odabir postaja bio je diktiransezonskim meteorološkim prilikama, odnosnoneprilikama. Otvorene, južne, biološki vrloraznolike postaje, za vrijeme loših vremenskihprilika bivaju zamijenjene mnogo siromašnijimpostajama, unutar viške i komiške uvale. No,prevladavajuće vrste ostaju nepromijenjene krozduže vremensko razdoblje, pa su tako dominantnevrste riba: trlja od kamena, Mullus surmuletus s23,3% prema brojnosti i 17,5% u masi ulova, aslijede tragalj ili modrak, Spicara maena s 16,3% ubrojnosti i 11,8% u masi, škrpun, Scorpaena porcusi lumbrak, Symphodus tinca (Slika 5). Dominantnavrsta rakova je jastog, Palinurus elephas dok jesipa, Sepia officinalis dominantni glavonožac. Ulovpo jedinici ribolovnog napora (CPUE) je od 0,66do 3,31 kg.Iz dugogodišnjeg niza podataka o ulovu, gorenavedene vrijednosti CPUE su znatno više od onihiz osamdesetih godina prošlog stoljeća.Slika 5. Postotna zastupljenost pojedinih porodica u lovinama troslojnih mreža stajačica na područjuViškog akvatorija.9

Razlozi tome su u prvom redu tehničko poboljšanjealata i tehnike ribolova jer treba istaknuti dase populacije komercijalno zanimljivih vrstariba (škrpina, Scorpaena scrofa, Slika 6) idesetonožnih rakova (jastog, P. elephas; hlap,Homarus gammarus) nisu oporavile (rijetki ulovijedinki visokih biometrijskih osobina). Posebiceje vidljivo: (i) pad u ukupnom CPUE na različitimpodručjima (ii) porast u CPUE nekih porodica, kaoScorpaenidae, i pad nekih, kao na primjer Labridaeili Serranidae, i (iii) promjene u raspodjeli dužinskihfrekvencija dominantnih vrsta u ulovu (S. porcus, S.tinca, M. surmuletus). Razlog trenutno pozitivnogtrenda je i u boljem provođenju zakonskih mjerakoje se odnose na iskorištavanje i zaštitu morskihbioloških resursa, ali očito, intenzivne ribolovneaktivnosti, utječu na priobalne zajednice mijenjajućiinterspecifičke i intraspecifičke odnose u priobalnimzajednicama.Dodatno, srednje biometrijske osobinedominantnih vrsta nisu zadovoljavajuće. Štoviše,srednje vrijednosti ukupnih dužina škrpine, S. scrofai fratra, D. vulgaris (Slika 7; Tablica 2) su dostaniske ukazujući na visok intenzitet ribolova u tompodručju. Kvantitativno, ulovi su dosta jednolični.Na svakom području, dominantno je tek 4-5 vrsta,ali ipak, ulovi su biološki raznoliki.Slika 7. Fratar, Diplodus vulgaris (Foto: N.Stagličić).Slika 8. Tabinja (P. phycis) (Foto: N. Stagličić).Slika 6. Škrpina, Scorpaena scrofa u svomprirodnom staništu (Foto: N. Stagličić)Raspodjela brojnosti i biomase po svim istraživanimpostajama za tabinju (P. phycis, Slika 8), trlju odkamena (M. surmuletus) i škrpinicu (S. notata,Slika 9) prikazana je na Slici 10.Od svih istraživanih područja uzduž priobalnogdijela istočnog Jadrana, najbolji ulovi su zabilježeniupravo u viškom akvatoriju (u kvantitativnom ikvalitativnom smislu; Slika 11).Slika 9. Škrpinica (S. notata) (Foto: N. Stagličić).10

Tablica 1. Postotna zastupljenost, brojnost i biomasa vrsta u ukupnom ulovu poponica na područjuViškog akvatorija.Vrsta Ukupan broj % Ukupna biomasa %Scyliorhinus stellaris (mačka mrkulja) 0,20 3194 0,96Torpedo marmorata (drhtulja) 0,81 11706 3,52Raja montagui (raža crnopjega ) 0,20 2824 0,85Raja polystigma (raža crnožiga) 0,05 1110 0,33Synodus saurus (gušter) 0,36 984 0,30Conger conger (ugor) 8 0,41 3036 0,91Merluccius merluccius (mol) 0,31 2 0,35Trisopterus minutus capelanus (ugotica) 0,05 0,01Phycis phycis (tabinja) 7,79 41837 12,59Zeus faber (kovač) 2 1,63 1,67Serranus cabrilla (kanjac) 28 1,42 2 0,52Serranus hepatus (vučić) 0,15 69 0,02Serranus scriba (pirka) 29 1,48 2863 0,86Pseudocaranx dentex (šnjurak) 0,05 148 0,04Seriola dumerili (gof) 2 0,10 910 0,27Trachurus trachurus (šarun) 0,36 1060 0,32Trachurus mediterraneus (šarun) 0,25 0,22Sciaena umbra (kavala) 2 0,10 0,10Mullus surmuletus (trlja od kamena) 2 16,64 51303 15,44Pagrus pagrus (pagar) 0,15 0,23Boops boops (bukva) 19 0,97 2 0,37Diplodus annularis (špar) 20 1,02 975 0,29Diplodus sargus (šarag) 0,25 1951 0,59Diplodus vulgaris (fratar) 2,39 5505 1,66Diplodus puntazzo (pic) 2 0,10 485 0,15Oblada melanora (ušata) 2 1,27 1,40Pagellus erythrinus (arbun) 0,87 1,04Pagellus acarne (batoglavac) 20 1,02 1973 0,59Sarpa salpa (salpa) 2 0,61 1,01Spondyliosoma cantharus (kantar) 2,60 6394 1,92Spicara maena (gira) 207 10,53 2 7,87Chromis chromis (crnej) 8 0,41 202 0,06Labrus bimaculatus (smokva) 0,25 830 0,25Labrus merula (vrana) 10 0,51 3260 0,98Labrus viridis (drozd) 0,20 1992 0,60Acantholabrus palloni (pešac ljuskavac) 0,05 92 0,03Coris julis (knez) 0,20 104 0,03Symphodus mediterraneus (podujka) 0,81 390 0,12Symphodus ocellatus (martinka) 0,15 0,01Symphodus tinca (lumbrak) 2 12,47 34120 10,27Thalassoma pavo (vladika arbanaška) 2 0,10 110 0,03Trachinus draco (pauk bijelac) 2 0,61 912 0,27Trachinus radiatus (pauk šarac) 18 0,92 1,64Uranoscopus scaber (bežmek) 2,19 8297 2,50Scomber scombrus (skuša) 0,15 833 0,25Scomber japonicus (lokarda) 2 0,10 1318 0,40Auxis rochei (trup) 0,20 2817 0,85Parablennius gattorugine (slingurica mrkulja) 0,25 519 0,16Sphyraena sphyraena (škaram) 0,05 1296 0,39Scorpaena porcus (škrpun) 22 11,55 24937 7,50Scorpaena scrofa (škrpina) 7,94 2 13,61Scorpaena notata (škrpinica) 93 4,73 22 0,97Scorpaena maderensis (bodečnjak) 0,36 22 0,04Trigloporus lastoviza (lastavica glavulja) 0,87 22 0,76Bothus podas podas (razok) 0,15 89 0,03Solea nasuta (list nosan) 2 0,10 600 0,18Buglossidium luteum (list piknjavac) 2 0,10 30 0,01Microchirus ocellatus (list pečatar) 0,15 2 0,07Monochyrus hispidus (list hrapavac) 2 0,10 81 0,02Lophius piscatorius (grdobina) 0,15 1,56Ukupan broj i biomasa jedinki 1965 100 332374 10011

Tablica 2. Ciljane vrste i njihova dužinska raspodjela (Vis, 2006).TaxonPISCESNTotal length (cm)Weight (g)Range x ± SD Total Range x ± SDPhycis phycis 15.2-40.9 28.0 ± 4.92 15962 92-802 259.5 ± 143.47Scorpaena notata 96 8.7-19.1 14.0 ± 2.15 4898 10-127 51.4 ± 22.69Scorpaena porcus 418 9.8-29.5 16.1 ± 3.13 16-493 84.6 ± 65.67Scorpaena scrofa 104 12.1-38.5 20.3 ± 5.20 18434 30-915 177.4 ± 172.76Diplodus annularis 309 9.0-19.5 15.3 ± 1.38 17528 6-130 57.0 ± 15.01Diplodus vulgaris 13.2-24.3 16.8 ± 2.59 4953 29-208 75.6 ± 39.31Pagellus erythrinus 10.2-29.6 21.0 ± 3.05 18436 15-316 117.0 ± 52.24Spicara maena 2055 16.1-26.6 20.4 ± 1.54 185413 54-321 115.2 ± 45.13Mullus surmuletus 222 15.3-30.6 23.9 ± 2.55 38592 39-537 179.3 ± 67.58Symphodus tinca 187 10.9-30.2 21.3 ± 2.96 22990 16-335 123.1 ± 55.12Slika 10. Brojnost i biomasa vrsta Phycis phycis, Mullus surmuletus i Scorpaena notata na svim postajamauzorkovanja na području Viškog akvatorija prikazana pomoću MDS ordinacijske metode. Veličina krugovaodgovara vrijednosti brojnosti ili biomase.12

Slika 11. Ulov ostvaren troslojnim mrežama stajačicama u Viškom akvatoriju, 2005 (Foto: S. Matić-Skoko)Ukupno je utvrđeno više od 60 vrsta riba u 50-tak godina istraživanja sastava ulova poponica.Osnovni razlog tome je vjerojatno udaljenost odkopna, što naglašava činjenicu da su udaljenijaribolovna područja od kopna bogatija i raznolikijaunutar priobalne zone. Ti “vanjski otoci” dajuviši prosječni ulov poponica nego “unutrašnjapodručja” (Morović, 1970; Jardas i sur., 1998).Ipak, treba naglasiti da čak i ti vanjski otoci (Vis,Palagruža, Lastovo) koji su udaljeniji od kopna ipod manjim ribolovnim pritiskom ukoliko se gledadugogodišnji niz podataka pokazuju trend opdanjaCPUE i bioraznolikosti (Morović, 1970; Jardas isur., 1998).Razlike u ulovu su i rezultat različite ranjivostirazličitih vrsta na ribolovnu aktivnost, u ovom slučajuribolov poponicama (Slika 12). Uočene razlike uosnovnim biometrijskim osobinama ciljanih vrstai povećanje u prisustvu nekih porodica i vrsta, bezsumnje, rezultat je kompleksnih ekoloških odnosau priobalnim zajednicama. Mehanizmi smanjenjagustoće, i ribolovna aktivnost zajedno opisujunjihovo trenutno stanje. Njihovi učinci se posebicevide u smanjenju interspecifičke i intraspecifičkekompeticije za hranu i stanište. Učinci predacije,kao osnovnog čimbenika prirodne smrtnosti, sutakođer bitni (Vetter, 1988).Slika 12. Godišnje razlike u brojnosti jedinki pojedinih vrsta koje čine priobalne ihtiozajednice otoka Visau zadnjih 15 godina13

Ipak, većina autora smatra da je osnovni razlogtrenutnog stanja intenzitet ribolova. No, treba jošjednom naglasiti da su ovdje predstavljeni rezultatiprikupljeni poponicom mahe od 28mm (dok je onakoja je dozvoljena po važećim propisima 40mm)te su stoga lovine viških ribara nižeg CPUE, alije i postotak nedoraslih jedinki zasigurno mnogomanji.Rastuće zagađenje mora dodatno utječena ovo područje, posebice ljeti kroz velikihbroj nautičkih turista. Treba naglasiti, i daklimatske promjene u hidrografskoj prirodi,svojim pojačanim ulazom istočnomediteranskevode, utječu na kvantitativni i kvalitativni sastavpriobalnih zajednica cijele istočne obale Jadrana,pa tako i viškog akvatorija (Grbec i sur., 2002). Zaočekivati je da ćemo s ovim projektom, znatnopovećati popis broja vrsta koje nalazimo u viškomakvatoriju, pa čak možda zamjetiti i nove vrstekako za ovo područje, tako i za cijeli Jadran. Ribepokazuju veliku fleksibilnost u svojim odgovorimana takve promjene u okolišu i to kroz raspodjelu(Dulčić i sur., 2005), rast (Matić-Skoko i sur.,2004), starost pri prvoj spolnoj zrelosti, ishranii maksimalnom životnom vijeku. Također, tepromjene će potaknuti ekološke odgovore krozutjecaj na hranidbene lance i ekosustave. Prirodatih odgovora i prilagodba na promjenjive uvjete uokolišu bit će znatan dio naših budućih istraživanjakao bi se mogao napraviti što potpuniji popisvrsta, ali i kako bi smo bili u mogućnosti donositipreporuke za održivi ribolov ovog područjaRibolov pridnenim parangalomNa istočnoj obali Jadrana ribolov pridnenimparangalima predstavlja tradicionalan oblikribolova, koji se specifično povezuje uglavnom zaribare s otoka Visa, odnosno Komiže. Početkomdevedesetih godina, s porastom cijene ribe, ovajribolov se sve više razvija i unapređuje. Danas, ovajoblik ribolova, od nekad lokalnog, tradicionalnog,veznog uz uski pojas oko otoka otvorenog srednjegJadrana, se širi na sve veći dio otvorenog Jadrana,i to kako teritorijalnog mora, tako i ZERP-a italijanskog epikontinentalnog pojasa.Ribolovno područje na kojem se izlovljavapridnenim parangalom, zapravo se može podijelitina tri područja i to šire područje Mljeta (okolootoka Mljeta), viško područje (od Vele luke naotoku Korčuli, preko Sušca i Palagruže do Biševa,sv. Andrije i Jabuke) te šibensko područje (odJabuke, Rogoznice, Žirja, Kornata, do sredineDugog otoka). Na viškom području analiziranesu 33 lovine s 13 postaja lovljenih od siječnja dolistopada (Slika 13).Stajaći pridneni parangal, kao i svi parangali,sastavljen je od osnove, tj. deblje uzice na koju suprivezane tanje uzice (pioke) s udicama. Stajaćiparangal se postavlja u radni položaj pomoću kalumi,tj. dviju uzica na krajevima parangala, od kojih jeza jednu vezan uteg koji drži parangal usidrenim zamorsko dno, a na drugu je vezan površinski signal.Po jednom stajaćem parangalu dozvoljeno je imatido 2500 udica, a ukupno je zabilježeno 3.396.778udica na stajaćim parangalima u gospodarskomribolovu. Ribolov ovim alatom dozvoljen je tijekomcijele godine.Slika 13. Istraživana ribolovna područja pridnenogparangala na širem Viškom područjuOvom analizom 33 radna dana s 60 500 udicaoko otoka Visa (Tablica 3). Podaci za monitoringpotječu direktno s brodova tijekom ribolovneaktivnosti, te s iskrcajnih mjesta po završenomribolovu. Dio podataka je skupljen na otkupnimstanicama (Komiža), te iz očevidnika o ulovu(područni ured Uprave za ribarstvo). Najveći diopodataka je prikupljen od ribara koji posjedujuvlastite dugogodišnje statistike ulova i ribolovnognapora.Lovine parangalom ostvarene u našimistraživanjima su prikazane u Tablici 3. i na Slici 14.14

Slika 14.Raspodjela vrsta u lovinama pridnenog parangala, Viški akvatorij, 2007U lovinama parangalom na širem viškom područjunajzastupljeniji su bili oslić (63%) i T. lucerna(28%). Pored ovih dviju vrsta u sveukupnomulovu također su nešto brojnije bile vrste: Squalusacanthias (2,4%) i ugor Conger conger (2,0%).Tablica 3. Kvalitativno-kvantitativni sastav lovinapridnenog parangala na širem području otoka Visapostajedanibroj udicadubinaRIBESqualus acanthiasSqualus blainvilleiRaja clavataConger congerMerluccius merlucciusZeus faberTrachurus trachurusPagellus bogaraveoScomber japonicusScorpaena scrofaTrigla lucernaPsetta maximaUkupno:6050090-160 mN (kg)67 (121,0)11 (14,0)70 (171,0)82 (154,5)965 (662,4)2 (2,5)35 (15,0)5 (4,8)25 (21,0)1 (0,9)575 (849,2)3 (6,5)1841 (2022,8)Naraste do 75 cm (oko 6 kg), obično se love jedinkeod 20-40 cm. Osim pridnenim parangalom, lovi sepridnenom koćom i poponicama. Prema podacimaiz literature, mrijesti se u 4 godini života pri dužiniod oko 35,5 cm (Jardas, 1996).U analiziranim lovinama parangala ulovljeno jeukupno 575 jedinki s ukupnom masom od 849,2kg. Raspon je ukupne dužine tijela (Lt) ulovljenihriba bio od 33,5 do 71,0 cm (prosječno 53,67 ±10,706) a mase od 308 do 3462 grama (prosječno1671,92 ± 914,056 grama). Starost prikupljenihjedinki, analizirana na temelju prikupljenihljusaka i podataka iz literature (Vrgoč i sur.,2006), kolebala je u rasponu od 3 do 11 godina.Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina(Lt) svih ulovljenih jedinki lastavice balaviceprikazuje Slika 16, dužinsko – maseni odnos Slika17, a frekvenciju njenih starosnih klasa u ukupnojlovini Slika 18. Analizirajući štetnost ovog alatana populaciju kokota (postotak spolno nedoraslihjedinki u lovini), proizlazi da su u ukupnoj lovinizabilježene tek 2 spolno nezrele jedinke.Kokot ( Trigla lucerna) je bentoska, pridnenariba koja obitava na stjenovitom, muljevitom ipjeskovitom dnu; od 10-300m dubine, uglavnomdo 120m, iako se ponekad može uloviti i pliće, teu brakičnim vodama (Slika 15). U Jadranu je imaposvuda, iako nije brojna. Mrijesti se u kasnu jeseni zimi. Hrani se ribom, rakovima i glavonošcima.Slika 15. Kokot, Trigla lucerna15

Slika 19. Oslić, Merluccius merlucciusSlika 16. Učestalost pojavljivanja ukupnihtjelesnih dužina (Lt) svih ulovljenih jedinkikokota, Trigla lucerna u analiziranim lovinamapridnenog parangala u Viškom akvatoriju, 2007Slika 17. Dužinsko - maseni odnos jedinki kokota,Trigla lucerna u analiziranim lovinama pridnenogparangala u Viškom akvatoriju, 2007Slika 18. Starosna zastupljenost jedinkikokota, Trigla lucerna u analiziranim lovinamapridnenog parangala u Viškom akvatoriju, 2007.Oslić, mol ( Merluccius merluccius)je pridnenavrsta ribe s klasičnom vertikalnom migracijom,zadržava se uz dno danju, a u višim slojevimanoću (Slika 19). Obitava na 10-800m dubine,najčešće između 100-200m, na muljevitim dnima.U Jadranu je posvuda rasprostranjen, no najgušćasu mu naselja u Jabučkoj i Južnojadranskoj kotlini.Mrijesti se gotovo čitave godine, intezivnije zimi iu proljeće, na 100-300m dubine.Naraste do 130 cm (u Mediteranu 110 cm) štoodgovara starosti od 20 godina, uobičajne sujedinke od 12-60 cm. Ženke spolno sazru između23-33 cm (glavnom oko 30 cm), a mužjaci između20-28 cm (uglavnom oko 24 cm). Raste brzo, stim da ženke rastu brže od mužjaka. Zapažene sulokalne migracije od dubljeg mora prema plićemi suprotno. Nedorasle jedinke hrane se uglavnomplanktonskim rakovima, a odrasli ribom, rakovimai glavonošcima. Riječ je o pravom proždrljivcu,što je i vidljivo iz građe zubala. Lovi se uglavnomkoćom i pridnenim parangalom (Jardas, 19096).U analiziranim lovinama parangala ulovljeno jeukupno 965 jedinki s ukupnom masom od 662,4kg. Raspon je totalne dužine tijela (Lt) ulovljenihriba bio od 28,0 do 74,8 cm (prosječno 39,32 ±7,471) a mase od 141 do 2680 grama (prosječno470,74 ± 348,315 grama). Starost prikupljenihjedinki, analizirana na temelju prikupljenih ljusaka,kolebala je u rasponu od 3 do 15 godina. Učestalostpojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) svihulovljenih jedinki mola prikazuje Slika 20, adužinsko – maseni odnos Slika 21. Analizirajućištetnost ovog alata na populaciju oslića (postotakspolno nedoraslih jedinki u lovini), koristećivrijednost najmanje dozvoljene dužine koja se smijeloviti (16 cm), danom “Naredbom o zaštiti riba idrugih morskih organizama” (2002.), proizlazi da uukupnoj lovini nije bilo spolno nezrelih jedinki.Ako se primjeni dužina prvog spolnog sazrijevanjaženki (Lt = 30 cm) postotak se nedoraslih primjerakapenje na 6,9% (ukupno 5 spolno nezrelih jedinki).Slika 20. Učestalost pojavljivanja ukupnihtjelesnih dužina (Lt) svih ulovljenih jedinki oslića,Merluccius merluccius u analiziranim lovinamapridnenog parangala u Viškom akvatoriju, 2007Današnju flotu parangalaša čini oko 60 brodova odčega je više od 50% vezano za Komižu na otokuVisu.16

vremenski ovisan. Prema zabilježenim podacima,ali i onima koje iznose Vrgoč i sur. (2006), ukupanulov na jedinicu ribolovnog napora (kg/dan; kg/broj udica) relativno je konstantan, i to čini se uzadnjih desetak godina. Najveći ulov se ostvarujeu kasnu zimu ili rano proljeće, tj. u vrijeme kad jenajintenzivniji ribolov kokota.Slika 20. Učestalost pojavljivanja ukupnihtjelesnih dužina (Lt) svih ulovljenih jedinki oslića,Merluccius merluccius u analiziranim lovinamapridnenog parangala u Viškom akvatoriju, 2007.Slika 21. Dužinsko - maseni odnos jedinki oslića,Merluccius merluccius u analiziranim lovinamapridnenog parangala u Viškom akvatoriju, 2007.Većina tih ribara se pridnenim parangalom bavisamo u hladnijem dijelu godine, dok se ljeti ribolovodvija drugim alatima (prvenstveno vrše) ili se u tomrazdoblju ova djelatnost zamjenjuje turizmom.Kao i kod drugih alata, službena statistika se i ovdjenaslanja na očevidnike o ulovu, no Vrgoč i sur.(2007) ističu upitnost i vjerodostojnost istih zbognjihove kontrole, ali i činjenice da u očevidnicimanije odvojeno obavljanje ribolova pridnenimparangalom u priobalnom dijelu od onog koji seodvija u otvorenim vodama.Ovom analizom lovina pridnenih parangalautvrđeno je ukupno 16 vrsta riba (iako ih možebiti i nešto više; oko 20), ipak se može reći das uzapravo oslić i kokot jedine prave ciljane vrste ovogribolova, iako neki tu svrstavaju i rumba (Psettamaxima). Te vrste čine i do 90% ukupnog ulova.Ostale češće zastupljene vrste su hrskavičnjače, ito morski psi i raže, te ugor. Ostale vrste javljajuse tek povremeno. Sastav lovina je prostorno iKokot, Trigla lucerna predstavlja najvažniju vrstuu lovinama pridnenog parangala. Njegov ulov jeoko 50% ukupnog ulova, naravno u prostornoigotovo svi su bili spolno zreli.vremenskoj zavisnosti. Glavna ribolovna područjaove vrste su oko otoka Lastova, Mljeta i Palagruže,te u otvorenom moru sjevernije od Jabučke kotline.Ovim alatom lovljene su jedinke od 33,5 do 71 cmU analiziranim lovinama pridnenog parangala,oslić M. merluccius se nalazi tijekom cijele godine,a najintenzivniji ribolov ove vrste odvija se tijekomljeta i početka jeseni. Najviše ga se lovi u otvorenomsrednjem Jadranu i rubnim dijelovima Jabučkekotline, te s vanjske strane Lastova i Mljeta. Zarazliku od koćarskih lovina u kojima su uglavnomzastupljene spolno nezrele jedinke, pridnenimparangalima se gotovo uvijek love zrele jedinke.Ovom analizom obuhvaćene su jedinke od 28 do74,5 cm i gotovo sve su bili spolno zreli oslići.Od hrskavičnjača je najzastupljeniji kostelj, Squalusacanthias (67 jedinki ukupne mase 121 kg). i Ugora,Conger conger je ulovljeno 82 jedinki ukupnemase 154,5 kg. Dok je ulov morskih pasa relativnostabilan, ulov raža drastično opada, najviše kaoposljedica intenzivnog iskorištavanja pridnenimkoćarenjem, pa tako raže kamenice, Raja clavatauzopće nije bilo u lovinama 2007 godine. . Stogase ulov raže bilježi upravo na onim ribolovnimpodručjima koja su nepogodna za koćarenje.Iz svega navedenog proizlazi da su pridneniparangali izrazito selektivni alat jer njime ulovljenejedinke ciljanih, ali i ostalih vrsta su gotovo uvijekspolno zrele. No, unatoč toj visokoj selektivnosti,ovdje se nameće problem izlovljavanja ciljanih vrstau vrijeme mrijesta kada bilježimo najintenzivnijiribolov i najveći ulov po ribolovnom naporu.Zasigurno, ova činjenica se negativno odražava nabiologiju i ekologiju vrste, posebice na novačenje,odnosno obnavljanje vrste.Obim trenutnog ribolova pridnenim parangalima uotvorenom Jadranu je takav da ribolovni napor kojise ostvaruje ovim načinom ribolova predstavlja17

samo mali dio ukupnog ribolovnog napora unavedenom području. Doduše, on se nalazi uprostornoj kompeticiji za ciljane vrste s pridnenomkoćom, pa je stoga ribolov pridnenim parangalimau otvorenom moru vremenski ograničen na radna onim područjima i onda kada se ne obavljakoćarenje. Zbog te kompeticije za istim vrstama,nužno je stalno pratiti ulov pridnenih parangala,ali i ribolovni napor kojim se on postiže, jersvako povećanje istoga može se negativnoodraziti na dinamiku populacija ciljanih vrsta. No,mišljenja smo da bi se mjere kontrole i reguliranjaprvenstveno morale usmjeriti na alate s najvećimštetnim djelovanjem (visoka ribolovna smrtnot,mala selektivnost,…) kao što su pridnene koće.Navedeni alat najvećim dijelom lovi nedoraslejedinke kokota i oslića u Jadranu kako uz talijanskutako i hrvatsku stranu.Ribolov vršamaLov vršama vrlo je važan, ali ujedno i vrlo zanimljivoblik ribolova viških, a posebice komiških ribara.Kako je zadatak dati stanje i preporuke gledepriobalnih resursa Viškog akvatorija, ovaj načinribolova, a posebice njegov objekt, jastog, Palinuruselephas također je analiziran.Vrša koja se koristi u Viškom akvatoriju za lovjastoga je komiška vrša (Slika 22). Ova vrša odmrežnog tega je vrlo stari ribolovni alat, koji seističe svojom jednostavnošću, jeftinoćom i lakimrukovanjem. Izrađuje se iz tekstilnog mrežnogmaterijala i drva. Vrša se sastoji od tri obruča, trištapa i dva manja obruča za vršnjake. Promjerobruča vrše obično iznosi 75-80 cm, promjerobruča vršnjaka oko 18 cm, a dužina štapova ,koji predstavljaju visinu vrše, iznose oko 130 cm.Veličina oka mrežnog tega ne smije biti manja od55 mm (Pravilnik o ribolovnim alatima i opremiza gospodarski ribolov na moru, N.N.6, 2006)Preduvjet lova vršama je upotreba meke, svježeili usoljene ribe manje komercijalne vrijednosti(danas uglavnom smrznuta ili usoljena srdela, anekad usoljeni kantar). U gospodarskom ribolovudozvoljeno je imati do 150 vrša za lov jastoga, aiste se mogu rabiti tako da se postavljaju na morskodno pojedinačno ili u skupinama.Minimalna lovna dužina jastoga prema sadašnjimpropisima je 24 cm, a vrijeme lovostaja je od 10.09.do 15.05. Lov velikih rakova vršama dozvoljen jeu cijelom teritorijalnom moru Republike Hrvatske(Pravilnik o obavljanju gospodarskog ribolova namoru, N.N., 2002). Bez obzira na njihovu veličinuu more se moraju vratiti ženke jastoga i hlapa svanjskim jajima (Naredba o zaštiti riba i drugihmorskih organizama, N.N. 101, 2002).Jastog (Palinurus elephas)Jastog ( Palinurus elephas ) (Slika 23) je uz hlapa( Hommarus gammarus)gospodarski najznačajnijavrsta velikih rakova u Jadranskom moru.Gospodarski značaj ovih rakova je posebice važanza otočno stanovništvo, no isti se ne temelji namasi njihovog ulova, koja je posljednjih godina svemanja i u stalnom opadanju uslijed preintenzivnogi nepravilnog iskorištavanja, već prvenstveno navisokoj cijeni koju ovi rakovi postižu na tržištu.Slika 23. Jastog, Palinurus elephas (Foto: N.Stagličić)Slika 22. Komiška vršaJastog je najzastupljeniji u Dalmaciji, posebiceoko otoka Premude, Dugog otoka, Kornata, Žirja,Jabuke, Svetog Andrije, Biševa, Visa, Hvara,Korčule, Lastova, Palagruže i Mljeta, te oko hridiSveti Andrija, Cavtatskih i Konavoskih stijena, dokje ulov hlapa najviše razvijen na zapadnoj obali Istre18

(oko Pule, Rovinja i Poreča) pa neće biti predmetdaljnjeg razmatranja.Jastog može narasti do dužine od oko 50 cm,mjereći dužinu od očiju do kraja repne peraje,ali najčešće nije duži od oko 40 cm. U istočnomJadranu naraste do 45 cm, a može imati masu i do 5kg. Jastog se zadržava na kamenitom dnu s mnogorupa i procijepa, rijetko pjeskovitom, i uglavnomna dubinama od 5 do 160 m (najčešće 10-70 m).O razmnožavanju jastoga se malo zna, općenito seiznosui podatak da se ovigerne ženke zapažaju urazdoblju od rujna/listopada pa do veljača/ožujka.Prema Grubišić (1982) ženke ispuštaju između25 i 30 tisuća jaja. Jastog, kao i drugi dekapodnirakovi, tijekom svog života prolazi kroz veći brojrazličitih razvojnih stadija (10) do odrasle faze.Planktonsku ličinačku fazu koja traje nekolikomjeseci karakterizira izuzetno visoka prirodnasmrtnost (5000:1) uslijed nepovoljnih hidrografskihprilika i predatorstva. Vrlo kritični trenutak u životurakova je i presvlačenje (ekdisis) koje se odvijamnogo puta tijekom života. Jastog se prvih godinaživota presvlači i do 15 puta godišnje. Za vrijemepresvlačenja, intenzivno rastu, te pokazuju izrazitiskokovit rast. Tada su iscrpljeni, neotporni, pa seslabo pokreću i hrane (2-3 dana).Slika 24. Palinurus elephas. Učestalost pojavljivanjatotalnih tjelesnih dužina mužjaka i ženki u lovinamavrša.Jastog je odvojenog spola, a ženke i mužjake jelako raspoznati zbog spolnog dimorfizma. Ženkeimaju široki zadak s lepezastim pleopodima jer nanjima nose priljepljena vanjska jaja.U istraživanju koje je provedeno od 1975-2000godine, ukupno je vršama ulovljeno 292 jedinkejastoga, i to sve u širem podmoruju Visa (bližePalagruži).Potopljeno je ukupno 1748 komada vrša u kojije ulovljeno 1790 ženki (61,3%) i 113 mužjaka(38,7%) (Slika 24). Raspon dužina je bio od 20,0-39,8 cm, a masa od 206 do 1770 g (Tablica 4).Tablica 4. Palinurus elephas. Odnos ukupne dužine (Lt) (cm) i mase tijela (W) (g) po 1cm dužinskimrazredimakod mužjaka i ženki u lovinama vršaDužinski Mužjaci Ženkerazredi (cm)19,5 – 20,4N-Raspon W-xW ± SD-N2Raspon W206 – 213xW ± SD209,5 ± 4,9520,5 – 21,421,5 – 22,422,5 – 23,423,5 – 24,424,5 – 25,425,5 – 26,426,5 – 27,427,5 – 28,428,5 – 29,429,5 – 30,430,5 – 31,431,5 – 32,432,5 – 33,433,5 – 34,434,5 – 35,435,5 – 36,436,5 – 37,437,5 – 38,438,5 – 39,439,5 – 40,428299231 – 266259 – 298304 – 345333 – 423353 – 459432 – 505444 – 595492 – 665610 – 713675 – 795778 – 930855 – 10681005 – 11701090 – 11551150 – 12681515 – 157617701680246, 3 ± 14,38276,7 ± 19,76327,2 ± 14,80378,4 ± 39,69418,7 ± 32,86452,9 ± 39,54525,3 ± 34,59574,2 ± 52,72670,4 ± 41,93750,0 ± 41,23849,8 ± 47,66934,3 ± 116,431061,7 ± 93,851122,0 ± 29,281214,5 ± 54,421535,3 ± 28,76---8222209----228 – 281245 – 291307 – 339295 – 382310 – 414380 – 478427 – 524417 – 595548 – 609600 – 735664 – 766695 – 950830 – 8678609871095----245,3 ± 24,62270,2 ± 19,59322,9 ± 10,48338,7 ± 20,17379,1 ± 23,45426,5 ± 31,52472,0 ± 22,83522,8 ± 40,58594,0 ± 26,05661,7 ± 37,45711,5 ± 28,38782,6 ± 98,27851,3 ± 19,148609871095----Ukupno 231 – 1770 680,4 ± 353,30 179 206 – 1095 488,4 ± 157,2919

U lovinama su zastupleni jastozi od 0+ do 7+ godina(8 starosnih skupina). Parametri rasta izračunati vonBertalanffy-om jednadžbom su slijedeći: L ∞=54,18cm (SE = 4,872), K = 0,157 (SE = 0,028) i t 0=- 0,653 (SE = 0,189) (Slika 25). Ukupna smrtnostje Z = 0,94, a M = 0,34. Vrijednost koeficijentaiskorištavanja je E = 0,64 što ukazuje na visokistupanj iskorištavanja populacije, odnosno prelovjer je vrijednost ribolovne smrtnosti F = 0,60.Dužina je prve spolne zrelosti neke vrste onadužina pri kojoj se počinju javljati prve spolnozrele jedinke. U razdoblju mrijesta jastoga (rujan- studeni) ulovljeno ukupno 487 jedinki od čega jenjih 133 imalo vanjska jaja (27,4%). Prve ženkes vanjskim jajima se pojavljuju pri dužini od 20cm, pa je ista uzeta za dužinu prve spolne zrelosti.(Slika 26). Dužina pri kojoj su dominirale mrijesneženke je 27 cm.Iznad te dužine postotak mrijesnih ženki je uvijekiznad 50%.Od ukupnog broja ulovljenih jastoga u komiškimvršama (292), čak 167 jedinki (57,19%) je imalodužinu manju od 50% spolne zrelosti (20 cm).Komiška vrša se prema zatečenom stanju namjenskii pravilno upotrebljava. No, zbog prilično visokezastupljenosti nezrelih jedinki jastoga, alat je štetanza neselja jastoga.Već je prethodno predloženo (Cetinić i sur., 2001)da se na određeno vrijeme zabrani izlov jastoga(3 godine),a da se dozvoli ulov samo mrežamajastogarama (oko od 120mm) i vršama oka nemanjeg od 60 mm, te da se nakon toga naizmjeničnopropisuju zone ribolova, da se zabrani stavljanje upromet jastoga manjeg od 28 cm, propisivanje kvotegodišnjeg ulova, te obvezatni trajni monitoring.Slika 25. Stopa rasta jastoga, P. elephas, na osnovu srednjih dužina po godištima iz von Bertalanffy-evejednadžbeSlika 26. Postotna zastupljenost ženki jastoga s vanjskim jajima po dužinskim razredima na područjuViškog akvatorija.20

1.2.TRENUTNO STANJE (analiza rezultata dobivenih ovim istraživanjem)Inventarne liste ribljih vrsta kao rezultat sustavnogpraćenja ili ciljanog istraživanja šireg područje otokaVisa ne postoje. Iste je moguće složiti na osnovuvišegodišnjih ribarstvenih istraživanja priobalnogdijela ovog područja jer je ovo područje referentnoza cijeli niz različitih oceanografskih istraživanjapa tako i onih koje se izravno tiču živih bogatstavaJadrana. Ista su provode i danas uz pomoć poponica,trostrukih mreža stajačica. Postoje također isporadični podaci o nedoraslim ribama u plitkimuvalama Visa, Biševa i Brusnika. Određeni podacipostoje i za ulove pridnenim parangalom i vršamano treba napomenuti da je riječ o ribolovu koji setek manjim dijelom odvija u priobalnom dijeluViškog akvatorija, a najvećim dijelom u otvorenomJadranu, od Dugog otoka do Mljeta te oko otokaPalagruže. Iz navedenog je jasno da bi takviminventarnim listama nedostajao cijeli niz malih,bentoskih, pridnenih te posebice kriptičnih riba kaoi onih koje nalazimo na nižim stepenicama litorala(< 10m), ali i drugim staništima ili lokacijama kojenisu pogodne za rad s gore navedenim alatima.Također, u listama nema tranzitnih i migratornihvrsta, te pelagičnih i mezopelagičnih vrsta ribajer alati koji su pogodni za lov ovih vrsta nisuistraživani. Kako bi se bar donekle proširila lista istekao bolji uvid u priobalne ihtiozajednice Viškogakvatorija u ovom istraživanju koristilo se nekolikomeđusobno nadopunjujućih metoda istraživanja -vizualni cenzus, male specijalizirane potegače za lovnedoraslih riba, jednostruke mreže stajačice psare iprostice te trostruke mreže stajačice poponice.Posebne tehnike uzorkovanjaVizualni cenzusVizualni cenzus je standardizirana, nedestruktivnaronilačka metoda istraživanja kojom se izravnimopažanjem pod vodom prikupljaju podaci obrojnosti i veličinskom sastavu ciljanih priobalnihvrsta riba. Preciznije, prilikom svakog vizualnogcenzusa, koristeći autonomnu ronilačku opremu,preplivava se točno određena površina naznačenarazvlačenjem konopa ‘mulinela’ i popisuje vrsta,brojnost i veličina riba koje se nalaze unutarzadanog okvira (Slika 27). S obzirom na inventornunamjenu ovog istraživanja primjenjena je tehnikapravokutnog transekta duljine 25 metara i širine5 m, koja se pokazala optimalnom za analizecjelokupnih ihtiozajednica (Harmelin-Vivien iFrancour 1992; Francour, 1997). Nadalje, vizualnicenzus izvodio se na dubinama od otprilike 7-20m te na hridinastom, visoko strukturiranom tipustaništa koji obiluje vrstama, a nije ga moguće zbogpraktičnih razloga (‘zadjevanje’ mreže) uključiti uostale navedene metode istraživanja.Slika 27. Popisivanje ribljih vrsta metodomvizualnog cenzusaRibe su prebrojavane koristeći klase brojnosti – od1 do 10 točno prebrojavanje jedinki, 11-30, 31-50,51-100, 101-200, 201-500, >500 za velike ploveriba. Dužina riba procjenjivana je unutar dužinskihklasa od dva centimetra – 0-2 cm, 2-4cm, 4-6 cm,6-8 cm… (Francour, 1997, Guidetti i sur., 2005).Uzorkovanje vizualnim cenzusom provedeno jena četiri nasumično odabrana područja Viškogakvatorija – SW strana otočića Greben i Budikovac,te vanjske strane uvala Srebrena i Mezoporat.21

Unutar svakog od navedenih područja, radireprezentativnosti nalaza, vizualni cenzus ponovljenje na tri postaje međusobne udaljenosti od otprilikenekoliko stotina metara.Mala potegačaPriobalne su mreže potegače ribolovni alati koji sepovlače po morskom dnu iz dubine prema plićini,ka obali, ili ribarskom čamcu, mehaničkom snagomvinčeva ili fizičkom snagom čovjeka. Ove se mrežesastoje iz vreće (sake) i krila, koja su konopimarazličitih dužina spojena za obalu ili brod, gdje semreža izvlači. Nekada su u jadranskom priobalnomribolovu bili u uporabi različiti tipovi ovakvihmreža (ljetne trate – srdelare, šabakuni, polandare,ciplarice, lokardare), ali su se do danas očuvale kaobrojnije samo zimske trate (girarice) i migavice.Korištena mala priobalna mreža potegača posvojim konstrukcijskim značajkama potpunoodgovara konstrukciji mreže potegače – girarice,no po dimenzijama je znatno manja, kraća i manjeveličine oka (Slika 28). Mreža ima dužinu 50m(mjereno od početka do kraja krila). Visina mrežeje na početku krila 30cm, a na središnjem dijeluzajedno sa središnjom sakom 250cm. Krila mrežeimaju veličinu oka 8 mm, a središnja saka 4 mm.Mreža se uvijek povlačila danju od otvora (ulaza)prema dnu (kraju) istraživane uvale od strane dvačovjeka. Radna je dubina bila od 7-0 m.3. MICA – mikrokarnivori (Boops boops,Oblada melanura, Spicara smaris, Chromischromis, Apogon imberbis)4. MECA1 – mezokarnivorne usnače5. MECA2 – ostali mezokarnivori (Sparidae,Mullidae)6. MACA – makrokarnivori (Serranidae,Scorpaenidae)7. PLA – planktivori8. POM - detrivori.Dodatno, vrste su svrstane u kategorijepridnene (BEN), sedentarne (SED), priobalne(PRI) i pelagične (PEL) s dodatnom opaskom da lije u pitanju epipelagična (epipel) ili mezopelagična(mezopel) vrsta.Prema Crvenoj listi morskih riba Jadranskogmora (Jardas i sur, 2008, u tisku), u našem moruima 123 vrste ugroženih riba. Prema istoj, zanajveći broj popisanih riba nema dovoljno podatakakako bi se moglo točno utvrditi njihovu ugroženostili je riječ o najmanje zabrinjavajućim vrstama.Status ugroženosti je vrstama zabilježenim ovimistraživanjem dodijeljen prema slijedećoj podjelinavedenih autora:CR - kritično ugrožena (Critical endangered) (5)EN - ugrožena (Endangered) (11)VU - osjetljiva (Vulnerable) (10)NT - Gotovo ugrožena (Near threatened) (19)LC - Najmanje zabrinjavajuća (Last concern) (32)DD - nedovoljno poznata (Data deficient) (47)Trenutna ihtiofauna priobalnog dijela ViškogakvatorijaSlika 28. Mala mreža potegačaEkološke kategorijeSvim je zabilježenim vrstama pridruženaosobina stalnosti ili rezidentnosti (R - stalna, O -povremena, T - tranzitna) te pripadnost trofičkojkategoriji prema sljedećoj podijeli:1. BEN – bentičke mezokarnivorne ribe(Blennidae, Gobidae, Trypterigidae)2. HER – herbivorne ribe (Sarpa salpa)Ukupno je ovim istraživanjem utvrđeno114 vrsta riba svrstanih u 44 porodice (Tablica5). Prema statusu stalnosti (rezidentnosti), najvećibroj vrsta (61) je stalno prisutan u priobalnomdijelu, njih 29 je prisutno povremeno dok su popisupridodane i 24 tranzitne vrste riba. Tranzitnih vrstaje vjerojatno i puno više, no upravo zbog činjeniceda su migratorne lako ih je ne zateći u trenutkupopisivanja na analiziranom području. Premabiologiji vrste, odnosno načinu života ili statusa ustaništu, 37 vrsta riba su pridnene vrste (BEN) kojecijeli život obitavaju na dnu ili neposredno iznadnjega, njih 15 su pelagične vrste koje život provodeplivajući u slobodnom stupcu vode neovisno oddna. Čak 26 vrsta su priobalne vrste koje rijetkonalazimo na većim dubinama jer im je blizinakopna nužna za ispunjavanje svih životnih potreba.22

Tablica 1. Popis svih utvrđenih vrsta riba u priobalnom dijelu Viškog akvatorija, njihova rezidentnost,trofička kategorija, stanišni status i ugroženost.PODACIPorodiceVRSTE RIBAStalnostTrofičkakategorijaStaništestatusUgroženostLamnidaeScyliorhinidaeSqualinaeTorpedinidaeRajidaeClupeidaeSynodontidaeMuraenidaeCongridaeMerluccinaeGadinaePhycinaeZeidaeSerranidaeMoronidaeApogonidaeCarangidaeSciaenidaeMullidaeSparidaeCentracanthidaePomacentridaeCarcharodon charcharias (velika bijela)Scyliorhinus canicula (mačka bljedica)Scyliorhinus stellaris (mačka mrkulja)Squalus acanthias (kostelj)Squalus blainvillei (kostelj)Torpedo marmorata (drhtulja)Raja clavata (raža kamenica)Raja montagui (raža crnopjega)Raja polystigma (raža crnožiga)Sardina pilchardus (srdela)Sardinella aurita (srdela golema)Synodus saurus (gušter)Muraena helena (murina)Conger conger (ugor)Merluccius merluccius (mol)Trisopterus minutus (ugotica)Phycis phycis (tabinja)Zeus faber (kovač)Serranus cabrilla (kanjac)Serranus scriba (pirka)Anthias anthias (jera, kirnjica)Epinephelus marginatus (kirnja)Dicentrarchus labrax (lubin)Apogon imperbis (matuličić)Seriola dumerili (gof)Trachinotus ovatus (strijela modrulja)Trachurus mediterraneus (šnjur)Trachurus trachurus (šnjur)Sciaena umbra (kavala)Mullus barbatus (trlja)Mullus surmuletus (trlja od kamena)Pagrus pagrus (pagar)Boops boops (bukva)Dentex dentex (zubatac)Diplodus annularis (špar)Diplodus puntazzo (pic)Diplodus sargus (šarag)Diplodus vulgaris (fratar)Lithognathus mormyrus (ovčica)Oblada melanura (ušata)Pagellus acarne (batoglavac)Pagellus bogaraveo (rumenac okan)Pagellus erythrinus (arbun)Sarpa salpa (salpa)Spondyliosoma cantharus (kantar)Spicara flexuosa (gira oštrulja)Spicara maena (modrak)Spicara smaris (gira)Chromis chromis (crnej)TTTTTTTTTTTRRRTTROOORRTRTTTTORROOOOOOOOOOOOOOOOORMACA PEL ENMACA BEN LCMACA BEN NTMACA PEL LCMACA PEL NTMACA BEN LCMACA BEN NTMACA BEN DDMACA BEN NTPLA PEL -PLA PEL -MECA 2 BEN -MACA BEN-SED NTMACA SED – PRI -MACA BEN -MECA 2 BEN -MACA BEN LCMECA 2 BEN NTMACA BEN -MACA BEN -MICA BEN -MACA SED ENMACA PRI LCMICA BEN-SED -MACA PEL -MACA PEL -MACA PEL -MACA PEL -MECA 2 PRI NTMECA 2 BEN -MECA 2 BEN LCMECA 2 PRI VUMICA PRI –semipel -MECA 2 PRI LCMECA 2 PRI -MECA 2 PRI NTMECA 2 PRI NTMECA 2 PRI LCMECA 2 PRI-bentopel LCMICA PRI -MECA 2 BEN -PRI LCMECA 2 BEN-PRI LCMECA 2 BEN LCHER PRI -MECA 2 PRI NTMICA PRI -MICA PRI -MICA PRI -MICA PRI -24

Porodice VRSTE RIBA TrofičkakategorijaLabridaeScaridaeTrachinidaeUranoscopidaeScombridaeGobiidaeCallionymidaeBlennidaeTripterygiidaeSphyraenidaeLabrus bimaculatus (smokva)Labrus merula (vrana)Labrus viridis (drozd)Coris julis (knez)Symphodus cinereus (hinac sivi)Symphodus doderleini (hinac dugoprugac)Symphodus mediterraneus (podujka)Symphodus melanocercus (hinac crnorepi)Symphodus ocellatus (martinka)Symphodus roissali (kosirica)Symphodus rostratus (dugonoska)Symphodus tinca (lumbrak)Thalasoma pavo (vladika arbanaška)Sparisoma cretense (papigača)Trachinus araneus (pauk crnac)Trachinus draco (pauk bjelac)Trachinus radiatus (pauk šarac)Echiichthys vipera (pauk žutac)Uranoscopus scaber (bežmek)Scomber japonicus (lokarda)RRRRRRRRRRRRRRRRRRRTMECA 1MECA 1MECA 1MECA 1MECA 1MECA 1MECA 1MECA 1MECA 1MECA 1MECA 1MECA 1MECA 1HERMECA 2MECA 2MECA 2MECA 2MECA 2MACAPODACIStaništestatusPRIPRIPRIPRI-BENPRIPRIPRIPRIPRIPRIBENPRIPRIPRI-SEDBENBENBENBENBENUgroženostepiPEL-BENThunnus thynnus (tunj) T MACA Epipel-mezopel DDAuxis rochei (trup) T MACA epiPEL-PRI -Euthynnus alletteratus (luc) T MACA epiPEL-PRI -Sarda sarda (palamida)Gobius auratus (glavoč žutac)Gobius bucchichi (glavoč bijelčić)Gobius cobitis (glavoč pločar)Gobius cruentatus (glavoč krvoust)Gobius geniporus (glavoč bijelaš)Gobius paganellus (glavoč mrkulj)Pomatoschistus minutus (glavočić crnotrus)Callyonimus pussilus (mišić repaš)Aidablennius sphinx (babica kokošica)Coryphoblennius galerita (babica penjačica)Parablennius incognitus (babica jelenka)Parablennius rouxi (babica prugasta)Parablennius gattorugine (slinguricamrkulja)TRRRRRRRRRRRRRMACABENBENBENBENBENBENBENBENBENBENBENBENBENepiPEL-PRIPRI-BENPRI-BENPRI-BEN-SEDPRI-BENPRI-BENPRI-BENPRI-BENBENBENBEN-SEDBENBENPRI-BEN-SEDParablennius sanguinolentus (babicabalavica) R BEN BEN -Trypterigion delaisi (pjevčić žuti)Trypterigion melanurus (pjevčić sićušni)Trypterigion tripteronotus (pjevčićoštronosić)Sphyraena viridensis (škaram)RRROBENBENBENMACABEN-SEDBEN-SEDBEN-SEDPRI-PELNTNTVU--DD-----LC--NT-LCLC-----NT--------------25

Porodice VRSTE RIBA StalnostTrofičkakategorijaPODACIStaništestatusUgroženostMugilidae Chelon labrosus (cipal putnik) O POM epiPEL-PRI NTLiza aurata (cipal zlatac) O POM PEL-PRI LCLiza ramada (cipal balavac, skočac) O POM PEL-PRI LCLiza saliens (cipal dugaš) O POM PEL-PRI NTOedalechilus labeo (cipal plutaš) O POM PEL-PRI -AtherinidaeScorpaenidaeTriglidaeCitharidaeScophthalmidaeBothidaeSoleidaeBalistidaeTetraodontidaeMolidaeLophiidaeAtherina hepsetus (gavun)Scorpaena maderensis (bodečnjak)Scorpaena notata (škrpinica)Scorpaena porcus (škrpun)Scorpaena scrofa (škrpina)Trigla lucerna (kokot)Trigloporus lastoviza (lastavica glavulja)Citharus linguatula (patarača)Psetta maxima (rumb)Bothus podas podas (razok)Arnoglossus thori (plosnatica barjaktarka)Buglossidium luteum (list piknjavac)Monochirus hispidus (list hrapavac)Balistes carolinensis (kostorog)Sphoeroides pachygaster (napuhača)Mola mola (bucanj veliki)Lophius piscatorius (grdobina)Lophius budegassa (grdobina žutka)ORRRRRRRRRRRRROTRRMICAMACAMACAMACAMACAMACAMECA 2MECA 2MECA 2MECA 2MECA 2MECA 2MECA 2MICAMICAMICAMACAMACAPRI-PELBENBENBENBENBENBENBEN-SEDBEN-PRIBEN-PRIBENBENBEN-PRIPELBENEPIPELPRI-SEDPRI-SEDLC---NT---NTNT------NTLCSlika 29. Greben, Viški akvatorij (Foto: V. Nikolić)Tablica 6. Utvrđeni broj vrsta (S), ukupna brojnost jedinki (N) te indeks biološke raznolikosti (H) napodručima istraživanim vizualnim cenzusomPodručje S N Ho. Greben 18 22 1,5o. Budikovac 10 2 0,9u. Srebrena 2 1,4u. Mezoporat 2 1,226

U umjerenim područjima glavni čimbenici staništakoji utječu na obrasce rasprostranjenja te raznolikostii brojnosti vrsta u priobalnim ihtiozajednicama jesudubina, nagib dna, vrsta,sastav i heterogenost dnate tip pokrova (Macpherson, 1994). Među četiripodručja istraživana vizualnim cenzusom upravoje SW strana otoćića Greben imala naizrazitijestrukturirano kamenito dno s bogatim algalnimpokrovom te mnogobrojnim usjecima i udolinamau kojima se mjestimično pojavljuju i naseljapomične podloge (grubo pjekovito i ljušturnodno) te manja, krpasta naselja morske cvjetnicePosidonia oceanica.Nadalje, vizualnim cenzusom je utvrđen i cijeliniz kriptičnih vrsta riba. Usprkos važnostikriptobentičkih zajednica u ekologiji hridinastihstaništa, kakve nalazimo u litoralnom dijeluViškog akvatorija, vrlo je malo studija provedenou svrhu proučavanja njihove biologije. Zbogpoteškoća u njihovom uzorkovanju, one su čestoizostavljane u istraživanjima. S druge stranebiologija upadljivih bentoskih populacija je boljepoznata (staništa fotofilnih algi i livada morskihcvjetnica). U strukturiranju rezidentnih zajednicariba najveću ulogu ima kompleksnost staništa. Jersu kriptobentičke vrste definirane kao zajednicamalih, bentičkih riba koje imaju kriptičnu obojenost,ponašanje i/ili prebivaju u kriptičnim staništima(primjerice u pukotinama, ispod izbočenja, itd.;Willis i Anderson, 2003). Neravan teren zbogsvoje konfiguracije može omogućiti bolju zaštituod predatora ili pružiti povoljno mjesto za gradnjugnijezda, a vrlo često omogućuje i dovoljno hrane jeristo predstavlja i stanište za cijeli niz beskralježnjaka.Kriptobentičke ribe provode veliku većinu vremenana ili u blizini morskog dna, često u rupama ipukotinama, udaljavajući se brzim plivanjem nasamo male udaljenosti od istih. Održavanje na dnu,kriptična obojenost I teritorijalnost samo su nekeod strategija za smanjenje rizika od predatora.Kriptobentičke zajednice imaju potencijal daznačajno doprinose procesu hridinastog ekosustava.Njihova mnogobrojnost dovela je do prijedlogada ova grupa riba može imati značajnu ulogu uhranidbenoj dinamici ovog staništa, i to do 25%protoka enerije od riba koje prolaze kroz te grupe.Općenito se smatra da doprinos kriptobentičkih ribahranidbenim obrascima može biti široko definirannjihovom konzumacijom malih rakova i svojimstatusom plijena za veće grebenske ribe. Sigurno,njihova uloga kao malih karnivora je sukladna sočekivanjima temeljenima na veličini, jer su većinamalih riba karnivori, dok je tek manji broj herbivora.No, ima i detrivora, kao što su kriptobentičkeribe iz porodice Blennidae. Utvrđivanje prehranekriptobentičkih riba je neophodan prvi korak utočnom određivanju njihove važnosti u hranidbenojdinamici, i daje nam mogućnost daljnjeg definiranjauloge populacije hridinastog litoralnog staništau ekosustavu šireg područja kao što je Viškiakvatorij.Posebno je važno imati saznjanja o nedoraslimribama koje nalazimo u plitkim uvalama koje služekao rastilišta istih. U Viškom akvatoriju utvrđenoje 40 vrsta riba čije nedorasle jedinke koriste ovopodručje kao prijelaznu fazu prije pridruživanjaodraslim populacija otvorenog srednjeg Jadrana.Odrediti uzroke i posljedice raznolikosti unovačenju postao je središnji problem ekologijemora i ribarstvene biologije (Levin, 1996). Kakoje određivanje novačenja vrlo težak zadatak,znanstvenici predlažu da se kao mjera istog zapravouzima prvo opažanje nedoraslih riba u staništuodraslih jedinki iste vrste. Novačenje vrlo kolebai pokazuje i prostornu i vremensku ovisnost, dokstalne osobine (promatrano kroz više godina) selidbei novačenja pokazuju stabilnost hidroklimatskihuvjeta (Vigliola i sur., 1989) pa je stoga iznimnovažno stalno promatrati nedorasle riblje zajednicena ovom području. Uspjeh u novačenju ovisi odserije dinamičkih fizičkih i bioloških procesa kojise odigravaju prije tog važnog trenutka, a to surazmnožavanje, oplodnja jaja, preživljavanje ličinki,opskrba hranom, selidba i ulazak u plitke uvale tepreživljavanje nedoraslih riba u tim područjima dopridruživanja odraslim jedinkama (Levin, 1996).Kolebanja u selidbi i novačenju nedoraslih ribamogu utjecati na dinamiku populacije ribljihvrsta i potencijalni su pokazatelji veličinelokalnih populacija i mogućnosti iskorištavanjaribljih naselja. Za utvrđivanje cjelokupnogstanja populacija ovih vrsta riba poželjno bi bilouspostaviti višegodišnji monitoring kako bi semoglo utvrditi da li dolazi do promjena u selidbii novačenju te moguće uzroke i posljedice istih.Također, uslijed očuvanja bioraznolikosti, nužnoje stalno imati evidenciju o vrstama koje su unjima prisutne. Važnost takvih stalnih praćenjanaglašavaju i dosadašnja istraživanja na temeljukojih je sa sigurnošću utvrđeno da su plitke uvaleViškog akvatorija značajna staništa nedoraslihjadranskih vrsta riba.27

Nadalje, pozornijim pregledom Tablice 5., dolazi sedo 6 vrsta riba koje se za Jadransko more vode kaorijetke ili nove vrste. Naime, u zadnjih 30tak godinaviše od 30 novih vrsta je zabilježeno u Jadranu. Tevrste su iz Istočnog Mediterana ušle kroz Otranti danas su pravi pripadnici jadranske ihtiofaune.To su gušter (Synodus saurus), strijela modrulja(Trachinotus ovatus), papigača (Sparisoma cretense;Slika 30a) (ulovljen mužjak u srpnju 2008 ispredZelene špilje, otok Ravnik), škaram (Sphyraenaviridensis) (mrijesna ženka ulovljena u svibnju2008 van Rukavca prema Zaglavu), kostorog(Balistes carolinensis) i napuhača (Sphoeroidespachygaster; Slika 30b) (ulovljen mrijesna ženkakraj rta Stupišće; srpanj, 2008). Većina od njih jeprvi put zamjećena u južnom Jadranu, no posljednjihdesetak godina uočava se stalno pomicanje arealatropskih elemenata prema sjeveru, pa je logično dase počinje zamjećivati u Viškom akvatoriju koji senalazi u središnjem dijelu Jadrana.aOd navedenih 6 vrsta, zapravo su doista novesamo navedene škaram i napuhača, jer su dosad iztih porodica bile prisutne druge vrste (Sphyraenasphyraena i Sphoeroides cutaneus). Guštera istrijele modrulje ima u velikom broju u priobalnomdijelu cijelog akvatorija, dok papigaču koje jeprijašnjih godina bilo puno, sada se može uočiti teksporadično.Velik broj vrsta riba u popisu ihtiofaune Viškogakvatorija, kao i činjenica da velik broj tih vrsta imaposeban status po pitanju ugroženosti, kao i posebansredišnji položaj Viškog akvatorija koji presijecamigracijske puteve te puteve ulaza novih vrstariba prema sjeveru, sugerira da se ovom područjui njegovoj ihtiofauni treba osigurati posebnapozornost. Nužno je upotpunjavati ovaj popis, a sdruge strane isti može posložiti kao početno stanjeza buduća praćenja stanja i istraživanja. Ciljanaistraživanja, posebice ona koja bi odgovorila nacijeli niz ekoloških pitanja povezanih s strukturomove zajednice su nužnost.bSlika 30. a) Papigača (Sparisoma cretense) i b) napuhača (Spheroides pachygaster)STANJE PRIOBALNIH RIBOLOVNIH RESURSA I CILJANE VRSTEUkupno je ovim istraživanjem upotrebom svihanmaliziranih alata utvrđeno 49 vrsta riba i 14vrsta beskralježnjaka (2 vrste glavonožaca i 12vrsta rakova na 35 postaja (Slika 31). Većina ovihvrsta sačinjava lovine mreža poponica ukazujućina neselektivnost ovih mreža (Tablica 7). Da bipokazali i utvrdili razlike u selektivnosti, provedenoje istraživanje s poponicama različitih veličina okamreže i to od 28 mm i zakonski važećih 40 mm.Dominantne vrste riba u mrežama poponicamaA1 (veličina oka mahe 40mm) su: tabinja, Phycisphycis s 19% prema brojnosti i 18% prema biomasi,a slijede škrpina, S. scrofa s 11% u brojnosti i 10%u biomasi te lumbrak, S. tinca s 10% u brojnosti i9% u biomasi (Slika 32).Ulov po jedinici ribolovnog napora (1 mreža dužine100 m) je 0,67 – 2,02 kg (1,114 kg).Dominantne vrste riba u mrežama poponicama A2(veličina oka mahe 28 mm) su trlja od kamena,Mullus surmuletus s 22% prema brojnosti i 20% umasi ulova, a slijede ušata, Oblada melanura s 14%u brojnosti i 16% u biomasi te škrpun, S. porcus s12% u brojnosti i 16% (Slika 33). Ulov po jediniciribolovnog napora (1 mreža dužine 32 m) je 0,99– 3,13 kg (1,138 kg).Dominantna vrsta rakova je jastog, Palinuruselephas dok je sipa, Sepia officinalis dominantniglavonožac u poponicama i A1 i A2.Kvantitativno, ulovi su dosta jednolični. Na svakompodručju, dominantno je tek 4-5 vrsta, ali ipak,ulovi su biološki raznoliki.28

Slika 31. Karta područja sa svim postajama obuhvaćenim ovim istraživanjemSlika 32. Udio dominantnih vrsta riba po brojnosti i biomasi u mrežama poponicama (40mm).Slika 33. Udio dominantnih vrsta riba po brojnosti i biomasi u mrežama poponicama (28mm).29

Tablica 7. Ulov po vrstama prema alatima koji su najzastupljeniji u priobalnom ribolovu Viškog akvatorijaULOV PO ALATUPODACI O ULOVUPoponice Poponice Psare ProsticeA1 (40mm) A2 (28mm) BCRIBEkg/100m kg/100m kg/100m kg/100mRaja montagui (raža crnopjega) 0,05 0,00Schyliorhinus canicula (mačka bljedica) 0,17Schyliorhinus stellaris (mačka mrkulja) 0,02Torpedo marmorata (drhtulja) 0,03 0,05Sardinella aurita (srdela golema) 0,04Scomber japonicus (lokarda) 0,02 0,03 0,03 1,05Sarda sarda (palamida) 0,16 0,27Merrluccius merrluccius (mol) 0,00 0,03Conger conger (ugor) 0,11 0,01Muraena helena (murina) 0,05 0,11Sphyraena viridensis (škaram) 0,25Serranus cabrilla (kanjac) 0,00 0,05Serranus scriba (pirka) 0,00 0,02Chromis chromis (crnej) 0,02Coris julis (knez) 0,00Labrus bimaculatus (smokva) 0,02Labrus merula (vrana) 0,01Symphodus mediterraneus (podujka) 0,00 0,01Symphodus tinca (lumbrak) 0,04 0,33 0,36Thalasoma pavo (vladika arbanaška) 0,00Boops boops (bukva) 0,02 0,03 0,02Diplodus annularis (špar) 0,00 0,01 0,04Diplodus puntazzo (pic)Diplodus sargus (šarag) 0,03Diplodus vulgaris (fratar) 0,01 0,03Oblada melanura (ušata) 1,02Pagellus acarne (batoglavac) 0,00 0,01Pagellus erythrinus (arbun) 0,02Pagrus pagrus (pagar) 0,01 0,02Sarpa salpa (salpa) 0,01 0,02Spondyliosoma cantharus (kantar) 0,05 0,13 0,05Apogon imperbis (matuličić) 0,00Spicara maena (modrak) 0,04 0,18 0,64Trachurus mediterraneus (šnjur) 0,01 0,03Trachurus trachurus (šnjur) 0,01 0,02Mullus surmuletus (trlja od kamena) 0,02 1,27Uranoscopus scaber (bežmek) 0,04 0,09Phycis phycis (tabinja) 0,21 0,64 0,04Zeus faber (kovač) 0,02 0,02Trachinus draco (pauk bjelac) 0,00 0,00Trachinus radiatus (pauk šarac) 0,01Trigloporus lastoviza (lastavica glavulja) 0,01 0,01Scorpaena notata (škrpinica) 0,00 0,07Scorpaena porcus (škrpun) 0,01 0,41 0,01Scorpaena scrofa (škrpina) 0,12 0,27 0,24Citharus linguatula (patarača) 0,00Buglossidium luteum (list piknjavac) 0,00Spheroides pachygaster (napuhača) 0,01Lophius piscatorius (grdobina) 0,0530

PODACI O ULOVUPoponiceA1 (40mm)kg/100mULOV PO ALATUPoponice PsareA2 (28mm)kg/100mBkg/100mProsticeCkg/100mmreže mreže mreže mrežeBESKRALJEŽNJACIGLAVONOŠCISepia officinalis (sipa) 0,04 0,36Octopus vulgaris (hobotnica) 0,05 0,13RAKOVICalapa granulata 0,01 0,05Galatea strigosa 0,00 0,00Hommola barbata 0,00Hommarus gammarus 0,12Liocarcinus corrugatus 0,01Lisa chiragra 0,00Maja crispata 0,00Maja squinado 0,03 0,12Maja verrucosa 0,00Palinurus elephas (jastog) 0,11 0,21 0,05Pisa tetrodon 0,00Scylarus arctus 0,01CPUE total 1,11 6,27 0,47 2,80Dodatno, srednje biometrijske osobine dominantnihvrsta nisu zadovoljavajuće. Štoviše, srednjevrijednosti ukupnih dužina škrpine, S. scrofa i trljeod kamena, M. surmuletus i jastoga, P. elephas(Tablica 8) su dosta niske ukazujući na visokintenzitet ribolova u tom području. Dodatno,vidi se iz desetogodišnjeg prosjeka pad srednjihvrijednosti dužine i mase. Znatno više srednjevrijednosti dobivene ovim istraživanjem, rezultatsu većeg broja uzorka, odnosno višeg ribolovnognapora što dodatno ukazuje na problematiku istog.S većim brojem alata, s višim brojem izlazaka,lovi se više!!! Stoga, treba vrlo oprezno tumačitipozitivne trendove ulova i pokazatelje istih (Slika34).Psare su mreže stajačice namijenjene lovupridnenih vrsta ribe, prvenstveno hrskavičnjača,no u području Viškog akvatorija ovom se mrežomnjenim spuštanjem na veće dubine uglavnom loveškrpine i jastozi. Po jednoj povlastici smije seupisati do 5.000 m ove mreže. Psarom je zabranjenoobavljati ribolov unutar pojasa od 1Nm oko otokaSušac, Galijola, Palagruža, Jabuka i Brusnik zbogzaštite velikih rakova. Uporaba je ove mrežeraširena po čitavoj obali, ali se gotovo polovica svihregistriranih mreža nalazi na istarskom području.Lov mrežom psarom smije se obavljati samo nadoček. Veličina oka mrežnog tega kod mreže psaresmije biti od najmanje 60 do najviše 100 mm. Visinamreže psare ne smije biti veća od 20 m.Tablica 8. Ciljane vrste i njihova dužinska raspodjela (Vis, 2000-2008).*obrađeni samo podaci za ovaj projektGodVRSTAScorpaena scrofa Mullus surmuletus Palinurus elephasN x ± SD x ± SD N x ± SD x ± SD N x ± SD x ± SD2000 2 21,9±3,65 187,4±99,08 91 22,9±2,42 154,8±53,82 80 23,3±2,41 157,1±72,312001 48 21,0±4,75 188,5±166,58 88 23,6±2,30 157,9±55,10 22,5±3,18 141,1±68,952005 104 20,3±5,20 177,4±172,76 222 23,9±2,55 179,3±67,58 180 21,3±2,96 123,1±55,122008* 24,3±6,18 273,3±240,57 85 24,1±2,59 159,2±67,08 2 24,5±3,19 351,7±140,731

Slika 34. Vrijednost CPUE (poponice, 28mm) napodručju Viškog akvatorija za razdoblje 2000-2008.U našem istraživanju korištena psara je imalaveličinu oka od 70 mm, a ulov su činili: palamida( Sarda sarda), lokarda ( Scomber japonicus), jastog( Palinurus elephas), ugor ( Conger conger)te velikarakovica ( Maja squinado). Ulovljeno je ukupno 4,7kg, odnosno CPUE je bio 0,47 kg po 100m mreže.ProsticeProstice su mreže stajačice namijenjene lovupridnenih i pelagičnih vrsta ribe, no u područjuViškog akvatorija ovom se mrežom uglavnomlovi velika plava riba. Po jednoj povlastici smijese upisati do 5.000 m ove mreže. Prosticom čijaje visina manja od 4 m zabranjeno je obavljatiribolov unutar pojasa od 1 Nm oko otoka Sušac,Galijola, Palagruža, Jabuka i Brusnik zbog zaštitevelikih rakova. U ribolovu mrežama stajačicamazabranjena je uporaba svih sredstava i načinaplašenja ribe, umjetne rasvjete i mamaca.Slika 35. Udio dominantnih vrsta riba po brojnostii biomasi u mrežama prosticama (32mm).Lov mrežom pprosticom smije se obavljati i nadoček i na zapas. Dozvoljena veličina oka ovemreže je 32 mm. Visina mreže prostice ne smijebiti veća od 20 m.U našem istraživanju ukupni ulov prostice činilesu 14 vrsta riba, od kojih su dominantne vrste bilemodrak, Spicara maena s 34% u brojnosti i 23% ubimasi, lumbrak, S. tinca s 25% u brojnosti i 13%u biomasi te lokarda, Scomber japonicus s 17% ubrojnosti i visokih 38% u biomasi (Slika 35). Ulovpo jedinici ribolovnog napora (CPUE) je 0,87 –4,82 kg (2,803 kg).CILJANE VRSTEŠkrpina, Scorpaena scrofaŠkrpina (Slika 36) je gospodarski i komercijalno(zbog svoje veličine i ukusnog mesa) jedna odnajvrijednijih i najpoželjnijih ribljih vrsta ulovinama mreža poponica. Cijena joj na ribarnicamadosegne i do 250 kn/kg, u restoranima i dvostrukoviše. Naraste do 66 cm totalne tjelesne dužine (Lt)i mase do oko 5 kg, ali se obično love jedinkeizmeđu 20 i 30 cm (0,30 - 0,50 kg). Živi pridneno,sedentarno, uglavnom solitarno, na grubim, tvrdim,kamenitim, škrapovitim, algama, koraljima,spužvama i mahovnjacima obraslim dnima, rjeđe ina kamenito – pjeskovitim i pjeskovito-muljevitimdnima obraslim livadama morske cvijetnice vrstePosidonia oceanica. Dolazi na dubinama od5 do 400 m, najbrojnije između 20 i 100 m. UJadranu se razmnožava tijekom ljetnih mjeseci(srpanj, kolovoz) pa je i zabrana ribolova mrežamapoponicama u tom razdoblju djelomično vezana zazaštitu ove vrste tijekom mrijesta. Prema “Naredbio zaštiti riba i drugih morskih organizama” od 2002.godine ne bi se smjeli loviti niti stavljati u prometjedinke škrpine manji od 25 cm. Prema našim,neobjavljenim podacima, međutim, proizlazi daženke škrpine u istočnom dijelu Jadrana spolno32

Slika 36. Škrpina, Scorpaena srofa (Foto: S. MatićSkoko)sazrijevaju najmanje kod 30 cm dužine, mase odoko 0,5 kg i u četvrtoj/petoj godini života.Mužjaci, koji su prosječno znatno manji od ženki,sazrijevaju nešto ranije, između 25 i 27 cm (od 250do 400 g), uglavnom u trećoj, ali i u četvrtoj godiniživota. Odnos spolova škrpine je 65%:35% u koristženki, koje su veće i brže rastu (skoro su sve ribeveće od 30-tak cm bile ženke, ali protandrijskihermafroditizam nije utvrđen), životni vijek je, činise, dug i može doseći, zbog usporenog metabolizma,i preko 40 godina.U analiziranim lovinama (19 uzoraka) mrežapoponica na području Viškog akvatorija je tijekomtravnja, svibnja, srpnja i rujna ulovljeno ukupno 40jedinki škrpine biomase 10,93 kg. Raspon je ukupnedužine tijela (Lt) ulovljenih škrpina bio od 14,0 do45,1 cm (prosječno 24,27 ± 6,180 cm), a mase od30 do 1347 g (prosječno 273,33 ± 240,572 g) (Slika37). Starost prikupljenih primjeraka, analizirana natemelju prikupljenih ljusaka, kolebala je u rasponuod 3 do 8 godina.Analizirajući štetnost ovog alata na populacijuškrpine (postotak spolno nedoraslih jedinki u lovini),koristeći vrijednost najmanje dozvoljene dužinekoja se smije loviti (25 cm), danom “Naredbom ozaštiti riba i drugih morskih organizama” (2002.),proizlazi da je u ukupnoj lovini takvih bilo 62,5%.Primjeni li se, u ovom slučaju, međutim, (naša)dužina spolnog sazrijevanja ženki (Lt =30 cm)postotak se nedoraslih jedinki penje na čak 90%.Ovakvo stanje populacije škrpine je zasigurnozabrinjavajuće.Trlja od kamena, Mullus surmuletusSlika 37. a) Sezonski ulov škrpine poponicamaA1(40 mm) i A2 (28 mm); b) Dužinska frekvencijaškrpine u mrežama poponicama; c) Dužinskomaseniodnos škrpineTrlja od kamena (Slika 38) spada međukomercijalno vrijedne i, općenito uzevši, brojnijezastupljene vrste u lovinama mreža poponica.U ovim se mrežama ona lovi cijelu godinu, alise najbogatiji ulovi ostvaruju tijekom jesenskograzdoblja (rujan – listopad) kad se ove ribemasovno približavaju obali zbog ishrane. Iakoje trlja od kamena riba razmjerno manje veličine(dosegne do 50 cm ukupne tjelesne dužine i 1,5 kgmase, love se uglavnom jedinke od 20 do 30 cm,odnosno 0,15 do 0,30 kg, ali cijena većih jedinki,mase iznad 0,30 kg, može na ribarnicama dosećicijenu i preko 150 kuna/kg. Ova vrsta živi primarnoiznad pjeskovitih supstrata, od mješanih kamenitoljušturnihdo pjeskovito-muljevitih. Ipak, u odnosupjeskovitih, sasvim pjeskovitih, pjeskovitonasrodnu i simpatričku vrstu Mullus barbatus(trlja od blata), preferira dna s grubljom (većom)33

Slika 38. Trlja od kamena, Mullus surmuletus.granulacijom sedimenata. Dolazi na dubinama od0,5 do 100 m, najbrojnije od 10 do 50 m. Manje sejedinke zadržavaju u većim jatima bliže obali, doksu veće solitarne ili u manjim plovama i uglavnomžive dublje. U Jadranskom moru se razmnožava udrugom dijelu proljeća (travanj, svibanj i lipanj) amlađ se u plitkim pjeskovitim uvalama može naćiveć tijekom mjeseca svibnja. Prema “Naredbi ozaštiti riba i drugih morskih organizama” (2002)ne bi se smjeli loviti, niti stavljati u promet,jedinke trlja manjih od 11 cm Lt. S obzirom daje vrsta Mullus surmuletus veća, malobrojnija ikomercijalno vrijednija od vrste Mullus barbatusi spolno sazrijeva kod veće dužine (14 cm Lt)(druga godina života) (prema našim, neobjavljenimpodacim, ženke, koje su prosječno većeg rastaod mužjaka, čak i kod 18 cm, odnosno u drugoj itrećoj godini), bilo bi nužno, za stvarnu zaštitu overibe, povećati njenu najmanju lovnu dužinu. Ipak,povećanje veličine oka pridnenih mreža stajačica,naročito poponica, prije desetak godina, s 28 na 40mm, i sprovedena zabrana njihovog korištenja odstrane ribara dopunaca, čime je drastično smanjenaktivni broj ovih mreža, jako je pridonjelo zaštititrlje kamenjarke, pa se danas prosječno love jedinkedosta veće od onih prije desetak godina. Obalnepotegače – migavica i girarica, danas su jedinialati priobalnog ribolova koji i dalje love nedoraslejedinke vrste Mullus surmuletus.U komercijalnim lovinama mreža poponica na širempodručju Viškog akvatorija ulovljeno je svega 85jedinki ove vrste, ukupne biomase 13,5 kg. Razlogovako dobrom ulovu vjerovatno leži u činjenici daje najveći broj lovina (čak 15) ostvaren u ljetnojesenskomrazdoblju kad se ove trlje približavajuobali radi ishrane i općenito najbolje love. Rasponje ukupne dužine tijela (Lt) ulovljenih riba bio od17,0 do 30,9 cm (prosječno 24,12 ± 2,585 cm) amase od 33 do 337 g (prosječno 159,2 ± 67,078g) (Slika 39). Starost ulovljenih jedinki, analiziranana temelju prikupljenih ljusaka, kolebala je urasponu od 3 do 6 godina. Analizirajući štetnostmreže poponice na populaciju ove ribe u Viškomakvatoriju (postotak spolno nedoraslih jedinki),koristeći vrijednost najmanje dozvoljene lovneveličine (11 cm) iz “Naredbe o zaštiti riba i drugihmorskih organizama” (2002), proizlazi da u ukupnojlovini nije bilo spolno nezrelih jedinki. Primjenili se, u ovom slučaju, međutim, (naša) dužinaspolnog sazrijevanja ženki (Lt =18 cm) postotakbi nedoraslih jedinki bio 1,2% (ukupno 1 spolnonezrela jedinka) što je zadovoljavajući rezultat.Jastog, Palinurus elephasJastog ( Palinurus elephas) je uz hlapa (Hommarusgammarus) gospodarski najznačajnija vrsta velikihrakova u Jadranskom moru.Gospodarski značaj ovihrakova je posebice važan za otočno stanovništvo,no isti se ne temelji na masi njihovog ulova, koja jeposljednjih godina sve manja i u stalnom opadanjuuslijed preintenzivnog i nepravilnog iskorištavanja,34

Slika 39. a) Sezonski ulov trlje od kamenapoponicama A1(40 mm) i A2 (28 mm); b) Dužinskafrekvencija trlje od kamena u mrežama poponicama;c) Dužinsko-maseni odnos trlje od kamena.već prvenstveno na visokoj cijeni koju ovi rakovipostižu na tržištu.Jastog je drugi po veličini desetonožni rak(Crustacea Decapoda) Jadranskog mora. Dosegnedužinu do 45 cm, mjereno od vrha rostruma do krajarepa, i masu do oko 5 kg. Prosječna lovna masanekada je bila 0,60 kg, a danas je, zbog intenzivnogribolova, pala na ispod 0,30 kg. Zbog svoje jevisoke komercijalne vrijednosti, ukusnog mesa iveličine (pored hlapa, Homarus gammarus) jedanod najpoželjnijih objekta ulova mreža poponica,vrša jastožara i mreža stajačica (psari).Slika 40. a) Sezonski ulov jastoga u poponicamaA1(40 mm) i A2 (28 mm); b) Dužinska frekvencijajastoga u mrežama poponicama; c) Mjesečni ulovmužjaka i ženki jastoga; d) Mjesečni ulov jedinkidozvoljenih ulovnih dužina.35

I kod njega postoji isti slučaj zabrane ribolovamrežama poponicama u razdoblju ne dozvoljenomza lov velikih rakova vršama, pa su svi ulovljenivan dozvoljene sezone lova bez obzira na njihovuveličinu (> 24 cm) vraćeni u more. Jastog je nekadbio vrlo brojno rasprostranjen na čitavom obalnomi otočnom području, na tvrdim, hridinastim,škrapovitim dnima prepunim procjepa i pukotina,od 1 do 160 m, najbrojnije od 30 do 80 m, ali gase danas može naći jedino oko vanjskih otokasrednjeg i južnog Jadrana (od Kornata do Mljeta),a brojnije samo u podmorju udaljenih pučinskihotoka Jabuke, Brusnika, Sušca, Sveca i Palagruže.U lovinama je zabilježeno 26 jedinki jastoga.Raspon je njihove ukupne dužine tijela (Lt) bio od18,5 do 29,1 cm (prosječno 24,48 ± 3,195 cm) amase od 80 do 625 g (prosječno 351,73 ± 140,703g) (Slika 40). Starost ulovljenih jedinki, kolebala jeu rasponu od 3 do 6 godina. Analizirajući štetnostmreže poponice na populaciju jastoga u Viškomakvatoriju (postotak spolno nedoraslih jedinki),koristeći vrijednost najmanje dozvoljene lovneveličine (24 cm) iz “Naredbe o zaštiti riba i drugihmorskih organizama” (2002), proizlazi da u ukupnojlovini bilo čak 34,6% jedinki ispod dozvoljenelovne dužine. Iz predloženih prikaza, vidljivo jeda se nakon dozvoljenog razdoblja za ulov jastogalovi veći broj jedinki manjih od 24 cm, kao i da senakon toga razdoblja love uglavnom ženke što jeposebice važno ukoliko se uzme u obzir činjenicada tada započinje mrijest ovih rakova, odnosno dase tada znatno povećava broj ulovljenih ženki svidljivim jajima.RIBOLOVNI NAPORU viškom akvatoriju, u priobalnom ribolovupotencijalno sudjeluje oko 609 plovila, od čegastotinjak (približno 86) sudjeluje u gospodarskomribolovu, od čega 63 vezanih za ribarsku lukuKomiža, a 23 za luku Vis (Slika 41). Od tzv „dopunaca“ u Komiži je zabilježeno 116 aktivnihbrodica (Slika 42a) te 105 izvučenih na obalu(potencijalno aktivni ljeti), a u Visu 108 aktivnih te134 brodice izvučene na obalu, dok je čak 50 brodicazatečeno i u luci Rukavac (Slika 42b), no premazatečenom stanju tek je njih 5 aktivno tijekom cijelegodine. Velik broj brodica zatečenih u razdobljusiječanj-ožujak „na kraju“ u obavljanju „škverskih“poslova govori o njihovoj tek povremenoj, odnosnoljetnoj orijentaciji ka ribolovu (samo dodatnaaktivnost) i to zbog sportske ili turističke namjene.Većina ovih brodica je polivalentnog tipa što značida tijekom godine sezonski ribare vršama (svibanjrujan),a parangalom i mrežama u hladnijem dijelugodine. Od navedenog broja plovila tek su 5 kočari(pridnena povlačna mreža koča) i 3 plivaričari(plivarice palamidare i gofare). U Viškoj lucizatečeno je i jedno plovilo koje prema opremivjerojatno obavlja ribolov mrežama potegačama.Pet plovila su jasno vidljivo namjenjeni za turističkesvrhe (izleti i ronjenje), te nekoliko plovila obavljataxi usluge (prebacivanje turista s jedne na drugikraj bilo viške bilo komiške uvale).U pribalnom ribolovu koriste se uglavnomjednostruke i trostruke mreže stajačice (prostice,psare i poponice) te vrše i parangali.Osnovni supodaci za navedene načine ribolova navedeni uTablici 9.Slika 42. a) Aktivne brodice u Komiži, veljača2008; b) uvala Rukavac (Foto: S. Matić-Skoko).Treba razlučiti razlike između pravih parangalaša(flota od oko 60 brodova od čega je oko 50%vezano za Komižu) koji idu na ribolovne „pošte“oko Palagruže, Mljeta te do Dugog otoka odonih koji se parangalom bave unutar akvatorijaotoka Visa. Većina pravih ribara parangalaša sepridnenim parangalom bavi samo u hladnijemdijelu godine, dok se ljeti ribolov odvija drugimalatima (prvenstveno vrše) ili se u tom razdobljuova djelatnost zamjenjuje turizmom.36

Isti, također najvećim dijelom izlaze na ribolovduže od 1 dana, za razliku od ostalih sudionika kojiribare u neposrednoj blizini otoka (Tablica 10).Zbog vremenskih uvjeta (jačina vjetra i shodnotome stanje mora) ribolov se obavlja efektivno 10-15 dana mjesečno, odnosno 3-5 mjeseci godišnje.Slika 41. Različiti oblici obavljanja ribolova uViškom akvatoriju vezano za luke Vis, Komiža iRukavac.Iz podataka o ulovu, onog utvrđenog direktnimuzorkovanjem (bilo iz eksperimentalnih lovinabilo iz uzoraka uzetih sa ribarskih brodova) teopaženo (ankete) vidljiv je raskorak izmeđustvarnog i željenog ulova koji bi bio ekonomskiisplativ (Tablica 11). Također, vidljiv je i priličanprilov, koji često nadvisuje ulov ciljanih vrsta. Tačinjenica, uz svu negativnu konotaciju vezanu zabiološku održivost vrsta od kojih je sačinjen prilov teuništavanje staništa kao neposrednog utjecaja alatana stanište, ukazuje i na visok postotak efektivnogvremena ribolova koji otpada na čišćenje i pripremumreža za sljedeću fazu ribolova.Tablica 9. Osnovni podaci o priobalnom ribolovu Viškog akvatorija.PriobalniribolovPoponiceCiljanevrsteSve(Mullussurmuletus,Scorpaenascrofa)Opis alataTroslojna mrežaukupne dužine do800 mVeličina okado 18 m duge,visine do 1m;80mm i 32mm(vanjski iunutrašnji panelMamacBrodBrojposadene 4 -12m 1-2PsareScorpaenascrofa,PalinuruselephasJednostruke mreže,od oko 500 m do..70mm ne 4 -12m 1-2ProsticeScomber sp,Sarda sp.Jednostruke mreže,maha po 100m, unizu do..32mm ne 4 -12m 1-2VršePalinuruselephasKomiška vrša;promjer obruča75-80cm, visina130cm;>55mm; do150komDa(smrznutaili usoljenasrdela)4 -12m 1-2ParangalTriglalucernaMerllucciusmerrlucciusDo 5000 udica,postavljenepojedinačno ili uskupinama_ da 4 -12m 1-237

Tablica 10. Podaci o ribolovnom naporu sudionika priobalnog ribolova u Viškom akvatoriju.MetodaPriobalni ribolovRibolovni napor prikupljanja Poponice Psare Prostice Vrše Parangalpodataka A B C D EDužina ribolova Anketa 1-5 1-5(dani/ribolov) /opažanjeFrekvencija ribolova Anketa 10±7 13±9 9±2 16±8 12±8(dani/mjesečno) /opažanje (n=5) (n=7) (n=7) (n=7) (n=7)Ukupno vrijeme Anketa 12±2 15±6 12±2 12±2 12±2ribolova (sati/dan) /opažanje (n=5) (n=7) (n=7) (n=7) (n=7)Efektivno vrijeme Anketa 8±2 12±2 6±3 8±3 8±4ribolova (sati/dan) /opažanje (n=5) (n=7) (n=5) (n=7) (n=7)Potrošnja goriva Anketa 2 2 20 30 30(L/brod/dan)Broj brodova (zima) Opaženo 229 229 201 22Broj brodova (ljeto) Opaženo 609 609 588 22 22Ukupni godišnji Izračunato 120 108 napor (dani/godina)Tablica 11. Ukupni ulov, ulov ciljanih vrsta te prilov zabilježen u priobalnom ribolovu Viškog akvatorija.Poponice Psare Prostice ParangalA B C ECiljane porodice Scorpaenidae Scorpenidae Spicara sp. TriglidaeMullidae Scomber sp. MerrluccidaeCiljani CPUE 3kg/100m 3kg/100m 3kg/100m 250kg/5000 udicaUkupni ulov ciljanih 1,54kg/100m 0,01kg/100m 1,70kg/100m 155,6 kg/5000 udicavrstaNe-ciljane vrste Labridae Sitno Labridae Squalus sp.CPUE ne-ciljanih vrsta 4,73kg/100m 0,5kg/100m 0,36kg/100m 10,4 kg /5000 udicaUkupni prilov 2,13kg/100m 2kg/100m 1,1kg/100m 20 kg/5000 udica38

2. UOČENI PROBLEMIUočeni problemi i praktične preporuke za održiviribolov u Viškom akvatoriju proizašle iz istraživanja(Practical recommendations for sustainable coastalfisheries in Vis aquatorium prepared through wideparticipatory process)2.1. Negativni učinci na ekosustavTemeljitije proučavanje priobalnog ribolovaViškog akvatorija koje nam je omogućio ovajprojekt (4 mjesečna izlaska s cijelim nizom randomraspoređenih pozicija) dalo nam je uvid u cijeli nizrazličitih problema koji su posljedica ribolovne, alii drugih vrsta ljudske djelatnosti na ovom područjukoje za posljedicu imaju slijedeće :1. Degradacija staništa- uslijed korištenja od strane različitihkorisnika mora - S jedne strane prisutna urbanizacijagradnjom stambenih objekata, ali i privatnih molovaza privez brodica dovodi do nasipavanja plitkihdijelova građevinskim materijalom te posredičnomjenjanjem prvobitnih zajednica organizama.Nadalje, kako iste služe za rast i razvoj nedoraslihriba (više od 40 vrsta) postoji potencijalna opasnostu smislu nepovoljnih uvjeta sredine (ekološkičimbenici i nedostatna hrana) po tu kategoriju ribešto može rezultirati zamjenom ovih rastilišta nekimdrugima. Određena uzurpiranost posebice je očitadanju u ljetnim mjesecima kada su ove uvale punekupača i nautičara.Marthasterias glacialis (Asteroidea), Halocynthiapapillosa (Ascidiacea)….- Infralitoralna naselja pomične podloge– bicenoza livada posidonije - Posidonia oceanica(Angiosperme)....- Biocenoza spongifernih dna – u prilovusu zabilježene: Spongia officinalis, Hippospongiacommunis, Ircinia spp., (Porifera)..- Naselja pomičnih prijelaznih dna(infralitoral – cirkalitoral) – u prilovu je zabilježenaAstropecten aurantiacus (Asteroidea)...- Cirkalitoralna naselja čvrste podloge–(pre)koraligenska biocenoza – u prilovu suzabilježene: Vidalia volubilis, Rythyphloea tinctoria,Pseudolithophyllum spp., Udotea petiolata(Rhodophyceae), Halimeda tuna (Chlorophyceae),Axinella cavolini (Spongia), Eunicella cavolini,Alcyonium corraloides (Athozoa), Myriaporatruncata, Porella cervicornis (Bryozoa).- Uslijed ribolovne djelatnosti - Mreže supolagane uglavnom u donjem infralitoralnom,manje u gornjem cirkalitoralnom području, urasponu od 8 do 48 m dubine, prosječno 35m, pretežito po grubim, tvrdim, hridinastim,škrapovitim dnima, pretkoraligenim dnima, rjeđepo onim pomičnim, pjeskovito – muljevitim, golimili obraslim livadama cvijetnice vrste Posidoniaoceanica. Prisutne biocenoze morskog dna nakojima su mreže bacane bile su:- Infralitoralna naselja čvrste podloge -biocenoza fotofilnih algi – u prilovu su zabilježene:Cystoseira spicata, C. adriatica (Phaephyceae),Halimeda tuna (Chlorophyceae), Gibbula spp,(Gastropoda), Holothuria tubulosa (Holothuria),Paracentrotus lividus, Arbacia lixula, Sphaerechinusgranularis (Echinoidea), Echinaster sepositus,Slika 43. Naselje gorgonija u koraligenskojbiocenozi (Foto: A. Žuljević)39

Problem je posebice vidljiv kod polaganja mrežana veću dubinu (> 50 m) tzv „šporkih“ terena kadadizanjem mreža dolazi do povlačenja iste po dnui grotama što dovodi do otkidanja cijelog nizarazličitih vrsta beskralježnjaka, posebice „grana“gorgonija i mahovnjaka (Slika 43). Ribari najčešćeizbjegavaju ovakve terene zbog posljedičnoguništavanja ili čak gubitka mreža, no određenibroj ribara posjeduje „stare“ mreže koje se koristeupravo na ovakvim mjestima.2. Smanjenje bioraznolikosti– Na prvi pogled, izrazito je velik ukupnibroj vrsta riba i drugih morskih organizama (> 90)koji predstavljaju ekonomsku vrijednost na ovompodručju zabilježen u lovinama priobalnih mreža.No, ukoliko se pogleda pojedinačno lovina popojedinom alatu i pojedinoj lokaciji taj broj znatnoopada (< 20). Dodatno, zamjećene su neke novevrste koje su do sada bile rijetke na ovom području:škaram i napuhača.3. Poremećaji u hranidbenom lancu– Izrazita ribolovna aktivnost i smanjenjebioraznolikosti dovode do gubitka vršnih predatora,kaskadnog učinka po hranidbenom lancu, što zaposljedicu ima pojavu „osjetljivih vrsta“, odvajanjepojedinih vrsta u manje, lokalizirane, izdvojenegrupe (segregacija), a s druge strane pojavomdrugih vrsta u većem obilju (supstitucija: prelovhobotnice doveo je do ekspanzije murine).2.2. Negativni učinci na ribolovnu djelatnostVisoki ribolovni napor sinergistički povezan sdegradacijom staništa i svim posljedicama kojeiz toga proizlaze neminovno se odražavaju, i tonegativno, na ribolovnu djelatnost . Direktni učincisu vidljivi kao:1. Opadanje ukupnog ulova po jedinici ribolovnognapora (CPUE)a) porast CPUE za Scorpeanidaeb) pad CPUE za Labridae, Serranidae2. Smanjenje prosječnih lovnih dužina i maseciljanih vrsta3. povećanje udjela nedoraslih jedinki4. povećanje udjela gospodarski manje značajnihvrstaRazlozi:1. intenzivne ribolovne aktivnosti2. različita ranjivost organizama na alat3. učinci mehanizma gustoće: rezultatkompleksnih ekoloških odnosa u priobalnimzajednicama4. predacija?5. rastuća prijetnja od zagađenja mora6. klimatske promjene40

3. PRIJEDLOZI ZA PRAVNA RJEŠENJA I MOGUĆE MJERE ZAUNAPRIJEĐENJE STANJASuggestions for improvements of fishery legislation and Possible measures for state improvementPrvi način kroz koji je moguće djelovati s obziromna uočene ugroze je kroz već postojeću pravnuinfrastrukturu. Hrvatski zakon o morskom ribarstvuzajedno s Pravilnikom o obavljanju gospodarskogribolova na moru, Pravilnikom o ribolovnimalatima i opremi za gospodarski ribolov na morute Naredbom o zaštiti riba i drugih morskihorganizama, zapravo pravno određuje akcije svogdjelovanja kroz:1. vremensko ograničenje (lovostaj)2. prostorno ograničenje (zone izlova, zabranjenezone)3. alati – veličina oka mrežnog tega te ostalihkonstrukcijskih mjera.Osnovne pravne ograde za alate koji se koriste upriobalnom ribolovu Viškog akvatorija (jednostrukei trostruke mreže stajačice, pridneni parangali ivrše) su navedene u prvom dijelu ovog istraživanja(dosadašnje stanje).Naši rezultati ukazuju na činjenicu da su mrežepoponice vrlo ne selektivni alatu koji čak i koddozvoljene veličine mrežnog tega od 40 mm imaznatan udio nedoraslih jedinki ciljanih vrsta kaošto je na primjer škrpina, Scorpaena scrofa.Jendostrukim stajačicama, psarama i prosticamalove se uglavnom odrasle jedinke riba zbog svogvelikog oka i pravilnom uporabom izbjegava semoguća štetnost alata. Najčešća zlouporaba ovihmreža je u predimenzioniranju istih (veća ukupnadužina, manje oko mrežnog tega), plašenje ribete ribolov na zabranjenom području (Palagruža,Brusnik).Ribolov parangalom dozvoljen je tijekom cijelegodine. Pridneni parangal je izrazito selektivni alatjer njime ulovljene jedinke ciljanih, ali i ostalihvrsta su gotovo uvijek spolno zrele. No, unatoč tojvisokoj selektivnosti, ovdje se nameće problemizlovljavanja ciljanih vrsta u vrijeme mrijesta kadabilježimo najintenzivniji ribolov i najveći ulov poribolovnom naporu. Zasigurno, ova činjenica senegativno odražava na biologiju i ekologiju vrste,posebice na novačenje, odnosno obnavljanje vrste.Minimalna lovna dužina jastoga prema sadašnjimpropisima je 24 cm, a vrijeme lovostaja je od 10.09.do 15.05. Lov velikih rakova vršama dozvoljen jeu cijelom teritorijalnom moru Republike Hrvatske.No, bez obzira na njihovu veličinu u more se morajuvratiti ženke jastoga i hlapa s vanjskim jajima. Kakose prema našim nalazima u rujnu love uglavnomženke i to dužina manjih od 24 cm i ovih 10 danarujna moglo bi biti predmet rasprave.Dodatno, prema Zakonu o morskom ribarstvurazlikujemo 4 kategorije ribolova: gospodartski,mali, športski i rekreacijski ribolov. U kategorijimalog ribolova koji služi za osobne potrebe smijese dnevno uloviti do 5 kg ribe (ili jedna iznad tekoličine) koja se nije stavljati u promet, i to točnoodređenim alatima. Za športski i rekreacijskiribolov izdaju se posebne dozvole.Iz svega navedenog, mišljenja smo da uvijekima mjesta za nove rasprave glede vremenskogograničenja priobalnih alata kao i njihovihkonstrukcijskih osobina, poglavito veličine mrežnogtega. Međutim, svjetska praksa pokazuje da je upodručjima s velikim brojem različitih kategorijariobolova jedini učinkoviti način zaštite, odnosnoosiguranja održivog ribolova prostorno i vremenskiodstraniti sve sudionike iz ribolova.Stoga, mišljenja smo da bi djelotvornu i učinkovituzaštitu ovog područja mogućila jedino podjelapriobalnog dijela Viškog akvatorija na 2-4 zone41

uz rotaciju od 2-3 godine kako će biti podrobnijeobjašnjeno, posebice iz razloga što je gospodarskihribara malo i oni se uglavnom pridržavaju propisa,no problem su velik broj otočana koji sudjeluju umalom ribolovu uz športske i rekreacijske ribare,posebice u ljetnim mjesecima, koji ne rijetko kršepropise (lov nedozvoljenim alatima te stavljanjeribe u promet). Na dalje, jedan od slijedećih korakasu i posebno upravljana područja, a prijedlog istihje dan u tekstu koji slijedi.Akvatorij otoka Visa za Jadran kao cjelinu, ali istatus ukupnog priobalnog ribolova istočne obaleovog mora predstavlja vrlo značajno područje.Njegova geografska pozicija koja predstavljasredišnje mjesto ovog mora, relativna udaljenostod kopna te socijalne i povijesne činjenice dovelesu do toga da se ovo područje s jedne straneodlikuje visokom bioraznolikošću, a s druge da idanas predstavlja područje s najboljim lovinamate je zbog toga uzeto kao referentno područjeza brojna istraživanja i to ne samo iz područjaihtiologije, odnosno biologije i ekologije mora.Da bi se takav status područja zadržao uz cijeliniz gore nabrojanih prijetnji potrebno je osmislitibrzi i učinkoviti način očuvanja cijelog područja teodrediti pilot područje koje bi na na maloj površinimoglo pokazati učinkovitost poduzetih mjera u štokraćem vremenskom razdoblju.1. Ribolovne zone – podjela otoka na 2-4zone u kojima bi ribolov bio dozvoljen naizmjence(u rotaciji) svakih 2-3 godine (Slika 44).2. PILOT ZONE posebno upravljanihpodručja („no take“ zona) – uspostava dvajuzaštićenih morskih područja u kojem je zabranjensvaki oblik aktivnosti na sjevero istočnoj straniBiševa između Mezoporta i Modre špilje te najugoistočnoj strani Biševa od Medviđe špilje do rtaGatula (Slika 45) uz vremenski poček od minimalnogodine dana radi prikupljanja dodatnih znanstvenihpodataka koji će oblikovati početno referentnostanje buduće „no take“ zone.Osnovni kriteriji kao i moguća dobit od poduzimanjaovakve akcije slijede:a) Kriteriji:- specifična biogeografija- mnogostrukost staništa (naselja morske cvjetniceSlika 44. Prijedlog ribolovnih zona otoka Visa.Posidonia oceanica, podmorski trotoari gorgonijaposebno oko rta Gatula i hridi Kamik razvijeneu koraligenskoj biocenozi; kamene gromade sbiocenozom fotofilnih algi; Medviđa špilja)- biološka raznolikost- višestruka uporaba prostora od različitih korisnika(ribari, ronioci, nautičari).b) Dobit:1. zaštita strukture, funkcije i cjelovitostiekosustava:- zaštita staništa (mikrostaništa: livade posidonije,trotoari gorgonija,...)- zaštita bioraznolikosti (zaštita vrsta, obnovaveličine i dobne strukture populacija, obnovasastava zajednica, zaštita genetske strukturepopulacija od selekcije ribolovom)- zaštita ekoloških procesa (održati brojnost ključnihvrsta, onemogućiti kaskadne učinke, održati trofičkustrukturu, osigurati otpornost ekosustava,...)42

2. ribolovna dobit:- prevencija prelova- obnova stockova- smanjenje prilova4. ekonomska dobit:- ribolov- turizam (potencijalni „akvarij“ za ronioce)Na radionici pod nazivom „OČUVANJE IODRŽIVO KORIŠTENJE PODMORJA VIŠKOGARHIPELAGA“ koja je održana u Komiži07.studenog 2008. prezentirana je provedenastudija. Prezentacije su pokazale kako na područjuVisa i Biševa postoji iznimna raznolikost vrsta istaništa koje treba očuvati. U tu svrhu raspravljanesu uočene ugroze, negativnosti i prijedlozi (pravnarješenja, uspostava ribolovnih zona na cijelompodručju Visa te uspostava posebno upravljanihpodručja na otoku Biševu).Ribolovne zone postojale su za područje Visa iokolnih otoka (Biševo, Jabuka, Brusnik) do početka90tih godina prošlog stoljeća. Profesionalni ribari seslažu kako je to bila pozitivna praksa koja je propalauglavnom zbog političko povijesnih razloga jer jestvaranjem Republike Hrvatske došlo do ukidanjaopćinskih ovlasti pod čijom je nadležnosti bila ovapraksa. Slažu se kako bi povratak zona bilo dobrorješenje, ali se izrazili i bojazan glede provedbekontrole kao i činjenice da bi se moglo dogoditi dase uvedena mjera neće odnositi na sve kategorijeribolova.Zaključeno je da se nastavi rad u smislu određivanjanačina i dinamike ponovne uspostave zona sdvogodišnjom rotacijom. Uspostava posebnoupravljanih područja s tzv. „no take“ zonamaprihvaćena je kao izvrsna ideja. „No take“ zonepružaju mogućnost obnove ekosustava, sazrijevanjakomercijalnih vrsta te njihovo „prelijevanje“ izvantakve zone.Ovakva područja su turistički zanimljiva zbogsvoje „nedirnute“ bioraznolikosti i kao takva suizvrstan turistički brend i imaju veliki potencijaliskorištavanja posebno u ronilačke svrhe. Međutim,predložene zone na otoku Biševu (prva oko Modrešpilje i druga oko Medviđe špilje) smatraju senajboljim ribolovnim postajama, pa je sugeriranoda se one organiziraju s ponešto izmjenjenompovršinom i lokacijom (na istočnoj strani Biševa)gdje bi bio minimalan sukob interesa s ribarima.Dodatno, istaknuto je kako za organizirani obilazakModre špilje grad Komiža ima koncesiju što bi suvođenjem „no take“ zona došlo u koliziju jednos drugim.Zaključeno je, da kod drugog prijedloga postojicijeli niz otvorenih pitanja koje zahtjevaju da svezainteresirane strane iznesu mišljenje, i da sekroz raspravu dođe do rješenja koje bi zadovoljilosve strane, a sve u svrhu očuvanja neupitnihljepota i vrijednosti izabranih lokaliteta Viškogakvatorija. Također, mišljenja smo da je za stvarnoosiguranje održivog priobalnog ribolova Viškogakvatorija potrebno sve navedeno uzeti u obzir,omogućiti daljnje stalno praćenje (monitoring), aza predložene mjere utvrditi način i dinamiku zarealizaciju (provedbu).Nužno je utvrditi plan priobalnog ribolovaovog područja, unaprijediti poslovno-interesnuorganiziranost ribara te stalno provoditi razvojnoistraživačkeaktivnosti u smislu kontinuiraneedukacije i pružanja stručne pomoći ribarima.43

Slika 45. Prijedlog lokaliteta posebno upraljanih područja uz sjeveroistočnu i jugozapadnu stranuotoka Biševo u kojima bi bila “no take” zone.44

LITERATURA1. Buljan M. (1964). An estimate of productivityof the Adriatic Sea on the basis of itshydrographic properties. Acta adriatica 11 (4):35-45.2. Cetinić P. and Swiniarski J. (1985). Fishinggear and techniques. Logos, Split, 655p.3. Cetinić, P., Dulčić J, Jardas I., Kraljević,M., Matić, S., Pallaoro, A. i Soldo, A., 2001.Istraživanja stanja naselja jastoga i hlapa. IOR,Split, Studije i elaborati, br. 1/01: 1-58 (222).4. Dulčić J., Kraljević M., Pallaoro A. andGlamuzina B. (2005). Unusual catch of bluefishPomatomus saltatrix (Pomatomidae) in Tarskacove (northern Adriatic). Cybium 29 (2): 207-208.5. Francour P. (1997). Fish assemblages ofPosidonia oceanica beds at Port-Cros(France, NW Mediterranean): assessment ofcomposition and long-term fluctuations byvisual census. Pubblicazioni della StazioneZoologica di Napoli: Marine Ecology, 18:157–173.6. Grbec B., Dulčić J. and Morović M. (2002).Long-term changes in landings of small pelagicfish in the eastern Adriatic – possible influenceof climate oscillations over the NorthernHemisphere. Climate Research 20: 241-252.7. Grubišić, F. (1988). Ribe, rakovi I školjkeJadrana. ITRO “Naprijed”, Zagreb, pp.239.8. Guidetti P., Verginella L., Viva C., OdoricoR., Boero F. (2005). Protection effects on fishassemblages, and comparison of two visualcensustechniques in shallow artificial rockyhabitats in the northern Adriatic Sea. Journalof the Marine Biological Association of theUnited Kingdom, 85: 247-255.9. Harmelin-Vivien M.L., Francour P. (1992).Trawling or visual censuses? Methodologicalbias in the assessment of fish populations inseagrass beds. Pubblicazioni della StazioneZoologica di Napoli: Marine Ecology, 13: 41–.10. Jardas I., Pallaoro A., Kraljević M., Dulčić J.and Cetinić P. (1998). Long-term changes inbiodiversity of the coastal area of the EasternAdriatic: fish, crustacean and cephalopodacomminities. Periodicum Biologorum 100 (1):19-28.11. Levin P.S. (1996). Recruitment in a temperatedemersal fish: Does larval supply matter?Limnology and Oceanography, 41: 672-679.12. Macpherson E. (1994). Substrate utilisationin a Mediterranean littoral fish community.Marine Ecology Progress Series, 114: 211-218.13. Matić-Skoko S., Kraljević M., Dulčić J. andPallaoro A. (2004). Growth of juvenile salema,Sarpa salpa (Pisces: Sparidae) in the KornatiArchipelago, eastern Adriatic Sea. Scientiamarina 68: 411-417.14. Morović D. (1970). Trammel bottom setcatches and their analyses from a biologicalviewpoint. Morsko ribarstvo 3: 119-121.15. Naredba o zaštiti riba i drugih morskihorganizama. N.N. (101), 200216. Pravilnik o obavljanju gospodarskog ribolovana moru. N.N. (6), 2006.17. Pravilnik o ribolovnim alatima i opremi zagospodarski ribolov na moru, N.N. (6), 2006.18. Vetter E.F. (1988). Estimation of naturalmortality in fish stocks. Fisheries Bulletin (US)86: 25-43.19. Vigliola L., Harmelin-Vivienn M.L., BiagiF., Galzin R., Garcia-Rubies A., HarmelinJ.G., Jouvenel J.Y., Le Direach-Boursier L.,Macpherson E., Tunesi L. (1998). Spatialand temporal patterns of settlement amongsparid fishes of the genus Diplodus in thenorthwestern Mediterranean. Marine EcologyProgress Series, 168: 45-56.20. Vrgoč, N., Peharda Uljević, M., KrstulovićŠifner, S., Grubišić, L., Isajlović, I., Marušić, I.i Vlahović, V. (2006). Eksploatacija pridnenimparangalima u otvorenom Jadranu. Vip projekt.Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoggospodarstva. 68pp.21. Willis T.J., Anderson M.J. (2003). Structureof cryptic reef fish assemblages: relationshipswith habitat characteristic and predator density.Marine Ecology Progress Series, 257: 209-2.22. Zore-Armanda, M., Gačić, M. (1988).Oceanografija, Pomorski fakultet Sveučilišta uSplitu, Split, 131 pp.23. Zakon o morskom ribarstvu. N.N. (46), 1997.45

Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda zarazvoj (UNDP), u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornoguređenja i graditeljstva te drugim nadležnim ministarstvima, 4 dalmatinskežupanije te brojnim lokalnim udrugama, tvrtkama i pojedincima, aprovodi se uz financijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF).Planirano trajanje projekta je 7 godina. Lokalni ured za provedbu Projektasmješten je u Splitu.Projekt obuhvaća obalno područje četiri dalmatinske županije: Zadarske,Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. Unutartog područja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska područjazbog svoje iznimne biološke i krajobrazne vrijednosti. To su (1) Pelješac,Dubrovačko primorje, Malostonski zaljev i Mljet; (2) Vis i viški akvatorij; (3)šire područje ušća rijeke Krke; te (4) otok Pag (jugoistočni dio u Zadarskojžupaniji), područje uz Novigradsko i Karinsko more.Osnovni cilj projekta COAST je učinkovito utjecati na poduzetničkeaktivnosti i prakse u turizmu, poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi, izravno ikroz bankarski sektor, kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenjei očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti.Očuvanje biološke raznolikosti dalmatinske obale, kroz promicanjeodrživog razvoja, moguće je jedino kroz suradnju svih partnera nanacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini, kao i svih zainteresiranih strana,prvenstveno na području Dalmacije. Svoje prijedloge i pitanja možeteuputiti projektnom timu na sljedeću adresu:Kraj Sv. Ivana 11HR-21000 SplitTel: +385 21 340480Fax: +385 21 340484e-mail: coast@undp.hrhttp://www.undp.hr/coast