11.07.2015 Views

Odluka o usvajanju izvješća stanja u prostoru Općine Novigrad za ...

Odluka o usvajanju izvješća stanja u prostoru Općine Novigrad za ...

Odluka o usvajanju izvješća stanja u prostoru Općine Novigrad za ...

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Na temelju čl.10. Zakona o prostornom uređenju(NN br. 30/94, 68/98, 61/00) i čl. 30. StatutaOpćine <strong>Novigrad</strong> (Službeni glasnik Zadarskežupanije) Općinsko vijeće Općine <strong>Novigrad</strong> na 7.sjednici održanoj dana 20. 10. 2005. g. donosi<strong>Odluka</strong>o <strong>usvajanju</strong> izvješća <strong>stanja</strong> u <strong>prostoru</strong>Općine <strong>Novigrad</strong> <strong>za</strong> razdobljedo 2005. god.PROSTOR (ZEMLJOPISNI POLOŽAJ IPRIRODNI RESURSI)U sastavu Općine <strong>Novigrad</strong> nalaze se tri naselja:<strong>Novigrad</strong>, Pridraga i Paljuv. Općina je smještena usvjeverositočnom dijelu Zadarske županije. Sasjeverne strane naslanja se na akvatorije<strong>Novigrad</strong>skog i Karinskog mora, dok se s južnestrane razgraničava sa ravnokotarskim prostoromgrada Benkovca.Kopnena površina Općine <strong>Novigrad</strong> iznosi cca5.122 ha (51,22km2) a ukupna (ukuljučujući imorsku površinu) 6.308 ha, odnosno 63,08 km2.Dužina obale iznosi 17,8 km, a najširi dio Općine<strong>Novigrad</strong> iznosi 10,9 km, dok najuži iznosi 4,89km.Najveći vrh je Grabar sa visinom od 191m.Zračna udaljenost od središta <strong>Novigrad</strong>a dožupanijskog središta grada Zadra iznosi cca 26 km,cestovno preko Pridrage i DC-502 iznosi 39km, apreko Posedarja i Murvice cestom DC-8 iznosi 32km.Šumsko zemljište (pašnjak) <strong>za</strong>uzima pvoršinu od3.500 hektara ili 60% ukupne površine Općine<strong>Novigrad</strong>. Prevladavaju niske i degradirane šume –šikare, dok na kvalitetnije šume (pretežno kulturealpskog, primorskog i crnog bora) otpada tek oko5% ukupnih šumskih površina.Oranice <strong>za</strong>uzimaju 900 ha, voćnjaci 32 ha,vinogradi 157,2 ha, livade 110 ha, maslinici 11,7ha, a vrtovi 0,4 ha.Bitno je napomenuti da od šumskog zemljišta oko1700 ha otpada na šumskogospodarsko područjedok ostatak od 1 300 ha otpada na šumskopoljoprivrednopodručje koje se daljnjimkorištenjem može prebaciti u poljoprivrednepovršine koje su trenutno nekorištenjem usljedmina prirodno prešle prirodnom sukcesijom ušumsko zemljište .Građevno područje <strong>za</strong>uzima 263 ha .PRIDRODNI RESURSIPridrodni resursi na kojima se razvija gospodarstvoOpćine a na kojima će se <strong>za</strong>snivati i budućirazvitak su:morska obalamore kao izvor hrane i s mogućnostima turizma,ribarstva, ribogojilišta i marikultureplodno tlo s mogućnosti razvoja intezivnepoljoprivredeprometno geografski položajKRAJOLIK I UREĐENJE PROSTORA UNASELJIMA I IZVAN NJIH<strong>Novigrad</strong> je kompaktna urbana aglomeracije.Građevno područje sastoji se od kontinuiraneurbane cijeline s povjesnom jezgrom kaosredišnjom strukturom, te dviju izmještenihaglomeracija-naselja Crnoplja i <strong>za</strong>seoku Denone iGrgore.Stambeni objekti unutar povjesne jezgre posjedujuobilježja svojstvena građevnom obrascu pučkemediteranske arhitekture. Muđusobno suprislonjene stambene kuće građene od kamenogmaterijala, jednostavnog su pravilnog volumena sravnim pročeljima, bez stakla i balkona. Skromnodimenzionirani otvori okićeni su kamenimpragovima dok su drvena krovišta izrađena kaoskošene (pretežno dvostrešne konstrukcije) spokrovom od kupe kanalice. Stambene kuće izvanpovjesne jezgre u pravilu su novijeg datumaizgrađene kao slobodno stojeći objekti većegvolumena.Pridraga i Paljuv imaju karakter urbanodisperzivnih ravnokotarskih sela. Formulirana sunaselja uz glavni cestovni pravac a sastoje se od<strong>za</strong>selka koji imaju građevna područja, oblik iveličina <strong>za</strong>vise od konfiguracije mjesnih puteva. I uPridragi i Paljuvu raspoznaju se dva oblika urbanihtipologija karakterističnih <strong>za</strong> Zadarsko <strong>za</strong>leđe.Sloj sa tradicionalnom tiplogijom nastao je urazdoblju kada su se ljudi bavili poljoprivredom istočarstvom. Radi se o specifičnim građevnimsklopovima rodovskog ustroja koji danas uglavnompredstavljaju građevine poznate kao « Stari dvori»Tto su kamene kuće, izgrađene od klesanogkamena, dvostrešne prekrivene pločama.Građevine se naslanjaju jedna na drugu.Urbani tip pojavljuje se kao posljedica grupnekonfiguracije, teritorij se individualizira,stanovanje se premješta što bliže infrastrukturi iobjektima javnog standarda. Gradi se novi tip kuća,koji nema ništa <strong>za</strong>jedničkog sa tradicionalnomgradnjom.IDENTITET I PREPOZNATLJIOVSTPROSTORAOpćina <strong>Novigrad</strong> se naslanja na akvatorije<strong>Novigrad</strong>skog i karinskog mora. Oba mora su


ogata ribom i školjkama, te pogodna <strong>za</strong> njihovizlov i uzgoj.Općinsko središte <strong>Novigrad</strong>, atraktivan je urbani ikraojobrazni lokalitet, sa svojim <strong>za</strong>ljevom dubokousađenim u kopno.Najdojmljiviji urbani entitet<strong>Novigrad</strong>a je njegova povjesna jezgra nastala u dnu<strong>za</strong>ljeva podno utvrde po kojoj je <strong>Novigrad</strong> i dobioime.Povjesna jezgra formirana je <strong>za</strong> mletačke upraveDalmacijom od 15-18 st.Tradiconalna djelatnost je ribarstvo.SIGURNOST PROSTORAProstor Općine <strong>Novigrad</strong> činio je punih pet godinaI liniju bojišnice i kao rezultat toga nasljeđena jevelika <strong>za</strong>gađenost minama i to oko blizu 20 km2.<strong>za</strong>hvaljujući HCR danas je taj prostor sveden naoko 2 km2.Razminirani su svi vitalni infarstrukturni objekti,kompletno priobalno područje, kvalitetna šuma ioranice.Nerazminiran je ostao prostor između Paljuva iPridrage i uglavnom se radi o šumskom zemljištu.2) STANOVNIŠTVO (DEMOGRAFSKASLIKA)Demografski razvoj na području Općine ukazuje nakonstantan depopulacijski proces. Pa je tako 1991god. Općina imala 2 920 stanovnika a po popisustanovnika 2001.god. 2 368 stanovnika.Gustoća naseljenosti 1991 god. iznosila je 57st/km2, a 2001.god. iznosi 47 st/km2.1991godina2001godina<strong>Novigrad</strong> 640 542Paljuv 475 355Pridraga 1734 1471UKUPNO – cijela Općina 2 849 2 368(nastavak na sljedećoj stranici)


DOBNA STRUKTURA1991 2001NASELJE 0-19 20-59 60 i više 0-19 20-59 60 i više<strong>Novigrad</strong> 135 350 145 126 243 169Paljuv 132 245 98 91 173 90Pridraga 500 938 296 384 719 341SPOLNA STRUKTURA 2001NOVIGRADPALJUVPRIDRAGAUKUPNO CIJELAOPĆINASVEUKUPNOŽENESVEUKUPNOŽENESVEUKUPNOŽENESVEUKUPNOŽENE542273355169147171923681161UDIO RADNO SPOSOBNOG STANOVNIŠTVAPopis <strong>za</strong> 2001.god nemamo. Za 1991 god. On je izgledao ovako:NASELJE AKTIVNO UZDRŽAVANO OSOBNI PRIHODI<strong>Novigrad</strong> 324 149 28Paljuv 314 69 7Pridraga 1081 323 46UKUPNO 1719 541 813) PRIDRODNO I KULTURNO NASLJEĐESpomenici kultureRegistriranih spomenici kulture su:urbanistička cjelina, 13-20 st. (u sklopu <strong>za</strong>štićenecjeline posebo je registrirana profana Crkva iz 17st., kula gradskog sata s početka 20 st., kuća Oštrić-Zekić iz 19 st. te nekoliko stambeno gospodarskihsklopovaCrkva Sv.Kate 14 stŽupna Crkva Porođenje BDM iz 1800 god.Crkva Sv. Martina s gorobljem, 5 st.Ostatci Crkve Sv.MihovilaPrirodne znamenitosti: <strong>Novigrad</strong>sko more,karinsko ždrilo i karinsko moredruštvene i kulturne djelatnostiNa području Općine <strong>Novigrad</strong> i u sklopu naseljadjeluju sljedeće kulturne i sportske udruge:<strong>Novigrad</strong> – Nogometni klub «Nošk», Boćarskiklub «<strong>Novigrad</strong>», Šahovski klub «Nošk»,Streličarsko društvo «Croatan», Pucačko društvo«Ban Janko Kurjaković», Maloteniski klub«<strong>Novigrad</strong>», Športskoribolovno društvo «Cipal» iKulturno umjetničko društvo <strong>Novigrad</strong>, Udrugažena «Sveta Katarina», Košarkaški klub«<strong>Novigrad</strong>», Dobrovoljno vatrogasno društvo«<strong>Novigrad</strong>.Pridraga – Nogometni klub «Hajduk», Boćarskiklub «Hajduk», Kulturno umjetničko društvo«Lu<strong>za</strong>rica» i Šortsko ribolovno društvo «Lubin».Paljuv – malonogometni klub «Paljuv», Kulturnoumjetničko društvo «Paljuv»Sva društva su amaterskaIDENTITET OPĆINE I RAZOVOJNADRUŠTVENA KLIMAProstor Općine <strong>Novigrad</strong> promatramo kao prostorturističkog privređivanja. Prirodne pogodnosti<strong>Novigrad</strong>skog i Karinskog mora, neposrednablizina ušća Zrmanje realna su podloga <strong>za</strong>intezivan razvoj turističkog gospodarstva i njenukon tercijalnih gospodarskih djelatnosti. Drugi vidrazovojnog usmjerenja ve<strong>za</strong>n je <strong>za</strong> agrikulturu,odnosno činjenicu postojanja kvalitetnogpoljoprivrednog zemljišta i <strong>za</strong>to je potrebnointezivirati i osuvremeniti postojeća seoskagospodarstva u Paljuvu i Pridragi te ih preusmjeritina uzgoj odgovarajućih sorti vinove loze, maslina,voća i povrća.


Značajna gospodarska djelatnost je ribarstvo iškoljkarstvo – trenutno jedno od glavnih uporištaradno aktivnog stanovništva u <strong>Novigrad</strong>u.Pored toga potrebno je pokrenuti i manjeproizvodne pogone kao dopunski vid aktiviranjaradno sposobnog stanovništva.OSJETLJIVOST NASLJEĐAManji gospodarski pogni smiju se graditi i u sklopugrađevinskog prostora u sklopu naselja kao diovlastitog uslužnog servisa. Osim toga radi lakšegriješavanja infastrukturnih i imovinsko pravnihproblema Općina <strong>Novigrad</strong> planira i izraditipoduzetničke zone – Pridraga I, <strong>Novigrad</strong> I i<strong>Novigrad</strong> II.13) PRIJEDLOG MOGUĆIH PROJEKATATrenutno je izgrađen magistralni cjevovod Karin –Pridraga-<strong>Novigrad</strong> a kao direktan nastavak upripremi je izgradnja vodospremnika «Zubčići»Izgrađena je i sanirana <strong>Novigrad</strong>ska riva u dužiniod 520 m. A u pripremi je nastavak sanacije IIdijela u dužini od 450 mU toku je izgradnja I i II faze kolektora otpadihvoda u <strong>Novigrad</strong>u, a tenutno se projektira III fa<strong>za</strong>koja je i <strong>za</strong>vršnaIzgradnja mjesnih vodovodnih mreža <strong>za</strong> naseljePridraga, Paljuv i Crnopalj (dio <strong>Novigrad</strong>a)Ozgradnja niskonaponske mreže i javne rasvjete <strong>za</strong>naselje «Gajina» u <strong>Novigrad</strong>u i naselje «Vrulja» uPridragi.Izgradnja područne Osnovne škole u PaljuvuIzgradnja zgrade Mjesnog odbora u Paljuvu saambulantomIzgradnja sportske dvorane u PridragiAsfaltiranje erazvrstnih cesta na području Općine<strong>Novigrad</strong>Za sve navedene projekte nositelj je Općina<strong>Novigrad</strong>10) PROSTORNO URBANISTIČKI SPISITrenutno je osnovni dokument prostornog uređenjaOpćine <strong>Novigrad</strong> PPUO <strong>Novigrad</strong> iz 2002.god uovom trenutku u izradi su:izmjene i dopune PPUO <strong>Novigrad</strong> i usklađenje sauredbom o ZOP-uurbanistički plan uređenja naselja «Crnopalj»detaljni plan uređenja turističke zone Ladina-Leprinadetaljni plan uređenja naselja « Novi Paljuv»Svi se oni nalaze u <strong>za</strong>vršnoj fazi izrade te je <strong>za</strong>očekivati da svi budu donešeni i usvojeni do kraja2005.god.INSTITUCIJE RAZVOJNOG UPRAVLJANJAOPĆINE NOVIGRAD, Općinskog vijeća9) KATASTAR I ZEMLJIŠNE KNJIGEProstor Općine <strong>Novigrad</strong> podjeljen je na k.o<strong>Novigrad</strong> koja obuhvaća naselja <strong>Novigrad</strong> i Paljuvi k.o.Pridragu koja obuhvaća naselje Pridraga.Stanje u katarstarskim i zemljišnim knjigama jedosta nesređeno što pričinjava velike probleme okosređivanja vlasništva, a indirektno i na sveukupnirazvoj.8) ZAŠTITA OKOLIŠAOdlagališta otpadaKao posljedica ratne devastacije i obnoveobiteljskih kuća po programu Ministarstva uperiodu od 1996-2002 god. Imali smo posljedicujako puno divljih odlagališta građevinskog i inogotpada. U <strong>za</strong>dnje dvije godine uspjeli smo ih svesanirati osim divlje deponije ispod <strong>za</strong>seoka Zubčićidonji i predio Kukalj ispod Batura uz cestuPridraga-Smilčić. Nevedene deponije nisu višeaktivne, pa ih je priroda dobro maskirala, nomeđutim potrebno ih je sanirati.Trenutno se većina građevinskog otpada Pridrageodlaže s lijeve strane ceste Pridraga-Smilčić uusjek prema kamenolomu «Pridraga». Naselje<strong>Novigrad</strong> i Paljuv sav građevinski i ini otpadodlaže u divlje odlagalište «Figurica» koje senalazi sa desne strane i uz cestu <strong>Novigrad</strong>-Paljuv.Komunalni otpad odvozi se na odlagalište Diklo uZadar.Navedeno odlagalište će se sanirati u sljedeće 2-3godine jer su <strong>za</strong>to osigurana sredstva Fonda <strong>za</strong><strong>za</strong>štitu okoliša, a sa lijeve strane uredit će sedeponij <strong>za</strong> građevinski otpad <strong>za</strong> čitavu Općinu.u naselju Pridraga i Paljuv te dio <strong>Novigrad</strong>a –Crnopalj – kanali<strong>za</strong>cija je izgrađena po sistemu<strong>za</strong>tvorenih septičkih jama. Za naselje <strong>Novigrad</strong>(povjesne i kontaktne zone) trenutno se gradikolektor I i II fa<strong>za</strong> sa privremenim ispustom umore. Na taj način će čitavi dio povjesnog<strong>Novigrad</strong>a i kontaktne zone koje se veže uz<strong>Novigrad</strong>sku rivu biti trajno riješeni.Gospodarske zone na području Općine <strong>Novigrad</strong>neće bitno utjecati na okoliš jer će se <strong>za</strong> svaku zonuraditi sutdija utjecaja na okoliš. Osim toga nadamose da u gospodarskoj zoni neće biti <strong>za</strong>stupljenadjelatnost koja bi eventualno teško <strong>za</strong>gađivalaokolišNajugroženiji je dio <strong>Novigrad</strong>skog <strong>za</strong>ljeva unutarkojeg je smješteno naselje <strong>Novigrad</strong>. Budući da setrenutno sva kanali<strong>za</strong>cija izljeva u <strong>za</strong>ljevu, touzrokuje cvjetanje more, njegovu bakterološkuneispravnost i vrlo neispravnost i vrlo neugodanmiris. Izgradnjom kolektora otpadnih voda taj će seproblem napokon riješiti. No međutim potencijalnuopterećenost ekosustava predstavljat će ubudućnosti obiteljske kuće ili vikendice npr. Unaselju Crnopalj, Vrulja i Ćuskijaš <strong>za</strong> koje će ubudućnosti širenjem naselja svakako trebatirazmišlajti o izgradnji kanali<strong>za</strong>cijskog sustava <strong>za</strong>taj dio.


Utjecaj turizma na okoliš je višestruk i ima velikoznačenje. U ljetnim mjesecima udvostručuje se iutrostručuje broj stanovnika što uzrokujeproizvodnju veće količine smeća. Neophodno jeomogućiti svakodnevni odvoz smeća i podi<strong>za</strong>tirazinu svjesti mještana o čistoći okoliša.GOSPODARSTVO I GOSPODARSKAINFRASTRUKTURAProizvodne djelatnostiOd proizvodnih djelatnosti na području Općinenovigra naj<strong>za</strong>stupljenijia je poljoprivrednaproizvodnja skoncentrirana oko obiteljskihgospodarstva. Radi se o prozvidnji povrća i voća(parika, rajčica, krastavac, lubenice, luk, kapula,kupus, špinat, grožđe i masline) uglavnom kaosekundarnim <strong>za</strong>nimanjem prisutnim u proljeće ilejto. Takvih proizvođača trenutno ima oko 30 iznaselja Pridraga i PaljuvŠto se tiče stočarstva, prisutno je 7-8 vlasnika stadaovaca u prosjeku sa oko 50 -100 ovaca te 3vlasnika stada ko<strong>za</strong> (uglavnom albinke) koji suuglavnom bazirani na proizvodnju mesa.U Pridragi je jako <strong>za</strong>stupljeno vađenje pločastogkamena s kojim se intenzivno bave mještani<strong>za</strong>seoka Pedići i Babići, Baturi, Viduke, Zubčići iČuline. Radi se o ilegalnoj eksplataciji a sa kojomse bavi negdje oko 50 domaćinstava. Osim tihmalih kamenoloma u Pridragi su prisutna i dvavelika kamenoloma <strong>za</strong> eksplataciju arhitektonskogkamena.U naselju <strong>Novigrad</strong> tradicionalno <strong>za</strong>nimanje jeribarstvo. Ono je skoncentrirano oko tri velikaribara koji koriste usluge ostalih. Po našemmišljenju ribarstvom se bavi oko 50 domaćinstavakao primarnom granom.U naselju <strong>Novigrad</strong> prije rata je postojala tekstirlnatvornica « Kondal» koja je proizvodila trikotažu i<strong>za</strong>pošljavala oko 100 radnika, uglavnom žena.Tvornica je u toku rata stradala i taj pogon je sadaprivatni po mišljenju predviđen <strong>za</strong> proizvodnjumreža i konopa, ali još uvijek je prostor pra<strong>za</strong>n ineiskoršten.U naselju Pridraga u izgradnji su dvije mini uljare.U razvojnoj strategiji <strong>za</strong> proizvodne djelatnostiOpćinska strategija će se odnositi na- poljoprivredu (povrtlarska i voćarksaproizvodnja)povrtlarstvo – <strong>za</strong> sve vrste povrćavoćarstvo – vinogradarstvo, maraska, tršnja,nektarina, izgradnja uljarauzgoj cvijećastočarstvopodi<strong>za</strong>nje stada ovaca i ko<strong>za</strong>izgradnja mini siranepčelarstvoobrada počastog kamenaribarstvo – uzgoj daganja, mrijestilište, obnovaribarske opreme radi intenzivnijeg ribarstva,soljenje ribeA ZA USLUŽNE DJELATNOSTIPotrebno je intenzivirati turističku ponudu i toizgradnju konoba, restorana, slastičarni, pekara ,frizerskog salona, cvijećara, ljekarni,, veterinarskeambulante i apoteke, suvenirnice, iznajmljivanjeronilačke orpeme, brodova, usluge šivanje i ostaleobrtničke usluge tipa: automehaničar, autolaker,pitur, tokar, kovač, limar, zidar, prijevozničkeusluge i sl.GOSPODARSKA INFRASTRUKTURAPodručje čitave Općine <strong>Novigrad</strong> je elektrificirano,telefonizirano i kvalitetno pove<strong>za</strong>no pristupnimcestama. Limitirajući faktor razvoja ovog kraja uposljednjih 30 godina, tokom rata bila je i opskrbavodom. U ovom trenutku samo je uži dio<strong>Novigrad</strong>a (povjesni i kontaktni dio) opskrbljenavodom sa vodospremilišta «Nazret». Za budućigospodarski razvoj neophodna je voda koja ćeprolaziti uz gospodarske zone preko magistralnogcjevovoda Karin- Pridraga-<strong>Novigrad</strong> koji jeizgrađen, ali još bez funkcije dok se ne izgradi«Vodosprema Zubčić» profunkcioniranje čitavogsustava sa mjesnim mrežama očekivat je 2007 god.USLUŽNE DJELATNOSTINa području Općine <strong>Novigrad</strong> od turističkihobjekata intenzivnijeg tipa nalazimo aparthotel«Agava» i autokamp «Adriasol-Mulić», dokprvladavaju turistički objekti individualneizgradnje te apartmani u privatnim stambenimkućama. Turistički objekti individualne izgradnje(vikencice) su koncentrirane uglavnom u naselju<strong>Novigrad</strong> i to po cijelom naselju i u Pridragi unaselju Vrulja i Čuskijaš.Od uslužnih djelatnosti trenutno su prisutne samotrgovine na malo i ugostiteljski objekti tipa kafića.POSTOJEĆA TRGOVAČKA DRUŠTVA IPRAVNE OSOBE U GOSPODARSTVUGospodarstvo Općine temelji se na ribarstvu,ugostieljstvu, poljodjelstvu, graditeljstvu, turizmu,uslugama prijevo<strong>za</strong>. Graditeljstvo je <strong>za</strong>stupljenokroz iskop i iskorištavanje kamena u kamenolum«Mateo» Pridraga.


PRAVNAFIZIČKAOSOBAPridragcomercPridragatransAnzulovićMarinAnzulovićŠimeBaždarićAnteBaždarićAnteBlaškovićŽeljkoLOKACIJAPridragaPridraga<strong>Novigrad</strong><strong>Novigrad</strong><strong>Novigrad</strong><strong>Novigrad</strong><strong>Novigrad</strong>DJELATNOSTTrgovina iugostiteljstvoPrijevozničkeuslugeRibarstvoRibarstvoRibarstvoRibarstvoRibarstvoIvčić Ante <strong>Novigrad</strong> RibarstvoKaštelaKrešimir<strong>Novigrad</strong> RibarstvoMarojaAnđelka<strong>Novigrad</strong> RibarstvoMarojaAugustin<strong>Novigrad</strong> RibarstvoMikecinŠtefanija<strong>Novigrad</strong> RibarstvoOštrić Josip <strong>Novigrad</strong> RibarstvoOštrićRoko<strong>Novigrad</strong> RibarstvoPaštrovićAnte<strong>Novigrad</strong> RibarstvoSinovčićRenato<strong>Novigrad</strong> RibarstvoGospićIvankaPridraga Vađenje kamenaKrasnićiPrehrambena<strong>Novigrad</strong>MarijaproizvodnjaČulinaMarinPridraga PlastičarAnzulovićDragan<strong>Novigrad</strong> BrodogradnjaČulina PereStrojnaPridraganiskogradnjaGospićStrojnaPridragaSlavkoniskogradnjaSenkićStrojnaPridragaDinkaniskogradnjaPedić Filip Pridraga GraditeljstvoZubčićDuškoPridraga GraditeljstvoVidukaAntePridraga GraditeljstvoAnzulovićMeri<strong>Novigrad</strong> Trgovina


ZADRUGEU Općini <strong>Novigrad</strong> postoji Poljoprivredna<strong>za</strong>druga <strong>Novigrad</strong>. No muđutim njezin status jeparktično nikakav. Poljoprivredna <strong>za</strong>druga<strong>Novigrad</strong> je ostatak od tkz. Zadruge prije ratačiji je osnivač tada Mjesna <strong>za</strong>jednica <strong>Novigrad</strong>.Tadašnja Poljoprivredna <strong>za</strong>druga <strong>Novigrad</strong>obuhvaćala je pružannje uslužnih djelatnosti(trgovine, autokamp, poljodjelstvo), nomeđutim, neposredno prije rata ona je otišla ustčaj, tako da je danas samo ostalo njezino ime,dakle nije ukinuta ali je bez ikakovg značenja.Ozbiljno se razmišlja o njenom ponovnomoživljavanju.U toku je osnivanje <strong>za</strong>druge pod nazivom«Pridraški pločasti kamen» koja bi imalafunkciju okupiti sve trenutno ielgalneeksplotere kamena.SAVJETNICI PODUZETNIŠTVA. – trenutnoih na području Općine <strong>Novigrad</strong>a nema, ali bitrebalo razmisliti osnovati ga <strong>za</strong> ove četiriOpćine.GOSPODARSKE ILI PODUZETNIČKEZONENa području Općine planiraju se trigospodarske zone i to dvije u sklopu naselja<strong>Novigrad</strong> i jedna u sklopu naselja Pridraga. Utim zonama mogu se smještati manjiproizvodni, <strong>za</strong>natski i servisni pogoni stehnologijom koja neće ugrožavati okoliš.Zone su smještene uz cestovne pravce iplanirane infastrkturne koridore što olakšavanamjensko aktiviranje tih površina.OBRTINICI –nabrojati najperspektivnije«MATEO» Ivica Viduka Iskop kamena –Pridraga«STINA» Ivana Gospić Graditeljstvo -Pridraga«ANTONIO» Duško ZubčićGraditeljstvo PridragaGraditeljski obrt Filip Pedić GraditeljstvoPridragaGraditeljski obrt Slavko Viduka GraditeljstvoPridragaMartin Senkić - Iskop PridragaIvčić Zdenko - <strong>Novigrad</strong> RibarstvoMaroja Anđelka <strong>Novigrad</strong> RibarstvoKrasnići Marija <strong>Novigrad</strong> PekarstvoSinovčić Ante i Srećko <strong>Novigrad</strong> -Električarske uslugeAnzulović Marin <strong>Novigrad</strong> UgostiljstvoBaždarić Marijan Paljuv Povrtlarstvo ivoćarstvoStojan Viduka Pridraga stočarstvoTVRTKE KOJE ZAPOŠLJAVAJU DIORADNIKA IZ OPĆINE A IMAJU SJEDIŠTEDRUGDJEUglavnom su to tvrtke u gradu Zadru kao npr.Vodovod, Odvodnja, Liburnija, Čistoća, CesteZadarske županije, Elektra, Policija, HV,Bolnica Zadar, Hrvatska Pošta, HT-mobileALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJEpostoji i to vjetar (bura)5) STANOVANJE, JAVNE ZGRADE IPOVRŠINEStambeni fond domaćinstvaAnalizirajući sitaciju do 1991 god. U<strong>Novigrad</strong>u se bilježi konstantan paddomaćinstava a u Pridragi i Paljuvu prisutan jeporast broja domaćinstava sa tendencijompadanja broja članova.1991 god.Naselje<strong>Novigrad</strong> 234Pridraga 418Paljuv 125Broj domaćinstavaGospodarske zgradeU naselju <strong>Novigrad</strong> zbog urbanog tipa gradnjegospodarski dio ribara nalazi se u sklopuobiteljskih kuća (podrumi). U naselju Pridragai Paljuv gospodarske zgrade su prisutne usvakom domaćinstvu kao sastavni dioobiteljskog gospodarstva.Infrastrukturni sustavi i objekti društvenedjelatnosti (privatne i javne zgrade, privatno idržavno zemljište)NOVIGRAD:Zdravstvena ambulanta <strong>Novigrad</strong>Pošta i automatska TC <strong>Novigrad</strong>Lučka kapetanija ispostava <strong>Novigrad</strong>HEP ispostava <strong>Novigrad</strong>Općinska knjižnica i čitaonicaZgrada Općine (Općinski ured, Matični ured ituristički ured)Osnovna škola <strong>Novigrad</strong>Javni WC <strong>Novigrad</strong>Tržnica <strong>Novigrad</strong>Zavičajni muzej <strong>Novigrad</strong>Dom kulture <strong>Novigrad</strong>Župni ured <strong>Novigrad</strong>PRIDRAGA:Osnovna škola «Braće Radić» PridragaŽupni ured PridragaŽupna Crkva


Poštanski ured PridragaATC PridragaZdravstvena i stomatološka ambulantaPridragaSportski centar «Mile Čulina – Bulin»Prostor Mjesnog odbora PridragaPALJUV :Područna škola «Paljuv»– srušena u ratu uizradi dokumentacijaZgrada Mjesnog odbora Paljuv sa prostorom<strong>za</strong> poštanski ured, Zdravstvenu ambulantu –srušeno u ratu –u izradi dokumentacijaMalonogometno igralište u PaljuvuKOMUNALNA INFRASTRUKTURACestovni prometNa osnovu Odluke o razvrstavanju cesta udržavne ceste, županijske ceste i lokalne ceste(NN 79/99) na području Općine <strong>Novigrad</strong>,koju čine naselja <strong>Novigrad</strong>, Paljuv i Pridraga,glavnu cestovnu mrežu sačinjavaju prometniceslijedećih kategorijapo važnosti:državne cesteD502 – Zadar (D8) –Zemunik – Smilčićžupanijske cesteŽ 6019- Posedarje (D8)-<strong>Novigrad</strong>-Pridraga-D502 (16,5 km)Ž 6020- Ž6019-Podgradina (3,1 km)Ž6022 –<strong>Novigrad</strong> (Ž6019)-Paljuv-D56 (6,9km)lokalne cesteL 63066 –Podgradina (Ž6020)-Paljuv – Ž6019(10,1 km)L 63072- Ž6019-T.N Vrulje (2,9 km)L63068 – Ž6019-<strong>Novigrad</strong> (1,2 km)Osnovni vezni pravac <strong>za</strong> povezivanje Općine<strong>Novigrad</strong> a Zadrom, Obrovcem i šire premaZagrebu je državna cesta D502 (Zadar-Zemunik-Smilčić-Karin). Cesta je asfaltirana,širine 7 m, ima vrlo dobr tlocrtne i vertikalneelemente trase što omogućuje velike brzine,posebno na ravnom dijelu ceste do križanja <strong>za</strong>Pridragu.Središte Općine <strong>Novigrad</strong>, dobro je pove<strong>za</strong>no sostalim dijelovima Općine. U samom naselju<strong>Novigrad</strong> postoji dužobalna lokalna cesta kojapovezuje <strong>Novigrad</strong> na županijsku cestu <strong>za</strong>Posedarje, u pravcu Zadra, te Paljuv i Pridragu.U naseljima Paljuv i Pridraga, koja uglavnomčine muđusobno više pove<strong>za</strong>nih <strong>za</strong>soka, cestesu asfaltirane s nepovoljnim prometnotehnološkimuvjetima <strong>za</strong> odvijanje prometa, ašto je uvjetovano postojećom izgrađenošćuobjekata i vlasničko –pravnim odnosima nasamom terenu.TelekomunikacijePrema podatcima TT-a (Telekomunikacijskicentar Zadar) na području Općine <strong>Novigrad</strong>postoji telefonska centrala u naselju <strong>Novigrad</strong> iPridraga koja je ve<strong>za</strong>na na glavni komutacijskicentar u Zadru putem postojećih svjetlovodnihkabelskih sustava (SVK Posedarje – Pridraga).Komutacija ima 256 telefonskih priključaka uPridragi i 256 u <strong>Novigrad</strong>u.Uz postojeću telefonsku centralu u <strong>Novigrad</strong>upostoji poštanski ured gdje se poštanskepošiljke akupljaju, raspoređuju i šalju u glavnipoštanski centar Županije – Zadar .Elektroopskrbni sustavPreko područja obuhvata Općine <strong>Novigrad</strong> odelektroenergetskih objekata naponskog nivao110 i 35 k V prelazi vod 110 kV između TS110/35 kV Obrovac i TS 110/35/10(20) kVNin na čeličnorešetkastim stupovima presjekavodića AČ 3x240/40+AIMg 95/55.Elektroenergetski objekti naponskog nivoa 10kV i 10 (20) kV su raspoređeni u <strong>Novigrad</strong>u,Paljuvu i Pridragi.Transformatorske starnice 10 i 10(20) kV:TS <strong>Novigrad</strong>, TS <strong>Novigrad</strong> 3, TS Crnopalj,TSKondal, TS Paljuv 1, TS Paljuv2, TSNarančići, TS Baturi, TS Pedići, TS Klapani,RS-TS Gospići, TS Grubići, TS Kokići, TSVrulje, TS Buljati,TS Čuline, TS ŠkolaPridraga, TS Viduke Gornje, TS Zubčići, TSBaturi Donji, TS Zubčići Donji, TS ZubčićiGornji, TS RamićiZa priključenje gore navedenih TS korištenisu:Kabeli 20 kV tipa XHP 48-A 3x (1x185 mm2)ukupne dužine cca 13 kmVodovi 10kV AČ 50 mm2 i Ač 35m2 ukupnedužine cca 12 kmMreža 10 kV područja Općine <strong>Novigrad</strong>napaja se sa dvije strane. Zapadni dio Općinenapaja se s 10 kV vodom iz TS 35/10 kVObrovac, a istočni dio iz TS 110/10 kVBenkovac. Oba voda su veličine dužinepresjeka AČ 35 mm2 na drvenim stupovimašto energetski nije povoljno <strong>za</strong> napajanjeOpćine <strong>Novigrad</strong>.VodooprskrbaProblem vodoopskrbe stalno je prisutan i kaotakav određuje razvoj odvijanja života unovoformiranoj Općini <strong>Novigrad</strong>, slično kao iu ostalim mjestima sjeverne Dalmacije.Uočljiv je hidrološki nepovoljan rasporedoborina koje su najčešće jeseni i zmimi, dok jemogućnost lokalnih izvorišta u opskrbi vodomnajmanja u ljtnom periodu kada su najvećepotrebe stanovništva. Upravo takav odnospotreba i mogućnosti dotoka voda uvjetuje


oskudicu i slabiju kvalitetu vode, što uz stalnaograničenja potrošnje čini problemvodoopskrbe stalno aktualnim i teško rješivim<strong>za</strong>datkom.Naselje <strong>Novigrad</strong> opskrbljuje se vodom sizvora Nazret koji se nalazi na 1 m.n.m. izvorima minimalnu izdašnost od 5 l/s. Voda sepreko crpne postaje Nazret tlači u ACC tlačnicjevovod promjera 150mm, dužine 1861 m doprekidne komore «Figurica», V=12 m3, na koti40,70 m.m.m, odakle voda teče gravitcijskimcjevovodom promjera 150 mm do starevodospreme, <strong>za</strong>premnine V=100m3 na kotidna 26 m.n.m. Ovo rješenje ne <strong>za</strong>dovoljavapotrebe, tako da u turističkoj sezoni dolazi donestašice vode i pada tlaka u razvodnoj mreži.Razvodna mreža je rađena još daleke1915.god. u tijeku 1 svjetskog rata od lijevanoželjeznih i manesmanovih cijevi, promjer80,70,60 i 50 m. Sama mreža je kružnogsustava. Treba naglasiti da je prije izvoraNazret izgrađen i kaptiran izvor Jezerine sistočnim dovodom vode do vodospreme u<strong>Novigrad</strong>u. Izdašnost izvora iznosila je 2 l/s, aisti je s vremenom presušio, odnosno izdašnostmu je pala na 0,4 l/s zbog čega se je moraoaktivirati izvor Nazret 1960.god.Naselja Paljuv i Pridraga nemaju rješenuvodoopskrbu već se ista vrši iz brojnih bunara ikućnih cisterni, koje će i nadalje predstavljatiizvjesnu pričuvu, pogotovo kad se stavi novivodovodni sustav koji je u izgradnji.OdvodnjaOtpadne vode iz domaćinstva disponiraju sedanas u tlo i obalno more izravno, a u boljemslučaju posredstvom septičkih jama. Za naselje<strong>Novigrad</strong> s obzirom na takvo stanje odvodnje inačin upuštanja otpadnih voda u obalno moreili direktno u podzemlje, uglanom bezikakovog prethodnog čiščenja, otpadne tvaripostaju sve veća opasnost po <strong>za</strong>gagađenjučovjekove sredine. To je i razlog da dolazi dočestih neželjenih promjena u kvaliteti voda,naročito obalnog mora sa sloabijom izjenommorske vode, <strong>za</strong>što su ogledni primjeri<strong>Novigrad</strong>sko i Karinsko more, gdje ljeti dolazido pojave «cvjetanja mora». Osim toga bujica– «Draga» koja se je izljevala u dubokom<strong>Novigrad</strong>skom <strong>za</strong>ljevu, posljednjih godinaizostaje. Bura i maestral samo naguravajupovršinsju vodu u <strong>za</strong>ljev, a jugo nema jačegučinka radi strmine obale i dubine <strong>za</strong>ljeva.Takva situacija ne dozvoljava ispuštanjefekalnih voda u <strong>za</strong>ljev bez prethodnog čišćenjapa je potrebno izgraditi kanali<strong>za</strong>ciju koja ćeprihvatiti sve otpadne vode i odvesti ihdovoljno daleko izvan <strong>za</strong>ljeva. Trenutno segradi kolektor duž <strong>Novigrad</strong>ske rive koji ćetrajno riješiti taj problem.U naseljima koprnenog dijela, Pridraga iPaljuv, nema izgrađenih posebnih sustavaodvodnje otpadnih voda, već se isteindividualno disponiraju putem nekvalitetnoizgrađenih septičkih jama. Posebna opasost <strong>za</strong>podzemen vode i lokalna izvorišta, koja sekoriste <strong>za</strong> vodoopsrbu, je prelijevanje idispozicija mulja septičkih jama, što upojedinim slučajevima vrši razlijevanje poterenu.Ukoliko se problemu rješavanja ikondicioniranja otpadnih voda ne priđe naodgovorniji i temeljitiji način posljedice <strong>za</strong>okoliš i ekosustave bit će višestruke. To ćedovesti do smanjenja vodnih resursa <strong>za</strong>vodoopsrbu, povećanje opasnosti <strong>za</strong> ljudskozdravlje, smanjenje vrijednosti građevinskogzemljišta, manje prihode od turizma zbogsniženja kvalitete morske vode, gubitakprihoda od ribarstva zbog manjeg ulova i dr.ODLAGALIŠTE KRUTOG OTPADA(Sadašnje stanje i prijedlog <strong>za</strong> budućnost)Za područje naselja <strong>Novigrad</strong> glavnoodlagalište krutog otpada (građevinskog i inog)je odlagalište «Figurica» uz županijsku cestu<strong>Novigrad</strong>-Paljuv-Smilčić. Za područje naseljaPaljuv glavna je deponia «Figurica» a manjimdijelom divlje odlagalište na potezu od Paljuvado Smilčića sa desne strane. Za naseljePridraga galvno odlagalište otpada je rivinaprema kamenolomu «Pridraga» uz državnucestu D-502 kao posljedica obnove obiteljskihkuća (odvo<strong>za</strong> srušenog materijala) bile suformirane manje divlje deponije uz svaki<strong>za</strong>seok, međutim saniranje su manje više sveosim ove tri. Ne će i dalje ostati u funkciji aliih je potrebnno svake godine sanirate.POLJSKI I ŠUMSKI PUTEVIPostoji vrlo razgranata mreža seoskih cesta,cestica i puteva od kojih su mnogi prohodni <strong>za</strong>automobile (80 %) a ostatak je usljed manjegkorištenja i neodržavanja prohodan samo <strong>za</strong>traktore, motokultivatore. Svi važniji poljski išumski putevi na području Općine surazminirani odnosno uporabljivi.MOSTOVINa županijskoj cesti 6019 (Posedarje –<strong>Novigrad</strong> – Pridraga) nalaze se tri mosta, madabi se moglo reći da su to više propusti <strong>za</strong> vodu,dva mosta se nalaze na cesti Posedarje –<strong>Novigrad</strong> i jedan na cesti <strong>Novigrad</strong> – Pridraga.AUTOBUSNE POSTAJESva tri naselja su dobro pokrivena saautobusnim postajama pa tako u <strong>Novigrad</strong>upostoje dvije autobusne postaje (jedna jenatkrivena) u Paljuvu postoje tri autobusne


postaje (sve tri su natkrivene) a u Pridragipostoji 11 autobusnih postaja (6 je natriveno).Povlaštene kategorije putnika (učenici iumirovljenici).Osnovno školci imaju organizirani prijevoz uO.Š <strong>Novigrad</strong>, osnovnoškolci u Pridragi naudaljenosti većoj od 3 km (Narančići, Oštrići,Pedići, Babići, Zubčići ronji, Baturi donji iViduke) se također organizirano prevoze umatičnu školu «Braće Radić» u Pridragi.Umirovljenici nemaju povlašten status7) DRUŠTVENA INFRSTRUKTURAŠkolstvoPretškolski odgojDječi vrtić ne postoji u čitavoj Općini<strong>Novigrad</strong>. Pretškolski odgoj u tajanju od 2mjeseca organizira se svake godine priosnovnoj školi u <strong>Novigrad</strong>u i Pridragi, uzfinanciranje Općine <strong>Novigrad</strong>.Osnovno školstvoNa području Općine <strong>Novigrad</strong> postoje dvijeosnovne škole i to:Osnovna škola «<strong>Novigrad</strong>» u kojoj se nastavaodvija samo u jutarnjim satima. Nju pohađa100 učenika, predaje 18 nastavnika.Osnovna škola «Braće Radić» Pridraga uPridragi, koja radi također samo u jutarnjojsmjeni a pohađa je 150 učenika, te su u njoj<strong>za</strong>poslene 22 osobeZdravstvoU <strong>Novigrad</strong>u radi zdravstvena ambulanta«<strong>Novigrad</strong>» a u Pridragi tkz. Područnazdravstvena ambulanta «Pridraga» kao sastavnidio zdravstvene ambulante «<strong>Novigrad</strong>» u njojradi jedna liječnica i jedna medicinska sestra.Na nivou čitave Općine upisano je oko 1 200osiguranika a mislimo da ih ima oko 2 400.Zdravstveni objekti su u dobrom stanju.Također u <strong>Novigrad</strong>u postoji stomatološkaambulanta i u Pridragi tkz. Područnastomatološka ambulanta u Pridragi. U njoj radijedan stomatolog i jedna sestra. Imaju upisanooko 1 400 pacijenata a stvarnih pacijenata imaoko 2 400. još uvijek naši mještani koristezdravstvenu i stomatološku uslugu u velikombroju kod svojih doktora u Zadru, Zemuniku iPosedarju.SOCIJALNA SKRBSocijalna skrb pokriva centar <strong>za</strong> socijalnu skrbu Zadru. Trenutno ima prijavljenih 25korisnika.KULTURNE I ŠPORTSKE DJELATNOSTI(Vrste i učestalost, <strong>za</strong>poslenost u kulturi, brojprofesionalnih i amaterskih društava i klubova,potrebe <strong>za</strong> izgradnjom i moderni<strong>za</strong>cijomobjekata itd.)Pri Općini <strong>Novigrad</strong> postoje dva nogometnakluba (Hajduk Pridraga i Nošk-<strong>Novigrad</strong>) kojiuglavnom odigraju utakmice svake nedjelje isvake treće srijede. Isto tako pri Općini djelujudva boćarska kluba (Hajduk i <strong>Novigrad</strong>) kojisvoje utakmice odigravaju svake subote. Prinogometnim klubovima postoje i pioniri iseniori koji svoje utakmice odigravajusubotom ujutro. Pri nogometnom klubuHajduk postoje i veterani koji svoje utakmiceodigravaju svakog ponedjeljka. Streličarskiklub «Koratan» iz <strong>Novigrad</strong>a ima svojanatjecanja jadanput mjesečno –diljemHrvatske, <strong>za</strong>visno od programa Streličarskogsave<strong>za</strong>. Pucačko društvo svoje nastupe imaprilikom proslava (maškare, otvaranja i važnidogađaji) kada ispaljuje mačkule iz topova ikubura sa <strong>Novigrad</strong>ske tvrđave. Sportskaribolovna društva Cipal i Lubin imaju svojenastupe jednom godišnje.Kulturno umjetničko društvo «Lu<strong>za</strong>rica» iKUD «Paljuv» imaju svoje nastupe nasmotrama folklora tokom čitave godine štoovisi o događaju i smotri.KUD «<strong>Novigrad</strong>» uglavnom svoje nastupe imaljeti, tokom turističke sezone. Tijekomturističke sezone već par godina imamo tkz.Kulturno ljeto sa niz kulturnih događanja u svatri naselja naše Općine počevši od 10.07 do10.08 pa tako npr. U tom periodu imamo 3 -4ka<strong>za</strong>lišne predstave, 1-2 koncerta ozbiljneglazbe, 1-2 književne večeri, smotra folklora uPridragi i Paljuvu, ribarsku večer u <strong>Novigrad</strong>uitd.U kulturi imamo jednog profesionalno<strong>za</strong>poslenog (pri <strong>za</strong>vičajnom muzeju u<strong>Novigrad</strong>u) i dvije honorarno (voditeljiceKUD-a <strong>Novigrad</strong> i KUD-a «Lu<strong>za</strong>rica –Pridraga».Kao nužna potreba je izgradnja sportskedvorane u Pridragi i područne Osnovne škole uPaljuvu.INSTITUCIJE RAZVOJNOGUPRAVLJANJA- Poslovi i ovlasti Općine <strong>Novigrad</strong>Djelovanje regionalnih udruga i međunarodnihorgani<strong>za</strong>cija sa naglaskom na njihovomrazvojnom utjecajuVrlo je <strong>za</strong>pažena uloga europske komisijepreko koje se realizira projekt « Programturističkog razvoja Općine <strong>Novigrad</strong>» u sklopuCards 2000 programa. Projekt je vrijedan 100000 Eura. Vrlo je <strong>za</strong>pažena uloga OSCE-a i dr.Međunarodnih udruga koji pokazuju interes ivlo često komuniciraju.


ANALIZA ULAGAČKIH POTHVATA UTIJEKUTrenutno se na području Općine <strong>Novigrad</strong> radesljedeći projekti:Izgradnja I i II faze kolektora – <strong>Novigrad</strong>2.900.000,00 (Hrvatske vode i Ministarstvo)Izgradnja vodospremnika «Zubčići»5.000.000,00 (Ministarsvo mora i turizma)Sanacija stare župne kuće – <strong>Novigrad</strong>170.000,00 (Ministarstvo kulture i Općina<strong>Novigrad</strong>)Restaruacija zidnih oslika u Crkvi BDM150.000,00 (Ministarstvo kulture i Općine<strong>Novigrad</strong>)Arheološki radovi na Crkvi Sv. Mihovila100.000,00 (Ministarstvo kulture i Općine<strong>Novigrad</strong>)Unutarnje uređenje knjižnice u <strong>Novigrad</strong>u150.000,00 (Ministarstvo kulture i Općine<strong>Novigrad</strong>)Asfaltiranje nerazvrstanih cesta 150.000,00(Općina <strong>Novigrad</strong>)Izgradnja ogradnog zida oko groblja Sv.Martin u Pridragi 282.000,00 (Općina<strong>Novigrad</strong>)ANALIZA POSTOJEĆIH RAZVOJNIHSPISAPostojeći razvojni projekti su sljedeći:izgradnja mjesnih vodovodnih mreža <strong>za</strong>naselje Pridraga, Paljuv i <strong>Novigrad</strong>izgradnja III faze kolektoraizgradnja II dijela novigradske obaleizrada dokumentacije i aktiviranjegospodarskih zonaaktiviranje turističke zone « Ladina – Leprina»izgradnja područne škole O.Š Paljuv i zgradeM.O Paljuvizgradnja sportske dvorane pri O.Š Pridragaizgradnja dječjeg vrtića pri Općini <strong>Novigrad</strong>Općinsko vijeće Općine <strong>Novigrad</strong>Klasa: 022-05/05-01/11Ur.broj: 2198/08-05-1<strong>Novigrad</strong>, 20.10.2005.g.Predsjednik Općinskog vijećaJoso Klapan dipl.vet.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!