18 radovan radonjic.pdf - Matica crnogorska

- nesposobna da u ekonomskoj i svakoj drugoj razmjeni sa svijetomode dalje od uvoza nešto „životnih namirnica“ (na čijojpreprodaji najviše profitiraju „gospodari“), odnosno izvjesnekoličine „praha i olova“ za stalni rat protiv „nekrsti“ i izvozasvojih „na kazanu prekobrojnih“ građana kao ekonomskih emigranata,često s primišlju o njihovom potpunom preseljenju uneku drugu zemlju kao jedinom trajnom rješenju - i njihovom iCrne Gore same;- prinuđena da se neprekidno brani od spoljne pošasti (podkojom se smatra sve što ne dolazi iz Rusije), pri čemu su izgledida se u tome uspije jednaki efikasnosti u podizanju rampi nasvim crnogorskim putevima koji nijesu obasjani „zvijezdomSjevernjačom“.S druge strane, pak, sve što se pozitivno u Crnoj Gori i sCrnom Gorom dešavalo od vremena kada je ovaj spis nastao -uključujući i otklon od panslavističko-pravoslavnog integralizmai orijentaciju na tzv. evroatlantske integracije - potvrda jeispravnosti njegovog insistiranja na potrebi da se, kako uunutrašnjem razvoju zemlje, tako i u njenoj spoljnoj politici, slijedi„primjer drugih naroda evropskih”“, tj. da se poštuje činjenjicada je Crna Gora u svakom, pa i u kulturoškom igeostrateškom pogledu evropska zemlja i da to, a transcendetalni„viši“ ciljevi, treba da bude reper svih orijentacija i opredjeljenjau njenom društvenom razvoju.Ko god da je autor „Kratkog opisa o Zeti i Crnoj Gori“, imaobi razloga da bude zadovoljan: crnogorska istorija je na najboljinačin potvrdila razložnost njegovog očekivanja da, kako je zapisaona kraju svog obraćanja čitaocima, „ovaj mali rad“ bude pomjeri „iskrene usrdnosti“ njegove, da otačestvu svojem „doneseželjenu korist“.Ostaje, još, da to uradi i crnogorska istoriografija - dakako,sebe radi.384 MATICA, ljeto/jesen 2011. www. maticacrnogorska.me