18 radovan radonjic.pdf - Matica crnogorska

Radovan Radonjićčovjeku prepušta da sam, po svojoj volji, uredi najfinije djelosvoje političke vještine - državu;- sa Volterom ima „zajednički jezik“ ne samo u pogledu uvjerenjada afirmacija naučnog saznanja vodi oslobađanju politikesvijesti od raznih relikata mitologije i vjerske dogmatike, već i upogledu shvatanja svještenstva kao protivnika svega razvitka,budući da pomoću religije koja izvire iz neznanja i fanatizmavjekovima zavodi i vara ljude;- sa kultnim dokumentima građanskih revolucija - američkomDeklaracijom prava, donesenom dvije godine nakon njega(1776) i francuskom Deklaracijom prava čovjeka i građanina,donesenom petnaest godina nakon njega (1789) - podudara usvemu što se odnosi na poštovanje čovjekovih prava i sloboda,odnosno uspostavljanje organizacije društva i države utemeljenena zakonima pred kojima su svi jednaki, pri čemu s prvomdijeli shvatanje da nijedan čovjek nema pravo na posebne koristiili privilegije u bilo čemu, i da nijedna vlast nema pravo daraspolaže nijednim čovjekovim dobrom bez njegove saglasnosti,a s drugom uvjerenje da su zaboravljena prava čovjeka ilinjihovo nedovoljno poštovanje u bilo kojoj sferi društvenogživota zakonito jedan od prvih i najvećih uzroka svekolike njegovebijede.Drugo, „Kratki opis o Zeti i Crnoj Gori“, iako nudi sliku o stanjuu crnogorskom društvu i državi koja je načinjena tipičnorobespjerovskim tamnim bojama, nije nikakav fatalistički diskursili puki lament nad njihovom zlehudom sudbinom. Unjemu se na datu crnogorsku stvarnost - koja se opisuje kaoemanat posvemašnje regresije što, nastavi li se, neizbježno vodiu propast - ne gleda s nevjericom u mogućnosti čovjeka da stvorisebi bolji svijet, već s uvjerenjem da je postojeći svijet mogućepromijeniti pod uslovom da se ljudi oslobode onih koji suuzurpirali njihova prava i oduzeli im ono što im je u trenutkurođenja pripadalo. Nastojeći da, saobrazno tome, ukaže na put382 MATICA, ljeto/jesen 2011. www. maticacrnogorska.me