18 radovan radonjic.pdf - Matica crnogorska

Sve dođe na viđelouzmake i probleme u društvenom i državnom razvoju domicilnogprostora epski nadahnutim lamentima o udesu jedne slamke„među vihorove“, u zemlji „zatočnika mrijet naviknutih“.Njegov teorijski diskurs je smislom i sadržajem u ravni najvišihpostulata duhovnog nasljeđa sublimiranog u idejama i programimagrađanskih revolucija, i kao takav označava oproštaj crnogorskepolitičke misli sa srednjevjekovnim ideološkim i etičkimreminiscencijama, u smislu da Crnu Goru spušta sa neba nazemlju, shvata je kao prostor susrijetanja, preplitanja i sukobljavanjarazličitih interesa ljudi, čije se sreće i nesreće iskazuju kaoemanati odnosa moći društvenih snaga, a izgledi da ovladajuuslovima svog života izjednačavaju sa sposobnošću da izađu nakraj sa raznim otuđenim silama, u prvom redu sa svještenstvomi njegovim ambicijama da se na svoj, neuk i primitivan načinbavi poslovima koji mu ne pripadaju - upravljanjem državom. Utom pogledu, on na talasu anticipacije hegelovskog shvatanjagrađanskog društva kao sfere moralnog života u kojoj se povezujuporodica i država, sažima u sebi gotovo svo bogatstvoevropske i svjetske političke misli druge polovine XVIII vijeka,što konkretno znači da se, na primjer:- sa Holbahom srijeće u shvatanjima da je neznanje izvor svihčovjekovih nesreća, da kritika i prevladavanje religioznih mitovai predrasuda predstavlja jedan od zahtjeva bez čijeg ispunjenjaoslobođenje čovjeka nije moguće, te da veća prosvijećenostljudi čini bitan preduslov za njihovu socijalnu i političku emancipaciju;- sa Rusoom dijeli uvjerenje o korisnosti toga da narod imadobru vladavinu, ali i o tome da je još korisnije „odgojiti narodaza vladavinu“;- sa Herderom se nazi na „istom fonu“ u pogledu uvjerenja,prvo, da je u svakom zajedničkom poslu nekog mnoštva potrebanneko ko će vodti glavnu riječ, a potom, da priroda „svojomdjelatnošću“ dovodi društvene veze samo do porodice, a dawww. maticacrnogorska.meMATICA, ljeto/jesen 2011.381