18 radovan radonjic.pdf - Matica crnogorska

Radovan Radonjićodnosno da li je pomoć „pokroviteljice“ - materijalizovanauglavnom u carskim gramatama, koje su više od svega „potvrđivalevlast“ mitropolita i novčanim potporama, namijenjenim, ijedva dostatnim, da povremeno podsjete Crnogorce da nijesuzaboravljeni i da ne smiju zaboraviti čiji su dužnici - dovoljnakompenzacija za njihovo „održavanje na vlasti“ i zadržavanjeCrne Gore u poziciju unaprijed žrtvovanog taoca ruske velikodržavnepolitike na Balkanu?Nemoć da uzvrati „kontrom“ na ova i slična pitanja, odnosnosvijest da bi odgovori na njih, ukoliko bi se temeljili na elementarnompoštovanju naučnih standarda i principa u pogledu odnosaprema izvorima i građi, najvećim dijelom ili čak sasvimpotvrdili sve ocjene izložene u „Kratkom opisu o Zeti i CrnojGori“, još jednom primorava crnogorsku istoriografiju da, uinteresu svog opstanka na „izvornim“ principima, čini ono jedinošto može - ćuti o svemu.*Pokušaj crnogorske istoriografije da „zaobiđe“ „Kratki opis oZeti i Crnoj Gori“, tj. da isključi svaku mogućnost posmatranjaprošlosti Crne Gore iz ugla koji on nudi, mada se na momentečinio „sasvim obećavajućim“ - nije uspio. Razlog za to nije ni u„krizi motiva“, ni u „padu entuzijazma“ onih koji su to htjeli,već u snazi ideja koje iz tog spisa zrače i, kako vrijeme prolazi,postaju sve jasnije i aktuelnije. Još preciznije, naumu da se spiso kome je riječ „preda istoriji“, kao irelevantan za bilo kojuocjenu o dijelu prošlosti crnogorskog naroda i države na koji seodnosi, stoje na putu tri nepremostive prepreke.Prvo, „Kratki opis o Zeti i Crnoj Gori“ je prvi crnogorski tekstkoji pitanju vlasti i vladanja prilazi sa stanovšta suprotnog raselovskishvaćenoj „ugodnoj nedosljednosti“ aktuelne istoriografijei njenoj sklonosti da sve saznajne praznine popunjava mitovimai tzv. narodnim predanjem, a sve nedoumice, zastoje,380 MATICA, ljeto/jesen 2011. www. maticacrnogorska.me