18 radovan radonjic.pdf - Matica crnogorska

Sve dođe na viđelo- zašto mitropoliti, koje crnogorska istoriografija redovnoportretira kao umnike, državnike i vojskovođe bez presedana (ito ne samo u svojoj zemlji), i kojima su dobro i napredak CrneGore ispred i iznad svega drugog, s jedne strane, a koji barem odvremena od kada tu funkciju počinju da vrše ličnosti iz porodicePetrović-Njegoš pokazuju veoma živ lični interes da sve toodista i budu (o čemu svjedoči i njihovo veoma oštro političkorivalstvo s guvernadurima, ispunjeno stalnim nastojanjima da seova institucija obesnaži ili čak ukloni iz društvenog života zemlje,čemu je trebalo da posluži najprije neka vrsta puča izvedenog1797. na skupštini predstavnika triju nahija u Crmnici, a potomi odluke o njenim ukidanjima 1818. i 1830. godine), s druge,nikada nijesu pokušali da svoju poziciju „gospodara“ legitimišustupanjem na neku oficijelnu sekularnu funkciju (što su bezsumnje mogli obezbijediti), te koja je to lična satisfakcija, kadveć ovu po sopstvenom priznanju nijesu imali u željenom razvojui napretku zemlje, 92 zbog koje trpe poniženja ne samo odruskih vlasti (koja ih zatvara, sprovodi „stražarno“ po Evropi ipolicijski nadzire čak i u sopstvenoj zemlji), nego i od vlastitognaroda (zbog čijeg zuluma, na primjer, mitropolit Petar i 1823.godine prijeti da će da bježi s Cetinja ili čak i iz Crne Gore),92 Čak i mitropolit Petar II - za kojega je rečeno da je omogućio da „suspenzijomguvernadurstva“ crnogorski vladikat postane „najviši nosilac najviševlasti u Crnoj Gori“ (Dragoje Živković: Op. cit., str. 512)- praveći bilans svojedvadesetogodišnje „vladavine“, u pismu Garašaninu od 17. jula 1850. godine,priznaje: „Meni ni s čega sad žao ne bi bilo do što nijesam neki napredak u cielomenarodu našem vidio i što mi se nije dalo da na naki način osnovu utvrdimvnutrenemu upravleniju crnogorskomu, te se bojim e bi se posle mene sveone nesreće povratile u Crnoj Gori koje su prijed mene bile, te bi ostao u vječnunevolju ovaj narodac mali, neobrazovan, no vojistveni i silni duhom isrcem“ (Crnogorski zakonici 1796-1916, priredili Branko Pavićević i RadeRaspopović, Podgorica 1998, knj. I, str. 504-505).www. maticacrnogorska.meMATICA, ljeto/jesen 2011.379