18 radovan radonjic.pdf - Matica crnogorska
18 radovan radonjic.pdf - Matica crnogorska 18 radovan radonjic.pdf - Matica crnogorska
Radovan Radonjićzbor, ni organizacija, ni odluka, ni čvrst zaključak se ne možedonijeti ukoliko se on samo pokaže kao suprotan svješte nstvu“; 70- da se usljed toga nesreće i neredi (mržnja, ubistva, zavist,sporovi) svakodnevno umnožavaju, a narod se krajnjoj slabosti,razaranju i bijedi podvrgava, ali da svještenici ne prestaju da sijuneslogu i mržnju među ljudima kako ovi „ne bi nigda oči otvarali“,što je uslov da se njima lakše vlada; 71- da je „slijepa revnost prema vjeri“, što ju je nametnulosvještenstvo, „lakomo i prema srebroljublju nezasito, pod vidombogoljubstva i posredstvom licemjerne pobožnosti“, dovelo dostanja u zemlji u kome ljudi žive bez prava na samostalnorasuđivanje i mogućnosti da razlikuju dobro od zla, što je„sažaljenja dostojno“; 72- da je sve to dovelo je do toga „da se ni korisni savjeti ne prihvataju“,da se niko „ne brine o opštoj koristi“, da se „svakostara o onome što se njemu čini korisnim i trudi se da obogatisvoj dom na štetu cijelog opštestva“, 73 tako da „ne samo da sene pomišlja o osnivanju korisnih i potrebnih nauka i o naucimladih ljudi i o njihovom podučavanju, da bi se oni privikli nauzdržanost, trpeljivost i revnost, nego bi još bilo veoma prezrivo,prema našem sadašnjem ponašanju čak i govoriti o tome“; 74- da se, u krajnjoj liniji, Crna Gora suočava s nečim što be semoglo nazvati „osveta proizvedena pod Božjim imenom“, jer suje zavist i pohota, te neprijateljstva i osvete iz koristoljublja, kaoposljedica činjenice „da je cijelo opštestvo pomračeno sujevjerjemsvještenim“, doveli u situaciju u kojoj, „prema rečenomuslovu spasitelja - slijepac slijepca vodi i oba u jamu upadaju“. 7570 Isto, str. 133.71 Isto.72 Isto, str. 135.73 Isto.74 Isto.75 Isto.374 MATICA, ljeto/jesen 2011. www. maticacrnogorska.me
Sve dođe na viđeloIzaći iz svega toga, uvjeren je autor Kratkog opisa o Zeti iCrnoj Gori, nije moguće bez promjene načina upravljanja uzemlji, u smislu da se uspostavi sistem vlasti u kome bi se ljudi:- probudili iz zablude, postali svjesni svojih grešaka, „slijediliprimjer drugih naroda evropskih“, spriječili svještenike da semiješaju u „svjetovna djela koja ni na koji način ne pripadaju ninjihovom činu niti zvanju“ i ostavili im „da rade svoje crkvenedužnosti“; 76- ujedinili i uspostavili međusobnu slogu, jer se sa razjedinjenomi „slabom po svojoj snazi masom“ dešava isto što i sadjelovima čovječjeg tijela, a to je da „poslije razdvajanja jedanod drugoga ne primaju više hranu i svi zajedno nestaju“; 77- angažovali na tome da umjesto „ogromnih zdanja i u njimasmještenih gotovana“ podižu vojne škole i razvijaju nauke i„potrebnu umjetnost“; 78- postarali da donesu neophodne zakone i da „narod saznasvoje dužnosti i prava koja mu pripadaju zakonom“, radi čegazakoni treba da budu „prosti, jasni i razumljivi s malo članova ipo suštini stvari odgovarajući, jer koliko brzo narod bude znaošto mu je dužnost i što su mu prava toliko će biti siguran u svojubezbjednost“; 79- postarali da se „sveopšta zlosrećnost“ zamijeni „spokojnimstanjem“, do čega može doći onda kada se „s divljenjem poštujevlast“, na osnovu shvatanja koristi od dobrovoljnog saglašavanjada se bude zavisan od nje, kako bi se postiglo da se „u opštojsreći vidi svoja sopstvena“. 8076 Isto, str. 137.77 Isto.78 Isto.79 Isto, str. 139.80 Isto, str. 141.www. maticacrnogorska.meMATICA, ljeto/jesen 2011.375
- Page 1 and 2: SVE DOĐE NA VIĐELORadovan Radonji
- Page 3 and 4: Sve dođe na viđelomogao biti guve
- Page 5 and 6: Sve dođe na viđeloagenture koja r
- Page 7 and 8: Sve dođe na viđeloCrna Gora, Crno
- Page 9 and 10: Sve dođe na viđelo„Potpuno sam
- Page 11 and 12: Sve dođe na viđelota, da raznim
- Page 13 and 14: snage koja bi u bilo čemu mogla bi
- Page 15 and 16: Sve dođe na viđeloenciklopedijsko
- Page 17 and 18: Sve dođe na viđelopogotovo ne one
- Page 19 and 20: Sve dođe na viđeloteško prepozna
- Page 21 and 22: Prvi „aspekt“ te priče, crnogo
- Page 23: Sve dođe na viđeloonaj među njim
- Page 26 and 27: Radovan Radonjićo tome postoje mno
- Page 28 and 29: Radovan Radonjićvizionarstvu i tvo
- Page 30 and 31: Radovan Radonjićdok institucija gu
- Page 32 and 33: Radovan Radonjićistrajnost i takti
- Page 34 and 35: Radovan Radonjićod strane vladika,
- Page 36 and 37: Radovan RadonjićPrisustvo prvog i
- Page 38 and 39: Radovan Radonjićveličine kojoj se
- Page 42 and 43: Radovan RadonjićRiječju, zaključ
- Page 44 and 45: Radovan Radonjićgrađanske, sudske
- Page 46 and 47: Radovan Radonjićodnosno da li je p
- Page 48 and 49: Radovan Radonjićčovjeku prepušta
- Page 50: - nesposobna da u ekonomskoj i svak
Sve dođe na viđeloIzaći iz svega toga, uvjeren je autor Kratkog opisa o Zeti iCrnoj Gori, nije moguće bez promjene načina upravljanja uzemlji, u smislu da se uspostavi sistem vlasti u kome bi se ljudi:- probudili iz zablude, postali svjesni svojih grešaka, „slijediliprimjer drugih naroda evropskih“, spriječili svještenike da semiješaju u „svjetovna djela koja ni na koji način ne pripadaju ninjihovom činu niti zvanju“ i ostavili im „da rade svoje crkvenedužnosti“; 76- ujedinili i uspostavili međusobnu slogu, jer se sa razjedinjenomi „slabom po svojoj snazi masom“ dešava isto što i sadjelovima čovječjeg tijela, a to je da „poslije razdvajanja jedanod drugoga ne primaju više hranu i svi zajedno nestaju“; 77- angažovali na tome da umjesto „ogromnih zdanja i u njimasmještenih gotovana“ podižu vojne škole i razvijaju nauke i„potrebnu umjetnost“; 78- postarali da donesu neophodne zakone i da „narod saznasvoje dužnosti i prava koja mu pripadaju zakonom“, radi čegazakoni treba da budu „prosti, jasni i razumljivi s malo članova ipo suštini stvari odgovarajući, jer koliko brzo narod bude znaošto mu je dužnost i što su mu prava toliko će biti siguran u svojubezbjednost“; 79- postarali da se „sveopšta zlosrećnost“ zamijeni „spokojnimstanjem“, do čega može doći onda kada se „s divljenjem poštujevlast“, na osnovu shvatanja koristi od dobrovoljnog saglašavanjada se bude zavisan od nje, kako bi se postiglo da se „u opštojsreći vidi svoja sopstvena“. 8076 Isto, str. 137.77 Isto.78 Isto.79 Isto, str. 139.80 Isto, str. 141.www. matica<strong>crnogorska</strong>.meMATICA, ljeto/jesen 2011.375
Change language