18 radovan radonjic.pdf - Matica crnogorska
18 radovan radonjic.pdf - Matica crnogorska 18 radovan radonjic.pdf - Matica crnogorska
Radovan Radonjićdok institucija guvernadurstva nije ukinuta, 42 a ukinuta je 35godina nakon donošenje Stege, kao što je poznato i to da u CrnojGori nije bilo vojne reforme sve do 1854. godine, kada je knjazDanilo ustanovio evidenciju vojnih obveznika, imenovao oficire ivojvode i „čitavu armiju podijelio na dva armijska odreda, za djejstvopod komandom predśednika i potpredśednika Senata“. 43Treće, da je Crna Gora bila pravna zajednica i u vrijeme kadaosnovu njenog uređenja predstavlja plemenska organizacija,budući da su plemena bila prostori untar kojih i između kojih jepostojao visok stepen zaštićenosti i regulisanosti svih društvenihinstitucija i relacija, uključujući i porodični život ljudi, njihovuimovinu, te lična prava i slobode. Uostalom, samo zato što odsvog nastanka egzistira kao složen splet različitih entiteta i subjektivitetau psihološko-etičkom, religijsko-etničkom, ideološko-političkomi svakom drugom pogledu, Crna Gora je uspijevalada, kao relativno mali prostor i sistem, odoli velikim udarimaraznih ujedinitelja i usrećitelja, inspirisanih idejom jedinstva„krvi i tla“. U tom smislu, kritika što je autor „Kratkog opisa oZeti i Crnoj Gori“ izriče na račun stanja u njoj, u vrijeme kadamitropoliti pokušavaju da joj se nametnu kao nosioci nadsistemskei vansistemske političke vlasti, nije izraz nevjerice unjenu mogućnost da bude prava i pravna država, već nezadovoljstvašto je „duhovnici“ svojim opstruktivnim djejstvima uodnosu na legitimne nosioce sekularne vlasti u tome ometaju.Kod takvog „stanja stvari“, najbolje što crnogorska istoriografijamože da uradi u odnosu na „Kratki opis o Zeti i Crnoj Gori“,jeste upravo oni što i čini - da ćuti.42 Dr Branko Babić: „Crnogorsko barjaktarstvo“, „Vijesti“, Podgorica 11.avgust 2010, str. 37.43 Jan Vaclik: „Suverenitet Crne Gore i savremeno međunarodno pravo uEvropi“, Podgorica 1996, str. 183.364 MATICA, ljeto/jesen 2011. www. maticacrnogorska.me
Sve dođe na viđeloIII„Učenje“ crnogorske istoriografije da je „prelom“ u društvenomi državnom razvoju Crne Gore izvršen na razmeđu XVIII iXIX vijeka dao optimalne razelutate, što je bila logična posljedica,s jedne strane, sposobnosti duhovnih otaca da tom procesudaju odgovarajući smjer i karakter i, s druge, činjenice da susamo oni, kao nosioci dviju vlasti (duhovne i svjetovne), raspolagalisredstvima i metodama kojima se to moglo ostvariti,eksplicira se kroz dva osnovna stanovišta.Jedno stanovište, u čijoj osnovi je namjera da se takva „stvarnost“crnogorskog istorijskog procesa „zgusnuto“ izrazi krozocjenu o najistaknutijoj ličnosti duhovničko- državotvoračkogekskursa, mitropolitu Petru I, sastoji se od iskaza:- da je „razvitak društva u Crnoj Gori i Brdima krajemXVIII i u početku XIX vijeka izrazio (u smislu doveo u prviplan - R. R.) i ličnost Petra I Petrovića, koji je sa više političkogdara i inicijative od ostalih glavara zemlje usmjeravaopažnju naroda na osnovna životna pitanja, na njegovu borbuza opstanak“, što je faktički podrazumijevalo ostvarenje četirizadatka: prvo, uspostavljanje mira „u plemenima i izmeđunjih“, s ciljem „da se u zemlji obezbijedi jedinstvo, da sedobije spoljna pomoć i podrška, da se očuva nezavisnost naroda“;drugo, zaštitu „graničnog stanovništva“; treće, usmjeravanjezemlje „ka građenju društvene i državne individualnosti“;četvrto, podizanje na viši nivo svega „od čega su zavisilabuduća kretanja“, osobito „svijest naroda, prosvjetu i kulturu,kao i privredu“; 44- da su „osnovna svojstva Petra I kao političara i državnika -pravovremeno upoznavanje glavnih momenata date situacije ukojoj je sve njih trebalo ocjenjivati po međusobnoj vezi, realizamu utvrđivanju mogućnosti za nove korake, strpljivost,44 Đoko D. Pejović: Op. cit., str. 446-447.www. maticacrnogorska.meMATICA, ljeto/jesen 2011.365
- Page 1 and 2: SVE DOĐE NA VIĐELORadovan Radonji
- Page 3 and 4: Sve dođe na viđelomogao biti guve
- Page 5 and 6: Sve dođe na viđeloagenture koja r
- Page 7 and 8: Sve dođe na viđeloCrna Gora, Crno
- Page 9 and 10: Sve dođe na viđelo„Potpuno sam
- Page 11 and 12: Sve dođe na viđelota, da raznim
- Page 13 and 14: snage koja bi u bilo čemu mogla bi
- Page 15 and 16: Sve dođe na viđeloenciklopedijsko
- Page 17 and 18: Sve dođe na viđelopogotovo ne one
- Page 19 and 20: Sve dođe na viđeloteško prepozna
- Page 21 and 22: Prvi „aspekt“ te priče, crnogo
- Page 23: Sve dođe na viđeloonaj među njim
- Page 26 and 27: Radovan Radonjićo tome postoje mno
- Page 28 and 29: Radovan Radonjićvizionarstvu i tvo
- Page 32 and 33: Radovan Radonjićistrajnost i takti
- Page 34 and 35: Radovan Radonjićod strane vladika,
- Page 36 and 37: Radovan RadonjićPrisustvo prvog i
- Page 38 and 39: Radovan Radonjićveličine kojoj se
- Page 40 and 41: Radovan Radonjićzbor, ni organizac
- Page 42 and 43: Radovan RadonjićRiječju, zaključ
- Page 44 and 45: Radovan Radonjićgrađanske, sudske
- Page 46 and 47: Radovan Radonjićodnosno da li je p
- Page 48 and 49: Radovan Radonjićčovjeku prepušta
- Page 50: - nesposobna da u ekonomskoj i svak
Sve dođe na viđeloIII„Učenje“ crnogorske istoriografije da je „prelom“ u društvenomi državnom razvoju Crne Gore izvršen na razmeđu XVIII iXIX vijeka dao optimalne razelutate, što je bila logična posljedica,s jedne strane, sposobnosti duhovnih otaca da tom procesudaju odgovarajući smjer i karakter i, s druge, činjenice da susamo oni, kao nosioci dviju vlasti (duhovne i svjetovne), raspolagalisredstvima i metodama kojima se to moglo ostvariti,eksplicira se kroz dva osnovna stanovišta.Jedno stanovište, u čijoj osnovi je namjera da se takva „stvarnost“crnogorskog istorijskog procesa „zgusnuto“ izrazi krozocjenu o najistaknutijoj ličnosti duhovničko- državotvoračkogekskursa, mitropolitu Petru I, sastoji se od iskaza:- da je „razvitak društva u Crnoj Gori i Brdima krajemXVIII i u početku XIX vijeka izrazio (u smislu doveo u prviplan - R. R.) i ličnost Petra I Petrovića, koji je sa više političkogdara i inicijative od ostalih glavara zemlje usmjeravaopažnju naroda na osnovna životna pitanja, na njegovu borbuza opstanak“, što je faktički podrazumijevalo ostvarenje četirizadatka: prvo, uspostavljanje mira „u plemenima i izmeđunjih“, s ciljem „da se u zemlji obezbijedi jedinstvo, da sedobije spoljna pomoć i podrška, da se očuva nezavisnost naroda“;drugo, zaštitu „graničnog stanovništva“; treće, usmjeravanjezemlje „ka građenju društvene i državne individualnosti“;četvrto, podizanje na viši nivo svega „od čega su zavisilabuduća kretanja“, osobito „svijest naroda, prosvjetu i kulturu,kao i privredu“; 44- da su „osnovna svojstva Petra I kao političara i državnika -pravovremeno upoznavanje glavnih momenata date situacije ukojoj je sve njih trebalo ocjenjivati po međusobnoj vezi, realizamu utvrđivanju mogućnosti za nove korake, strpljivost,44 Đoko D. Pejović: Op. cit., str. 446-447.www. matica<strong>crnogorska</strong>.meMATICA, ljeto/jesen 2011.365
Change language