18 radovan radonjic.pdf - Matica crnogorska

Sve dođe na viđeloistoriografski napisi da je Stefanica Crnojević „stvorio samostalnudržavu sa sopstvenom zastavom“, 41 već i činjenica da bitkamana Martinićima i Krusima nije oslobađana čitava zemlja,već odbranom njenog slobodnog dijela stvoren uslov da mu sepriključe i drugi, do tada otomanskom vlašću zahvaćeni (ipodvlašćeni) djelovi crnogorskog etničkog i državnog prostora.Pored toga, upravo je crnogorsko istorijsko iskustvo potvrdiloda osim pisanog odnosno državnog, mogu da postoje i nekadruga prava, ponekad znatno jača i efikasnija od njih, tako danepostojanje pisanih zakona u nekoj zemlji ne znači nužno inepostojanje u njoj pravnog poretka i jedinstva njene teritorije inaroda, ma koliki oni bili.Drugo, da su Crnogorci itekako ratovali i prije Martinića iKrusa i da su u svaki rat ulazili pod vrhovnom komandom onihsvojih prvaka kojima je to pravo „formacijski“ pripadalo ili suga sticali svojim ratničkim umijećem i junaštvom. Tako, na primjer,da Crnogorci nijesu, pod vrhovnom komandom guvernaduraStanislava Radonjića porazili vojsku bosanskog vezira naČevu i u Bjelicama 1756. godine, đe bi se vratio mitropolitVasilije, koji je uoči te bitke pod veoma čudnim okolnostimanapustio zemlju? Ili, đe bi se vratio mitropolit Petar I, nakonsvog četvorogodišnjeg izbivanja iz zemlje, da ova nakon prvogMahmut-pašinog pohoda nije bila slobodna, uprkos tome štoKatunjani pod komandom guvernadura Jovana Radonjića, nijesuuspjeli da spriječe njegov prodor do Cetinja? Osim toga,dobro je poznato da se crnogorski alaj-barjak, „koji je predstavljaozajedničku vojnu zastavu cjelokupne crnogorske vojske,kao i državnu i nacionalnu zastavu“, a to znači i simbol vrhovnekomande nad crnogorskom vojskom, nalazio kod guvernaduraRadonjića od momenta kad su oni preuzeli tu funkciju pa sve41 „Crna Gora i Crnogorci“, Separat iz druge i treće knjige drugog izdanjaEnciklopedije Jugoslavije, Podgorica 1999, str. 158.www. maticacrnogorska.meMATICA, ljeto/jesen 2011.363