18 radovan radonjic.pdf - Matica crnogorska

Sve dođe na viđeloUzgred rečeno, publikovanje ovih dvaju dokumenata (kao priloga)u „Kratkom opisu o Zeti i Crnoj Gori“, anticipira manir štoće tek dva vijeka kasnije ući u političku i diplomatsku upotrebu,kao potenciranje nekih i nečijih konkretnih prava i slobodaposredstvom pozivanja na najviše međunarodne akte koji regulišutu materiju.Druga grupa pokazatelja odnosi se na ocjenu tačnosti tvrdnjeda je Crna Gora u odnosu na Tursku u istom položaju kao i ostalebalkanske zemlje, tj. da Turska Crnu Goru može da pokori kadgod hoće. Osporavajući bilo kakvu osnovanost takve priče, čemuje najbolji dokaz bilo to da je Crna Gora naspram Turske, i uprkosnjenim drugačijim interesima i tendencijama, imala i državu i slobodu(kojih svakako ne bi bilo bez uvjerenosti Crnogoraca da imtreba i jedno i drugo, i spremnosti da i jedno i drugo brane iodbrane), autor „Kratkog opisa o Zeti i Crnoj Gori“, kaže da biPorta, „kada bi samo mogla“ rado pokorila Crnu Goru, što je ipokazala „prolivanjem tolike svoje krvi“ za tu stvar. 34 Osim toga,pita se autor ovog djela, ako je na primjer Skenderbeg, čija vojska„izuzimajući njega samoga uporediti se sa junaštvom ihrabrošću Crnogoraca ne može“, mogao da odolijeva sili turskoj,„zašto onda govoriti da Crna Gora ne bi mogla protiv Porte opstati,kad bi samo Porta to željela, kad Crna Gora ima preimućstvakako po svom položaju, tako i u broju ljudi, hrabrosti i oružju uodnosu na ondašnje Skenderbegove“? 35Treća grupa pokazatelja odnosi se na potenciranje toga da jeCrna Gora, koja je „slobodne ljude i ratnike uvijek cijenila i sadacijeni“, faktički „do danas slobodu svoju sačuvala“. 36 Ističući dainu zemlje od sjevera čak do posljednjih krajeva na jugu tako da nijedan druginarod i jezik tamo ne može živjeti ili vladati samo rod vaš“ (Isto, str. 171).34 Isto, str. 125.35 Isto.36 Isto.www. maticacrnogorska.meMATICA, ljeto/jesen 2011.359