11.07.2015 Views

18 radovan radonjic.pdf - Matica crnogorska

18 radovan radonjic.pdf - Matica crnogorska

18 radovan radonjic.pdf - Matica crnogorska

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Sve dođe na viđeloonaj među njima, koji bez ikakvog okolišenja mitropolita PetraI smatra osnivačem države, priznaje da je „vladar zemlje“, kakoon mitropolita naziva, veoma cijenio vojničke i političke sposobnostidvojice guvernadura Radonjića (Jovana i Vukolaja), ida je to činio iz razloga što ih je dobro poznavao jer je s prvimkomandovao „u velikim borbama protiv Turaka (1796), a s drugimu Boki protiv Francuza“, dok je prvi još „učestvovao i udonošenju poznate Stege (1796) 29 - te da li je Crna Gora biladržava i prije nego je donijela svoj „Opšti imovinski zakonik“(<strong>18</strong>88), ili je to postala tek onda kada je knjaz Nikola prigodomproglašenja tog pravnog spomenika konstatovao da ona „nijeviše vojnički tabor nego država“? 30 Radi o se izvjesnom brojumomenata i elemenata sa znatno važnijim implikacijama zarazumijevanje društvenih procesa i odnosa u Crnoj Gori tokomposmatranog perioda, nego ih mogu imati navedena i sličnapitanja, nezavisno od toga koliko su ona stvarno razjašnjena.Demonstrirajući, naime, sasvim drugačiji teorijsko-politički ifilozofsko-logički pristup posmatranju društvenog i državnograzvoja Crne Gore, od onoga što ga baštine tvorci i sljedbeniciaktuelne crnogorske istoriografije, „Kratki opis o Zeti i CrnojGori“ se ne bavi pitanjem kad je „tačno“ zrela, te u kom „prelomnom“dokumentu i pod kojim konkretnim gospodarom jepregnantno iskazana svijest Crnogoraca o pravu na sopstvenudržavu. Za autora ovog spisa, ta svijest postoji od vremenanastanka prve crnogorske države, i nalazi se kako u osnovi svihod tada pa nadalje vođenih bitaka za njenu slobodu i samostalnost,tako i u njenom dugom neprekidnom trajanju u raznim formamai statusima - od nezavisne države izdignute na stepen kraljevstva,što je Duklja bila 1077, 31 i pod okupacijom, kakvu je29 Đoko D. Pejović: Op. cit., str. 446-447.30 Nikola I Petrović: „Rat crnogorski“, Titograd 1975, str. 137.31 Vitni Voren: „Crna Gora - zločin Mirovne konferencije“, Podgorica2000, str. 64.www. matica<strong>crnogorska</strong>.meMATICA, ljeto/jesen 2011.357

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!