18 radovan radonjic.pdf - Matica crnogorska

Radovan Radonjića onda i državnici, i diplomate, i vojskovođe i, najzad, autoriprojekata o međusobnom povezivanju i saradnji naroda i država(kakva je na primjer bila „Bečka konvencija“, iz 1799. godine),čiji neki principi i sadržaji, osim toga što bitno nadilaze nivoostale onovremene crnogorske „političke literature“ u čijem sufokusu bila pitanja partnerstva i pokroviteljstva, i danas zvučejednako snažno i aktuelno kao i onda kada su pisani, i nije ihna imovno stanje najuže porodice guvernadura. Iz nekih podataka Državnogarhiva u Zadru vidi se da je Jovo Stanov Radonjić bio povjerilac mnogim mletačkimdržavljanima u Boki Kotorskoj i da je od mletačkih vlasti tražio dozvoluda s njima izvrši poslovne obračune (Pismo Jova Stanova Emu od 4. II1766, Akti izv. pov. 1763. do 1766, HSP). Kasniji guvernadur Jovan Radonjić,stajao je u poslovnim odnosima, pa čak bio i povjerilac poznatom kotorskomtrgovcu Bolici (Pismo J. Radonjića Sagrendu od 17. XI 1784, Akti izv. pov.1783. do 1785, CXIV). Ovaj guvernadur, kako se to vidi iz podataka, trgovaoje kroz Boku Kotorsku žitom i drugim artiklima (Pismo J. Radonjića ĐuzepuDiedu od 1. VI 1798, Akti izv. pov. 1787. do 1789, CL). Iz nekoliko podatakaDržavnog arhiva u Zadru vidi se da je porodica guvernadura, pored imanjau Crnoj Gori, posjedovala i bogata imanja u Okrugu kotorskom, u Kavču, i daje na tom imanju držala ’kmetiće’ (Pismo St. Radonjića Stijepoviću u Kotoru,Magistrati M. Zorza, 1794. do 1795, CLXIII). Karakteristično je u tom pogledupismo guvernadurovo od 29. IV 1782. godine, kojim, kada je zaprijetilaopasnost od turskog napada, traži od kotorskog providura deset ’miljara’ hljeba,jedan miljar praha i jedan miljar olova, pa naglašava: „ ...ako ga ne bi ktioprevedri Šenat darovati, ja ću vi učiniti škrit verho mojijeh dobarah što imamu vaš štat i što (ću) vi poslat makar i duple zaklade“ (Dr Tomica Nikčević:„Političke struje u Crnoj Gori u XIX vijeku - otpor stvaranju države“,Podgorica-Nikšić 1999, drugo izdanje, str. 75). Još interesantnije podatke opomorskoj trgovini Radonjića, čiji su brodovi u XVI vijeku stizali do Španije(otuda i čuvena španska narodna nošnja na guvernaduru), iznosi Viala deSomijer u svoj knjizi „Istorijsko i političko putovanje u Crnu Goru“ (Cetinje1994, str. 33-37). Da li je, i kako je, sve ovo uticalo na političke vidike guvernaduraRadonjića, ostaje da se izuči.352 MATICA, ljeto/jesen 2011. www. maticacrnogorska.me