11.07.2015 Views

18 radovan radonjic.pdf - Matica crnogorska

18 radovan radonjic.pdf - Matica crnogorska

18 radovan radonjic.pdf - Matica crnogorska

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Sve dođe na viđeloenciklopedijskog karaktera crnogorskom guvernaduru Stani sla -vu - Stanu Radonjiću - koji je inače upamćen kao političarveoma poštovan u Mlecima, odnosno diplomata (službeno sesrijetao sa ruskom i austrijskom caricom i rimskim papom) i ratnik(koji je pobjedonosno predvodio Crnogorace u borbi protivvojske bosanskog vezira 1756) - ne dodijeli čak ni najmanju„odrednicu“. Mogli su i da malo „popuste“, pa da u istoj publikacijiguvernaduru Jovanu Radonjiću - takođe poznatom ratniku(i komandantu crnogorske vojske), diplomati (šefu crnogorskihdelegacija u Asustriji i Rusiji i jednom od autora čuvene Bečkekonvencije o crnogorsko-austrijskim odnosima) i uopšte jednojod najznačajnijih političkih ličnosti u Crnoj Gori svoga doba,koja više od tri decenije bitno utiče kako na sva njena unutrašnjapolitička dešavanja, tako i na njenu spoljnopolitičku orijentaciju- dodijele prostor od 20 redaka, što je tri puta manje od prostorakoji su dobile knjeginja Darinka (60 redaka) ili princezaKsenija (60 redaka), a gotovo četiri puta manje od prostora kojije dobio Pero Tomov, poznat još i kao „brat vladičin“ (75 redaka).21 Ali „dozvoliti mogućnost” da u kući „intelektualno inferiornih”guvernadura čitavih sto godina prije nego u „svetorodnoj”porodici postoji pismena žena, pa još toliko samouvjerenai hrabra da u svojoj knjizi, ili makar u svojim pismima, kritikujemitropolite i njihovu politiku - nijesu mogli. Drugim riječima,priznati da su tamo neki guvernaduri, ili čak neka njihova odiva,mogli da urade nešto što nije pošlo za rukom nijednom evropskomvladaru XVIII vijeka - da napišu knjigu poput Vasilijeve“Istorije o Crnoj Gori” - a kamo li da to još bude i knjiga u kojojse mitropolitski pogledi i shvatanja ocjenjuju kao prilično nekorespodentnisa principima i zahtjevima evropske moderne, bilobi ne samo nečuveno nego i nedozvoljivo. Jer, za ime boga, da21 „Istorijski leksikon Crne Gore“, Podgorica 2006, knj. 5, str. 1012-1014,1017.www. matica<strong>crnogorska</strong>.meMATICA, ljeto/jesen 2011.349

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!