11.07.2015 Views

Primena troškovnog modela u kontroli cena SMP ... - Telfor 2008

Primena troškovnog modela u kontroli cena SMP ... - Telfor 2008

Primena troškovnog modela u kontroli cena SMP ... - Telfor 2008

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

iskazani u knjigovodstvenoj evidenciji operatora, odnosnorashodi i prihodi preduzeća kao celine. Za njega se vezujeprincip potpuno raspodeljenih troškova (FDC), što značida se svi troškovi nastali u preduzeću vezuju za krajnjeproizvode i usluge koji se plasiraju na tržištu. Alociranjetroškova može biti direktno i posredno – prekoodgovarajućih ključeva za alokaciju, koji se razlikuju uzavisnosti od vrste troška i same usluge na koju se onodnosi. Neki od mogućih ključeva su: broj zaposlenih,broj radnih sati, jedinica kapaciteta, broj korisnika,...Zajedničko za sve adekvatno izabrane ključeve je zahtevda budu kvantitativno izraženi a ne preporučuju sevrednosni pokazatelji, kao što je prihod. Glavna prednostovog <strong>modela</strong> je visok stepen proverljivosti podataka <strong>SMP</strong>operatora a osnovni nedostatak se odnosi na njegovovezivanje samo za postojeće stanje mreže i usluga.Sledeći korak u razvoju metodologije obračunatroškova je CCA model. Razlika u odnosu na HCA modelje upravo u prevazilaženju navedenog nedostatka, jer seCCA zasniva na troškovima savremene opreme uekvivalentnoj efikasnoj mreži na tržištu, a ne samozatečene opreme u mreži. Računovodstveno gledano,razlika je u iznosu amortizacije. Kod HCA <strong>modela</strong>, uobračunu angažovane imovine se primenjuje konceptstvarnih (nabavnih) vrednosti, umanjenih za kumulativnuamortizaciju i otpise po osnovu smanjenja vrednosti.Najrazvijeniji model u obračunu troškova je LRIC. Onse zasniva na budućim uvećanim troškovima operatora.Fokusiranjem inkrementalnih (dodatnih) veličina na stranipružanja telekomunikacionih usluga, kapaciteta,investicija, troškova i prihoda po osnovu značajnih izmenaplana aktivnosti u dovoljno dugom roku, modeldugoročnih inkrementalnih troškova je okrenutstrategijskom pozicioniranju preduzeća [7] i [10].Metodi koji su prisutni u procesu razdvajanja troškovana nosioce i učinke (usluge) i koji se primenjuju u okviruprethodno navedenih <strong>modela</strong> su Top-Down i Bottom-Up.Top-Down metod obuhvata sledeće faze u obračunutroškova: obračun primarnih troškova po vrstama zapreduzeće u celini; internu alokaciju i realokacijukapitalnih i operativnih troškova po delovimapreduzeća; alokaciju kapitalnih i operativnih troškova povrstama i jedinicama usluga. Grafički prikaz tokaraspodele troškova po Top-Down metodu [8] dat je na Sl.1.Nasuprot pomenutom modelu, Bottom-Up model polaziod aktuelnih investicionih troškova za svaku vrstu opreme,kao i od operativnih troškova po vrstama. Dalje ihagregira, utvrđuje specifičnosti usluga i dodeljuje imodgovarajuće troškove. Pojedinačne faze u razdvajanjutroškova po ovom metodu [8], prikazane su na Sl.2.Koji od ova dva metoda će se primeniti, zavisi kako odizabranog <strong>modela</strong>, tako i od mogućnosti operatora kojiposluje na tržištu određene države. Okvir za primenu iargument za izbor su, pored preporuka EU, postojećizahtevi koji se nalažu računovodstvenim propisima datezemlje. Takođe je moguće da na različitimtelekomunikacionim tržištima u istoj zemlji budu uprimeni oba metoda ili njihova kombinacija (hibridnimetod). Ne postoji jedinstvena receptura za metodologijuobračuna troškova, jer je generalno gledano model onolikodobar koliko su dobri ulazni podaci operatora.Sl.1. Top-Down metodSl.2. Bottom-Up metodIII. PRIMENA TROŠKOVNOG MODELA U SRBIJIDo sada ovo pitanje u našoj zemlji nije bilo regulisanonijednim pravnim aktom, dok su regulatorna tela zemaljau okruženju troškovnim modelima u oblastitelekomunikacija poklanjala posebnu pažnju. Uprethodnom periodu RATEL je svoje odluke o rebalansutarifa kod operatora sa dominantnim tržišnim učešćemdonosio isključivo na osnovu komparativne analize <strong>cena</strong>usluga operatora u okruženju. Iz iskustva zemalja uokruženju ali i na telekomunikacionom tržištu u Srbiji,evidentno je da komparativna analiza nije dovoljnopouzdan metod kod donošenja odluka o tarifama operatoraa posebno u slučaju utvrđivanja cenovnogsubvencionisanja između različitih vrsta usluga.U cilju prevazilaženja nedostajućeg kontrolnogmehanizma u <strong>kontroli</strong> <strong>cena</strong> <strong>SMP</strong> operatora, RATEL jepripremio nacrt Pravilnika o primeni <strong>troškovnog</strong> principa,odvojenih računa i izveštavanju od stranetelekomunikacionih operatora sa značajnim tržišnim10

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!