Nacionalni_okvirni_kurikulum

Nacionalni okvirni kurikulum predviđa praćenje i prepoznavanje učenika trogodišnjihstrukovnih škola koji postižu više od prosječnih postignuća, a ujedno pokazuju zanimanje zanastavak obrazovanja. Zato je tim učenicima potrebno prilagoditi izborne i fakultativnenastavne predmete kao oblik dodatne nastave ili kao dio školskoga kurikuluma, čime će imse omogućiti stjecanje širih i dubljih znanja i razvijanje sposobnosti koje odgovarajuzahtjevima ispita državne mature, odnosno zahtjevima uspješnoga nastavka obrazovanja.Srednje škole općeobrazovnoga smjera – gimnazijeU srednjim školama općeobrazovnoga smjera jezgrovni je dio jednak za sve učenike, adiferencirani ili razlikovni omogućuje profiliranje učenika prema posebnostima pojedinogagimnazijskoga smjera (općega, jezičnoga, klasičnoga, matematičkoga, športskoga i dr.),kao i školski kurikulum.U gimnazijama i četverogodišnjima srednjim školama, tj. višim razredima srednje škole,sadržaji će se strukturirati po nastavnim predmetima (primjerice: matematika, kemija, fizika,povijest, hrvatski jezik itd.).Učenik gimnazije završava srednjoškolsko obrazovanje polaganjem ispita državne mature.Priprema učenika srednje škole za polaganje ispita državne mature neprekidan je rad koji seplanira i ostvaruje općeobrazovnim kurikulumom u gimnazijama.4. Izborni i fakultativni (neobvezni) predmetiZbog usklađivanja obrazovnoga standarda za sve učenike osnovne škole, potrebno jeujednačiti i opterećenje učenika. Stoga se predviđa uvođenje alternativnoga izbornogpredmeta koji omogućuje stjecanje temeljnih etičko-moralnih kompetencija i osnovnogaznanja o religiji za one učenike koji ne upisuju konfesionalni Vjeronauk.Dok je izborni predmet obvezni nastavni predmet koji ulazi u obrazovni standard učenika,fakultativni nastavni predmet je onaj predmet koji učenik izabire iz ponude nastavnihpredmeta/modula u školskom kurikulumu i nije obvezan. Za razliku od izbornoga, fakultativnipredmet ne treba imati alternativni nastavni predmet, nego predstavlja jedinstvenuponudu.Fakultativni nastavni predmeti mogu biti, primjerice, Profesionalna orijentacija i vlastitabudućnost, Informacijsko-komunikacijska tehnologija, Građanski odgoj i obrazovanje,Kultura govora i slušanja, Govorništvo, Medijska kultura, Hrvatska tradicijska kultura,Arhitektura, Okoliš i kulturna baština, Dramski odgoj, Prevencija ovisnosti, Domaćinstvo, Ručnirad, klasični i strani jezici te mnogi drugi koje škola može programski izraditi te ih ponuditiučenicima, vodeći računa o njihovim potrebama, o općeobrazovnim vrijednostima iciljevima te temeljnim kompetencijama. Škole mogu samostalno kreirati i druge nastavnepredmete, module, projekte i aktivnosti.Nacionalni okvirni kurikulum donosi samo okvirnu predmetnu strukturu određenih odgojnoobrazovnihpodručja. Precizna predmetna struktura nacionalnoga kurikuluma, tj. popisobveznih predmeta koji čini jezgrovni kurikulum i popis izbornih predmeta koji činidiferencirani (razlikovni) kurikulum, kao i nastavni predmeti i moduli školskoga kurikulumaodredit će se u sljedećemu koraku izradbe nacionalnoga kurikuluma nakon izradbeodgojno-obrazovnog plana, odnosno optimalnoga opterećenja učenika.22