Nacionalni_okvirni_kurikulum

lokalnom zajednicom. Školski kurikulum se odnosi na ponudu fakultativnih nastavnihpredmeta, modula i drugih odgojno-obrazovnih programa, realizaciju dodatne i/ilidopunske nastave, projekte škole, razreda, skupine učenika, ekskurzije, izlete, izvannastavnei izvanškolske aktivnosti. Programi školskoga kurikuluma nisu obvezni. Međutim, ako se školskikurikulum odnosi na stjecanje određenih kompetencija u vidu fakultativnoga predmeta,dodatne nastave (primjerice, učenje stranog jezika) ili druge ponude učeniku (primjerice,poseban kurikulum za darovitoga učenika), određene aktivnosti (primjerice, poduzetničkoučenje), onda se učenikovo postignuće može vrjednovati opisnom ili brojčanom ocjenom.Ova je ocjena izvan učeničkoga standarda i može se upisati u dodatak svjedodžbi ako jetransparentno objavljena kao ponuda na početku školske godine.Školski kurikulum pretpostavlja izradbu izvannastavnih i izvanškolskih programa i aktivnostikoje će škola programski napraviti i uskladiti vodeći računa o sklonostima i razvojnimmogućnostima učenika te o mogućnostima škole, a posebice o optimalnome opterećenjuučenika.Školski kurikulumi se objavljuju na početku školske godine kako bi s njima pravovremeno biliupoznati učenici i roditelji, obrazovna politika, lokalna zajednica i šira javnost.Strukovno obrazovanjeJezgrovni dio strukovnoga kurikuluma obuhvaća ukupnost njegova općeobrazovnoga iobveznoga strukovnoga dijela. Općeobrazovni dio u dvogodišnjemu će obrazovnomciklusu biti minimalan, a razmjerno složenosti kvalifikacije bit će povećan i produbljen.Diferencirani dio strukovnoga kurikuluma čini skup izbornih općeobrazovnih i strukovnihnastavnih predmeta koji se učenicima nude na nacionalnoj i/ili školskoj razini. Bitno je voditiračuna da je opterećenje učenika strukovnih škola diferenciranim kurikulumom jednako zasve učenike. Diferencirani dio za sve je učenike obvezan, ocjenjuje se brojčanom ocjenom iunosi u školsku svjedodžbu.Školski kurikulum se odnosi na ponudu fakultativnih nastavnih predmeta i/ili modula i drugihodgojno-obrazovnih programa, realizaciju dodatne i/ili dopunske nastave, projekata škole,razrednoga odjela ili, skupine učenika, realizaciju ekskurzija, izleta, izvannastavnih iizvanškolskih aktivnosti. Programi školskoga kurikuluma nisu obvezni.Dodatna nastava kao dio školskoga kurikuluma može se organizirati za učenike kojinamjeravaju nastaviti obrazovanje na razini visokoškolskoga obrazovanja, pa će tijekomdodatne nastave obavljati pripreme za državnu maturu. Školski kurikulum se odnosi i nastjecanje određenih kompetencija u vidu fakultativnoga predmeta. Fakultativni predmetmože biti svaki nastavni predmet koji programski čini produbljeniji i prošireniji sadržaj od dijelakoji se nalazi u jezgrovnomu i diferenciranomu kurikulumu. Školski kurikulum može bitiposeban kurikulum za darovitoga učenika. On može biti određena aktivnost koja proizlazi izprofila škole (primjerice, vođenje vježbeničke tvrtke). Učenikovo postignuće tijekomsudjelovanja u školskom kurikulumu može se vrjednovati opisnom ili brojčanom ocjenom, ali ine mora. Ocjena iz školskog kurikuluma izvan je učeničkoga standarda i može se upisati udodatak svjedodžbi.Školski kurikulum pretpostavlja izradbu izvannastavnih i izvanškolskih programa i aktivnostikoje će škola programski napraviti i uskladiti vodeći računa o sklonostima i razvojnimmogućnostima učenika te o mogućnostima škole.Učenik srednje strukovne škole završava srednjoškolsko obrazovanje obranom završnogarada. Izradba završnoga rada dio je učeničkoga opterećenja koje ulazi u jezgrovni idiferencirani kurikulum.U srednjoj strukovnoj školi učenicima se osigurava prohodnost k visokoškolskoj razinipristupanjem polaganju ispita državne mature. Ispit državne mature polaže se nanacionalnoj razini prema Pravilniku o polaganju državne mature, a završni se rad izrađuje uškoli prema Pravilniku o izradbi i obrani završnoga rada.Priprema učenika srednje škole za polaganje ispita državne mature, koji pohađaju strukovnekurikulume u najmanje četverogodišnjem trajanju, provodi se neprekidno kroz jezgrovnikurikulum. Diferencirani i školski kurikulum omogućuju svakomu učeniku stjecanje širih, dubljihi specifičnih znanja i razvoj sposobnosti prema njegovim razvojnim mogućnostima teosobnim sklonostima.21