Nacionalni_okvirni_kurikulum

predstavljanja radova). Nakon rada na dugotrajnim istraživanjima ili skupnim projektimaprimjereno je skupno vrjednovanje.U osnovnoj školi treba izbjegavati unaprijed zadana mjerila i norme. Prednost valja davatiuspoređivanju pojedinačnoga postignuća s početnim (inicijalnim) rezultatima svakogaučenika. U strukovnim školama ishodi se učenja uglavnom mogu opisati ili standardizirati uobliku norma ili opisa zadovoljavajućih usluga.S dokimološkoga i pedagoškoga stajališta potrebno je, i korisno, učiteljima i učenicimaprirediti popise kompetencija za osobnu samoprocjenu i praćenje.Kriteriji za prosudbu razine i dubine učeničkih postignuća razradit će se nakon određenjaučeničkih postignuća po pojedinim odgojno-obrazovnim područjima, nastavnimpredmetima i međupredmetnim temama.Učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebamaU suvremenoj školi polazi se od pretpostavke da svako dijete ima kakve posebne osobnerazvojne potrebe. Također se, s velikom vjerojatnošću, može pretpostaviti da je svaki učeniktalentiran ili darovit za što, odnosno da ima predispozicije za kakva područja ljudskog rada(stvaralačko pisanje, govorenje, pjevanje, oblikovanje, motoričke aktivnosti, praktični rad,ručni rad, gluma, upornost, istraživanje, socijalne vještine i slično).Svaka uočena talentiranost ili darovitost zahtijeva pozorno učiteljevo praćenje i stvaranjepoticajnoga okruženja za razvoj onih osobina u kojima je dijete izrazito sposobno ili darovitote stvaranje pedagoških situacija u kojima će doći do izražaja puna potvrda tih osobinapojedinih učenikâ.Pri organizaciji školskih natjecanja potrebno je paziti da razlike u znanju natjecatelja ne buduprevelike, tj. treba izbjegavati natjecanje u kojemu se unaprijed može pretpostaviti tko ćebiti najbolji, a tko nikako ne će dosegnuti zadovoljavajući uspjeh jer natjecanja pojedinacaneravnopravnih u znanju i mogućnostima mogu učenicima više štetiti negoli koristiti.Ocjenjivanje se mora temeljiti na učenikovu razvoju i procesu učenja te s obzirom napolazišne točke i ciljeve. Prilikom ocjenjivanja mora postojati razumijevanje za prepreke uučenju nastale zbog učenikovih teškoća u učenju ili njegovih poremećaja.Stoga, oni učenici koje su stručna povjerenstva prepoznala kao učenike s teškoćama iteškoćama u učenju, ne mogu biti ocijenjeni negativnom ocjenom, neovisno u kojoj sugodini obveznoga školovanja. Njima se trebaju prilagođavati nastavni zadatci i aktivnostikako bi se što više poticao njihov razvoj i napredak, odnosno kako bi se potpuno uklonio bilokakav loš utjecaj na njihov razvoj (stigmatiziranje, isticanje poteškoća, a zanemarivanjenapretka i tomu slično).Učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama vrjednuje se u procesu praćenja kojise odnosi na utvrđivanje stvarnoga psihofizičkoga stanja (s težištem na sposobnostima imogućnostima), na uočavanje mogućnosti za razvoj kompenzacijskih vještina i sposobnostiu dijelu funkcija koje su potpuno ili djelomično izgubljene te na utvrđivanje teškoća iproblema koji su trajni. To, nadalje, znači da se valja usmjeriti na spoznavanje i utvrđivanjesposobnosti i mogućnosti za učenje, usvajanje, svladavanje i stjecanje novih znanja, vještinai njihove primjenjivosti u svagdašnjem životu (razina intelektualnoga razvoja, glasovnogovornirazvoj i komunikacija, kvaliteta pozornosti i koncentracije, motivacija, volja, sklonosti,želje, širi vidovi socio-emocionalnoga razvoja).Način praćenja i ocjenjivanja učeničkih postignuća uredit će se po nastavnim predmetimai/ili modulima, te određenim temeljnim kompetencijama.208