Nacionalni_okvirni_kurikulum

Zahtjevi glede ostvarivanja pojedinih razina kompetencija ovisit će o razvojnomu stanjuučenika te razini strukovnoga odgoja i obrazovanja. Na višim razinama pozornost bi trebalabiti usmjerena više na razvoj kompetencija istraživačkoga rada i kritičkoga mišljenja,samoorganiziranoga učenja, socijalnih kompetencija usmjerenih na profesionalni etos izahtjeve radne kulture, na razvijanje i jačanje svijesti o sebi, osjetljivosti za druge,razumijevanju drugih i razvijanju društveno poželjna ponašanja.Odgojno-obrazovni ciljevi strukovnoga kurikuluma kao i kurikuluma umjetničkih škola odreditće se očekivanim postignućima učenika.O razini srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja, odnosno o složenosti kvalifikacije ovisit će ikurikulumski opseg pojedinih odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta. Strukovni,odnosno umjetnički kurikulum ovisi o opsegu kvalifikacije, što je mjerilo opterećenja učenikau strukovnomu, odnosno umjetničkomu obrazovanju.Sadržaji nastave u strukovnim školama ustrojit će se kao nastavni predmeti (matematika,povijest, fizika itd.) ili kao moduli, ovisno o naravi predmeta i/ili usmjerenju strukovnekvalifikacije (primjerice, integracija kemije i fizike ili biologije i kemije i tako dalje).Strukovni kurikulum određuje odnos teorijske i praktične nastave. Ovaj odnos ovisi o vrsti isloženosti poslova unutar određenoga zanimanja, odnosno o kompetencijama koje učeniktreba steći da bi odgovorno i djelotvorno obavljao poslove za koje je stekao strukovnukvalifikaciju.Nacionalni okvirni kurikulum pretpostavlja međupredmetne teme koje su dio jezgrovnoga,diferenciranoga ili razlikovnoga i školskoga kurikuluma. Škola ih može programski oblikovatiprema vlastitim potrebama i mogućnostima u module ili integrirane nastavne predmete,poštujući sposobnosti i sklonosti učenika. Potrebno je odrediti međupredmetne sadržaje kojiće biti integrirani u sve nastavne predmete (primjerice, odgoj i obrazovanje za zdravlje,odgoj i obrazovanje za ljudska prava, odgoj i obrazovanje za međukulturno razumijevanje,odgoj i obrazovanje za poduzetništvo, preventivne programe i drugo). U tom smislu veomaje važno vrijednosno određenje školskoga kurikuluma i oživotvorenje odgojne uloge škole.S obzirom na individualni pristup učeniku s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama,važno je izraditi razlikovne programe prilagođavajući ih sposobnostima i sklonostimaučenika.Radi učinkovitijega osiguravanja horizontalne, ali i vertikalne prohodnosti potrebno je iopćeobrazovnomu i strukovnomu dijelu strukovnoga kurikuluma pridružiti tzv. kreditnebodove (ECVET – European Credits for Vocational Education and Training) kojima seizražava opseg stečenih kompetencija, odnosno opterećenje učenika. Kreditni bodovipridružuju se nastavnomu predmetu, modulu i kvalifikaciji, a u odgojno-obrazovnomprocesu učenika uključuju, među ostalima, i učenikov samostalni i domaći rad.Strukovno obrazovanje završava izradbom i obranom završnoga rada i dobivanjemsvjedodžbe za stečenu razinu, profil i opseg kvalifikacije.Umjetničko obrazovanje regulira se posebnim propisima.200