Nacionalni_okvirni_kurikulum

More documents

Recommendations

Info

Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedanod glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama. Da bi uspješnoodgovorila izazovima razvoja društva znanja i svjetskoga tržišta, Europska Unija odredila jeosam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje. Obrazovna politika RH jeprihvatila iste temeljne kompetencije. To su:• komunikacija na materinskomu jeziku – odnosi se na osposobljenost za pravilno istvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata, misli, osjećaja,stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnihsituacija: obrazovanje, rad, slobodno vrijeme i svakodnevni život; uključuje takođerrazvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan idruštveno odgovoran način.• komunikacija na stranim jezicima – odnosi se na osposobljenost za razumijevanje,usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata, misli, osjećaja, stavova i činjenicana stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija. Značajna je sastavnicaove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja.• matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji –matematička se kompetencija odnosi na osposobljenost učenika za razvijanje iprimjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnihsituacija; prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja imetodologije kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja izaključivanja na temelju činjenica; tehnološka kompetencija shvaćena je kaoosposobljenost za primjenu prirodoslovnoga znanja i metodologije kao odgovor naljudske potrebe i želje. Osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji, također,uključuju razumijevanje promjena uzrokovanih ljudskom djelatnošću te odgovornostpojedinca kao građanina.• digitalna kompetencija – odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebuinformacijsko-komunikacijske tehnologije za rad, u osobnomu i društvenomu životu te ukomunikaciji. Njezini su ključni elementi osnovne informacijsko-komunikacijske vještine isposobnosti: upotreba računala za pronalaženje, procjenu, pohranjivanje, stvaranje,prikazivanje i razmjenu informacija te razvijanje suradničkih mreža putem interneta.• učiti kako učiti – obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju,organiziranje vlastitoga učenja, uključujući učinkovito upravljanje vremenom iinformacijama kako u samostalnomu učenju, tako i pri učenju u skupini.• socijalna i građanska kompetencija – obuhvaća osposobljenost za međuljudsku imeđukulturnu suradnju.• inicijativnost i poduzetnost – odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori udjelovanje, a uključuje stvaralaštvo, inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika tesposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva. Temelj je zavođenje svakodnevnoga, profesionalnoga i društvenoga života pojedinca. Također,čini osnovu za stjecanje specifičnih znanja i vještina potrebnih za pokretanje društvenihi tržišnih djelatnosti.• kulturna svijest i izražavanje – odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanjaideja, iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija, uključujući glazbu, ples, kazališnu,književnu i vizualnu umjetnost. Također, uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj,nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu. Pritom je od ključnevažnosti osposobljavanje učenika za razumijevanje kulturne i jezične raznolikosti Europei svijeta te za njihovu zaštitu kao i razvijanje svijesti učenikâ o važnosti estetskihčimbenika u svakodnevnomu životu.Prema: Recommendation of the European Parliament and of the Council of 18 December forlifelong learning (2006/962/EC)Ove se kompetencije danas uvode u nacionalne kurikulume članica Europske Unije i njihovrazvoj predstavlja jedan od važnih ciljeva europske obrazovne politike i nacionalnihobrazovnih politika u europskim zemljama. Za Republiku Hrvatsku pristupanje Europskoj Unijipredstavlja jedan od temeljnih strategijskih ciljeva. Stoga, osim njezine vlastite obrazovnetradicije i potreba, važnu odrednicu u stvaranju obrazovne politike i razvoju nacionalnogakurikuluma predstavljaju i europski obrazovni dokumenti, posebice Europski kompetencijskiokvir u kojem su definirane navedene temeljne kompetencije.12
3. Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma?Temeljne su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma:• društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednosti• ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća tijekom odgoja i obrazovanjaodgovarajući na pitanja: koja znanja svaki učenik treba usvojiti te koje vještine,sposobnosti i stavove treba razviti• načela kao smjernice odgojno-obrazovne djelatnosti• metode, sredstva i oblici rada• odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržaj• ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i škole.4. Zašto nacionalni? Zašto okvirni? Zašto kurikulum?Nacionalni je zato što se donosi usuglašeno na nacionalnoj razini, uvažavajući mišljenjadruštvenih, kulturnih, gospodarskih čimbenika, znanstvene i stručne javnosti, kao i samihgrađana. Stoga obvezuje sve sudionike tijekom primjene na djelovanje u skladu svrijednostima i ciljevima donesenima ovim dokumentom.Okvirni je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja – poučavanja iodgojno-obrazovnog procesa – učenja. Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava.Okvirni je jer utvrđuje bitna suvremena odgojno-obrazovna područja iz kojih proizlazejezgrovni i diferencirani (razlikovni) kurikulum, odnosno nastavni predmeti i moduli kao njihovidijelovi, te školski kurikulum.Kurikulum – sa značenjem tijeka odrastanja, odgoja i obrazovanja djeteta/učenika, tijekaučenja i poučavanja, dugoročnoga, sustavno osmišljenoga, postojana, smislenopovezanoga i skladnoga uređenja odgojno-obrazovnoga procesa, koji je širi i dublji odnastavnoga plana i programa. Kurikulum podliježe promjenama primjenom vanjskogavrjednovanja i samovrjednovanja.Nacionalni okvirni kurikulum služi nositeljima odgojno-obrazovne djelatnosti – odgojiteljima,učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima, ravnateljima, ali i sudionicima i korisnicimaodgoja i obrazovanja – učenicima, odraslim polaznicima uključenima u obrazovanje,roditeljima, lokalnoj zajednici, vjerskim zajednicama, agencijama, udrugama, vladi,socijalnim partnerima, političkim strankama, stručnim i građanskim udrugama.13
Page 3: NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUMZA PRED
Page 8 and 9: ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI PODRUČJA
Page 10 and 11: odgovornosti, društveno-kulturnom,
Page 16 and 17: III.NAČELA NACIONALNOGA OKVIRNOGA
Page 18 and 19: V. STRUKTURA NACIONALNOGA OKVIRNOGA
Page 20 and 21: U srednjemu strukovnomu obrazovanju
Page 22 and 23: Nacionalni okvirni kurikulum predvi
Page 24 and 25: 2. Zdravlje, sigurnost i zaštita o
Page 26 and 27: 5. Uporaba informacijske i komunika
Page 28 and 29: VII.PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJ
Page 30 and 31: VIII.ODGOJNO-OBRAZOVNA PODRUČJA OP
Page 32 and 33: UČENIČKA POSTIGNUĆA PO OBRAZOVNI
Page 34 and 35: III. ČITANJE1. Pripremanje za čit
Page 36 and 37: Drugi ciklusI. SLUŠANJE1. Priprema
Page 40 and 41: 5. Upoznavanje i poštivanje hrvats
Page 42 and 43: • uočiti i prihvatiti različito
Page 54 and 55: • prepoznati humanističke vrijed
Page 56 and 57: 3. Primjenjivanje znanja, vještina
Page 60 and 61: • primijeniti prikladne obrasce p
Page 62 and 63:
III. ČITANJE1. Pripremanje za čit
Page 64 and 65:
• primijeniti osnovne strategije
Page 66 and 67:
4. Govorenje s potrebom i zadovoljs
Page 68 and 69:
5. Pisanje radi upoznavanja i pošt
Page 70 and 71:
• poštivati vlastitu kulturu i d
Page 72 and 73:
2. Primjena strategija za pisanjeU
Page 74 and 75:
• razumjeti određeni fond riječ
Page 76 and 77:
3. Pripremanje za analizu i shvaća
Page 78 and 79:
• prepoznati i uočiti sličnosti
Page 80 and 81:
2. Matematičko područjeOPIS PODRU
Page 82 and 83:
II. MATEMATIČKI KONCEPTI1. Brojevi
Page 84 and 85:
5. Primjena tehnologijeUčenici će
Page 86 and 87:
2. PovezivanjeUčenici će:• uspo
Page 88 and 89:
• pročitati, tumačiti i analizi
Page 90 and 91:
• opisati i rabiti pravilnosti i
Page 92 and 93:
2. Algebra i funkcijeUčenici će:
Page 94 and 95:
oponašanju prirodnih procesa, pokr
Page 96 and 97:
3. Održivi razvojUčenici će:•
Page 98 and 99:
• navesti glavne ekološke čimbe
Page 100 and 101:
4. Prirodna bogatstvaUčenici će:
Page 102 and 103:
3. Atomi, atomska jezgra, elementar
Page 104 and 105:
4. Kemijske promjene i reaktivnostU
Page 106 and 107:
2. Elektromagnetski valovi i svjetl
Page 108 and 109:
4. Kemijske promjene i reaktivnostU
Page 110 and 111:
• raspraviti prožimanje svemira
Page 112 and 113:
• upotrebljavati osnovno laborato
Page 114 and 115:
VI. ENERGIJA1. Rad i energijaUčeni
Page 116 and 117:
Samostalnim radom učenici će ste
Page 118 and 119:
II. SVIJET TEHNIKE1. Obilježja i o
Page 120 and 121:
• oblikovati orijentaciju i izgle
Page 122 and 123:
3. Energija u svakodnevnomu životu
Page 124 and 125:
Treći ciklusI. TEHNIČKO STVARALA
Page 126 and 127:
• opisati princip rada generatora
Page 128 and 129:
I. TEHNIČKO STVARALAŠTVOČetvrti
Page 130 and 131:
• obrazložiti da se tehnološkim
Page 132 and 133:
• upoznati i znati objasniti svoj
Page 134 and 135:
• istražiti, opisati i objasniti
Page 136 and 137:
• objasniti zašto je važno zala
Page 138 and 139:
3. Profesionalno usmjeravanjeUčeni
Page 140 and 141:
• objasniti mjere za ublažavanje
Page 142 and 143:
• prepoznati osnovne razlike izme
Page 144 and 145:
• kritički raspravljati i tumač
Page 146 and 147:
3. Profesionalno usmjeravanjeUčeni
Page 148 and 149:
3. Zauzeto i odgovorno sudjelovanje
Page 150 and 151:
• prikazati i vrjednovati utjecaj
Page 152 and 153:
• poznavati i prosuđivati temelj
Page 154 and 155:
• razviti opažanje pomoću više
Page 156 and 157:
• iskazati pozitivan stav o umjet
Page 158 and 159:
• usvojiti osnovna pravila ponaš
Page 160 and 161:
5. Razumijevanje i vrjednovanje ple
Page 162 and 163:
• pri rješavanja likovnoga probl
Page 164 and 165:
IV. FILMSKA I MEDIJSKA KULTURA I UM
Page 166 and 167:
• povezivati spoznaje stečene vl
Page 168 and 169:
• povezivati spoznaje stečene um
Page 170 and 171:
• prepoznati i imenovati glazbala
Page 172 and 173:
V. DRAMSKA KULTURA I UMJETNOST1. Op
Page 174 and 175:
• iskazati svijest o mogućnostim
Page 176 and 177:
5. Komunikacija i socijalizacija vi
Page 178 and 179:
5. Razumijevanje i vrjednovanje fil
Page 180 and 181:
5. Razumijevanje i vrjednovanje ple
Page 182 and 183:
4. Promišljanje likovnih umjetnost
Page 184 and 185:
• prepoznati umjetnički i estets
Page 186 and 187:
koreografija, mima i scenski pokret
Page 188 and 189:
• iskazati znanje i pozitivan sta
Page 190 and 191:
Učenici će:• biti osposobljeni
Page 192 and 193:
V. SPRJEČAVANJE BOLESTI I PROMICAN
Page 194 and 195:
2. Rizična ponašanjaUčenici će:
Page 196 and 197:
3. Međuljudski odnosi, spolno zdra
Page 198 and 199:
• argumentirati važnost i potreb
Page 200 and 201:
Zahtjevi glede ostvarivanja pojedin
Page 202 and 203:
podzakonskim aktima. Posebno je va
Page 204 and 205:
Za darovite učenike sačinjava se
Page 206 and 207:
XI.OCJENJIVANJE I VRJEDNOVANJE UČE
Page 208 and 209:
predstavljanja radova). Nakon rada
Page 210 and 211:
Način provedbe vanjskoga vrjednova
Page 212:
212
show all

Nacionalni_okvirni_kurikulum

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?