Modul 5 – Distribucija električne energije

U transformatorskim stanicama 35/SN preko 70% postrojenja je klasično (izolirano zrakom),preko 3/4 prekidača je malouljno, elektromehanička zaštita je zastupljena u 50% stanicaEPBiH i 70% stanica ERS (prosjek oko 60% na razini BiH), odgovarajući udjeli digitalnezaštite su 28%, 12% (24%), udio postrojenja 20 kV je 25% u EPBiH, 8% u ERS, odnosno16% na razini BiH, a primjena sustava daljinskog vođenja je raširena u TS 110/SN, dok se uTS 35/SN koristi samo iznimno, osim u Elektro Doboj (ERS), gdje je sustavno primijenjena.Nadzemna mreža 10(20) kV je većinom izgrađena na drvenim stupovima, čiji se udio krećeod 45% u EDBD, preko 60% u EPHZHB i 67% u EPBiH do 75% u ERS, što daje prosjek70% na razini BiH. Udio čelično-rešetkastih stupova je zanemariv i ne prelazi 5% na razinipojedinog operatora distribucijske mreže. Velika većina vodiča je presjeka od 25 mm 2 do 50mm 2 . Ostali vodiči ne prelaze 7%. Udio vodiča presjeka manjeg od 50 mm 2 je 70% u ERS,64% u EPBiH, 44% u EPHZHB i 40% u EDBD, što daje prosjek 63% na razini BiH. Na raziniBiH manje od 20% nadzemne mreže je u pogonu na 20 kV, ali postoje velike razlike: čitavamreža EPHZHB i EDBD je u pogonu na 10 kV, dok je udio mreže na 20 kV oko 5% u EPBiH(dijelovi ED Bihać i ED Zenica) i čak 30% u ERS (veliki dio Elektrokrajine i vrlo mali dioElektrodistribucije Pale).Kabeli 10(20) kV koji se mogu koristiti na naponskoj razini 20 kV čine od 35% u ERS i EDBDdo preko 70% u EPBiH, odnosno oko 60% na razini BiH (uzevši u obzir i 10 kV IPO). Upogonu na 20 kV je 10% kabelske mreže EPBiH (ED Bihać, ED Zenica, ED Sarajevo) te25% kabelske mreže ERS (Elektrokrajina, Elektrodistribucija Pale).Udio KTS u ukupnom broj u transformatorskih stanica SN/NN je 37% u EPBiH, 28% uEPHZHB, 18% u ERS, 28% u EDBD, odnosno oko 27% na razini BiH. Ostatak su većinomSTS (oko 65%). U strukturi STS prevladavaju čelično-rešetkasti i betonski stupovi: 60% i35% u EPBiH, 75% i 20% u ERS. U pogonu na naponskoj razini 20 kV je 4% transformacijeu EPBiH i 24% u ERS, što daje udio oko 12% na razini BiH. Ostatak transformacije je upogonu na 10 kV, a udio ugrađenih preklopivih ili prespojivih transformatora 10(20)/0,4 kV je28% u EPBiH i 5% u ERS, odnosno 12% na razini BiH.Mrežu niskog napona čine podzemna kabelska (5%) i nadzemnu, u kojoj se razlikujeizolirana (33%) i neizolirana (62%). Relativno visoki udio nadzemne mreže izvedenesamonosivim kabelskim snopom upućuje na zaključak da je provedena značajna obnovamreže niskog napona, ali je unatoč tome još uvijek gotovo 30% mreže vrlo malog presjeka(Al/Fe 25 mm 2 ili manjeg). Preko 3/4 nadzemne mreže je na drvenim stupovima, 18% je nabetonskim stupovima, a još uvijek je 7% mreže na krovnim ili drugim nosačima. Jedan odosnovnih pokazatelja za analizu i planiranje mreže niskog napona je prosječna duljina mreženiskog napona po transformatorskoj stanici SN/NN. U tom pogledu postoje značajne razlikeizmeđu pojedinih operatora distribucijske mreže. Prosječna duljina mreže niskog napona potransformatorskoj stanici SN/NN je 2,7 km u EPHZHB, 3,0 km u EPBiH, 3,7 u EDBD i čak 3,9u ERS, a prosjek na razini BiH je 3,4 km. Za usporedbu, 1996. godine je prosjek uFrancuskoj bio 1 km, a u Hrvatskoj 2,6 km, dok je prosjek u Crnoj Gori 2004. godine bio 3,5km.Modulom 2 definirana su tri scenarija razvoja potrošnje električne energije, S2 – referentni,S1 – niži i S3 – s mjerama. Za planiranje distribucijske mreže mjerodavan je referentniscenarij, jer ostala dva podrazumijevaju niže razine potrošnje električne energije. Osim toga,budući da je horizont planiranja (15 godina) relativno kratak, razlike između scenarija ostajudo 2020. godine relativno male i svode se na vremenski odmak od približno 3 godine izmeđuscenarija S2 i S1, odnosno približno 1 godine između scenarija S2 i S3. Budući da se svirezultati daju za vremenske intervale od 5 godina, planovi potrebnih ulaganja su formalnoTREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskog sektora u BiHVII