11.07.2015 Views

Uticaj tehnoloskih parametara na strukturu i svojstva hladno ...

Uticaj tehnoloskih parametara na strukturu i svojstva hladno ...

Uticaj tehnoloskih parametara na strukturu i svojstva hladno ...

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Savez inženjera metalurgije Srbije i Crne GoreSIMOrigi<strong>na</strong>lni <strong>na</strong>učni radUDC:669.11-492.8:620.18=861UTICAJ TEHNOLOŠKIH PARAMETARA NA STRUKTURUI SVOJSTVA HLADNO SINTEROVANOG GVOŽĐATHE EFFECT OF TECNOLOGICAL PARAMETERS ON THESTRUCTURE AND PROPERTIES OF COLD SINTERED IRONMILUTIN R. ĐURIČIĆ 1 , ZAGORKA S. AĆIMOVIĆ-PAVLOVIĆ 21Fakultet za industrijski me<strong>na</strong>džment- Kruševac,2 Tehnološko-metalurški fakultet-BeogradPrimljeno: 02. 12. 2005.IZVODU radu je istraže<strong>na</strong> zavisnost formiranja mikrostrukture od tehnoloških <strong>parametara</strong><strong>hladno</strong>g sinterovanja praha gvožđa. Akce<strong>na</strong>t je dat <strong>na</strong> proučavanje osobenosti građematerijala obzirom <strong>na</strong> kristalnu <strong>strukturu</strong>, veličinu zr<strong>na</strong> i evoluciju mikrostrukturnihkonstitue<strong>na</strong>ta. Problem stabilnosti mikrostrukture, pre svega sa termodi<strong>na</strong>mičke tačkegledišta, posebno je proučen. Prikaza<strong>na</strong> je korelacija svojstava <strong>hladno</strong> sinterovanogmaterijala i strukture imajući u vidu mehanizam i kinetiku procesa konsolidacije,probleme deformacije čestica praha pri presovanju i uslove stvaranja defekata rešetke.Za realizaciju istraživanja izrađen je po sopstvenoj origi<strong>na</strong>lnoj konstrukciji, uređaj zavisoke pritiske za konsolidaciju materijala. Uređaj je konstruisan tako da postojimogućnost izmene uslova konsolidacije materijala promenom pritiska presovanja do 20GPa, što korišćenjem umetaka specijalno izrađenih od kompozitnih materijala <strong>na</strong> baziepoksi smola i staklenih vlaka<strong>na</strong> omogućava izostatičko presovanje. Na uređaju jepraćeno po<strong>na</strong>šanje praha gvožđa pri presovanju u opsegu pritisaka 4,5─12,5 GPa.Ključne reči: <strong>hladno</strong>sinterovano gvožde; tehnologija; struktura; <strong>svojstva</strong>; prime<strong>na</strong>.ABSTRACTThis study researches the influence of microstructure formation on thetechnological parameters of cold sintered iron powder. The emphasis is given to thestudy of the material characteristics structure in consideration of the crystal structure,grain size and evolution of the microstructure constituents. From the thermody<strong>na</strong>micpoint of view, the problem of microstructure stability was studied in particular. Thecorrelation of characteristics of cold sintered material and structure are illustrated,keeping in mind the mechanism and kinetics of the consolidation process, deformationproblems of powder particles when being pressed and the conditions of grid defectreproduction. In order to achieve this research, a high pressure device was madeaccording to our own origi<strong>na</strong>l design for the consolidation of material. This device wasmade in such a way that it is able to change the conditions of the material consolidationby changing the pressure of pressing up to 20 GPa which by the use of special insertsmade of composite material based on epoxy resin and glass fibers e<strong>na</strong>ble isostaticpressing. The device registered the behavior of iron powder during pressing within therange of 4,5-12,5 GPa.Key words : cold sintered iron, technology, structure, properties, application


4MJoMMETALURGIJA - JOURNAL OF METALLURGY1. UVODProcesi presovanja i <strong>hladno</strong>g sinterovanja su veoma složeni i nedovoljnoizučeni. U toku delovanja pritiska koji izaziva z<strong>na</strong>tnu plastičnu deformacijudisperzne sredine, bez spoljašnjeg zagrevanja, istovremeno se odvija niz fizičkohemijskihi termodi<strong>na</strong>mičkih pojava i procesa tako da je definisanje opštihzakonitosti procesa <strong>hladno</strong>g sinterovanja izuzetno težak problem. Ovo tim preako se ima u vidu da ispresak predstavlja neravnotežni termodi<strong>na</strong>mički sistem[1-5].Za opisivanje procesa presovanja i <strong>hladno</strong>g sinterovanja neophodno jepratiti i kontrolisati procesne parametre koji karakterišu termodi<strong>na</strong>mičko stanjedisperznog sistema, a pre svega: brzinu promene gustine materijala, vremepresovanja, temperaturu, spoljni pritisak, kao i niz reoloških <strong>parametara</strong> kojikarakterišu fizičko-hemijska <strong>svojstva</strong> praha i njegov oblik. Zbog teškoća udefinisanju skupa reoloških <strong>parametara</strong> nije moguće sa sigurnošću dati opštujed<strong>na</strong>činu procesa presovanja. Jedan od <strong>na</strong>jvažnijih zadataka i teorije i praksepresovanja metalnih prahova je utvrđivanje zakonitosti između pritiskapresovanja i gustine ispreska i ti problemi su intenzivno istraživani. Za rešavanjetog zadatka određivan je, pre svega deformacioni mehanizam zgušnjavanjapraha koji obuhvata elastičnu, plastičnu i strukturnu komponentu deformacijeizmeđu čestica. Sve to doprinosi sagledavanju prirode procesa približavanjačestica pri <strong>hladno</strong>m sinterovanju praha i utvrđivanju gustine praškastog tela. [6-11] Obzirom da se ovom tehnologijom mogu dobiti materijali sa u<strong>na</strong>predzadatim svojstvima, koje je veoma teško ili nemoguće postići drugimtehnologijama, neohodno je u potpunosti istražiti <strong>strukturu</strong>. Osnova za to jeelektronska struktura kojom se <strong>na</strong>jpotpunije može opisati zavisnost struktura<strong>svojstva</strong>i struktura-tehnologija. Veći<strong>na</strong> teorija koje se odnose <strong>na</strong> tumačenjeelektronske strukture odnose se <strong>na</strong> idealan kristal. Realan materijal sa svojimdefektima z<strong>na</strong>tno se, po svojstvima, razlikuje od teorijski idealnog. Za teoriju ipraksu konsolidacije materijala važne su deformacija i generacija defekatastrukture. Od niza defekata građe-tačkasti, linijski, površinski, zapreminskiprevashodni uticaj imaju dislokacije. Razvijeno je više teorijskih modela zapribližno izraču<strong>na</strong>vanje energije defekata pakovanja, energije formiranjavakansija i intersticija i energije formiranja dislokacija, što omogućava dobijanjepodataka o elektonskoj strukturi kristala u okolini defekata.[12-15] Dislokacijebitno menjaju fizička i mehanička <strong>svojstva</strong> materijala. Direkat<strong>na</strong> poseledicaumnožavanja dislokacija u toku plastične deformacije je pojava deformacionogojačavanja. Pod uticajem plastične deformacije metali postaju tvrđi i čvršći, aistovremeno i krtiji. Dislokacije igraju dvostruku ulogu u metalnim materijalimapodvrgnutim dejstvu rastućeg <strong>na</strong>prezanja, pri čemu čestice praha trpe vrloslože<strong>na</strong> <strong>na</strong>ponska stanja. U početku procesa presovanja dislokacije pomažučesticama da menjaju svoj oblik i time očuvaju svoju celovitost pri delovanjuspoljašnjih sila. Nakon toga dolazi do otežanog kretanja dislokacija i <strong>na</strong>stupanjamomenta razaranja čestica metalnog praha. Nasuprot ovog procesa, pri


UTICAJ TEHNOLOŠKIH PARAMETARA NA STRUKTURU I SVOJSTVA ... 5određenim <strong>na</strong>prezanjima dolazi do smanjenja gustine dislokacija u metalnimčesticama, odnosno odvija se proces rekristalizacije. Time se u jako deformisanojstrukturi stvaraju nova zr<strong>na</strong> sa malom gustinom dislokacija. Tada se materijalmože ponovo deformisati, i ako treba, ponovo rekristalisati.Za proces <strong>hladno</strong>g sinterovanja veoma je važno unutrašnje trenje, kojespada u neelastič<strong>na</strong> (relaksacio<strong>na</strong>) <strong>svojstva</strong> materijala. Ono uslovljava pretvaranjeenergije mehaničke deformacije u toplotu i vezano je za <strong>na</strong>rušavanje termodi<strong>na</strong>mičkeravnoteže u materijalima pri njihovoj deformaciji. Saglasno savremenimpredstavama, uzrok unutašnjeg trenja je kretanje dislokacija. S toga možese konstatovati da deformacija metala pri presovanju dovodi do smanjenjaunutrašnjeg trenja i otežavanja kretanja dislokacija [13-16].Procesi konsolidacije praha sinterovanjem i toplim presovanjem praćeni suprocesima rekristalizacije, koji mogu dovesti do rasta zr<strong>na</strong>. Dostizanje graničnegustine ne dovodi i do postizanja željene čvrstoće. Tehnologija visokih pritisakaneutralizuje to dejstvo i zahvaljujući njoj dobija se sitnozr<strong>na</strong> struktura i poviše<strong>na</strong>mehanička <strong>svojstva</strong> u niskotemperaturnoj oblasti. Eksperimentalno je dokazanoda, u slučaju kasnije primene klasičnog sinterovanja, temperature sinterovanjauzoraka dobijenih presovanjem sa visokim pritiscima z<strong>na</strong>tno su niže od onihdobijenih presovanjem sa niskim pritiscima (temperature se kreću oko 0,5 T t ).[17,18].Pri presovanju praškastih materijala odvija se jednovremeno nekolikoelementarnih procesa, od kojih su <strong>na</strong>jvažniji: pakovanje čestica tokom njihovogsloženog kretanja u masi praha i deformacija i lom čestica. Na intenzitet ovihprocesa utiče čitav niz faktora kao što su: veliči<strong>na</strong>, oblik, unutrašnja poroznost irazuđenost čestica, njihova raspodela veliči<strong>na</strong>, deblji<strong>na</strong> oksidnog sloja, količi<strong>na</strong>gasova, tvrdoća, količi<strong>na</strong> dodatog veziva i maziva, vrsta i konstrukcija alata iispreska. Svojstva ispreska zavise od svih pomenutih faktora.Proces konsolidacije praškastih tela ogleda se u obrazovanju kontaktaizmeđu čestica praha. Svi procesi pri presovanju metalnih prahova odvijaju se,uglavnom, <strong>na</strong> kontaktnim površi<strong>na</strong>ma čestica, tako da se proučavanje presovanjaodnosi <strong>na</strong> takozvane kontaktne procese.Prema podacima iz literature [19-21] vidi se da ne postoji jedinstve<strong>na</strong> teorijakonsolidacije praha, što ukazuje da još uvek nisu objašnjeni svi fenomeniprocesa sinterovanja praha pod visokim pritiskom vezani za pregurpisavanječestica, plastičnu deformaciju ili puzanje u ispresku i povećanje efekatapovršinskog <strong>na</strong>po<strong>na</strong> kao pokretačke sile difuzije. Takođe, treba imati u vidu dase pomenuti mehanizmi razlikuju međusobno u zavisnosti od niza unutrašnjih<strong>parametara</strong> procesa (veliči<strong>na</strong> vrata, pritisak gasa u porama, gusti<strong>na</strong> ispreska) ispoljašnjih (pritisak i temperatura), kao i da se njihov relativni doprinos menja sa<strong>na</strong>predovanjem konsolidacije. Razjašnjenje delovanja pojedinih elementarnihmehanizama moguće je primenom dijagrama presovanja, čemu je ueksperimentu posveća<strong>na</strong> poseb<strong>na</strong> pažnja.


6MJoMMETALURGIJA - JOURNAL OF METALLURGY2. EKSPERIMENT2.1. Material i metodeZa eksperimental<strong>na</strong> istraživanja <strong>hladno</strong>g sinterovanja korišćen je prahgvožđa, proizvod firme Hoga<strong>na</strong>s, čistoće 99,76%. Prah je imao sunđerastumikro<strong>strukturu</strong>.U cilju karakterizacije praha Halovim uređajem određe<strong>na</strong> je brzi<strong>na</strong> isticanjapraha i <strong>na</strong>sip<strong>na</strong> gusti<strong>na</strong>. Rezultati ovih merenja dati su u tabeli 1. Takozva<strong>na</strong>″zele<strong>na</strong>″ gusti<strong>na</strong> ispreska mere<strong>na</strong> je pri pritisku 412 MPa, koji je propisanstandardom.Tabela 1 - Karakteristični parametri gvozdenog prahaTable 1 - Characteristic parameters of iron powderBrzi<strong>na</strong> isticanja praha [s/g] 0,64Nasip<strong>na</strong> gusti<strong>na</strong> praha [kg/m 3 ] 2410Gusti<strong>na</strong> ispreska pod 412 MPa [kg/m 3 ] 6540Raspodela veliči<strong>na</strong> čestica praha određiva<strong>na</strong> je laserskim a<strong>na</strong>lizatorom tipa″Malvern 3600″. Rezultati a<strong>na</strong>lize pokazali su da je u pitanju polidisperzni prahu kome <strong>na</strong>jveću relativnu frekvenciju poseduju granulacije praha veličine 54,8do 118,4 μm (oko 63%), dok čestica dimenzija od 3 do 17,7 μm ima svega 5%, uukupnom sastavu mešavine praha.Za <strong>hladno</strong> sinterovanje korišćeni su cilindrični uzorci Ф10x10 mm prethodnopripremljeni predpresovanjem <strong>na</strong> laboratorijskoj presi pod pritiskom 0,4GPa, brzinom presovanja 0,083 mm/s. Ovako pripremljeni uzorci postavljani suu uređaj za visoke pritiske, u kome je vršeno presovanje pod različitimpritiscima presovanja u opsegu od 4,5 do 12,5 GPa, i brzinom presovanja 0,016mm/s (oz<strong>na</strong>ka uzoraka prema tabeli 2.). Tokom procesa <strong>hladno</strong>g sinterovanjapraće<strong>na</strong> je prome<strong>na</strong> gustine uzorka u zavisnosti od pritiska. Merenja su vrše<strong>na</strong>preciznim elektronskim davačima za pritisak, odnosno hod klipova alata.Praće<strong>na</strong> je prome<strong>na</strong> visine ispreska u zavisnosti od pritiska. Gustine konsolida uzavisnosti od pritiska određivane su hidrostatičkom vagom. U tabeli 2 dati sudobijeni rezultati.Karakterizacija <strong>hladno</strong>sinterovanih uzoraka vrše<strong>na</strong> je praćenjem toplotnihefekata metodama diferencijalne termijske a<strong>na</strong>lize (DTA) <strong>na</strong> uređaju tipa″Netsch″. Za ispitivanje uzima<strong>na</strong> je uvek ista masa materijala konsolida (oko 0,5g). Brzi<strong>na</strong> zagrevanja je bila 20 K/min. DTA je vrše<strong>na</strong> u opsegu od 293 do 1773K. Metoda DTA korišće<strong>na</strong> je za detekciju skrivene energije deformacije koja segeneriše tokom plastične prerade praha. Ova energija jednovremeno može da <strong>na</strong>određen <strong>na</strong>čin bude i mera defektnosti datog sistema, ako se imaju u viduneravnotežni defekti <strong>na</strong>stali tokom plastične deformacije. Na slici 1. prikazane


UTICAJ TEHNOLOŠKIH PARAMETARA NA STRUKTURU I SVOJSTVA ... 7su krive DTA dobijene zagrevanjem konsolida gvožđa <strong>na</strong> osnovu kojih suodređene karakteristične temperature egzo i endotermnih procesa (tabela 3).Tabela 2 - Gusti<strong>na</strong> konsolida gvožđaTable 2 - Density of iron sampleOz<strong>na</strong>kauzorkaPritisakpresovanja [GPa]Gusti<strong>na</strong>ispreska [kg /m 3 ]Gusti<strong>na</strong>konsolida [kg/m 3 ]Relativ<strong>na</strong>gusti<strong>na</strong> [%]G45 4,5 6240 7280 92,62G60 6,0 6240 7280 92,62G65 6,5 6180 7250 92,24G70 7,0 6230 7310 93,00G80 8,0 6170 7300 92,88G90 9,0 6400 7380 93,91G100 10,0 6210 7420 94,40G110 11,0 6230 7520 95,67G125 12,5 6200 7670 97,58Slika 1 - Eksperimentalne krive DTA dobijene zagrevanjem konsolidaFigure 1 - Experimantal DTA curves obtained by heating cold sintered iron samples


8MJoMMETALURGIJA - JOURNAL OF METALLURGYTabela 3 - Karakteristične temperature egzo i endotetmnih procesa konsolidagvožđaTable 3 - Characteristic temperature exo- and endothermic processUzorakKarakteristič<strong>na</strong> temperatura procesa (K)T 1 T 2 T 3 T 4G45 873 1203 1423 1773G70 823 1203 1343 1773G90 773 1203 1253 1773G100 773 1183 1373 1773G110 823 1183 1333 1773G125 773 1183 1323 1773Iz rezultata se vidi da se egzotermni procesi odigravaju u opsegutemperatura 773-873 K, odnosno 1253-1423 K, dok se u opsegu temperatura1183-1203 K, odnosno 1773 K odigravaju endotermni efekti koji odgovarajutopljenju materijala. Endotermni efekat <strong>na</strong> 1773 K odgovara temperaturi γ→δpreobražaja, koji je verovatno pomeren zbog uslova dobijanja uzoraka (visokipritisci).Mikroskopska proučavanja vrše<strong>na</strong> su posmatranjem sveže prelomljenihpovrši<strong>na</strong> praha i konsolida gvožđa metodama svetlosne mikroskopije i metodamaskanirajuće elektronske mikroskopije.Svetlos<strong>na</strong> mikroskopija <strong>na</strong> poliranim površi<strong>na</strong>ma uzoraka vrše<strong>na</strong> je u ciljuodređivanja veličine i raspodele pora. U cilju daljeg izučavanja evolucijemikrostrukturnih kompone<strong>na</strong>ta tokom <strong>hladno</strong>g sinterovanja posmatrane površinesu hemijski <strong>na</strong>grizane sa reagensom 5% nitalom u toku 10 s. Posmatranjempoliranih i <strong>na</strong>griženih površi<strong>na</strong> konosolida gvožđa uočene su promeneporoznosti, veličine zr<strong>na</strong> i oblika čestica u zavisnosti od pritiska presovanjapolaznih uzoraka. Mikroskopska ispitivanja prelomnih površi<strong>na</strong> vrše<strong>na</strong> suskanirajućom elektronskom mikroskopijom a omogućila su a<strong>na</strong>liziranje veze iuzajamnog delovanja dislokacija iz zapremine zr<strong>na</strong> i dislokacija iz granica zr<strong>na</strong>.U cilju utvrđivanja mehanizama procesa koji se odvijaju u česticama prahagvožđa pri <strong>hladno</strong>m sinterovanju određiva<strong>na</strong> je termoelektromotor<strong>na</strong> sila(TEMS), jači<strong>na</strong> koercitivnog polja krive magnetizacije (Hc), električ<strong>na</strong> otpornost(ρ el. ), i mikrotvrdoća (Hv)-(tabela 4.).Merenje diferencijalne TEMS između <strong>hladno</strong>sinterovanog uzorka i nedeformisanoguzorka gvožđa vrše<strong>na</strong> je uobičajenim metodama [7]. Pri merenjuTEMS korišćene su radne merne otpornosti (20 i 40 Ω) i glavanometar čija jegreška merenja manja od 0,1%. Merenje je vršeno u pet tačaka <strong>na</strong> različitimdelovima ispitivanog uzorka.


UTICAJ TEHNOLOŠKIH PARAMETARA NA STRUKTURU I SVOJSTVA ... 9Tabela 4 - Rezultati ispitivanja mikrotvrdoće, specifične električne otpornosti,TEMS i H c <strong>hladno</strong> sinterovanog gvožđaTable 4 - Testing results of the microhardness, specific electrical resistance,TEMF&Hc of cold sintered ironUzorakHv(Gpa)ρ el.(mΩcm)TEMF(mV)Hc(A/cm)G45 0.79 58 36.7 638G60 0.98 43 22.9 625G65 1.08 39 23.9 611G70 1.09 31 22.7 623G80 1.15 28 22.6 622G90 1.26 16 25.5 533G100 1.30 12 24.8 528G110 1.50 9 29.3 553G125 1.59 7 16.9 465Određivanje jačine koercitivnog polja krive magnetizacije konsolida gvožđa(Hc), saglasno standardu, vršeno je indukcionom metodom preciznim kompaktnimmernim uređajem tipa ″Forster-Koercimat 1095″. Rezultati merenja prikazanisu u tabeli 4.2.2. Presovanje i <strong>hladno</strong> sinterovanje gvožđaOpšti mehanizmi procesa koji se odigravaju tokom <strong>hladno</strong>g sinterovanjamogu se razmotriti pomoću dijagrama presovanja. Osnova za definisanje dijagramapresovanja bilo je praćenje promene gustine ispreska u toku vreme<strong>na</strong> uzavisnosti od temperature, spoljnjeg pritiska koji okružuje ispresak, poluprečnikapora, zapremine prosečne čestice. Hladno presovanje pod visokim pritiscimakarakterišu kombinovane pokretačke sile koje mogu indukovati zapreminskudifuziju, difuziju po granicama zr<strong>na</strong>, dislokaciono puzanje i plastičnu deformaciju.Na bazi eksperimentalnih podataka i različitih vrednosti fizičko-hemijskih<strong>parametara</strong> α- gvožđa uzetih iz literature, konstruisan je dijagram presovanjaiz koga se vidi da pri <strong>hladno</strong>m presovanju preovladava mehanizamplastičnog toka, što je saglasno sa eksperimentalnim podacima. Na slici 2. prikazanje dijagram <strong>hladno</strong>g sinterovanja koji važi za konsolide G45 do G125.Usled kompleksnog delovanja svih relevantnih sila u toku procesa <strong>hladno</strong>gsinterovanja prome<strong>na</strong> mikrotvrdoće materijala <strong>na</strong> specifičan <strong>na</strong>čin može da definišei objasni posledice <strong>na</strong>stale odigravanjem elementarnih procesa <strong>na</strong> mikronivou(generacija dislokacija, ojačavanje materijala). Izvrše<strong>na</strong> teorijska a<strong>na</strong>lizamehanike <strong>hladno</strong>g sinterovanja u direktnoj je vezi sa definisanjem dijagrama


10MJoMMETALURGIJA - JOURNAL OF METALLURGYpresovanja i daje mogućnost da se dublje shvate i uzroci delovanja pojedinihmehanizama u određenim oblastima pritiska. Prome<strong>na</strong> mikrotvrdoće H v konsolida,kao karakteristike jačine materijala u uslovima složenog <strong>na</strong>ponskogstanja, pokazuje da pri povišenju pritiska presovanja, saglasno ranijim razmatranjima,dolazi do stalnog ojačavanja materijala (tabela 4).Slika 2 - Deformacioni dijagram sinterovanja α- gvožđa (a=89 μm; T=300 K;- - - granica stadijuma 1- stadijum 2; ---- granica stadijum 2- stadijum 3)Figure 2 - Deformatio<strong>na</strong>l diagram of α-iron sintering (a=89 μm; T=300 K;- - - border of phase 1- phase 2; ------ border of phase 2 – phase 3)REZULTATI I DISKUSIJAPri <strong>hladno</strong>m sinterovanju gvožđa primenom pritisaka od 4,5 do 12,5 GPamehanizmi procesa konsolidacije i sinterovanja praha su složeni i zahtevali sukompleks<strong>na</strong> eksperimental<strong>na</strong> istraživanja. Prvi stadijum <strong>hladno</strong>g sinterovanjavezan je za pritiske više od 4,5 GPa do 8 GPa. Njega karakteriše veliko učešćeelastičnih deformacija tokom procesa, što sve dovodi do sporijeg porasta gustine


UTICAJ TEHNOLOŠKIH PARAMETARA NA STRUKTURU I SVOJSTVA ... 11konsolida gvožđa i relativno je slabija deformacija gvožđa. Drugi stadijum<strong>hladno</strong>g sinterovanja vezan je za pritiske više od 8 GPa. Njega karakteriše izrazitijaplastič<strong>na</strong> deformacija zr<strong>na</strong>, bolje zatvaranje pora i manja elastič<strong>na</strong> deformacijazr<strong>na</strong>, što dovodi do bržeg porasta gustine konsolida gvožđa (tabela 2.;slika 3.). Dobijanje neporoznog materijala sa maksimalnom gustinom moguće jepri pritiscima brojčano jed<strong>na</strong>kim teorijskoj jačini materijala. Iz ovoga se izvodizaključak da su granični pritisak i gusti<strong>na</strong> određeni strukturom i fizičkohemijskimsvojstvima praha. Međutim, činjenica je da se neporozan materijalzbog uticaja elastičnih deformacija u praksi ne može dobiti. Osnovni mehanizmikoji se odigravaju pri <strong>hladno</strong>m sinterovanju praha gvožđa, u dva pomenutastadijuma, mogu se pratiti i <strong>na</strong> mikriskopskim snimcima uzoraka. Prome<strong>na</strong>gustine <strong>hladno</strong>sinterovanih uzoraka je direktno proporcio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> promeni pritiskapresovanja. Sa povećanjem pritiska presovanja dolazi do povećanja gustineuzoraka, koja se kretala od 92,62% za P=4,5 GPa do 97,58% teorijske gustinegvožđa za P=12,5 GPa (tabela 2., slika 3).Kao što je eksperimentalnim istraživanjima pokazano pri <strong>hladno</strong>m sinterovanjupraha gvožđa dolazi do generacije dislokacija. Oporavljanje sinterovanogmaterijala sa gledišta nestajanja dislokacija iz materijala pri zagrevanju uzkarakteristično oslobađanje skrivene energije deformacije, u ovom slučaju, utvrđenoje diferencijalno termijskom a<strong>na</strong>lizom (slika 1). Detalj<strong>na</strong> a<strong>na</strong>liza dobijenihtermograma (tabela 3.) pokazuje da se oporavljanje deformisanog materijalaodigrava u dva stadijuma (873-773 K i 1423-1323 K). Pri tome sa povišenjempritiska presovanja proces oporavljanja se odigrava <strong>na</strong> nižim temperaturama,što ukazuje da su dislokacije generisane pod višim pritiscima pokretljivije.Činjenica da se oporavljanje odigrava u dva stadijuma ukazuje da iz materijala<strong>na</strong>jpre izlaze dislokacije koje sadrže nižu skrivenu energiju deformacije,dok tek po dostizanju temperature koja omogućava intenzivnije kretanje strukturnihkonstitue<strong>na</strong>ta materijala mogu izlaziti i delimično umrežene dislokacije.U prvom stadijumu <strong>hladno</strong>g sinterovanja (od 4,5 do 8 GPa) <strong>na</strong>jverovatnijedolazi do intenzivnije generacije dislokacija u granicama zr<strong>na</strong> i mikropukoti<strong>na</strong>.Povećanjem pritiska iz<strong>na</strong>d 8 GPa dolazi do porasta gustine dislokacija, dosmanjenja TEMS, odnosno do smanjenja koercitivne sile (slika 4.). Ovo je usaglasnosti sa rezultatima ispitivanja DTA.Pri pritiscima većim od 10 GPa verovatno može doći do fazne transformacijeu strukturi gvožđa. Prome<strong>na</strong> TEMS odvija se u saglasnosti sa faznimtransformacijama u strukturi, a opadanje Hc vezano je sa smanjenjem defektnostistrukture usled rekristalizacionih procesa.


12MJoMMETALURGIJA - JOURNAL OF METALLURGYSlika 3 - <strong>Uticaj</strong> pritiska presovanja <strong>na</strong> gustinu <strong>hladno</strong>sinterovanog gvožđaFigure 3 - The effect of the presure on the density of cold sintere ironSlika 4 - Zavisnost jačine koercitivnog polja Hc i TEMS od pritiska presovanjapraha gvožđa: 1-izmerene vrednosti Hc; 2- izmerene vrednosti TEMSFigure 4 - The dipendence of the coercive field strength Hc and TEMF onpressing pressure of iron: 1-measured values Hc; 2-measured values TEMF


UTICAJ TEHNOLOŠKIH PARAMETARA NA STRUKTURU I SVOJSTVA ... 13Merenje specifične električne otpornosti <strong>hladno</strong>sinterovanog gvožđa (tabela4.) pokazalo je da sa povišenjem pritiska preosovanja otpornost opada savrednosti 58x10 -3 Ωcm (uzorak G45) do vrednosti 7x10 -3 Ωcm (uzorak G125).A<strong>na</strong>liza zavisnosti specifične električne otpornosti od pritiska presovanjepokazala je da su u potpunoj saglasnosti sa proučavanjem zavisnosti gustinekonsolida od pritiska presovanja. Time je i <strong>na</strong> ovaj <strong>na</strong>čin potvrđeno da se proces<strong>hladno</strong>g sinterovanja, u posmatranom opsegu pritiska presovanja, odvija u dvastadijuma. U prvom stadijumu <strong>hladno</strong>g sinterovanja (pri pritisku presovanja do 8GPa) imamo manju gustinu konsolida, i manje intiman kontakt čestica praha, ikao posledicu toga višu specifičnu električnu otpornost i njeno relevantnosporije opadanje sa porastom pritiska. Povećanjem površine kontakta izmeđučestica praha, odnosno povečanjem gustine konsolida imamo intenzivnijeopadanje specifične električne otpornosti. Ovako po<strong>na</strong>šanje konsolida gvožđanije samo posledica povećanja kontaktne površine između čestica, već igeneracija defekata u materijalu pod uticajem visokih pritisaka. Dokazano jestrukturnom a<strong>na</strong>lizom da pri povišenju pritiska dolazi pre svega, do generacijedislokacija, čijom interakcijom, mogu <strong>na</strong>stati i tačkasti defekti. Sve ovodoprinosi pozitivnom uticaju pritisaka <strong>na</strong> povećanje provodnositi. Ovo dokazujei merenje TEMS konsolida gvožđa, pri čemu je očigledno da se u okviru obastadijuma sinterovanja <strong>na</strong> elektronskom nivou odigravaju složeniji procesi. Onisu svakako <strong>na</strong> nivou finijih defekata od linijskih koji su neposred<strong>na</strong> posledicaplastične deformacije materijala <strong>na</strong>stale tokom delovanja visokih pritisaka.4. ZAKLJUČAKU je radu proučava<strong>na</strong> konsolidacija gvožđa hladnim sinterovanjem sa ciljemda se pro<strong>na</strong>đe funkcio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> veza između tehnologije, sastava i svojstava.Detaljno je izuče<strong>na</strong> zavisnost formiranja mikrostrukture od uslova presovanja i<strong>hladno</strong>g sinterovanja gvožđa u intervalu pritisaka presovanja od 4,5 GPa do 12,5GPa. Utvrđeno je da se proces <strong>hladno</strong>g sinterovanja gvožđa odvija u dvastadijuma (prvi stadijum u intervalu pritisaka 4,5 GPa do 8 GPa i drugi stadijumu intervalu od 8 GPa do 12,5 GPa).Na osnovu a<strong>na</strong>liza svih svojstava konsolida gvožđa može se zaključiti da seu pojedinim stadijumima <strong>hladno</strong>g sinterovanja odvijaju sledeće promene:• sa porastom pritiska presovanja rastu: gusti<strong>na</strong> konsolida, deformisanostzr<strong>na</strong>, usmeravanje zr<strong>na</strong> u pravcu normalnom <strong>na</strong> osu presovanja; smanjuje sehrapavost prelomljenih površi<strong>na</strong> do potpunog nestanka <strong>na</strong> kraju drugogstadijuma <strong>hladno</strong>g sinterovanja;


14MJoMMETALURGIJA - JOURNAL OF METALLURGY• lom uzoraka se odvija u prvom stadijumu po granicama susednih česticapraha, a u drugom i kroz unutrašnjost zr<strong>na</strong>;• sa povećanjem opterećenja dolazi do ojačavanja čestica, a mehanizmiojačavanja su različiti u različitim intervalima pritiska presovanja;mikrotvroća čestica praha raste sa porastom pritiska presovanja• pojačava se intimnost međusobnog kontakta čestica praha, usled čega saporastom pritiksa presovanja dolazi do smanjenja specifične električneotpornosti materijala, dok je prome<strong>na</strong> TEMS i H c različita za pojednevrednosti pritiska što ukazuje <strong>na</strong> složenost procesa <strong>hladno</strong>g sinterovanja.Imajući u vidu da svi defekti u čvrstom telu <strong>na</strong> određen <strong>na</strong>čin utiču <strong>na</strong>njegova mehanička <strong>svojstva</strong>. poseb<strong>na</strong> pažnja posveće<strong>na</strong> je problemu deformaciječestica praha pri presovanju i generaciji defekata. Konstruisan je dijagram<strong>hladno</strong>g sinterovanja gvožđa i utvrđeno je da je odgovorni mehanizamdenzifikacije materijala plastični tok. Pod dejstvom visokog pritiska uspostavljase intimni, fizički kontakt i adhezija između upravo formiranih oksidnih i čistihpovrši<strong>na</strong> čestica. Zbog izuzetnog praktičnog z<strong>na</strong>čaja presovanja i <strong>hladno</strong>gsinterovanja gvožđa detaljno su izučeni ovi procesi <strong>na</strong>ročito sa stanovištautvrđivanja glavnih zavisnosti između tehnoloških <strong>parametara</strong> i svojstavakonsolida. Objašnjene su neke pojave koje karakterišu proces konsolidacijematerijala hladnim sinterovanjem. Utvrđeno je da postoji mogućnost upravljanjasvojstvima konsolidovanog gvožđa promenom veličine primenjenog pritiska.Prema ovim rezultatima utvrđeno je da <strong>hladno</strong> sinterovanje u cilju dobijanjakonsolida željenih svojstava treba izvoditi pri pritiscima većim od 9 GPa.


UTICAJ TEHNOLOŠKIH PARAMETARA NA STRUKTURU I SVOJSTVA ... 15LITERATURA[1] M. J. Rodes, ″Principles of powder technology″, John Wiley and Sons,Chichester, New York (1990) 439.[2] R. M.German, ″Powder Metallurgy Science-Powder fabrocation″, MPIF,Princeton, N.J., USA, (1994), 650.[3] A. Guljaev, T. Moskvi<strong>na</strong>, ″Vlijanie plotnosti <strong>na</strong> mehaničes kie <strong>svojstva</strong>poroškovoj konstrukcionnoj stali″, Gorjačije pressovanie, Novočerkask,NPI, (1989), s. 100-108.[4] G. V. Samsonov, ″Problemi sozdanija neorganičeskih veščestv i materijalovs zadanimi <strong>svojstva</strong>mi″. Serbian Academy of Sciences and Arts,Belgrade, Yugoslavia, (1978)[5] J. F. Phis:″Metal Physics-Defects and their Aggregates in Metals ″,Univestity of Sussex, (1972).[6] K. G. Wertheim, A. Hausman, W. Sander, ″The Electronic Structure ofPoint Defects″, Nort-Holland Publ. Comp., Amsterdam-London, (1973).[7] M. Đuričić, ″<strong>Uticaj</strong> tehnoloških <strong>parametara</strong> <strong>na</strong> <strong>strukturu</strong> i <strong>svojstva</strong> <strong>hladno</strong>sinterovanoggvožđa″, doktorska disertacija, Centar za multidiscipli<strong>na</strong>rnestudije Univerziteta u Beogradu, (1988).[8] E. Gutmans, A. Lantey, ″Cold Sintered - a new consolidation process inprogres in powder metallurgy ″, MPIF, Princeton, Proceedings, p. 654-660,(1984).[9] A. Wider,Met. And Mater. Technolog., 16 (1), (1994), 3.[10] M. Ristić, ″Principi <strong>na</strong>uke o materijalim-Polikristalični materijali″, BIGZBelgrade, 1993.[11] R. Simeunović, A. Maričić, N. Šušić, ″Kinetics of the Thermal Recovery ofMetal Powder″, Science of Sintering, 28 (2000), Belgrade (Spec. Issue).[12] M. Mitkov, D. Božić, Z. Vujović,″Powder Metallurgy″, Institute Vinča -Belgrade, 1998.[13] A. Žornjak, V. Oliker, G. Morgun, G. Volkogon, Poroškovaja metalurgija,5 (1990), s. 6.[14] L. F. Pryadko, A. P. Spak, Yu. A.Kunitsky, M.M.Ristić:″Electron aspect ofstructure formation in transition metal alloys″, Science of Sintering in theXXI Century, (2002), Belgrade, p. 11.


16MJoMMETALURGIJA - JOURNAL OF METALLURGY[15] V. Dimić, D. Blagojević, D. Stefanović, V. Paunović.″A contribution to theprognosis of some microstructure features of sintered ceramic materials″Science of Sintering in the XXI Century, (2002), Belgrade, p. 120.[16] H. P. Klug, L. E. Alecsandar, ″X-ray difraction procedures″, John Weleyand Sons, second edition (1978).[17] M. Đuričić, Z. Aćimović-Pavlović,″Investigation of mathematical relationsbetween technological parameters and properties of cold-sintered iron″,Advanced Science and Technology of sintering, edited by Stojanović andall, Kluwer Academic/Plenum Publishers, New York (1999), p.565-568.[18] E. Y. Gutmans, Powder Metall. Inter., 12 (4), (1988), 178.[19] E. Y. Gutmans, A. Lawlay, in Advanced in Powder Metallurgy, MPIF,New Yersey, (1990), p. I[20] L. F. Prjadko, A. P. Špak, Yu. A. Kunicki, ″Klasterni mehanizam difuzije isinterovanja: Korelacioni efekti atomske i elektronske strukture″, Fundamentalniproblemi <strong>na</strong>uke o sinterovanju, Belgrade School of Sinntering,Proceedings, (2003), p 3.[21] D. Drndarević, M. Đuričić, ″Modelovanje procesa sinterovanja pomoćuneuronskih mreža″, Fundamentalni problemi <strong>na</strong>uke o sinterovanju, BelgradeSchool of Sinntering, Proceedings, (2003), p. 33

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!