J.P. <strong>Vodovod</strong> i kanali<strong>za</strong>cija - <strong>Bar</strong>Program rada <strong>za</strong> <strong>2012.</strong>god.Primljeni radnici na neodređeno vrijeme u 2011. godini:Red.br. Stručna sprema Broj radnikaNeodređ. Određ.1. VSS 1 32. SSS 33. KV 2 1UKUPNO 6 4SVEUKUPNO 9Radnici koji su otišli iz Preduzeća u 2011. godini :Red.br. Stručna sprema Broj radnika1. SSS 12. NSS 1UKUPNO 27
J.P. <strong>Vodovod</strong> i kanali<strong>za</strong>cija - <strong>Bar</strong>Program rada <strong>za</strong> <strong>2012.</strong>god.III OPIS POSTOJEĆEG SISTEMA3.1. VODOVODNI SISTEMSloženost barskog vodovodnog sistema je posljedica razuđenosti područja potrošnjekao i poznate disproporcije u potražnji vode tokom godine. Funkcioniše u dvaizražena režima rada – zimski i ljetnji . U toku zimskog režima rada potrebu u vodi uvodovodnom sistemu pokrivaju izvori u priobalnom dijelu barske opštine: Zaljevo,Kajnak, Brca, Sustaš, Vrteljak, Glava od vode - Turčini i Vrelo - Čanj. Izdašnostnabrojanih izvorišta u tom periodu daleko prevazilazi potrebe potrošača uvodovodnom sistemu.U ljetnjem periodu, zbog drastičnog smanjenja izdašnosti izvorišta u primorskomdijelu opštine, povećanog broja potrošača, samim tim i potreba u vodi, u vodovodnisistem uključuju se dodatne količine iz izvorišta u <strong>za</strong>leđu: Velje oko i Orahovo Polje,a od ove godine i iz Regionalnog vodovoda. Vrijeme aktiviranja ovih izvorišta <strong>za</strong>visiod više faktora (hidroloških uslova tokom godine, termina početka turističke sezone) iono, uglavnom, traje od druge polovine juna pa do oktobra, ili novembra mjeseca, štoopet <strong>za</strong>visi od izdašnosti izvorišta u priobalnom dijelu.Potreba <strong>za</strong> dodatnim količinama vode sa ovih izvorišta <strong>za</strong>visi od <strong>za</strong>htjeva potrošnje ismanjenja izdanošti priobalnih izvorišta, i kreće se od 50 l/s, u početnom periodu do190 l/s, koliki je i maksimalni kapacitet podsistema Crmničko polje-<strong>Bar</strong>. U ovomperiodu (ljetnja sezona), prosječni bilans vode sa priobalnih izvorišta iznosi oko 180l/s, te je ukupno raspoloživa količina vode u vodovodnom sistemu oko 370 l/s.Poseban segment vodovodnog sistema <strong>Bar</strong>a čini vodovod Virpa<strong>za</strong>ra kapaciteta 15 l/s.S obzirom na izražene potrebe u vodi tokom ljeta, limitiranu količinu vode, stanjepostrojenja i distributivne mreže, najveći problemi u vodosnabdijevanju izraženi suupravo u tom periodu. Stepen izraženosti problema i sigurnosti u vodosnabdijevanju udirektnoj su <strong>za</strong>visnosti od kapaciteta izvorišta, sigurnosti <strong>za</strong>hvata vode na njima,stanja ispravnosti magistralnih i tranzitnih cjevovoda i objekata na njima, a posebnood razvoja i stanja distributivne mreže.Ukupni vodovodni sistem čine: 9 izvorišta sa 19 vodo<strong>za</strong>hvatnih objekata na njima; 17crpnih stanica na izvorištima ukupno instalisane snage 931 kW; 13 prepumpnihstanica <strong>za</strong> visočije zone vodosnabdijevanja ukupno instalisane snage 387 kW; 12distributivnih rezervoara ukupne <strong>za</strong>premine 5223 m³; distributivna mreža profila 50do 500 mm dužine oko 464 km; potrošača u individualnoj potrošnji je 18771, uprivredi 1919, što ukupno čini 20690 potrošača.Osnovni problemi sistema ogledaju se u: <strong>za</strong>starjelosti distributivne mreže, kao i unjenom neadekvatnom razvoju i formiranju po visinskim zonama, nedostatkurezervoarskog prostora, gubicima u sistemu (tehničkim i administrativnim),djelimičnoj <strong>za</strong>starjelosti opreme,i sl.8