11.07.2015 Views

Studijski program psihologija - Odsjek za psihologiju - Sveučilište u ...

Studijski program psihologija - Odsjek za psihologiju - Sveučilište u ...

Studijski program psihologija - Odsjek za psihologiju - Sveučilište u ...

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

1988. <strong>za</strong>poslio se na <strong>Odsjek</strong>u <strong>za</strong> <strong>psihologiju</strong> na mjestu laboranta u psihologijskomlaboratoriju, gdje stječe znatna iskustva u korištenju i pripremi psihodijagnostičkoginstrumentarija, kao i provoñenju znanstvenog i eksperimentalnog rada.Diplomirao je s odličnim uspjehom na studiju psihologije <strong>Odsjek</strong>a <strong>za</strong> <strong>psihologiju</strong>Filozofskog fakulteta u Zagrebu 1990. godine s temom "Ispitivanje funkcionalnih asimetrijamozgovnih hemisfera pri percepciji numeričkih podražaja".1990. upisao je postdiplomski studij na <strong>Odsjek</strong>u <strong>za</strong> <strong>psihologiju</strong>, na kojemu je 1994.obranio magistarsku radnju pod naslovom "Psihosocijalna adaptacija prognanika i posljediceboravka u progonstvu", te stekao akademski stupanj magistra znanosti. Od 1992. <strong>za</strong>poslen je kaoasistent pri Katedri <strong>za</strong> psihometriju <strong>Odsjek</strong>a <strong>za</strong> <strong>psihologiju</strong>.1995. i<strong>za</strong>bran je u zvanje asistenta na Katedri <strong>za</strong> psihometriju. Doktorsku disertaciju podnazivom "Usporedba psihometrijskih karakteristika kompozitnih testova konstruiranih ukontekstu klasične teorije i teorije odgovora na <strong>za</strong>datke" obranio je na <strong>Odsjek</strong>u <strong>za</strong> <strong>psihologiju</strong> uZagrebu 2000. godine. 2001. godine i<strong>za</strong>bran je u zvanje višeg asistenta <strong>za</strong> znanstveno područjedruštvenih znanosti, polje <strong>psihologija</strong>.Koordinator je i jedan od osnivača Centra <strong>za</strong> psihodijagnostičke instrumente.Objavljeni radovi u posljednjih pet godinaLjubotina, D., Galić, J. (2002). Obiteljski odnosi i konzumacija droga na populacijiadolescenata grada Zagreba. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, sve<strong>za</strong>k 9, 207-232.Ljubotina, D., Muslić, Lj. (2003). Convergent validity of four instruments for measuringposttraumatic stress disorder. Review of Psychology, vol 10, 1, 11-21.Ljubotina, D., Galić, J., Jukić, V. (2004). Prevalence and Risk Factors of Substance Use inUrban Adolescents: a Questionnaire Study. Croatian Medical Journal, 45, 1. 16-32.Fulgosi, A., Bratko, D., Ljubotina, D., Fulgosi-Masnjak, R. (2003). An InformationalAnalysis of Reaction Times to Different Intensities of Light. Studia Psychologica, 45, 2003,4. pp. 285-294Arcel T.,L., Popovic S., Kucukalic A., Bravo - Mehmedbasic A., Ljubotina D., Pusina J.,Šaraba L.(2003). The Social and Psychological Impact of Traumatic Events and Torture in aBosnian Civilian Population. In: Arcel T.L., Popovic S., Kucukalic A., Bravo - MehmedbasicA. (Eds) Treatment of Torture and Trauma Survivors in a Post - war Society, Association forRehabilitation of Torture Victims - Centre for Torture Victims, Sarajevo.Arcel T.,L., Popovic S., Kucukalic A., Bravo - Mehmedbasic A., Ljubotina D., Pusina J.,195

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!