Studijski program psihologija - Odsjek za psihologiju - Sveučilište u ...

PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI STUDIJSKIPROGRAM IZ PSIHOLOGIJEU Zagrebu, 15. siječnja 2005.Odsjek za psihologijuFilozofskog fakultetaSveučilišta u Zagrebu1

1. UVODa) Razlozi za pokretanje studijaVažnost psihološke djelatnosti i razlozi za organiziranje studija psihologije jasno suistaknuti u Zakonu o psihološkoj djelatnosti:«Opći cilj psihološke djelatnosti je unapreñivanje kvalitete života pojedinaca, skupina iljudske zajednice»«Psihološka djelatnost uključena je u sva područja ljudskog života, a posebice u ona koja seodnose na rad i organizaciju rada, zapošljavanje i profesionalnu orijentaciju, komunikaciju itržište, odgoj i obrazovanje, istraživanje, zdravstvo, šport, socijalnu skrb, promet, pravosuñe,vojsku i policiju.» (Članak 3.).«Psihološkom djelatnošću kao zanimanjem mogu se baviti samo psiholozi» (Članak 5.)Psiholog je osoba koja je završila obrazovanje (akademsko) namijenjeno izobrazbi psihologa.(Članak 6.).U suvremenom društvu psiholog je stručnjak za kojim postoji potreba u svimdjelatnostima, a osobito u predškolskom i školskom sustavu, u zdravstvu, socijalnoj skrbi, pripružanju psihološke pomoći svim ratnim stradalnicima, u vojsci, gospodarstvu.U cijeloj su Europi studiji kojima se osposobljavaju psiholozi slično strukturirani itemelje se na najnovijim spoznajama temeljnih i primijenjenih psihologijskih istraživanja i,dakako, zahvaljujući upravo stalnim istraživačkim naporima psihologa (kao i drugihstručnjaka iz područja neuroznanosti te društvenih znanosti) neprestano se obnavljaju. Tistudiji najčešće traju pet akademskih godina, a postoji, takoñer, potreba za kontinuiranimusavršavanjem i usmjeravanjem u posebna psihologijska područja nakon diplomiranja(različiti oblici poslijediplomskih studija i cjeloživotnog obrazovanja).EFPA (Zajednica europskih društava psihologa) je izradila okvir obrazovanjapsihologa koji će biti osnovica za europsku diplomu psihologa. Taj okvir napravljen jesukladno Bolonjskoj deklaraciji i predviña petogodišnji studij po načelu 3+2, s tim dapreddiplomski studij ne osposobljava studente za zanimanje psihologa ni u kojem obliku.Program studija psihologije na Filozofskom fakultetu izrañen je sukladno okvirima koje jeizradila EFPA (nalazi se u prilogu).2

) Dosadašnja iskustva predlagača u provoñenju ekvivalentnih ili sličnih programaOdsjek za psihologiju razvio se iz Laboratorija za psihologiju, koji je Ramiro Bujasosnovao 1920. godine pri Institutu za fiziologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Dvije godine kasnije osnovana je Katedra za psihologiju, koja je 1929. postala Odsjek zapsihologiju. Drugim riječima, studij psihologije izvodi se na Sveučilištu u Zagrebu već 76godina te je najstariji studij psihologije u državi. Dosadašnjim programima obrazovan je velikbroj psihologa koji uspješno rade u različitim djelatnostima, pri čemu se programikontinuirano unapreñuju, osuvremenjuju i poboljšavaju.c) Mogući partneri izvan visokoškolskog sustavaPsiholozi rade u najrazličitijim djelatnostima i već je razvijena suradnja Odsjeka zapsihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu s brojnim institucijama i gospodarstvenimsubjektima. Za obrazovanje psihologa zainteresiran je javni sektor (obrazovanje, znanost,zdravstvo, socijalna skrb, vojne institucije, itd.) te gospodarstveni subjekti, posebno odjeliupravljanja ljudskim potencijalima, marketing, i sl. Kako se dio nastave održava u navedeniminstitucijama, naši studenti tamo provode praksu, te se po završetku studija u njimazapošljavaju, očekujemo i daljnju uspješnu suradnju i podršku. Nastavnici i studenti Odsjekaza psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu takoñer uspješno surañuju s nevladinimorganizacijama, meñunarodnim udrugama i lokalnim zajednicama kroz brojne zajedničkeprojekte te nesumnjivo postoji i njihov interes za daljnji razvoj našeg studija psihologije.d) Otvorenost studija prema pokretljivosti studenataU skladu s temeljnim načelima Bolonjske deklaracije, Odsjek za psihologijuzainteresiran je za postizanje maksimalne otvorenosti studija i pokretljivosti studenata kakounutar Republike Hrvatske tako i u europskim okvirima. Jedan od načina da se to postignejest upravo naše nastojanje da se organizacija studija u potpunosti uskladi s preporukamaEuropskog okvira za obrazovanje psihologa (EuroPsyT).3

2. OPĆI DIO2.1. Naziv studija: Psihologija2.2. Nositelj studija: Filozofski fakultet Sveučilišta u ZagrebuIzvoñač studija: Odsjek za psihologiju2.3. Trajanje studija:preddiplomski studij – 6 semestaradiplomski studij – 4 semestra2.4. Uvjeti upisa na studij: završena četverogodišnja srednja škola i položen razredbeni ispit2.5. Preddiplomski studij:Završetkom studija student/ica stječu analitičke i socijalne vještine koje ihosposobljavaju za nastavak studiranja psihologije (i drugih sličnih studija), a koje su ujednoprimjenljive u kasnijem zapošljavanju gdje će se moći: (a) primijeniti znanja iz metodologijeznanstvenih istraživanja pri rješavanju većine postavljenih problema; (b) koristiti temeljnevještine u radu s računalima; (c) koristiti strani jezik u stručnoj komunikaciji; (d) kritičkiinterpretirati znanstvenu i stručnu literaturu; (e) primijeniti statističko rezoniranje u pripremi iprovedbi empirijskih istraživanja i praktičnom radu; (f) razumjeti temeljne spoznaje upsihologiji kao fundamentalnoj i primijenjenoj znanosti; (g) primijeniti vještine samostalnogučenja; (h) samostalno planirati i organizirati radne zadaće u različitim područjima djelatnostikao što je, primjerice, državna uprava, gospodarstvo, novinarstvo, socijalna skrb itd. Ovajprogram ne pruža nužne kompetencije za obavljanje psihološke prakse bilo koje vrste.Ako student/ica odluči nastaviti studij na diplomskoj razini, može pratiti studijske programe upodručju društvenih znanosti i obrazovanja na ustanovi-predlagaču ili drugim ustanovama uRH (sociologija, antropologija, pedagogija, filozofija, informacijske znanosti, odnosnosocijalni rad, edukacijsko-rehabilitacijske znanosti, predškolski odgoj, razredna nastava,ekonomija, novinarstvo i dr.).2.6. Diplomski studij:Temeljni cilj diplomskog studija psihologije jest stjecanje istraživačkih i stručnihkompetencija u psihologiji: (a) metodološkom edukacijom osposobljava se studente/ice zasamostalno koncipiranje i provoñenje psihologijskih istraživanja; planiranje, provoñenje ievaluaciju projekata i programa; (b) stjecanje znanja iz odreñenog područja primijenjenepsihologije (primjerice, iz industrijske ili školske ili kliničke psihologije) te stručnih znanja ivještina potrebnih za rad u praksi; (c) djelotvorno rješavanje stručnih problema na temelju4

profesionalnih znanja i vještina te kritičkog i kreativnog mišljenja; (d) sposobnostprofesionalnog komuniciranja s klijentima kao i s članovima interdisplinarnih timova; (e)pripremljenost za nastavak znanstvenog i stručnog usavršavanja; (f) osposobljenost zaobavljanje profesionalnih zadaća i rješavanje stručnih problema na nužnoj etičkoj razini.Psiholozi se, kao stručni suradnici, zapošljavaju u svim djelatnostima suvremenogdruštva: predškolske institucije, osnovna škola, srednja škola, visokoškolsko obrazovanje,socijalna skrb, zapošljavanje, zdravstvo, gospodarstvo, policija, vojska, trgovina (marketing),državne i upravne institucije (kao što su gospodarstvene i slične komore, državni zavodi zasocijalnu skrb itd.).Za praćenje ovog programa nužan je završen program kojim se stječe nazivbaccalaurea/baccalaureus društvenih znanosti, smjer psihologija.2.8. Stručni ili akademski naziv koji se stječe završetkom studija:Završetkom preddiplomskog studija stječe se naziv baccalaurea/baccalaureus društvenihznanosti, smjer psihologija, a završetkom diplomskog studija magistar/magistra psihologije.3. OPIS PROGRAMA3.1. Popisi obveznih i izbornih predmeta preddiplomskog i diplomskog studija, s brojemsati i aktivne nastave i brojem ECTS bodova, prikazani su u tablicama.5

Plan preddiplomskog studijaPREDDIPLOMSKI STUDIJ1. god. 2. god. 3. god.1. 2. 3. 4. 5. 6.Psihologija kao znanost i struka 1 (1)Uvod u metodologijueksperimentalne psihologije2 (3)Neeksperimentalna psihologijskametodologijaStatistika u psihologiji I 4 (6)Statistika u psihologiji II 4 (5)Biološka psihologija I 5 (6)Biološka psihologija II 4 (5)Percepcija i pamćenje 4 (5)Učenje, mišljenje i inteligencija 4 (5)Emocije i motivacija 5 (6)Psihologija ličnosti 5 (6)Psihologijski praktikum I 5 (7)Psihologijski praktikum II 5 (7)Uvod u teoriju testova 4 (6)Kvantitativna interpretacija testovaUvod u razvojnu psihologiju 4 (5)Psihologija djetinjstva iadolescencijePsihologija odrasle dobi i starenja4 (5)Socijalna percepcija i stavovi 4 (6)Interpersonalni i unutargrupniodnosi4(6)Uvod u psihopatologiju2(4)Uvod u kliničku psihologiju 2 (3)Uvod u predškolsku i školskupsihologiju2 (3)Uvod u psihologiju rada 3 (3)Povijest psihologije i psihologijskisustavi2(3)Strani jezik 2 (2) 2 (2)Obavezni predmeti 18 19 14 17 15 11Izborni predmeti 6 5 10 7 9 13Ukupno sati (ECTS bodova)24(30)24(30)24(30)24(30)4(7)3(5)24(30)4(6)24(30)6

Plan diplomskog studijaIV. godina V. godinaPREDMET 7.semestar8.semestar9.semestar10.semestarOdabir i razvoj osoblja 5 (7)Motivacija i radno ponašanje 4 (6)Klinička procjena psihičkih poremećaja 6 (7)Psihoterapijski pravci 2 (4)Psihologija obrazovanja: učenje i poučavanje 4 (5)Psihologija obrazovanja: motivacijsko-socijalni4 (6)procesiProcjenjivanje ličnosti 3 (4)Psihologijski praktikum III 5 (7)Psihometrija 4 (5)Etika istraživačke i stručne djelatnosti psihologa 2 (2)Socijalni identitet i meñugrupni odnosi 4 (6)Izborni kolegiji 5 8 16 *Sudjelovanje u istraživanjima 50 sati do diplome (2)*Praksa 5 (6)Diplomski rad 19 (24)Ukupno sati (ECTS bodova) 24 (30) 24 (30) 24 (30) 24 (30)u tablici je naveden broj sati tjedne nastave, dok se broj ECTS bodova nalazi u zagradama7

Popis izbornih predmeta u preddiplomskom i diplomskom studijuPREDDIPLOMSKI STUDIJPredmetBroj sati (ECTS)Analiza podataka u psihologiji 2 (2)Evaluacija tretmana 3 (3)Evolucijska psihologija 4 (4)Komunikacijski praktikum 4 (4)Mjerne tehnike u psihologiji 2 (2)Osnove biologije 2 (2)Osnove traumatske psihologije 3 (3)Psihofiziologija spavanja 2 (2)Psihologija boli 2 (2)Psihologija osoba s posebnim potrebama 3 (3)Psihologija sporta 2 (2)Statistička obrada podataka pomoću računala 4 (4)DIPLOMSKI STUDIJAktualni problemi psihologije rada 4 (4)Dječja klinička psihologija 4 (4)Ekološka psihologija 4 (4)Ekološka razvojna psihologija 3 (3)Ergonomijska psihologija 6 (6)Forenzična psihologija 4 (4)Genetika ponašanja 4 (4)Grupni rad 4 (4)Klinička neuropsihologija 4 (4)Komparativna psihologija i etologija 3 (3)Linearno strukturalno modeliranje 4 (4)Multivarijatne metode: dimenzionalni modeli 4 (4)Multivarijatne metode: prediktivni i klasifikacijski modeli 4 (4)Odnos stavova i ponašanja 4 (4)Organizacijska psihologija 5 (5)8

Osnove psihološkog savjetovanja 4 (4)Primijenjena razvojna psihologija 3 (3)Primijenjena socijalna psihologija 3 (3)Primjena računala u psihologiji 2 (2)Psihologija roda i spola 2 (2)Psihički poremećaji – etiologija i dijagnostika 4 (4)Psihički poremećaji – tretmani i intervencije 4 (4)Psihodijagnostičke metode 4 (4)Psiholog u skrbi za starije ljude 2 (2)Psihologija obrazovanja nadarenih učenika 4 (4)Psihologija obrazovanja učenika s teškoćama u školi 4 (4)Psihologija partnerskih odnosa 3 (3)Psihologija persuazije i propagande 2 (2)Psihologija potrošačkog ponašanja 3 (3)Psihologija pregovaranja 2 (2)Psihologija religioznosti 2 (2)Psihologija rješavanja sukoba 3 (3)Psihologija roditeljstva 4 (4)Psihološka procjena djece 4 (4)Psihološko savjetovanje u kriznim situacijama 3 (3)Psihoneuroendokrinologija i psihoneuroimunologija 3 (3)Samopoimanje i samopredstavljanje 2 (2)Složeni nacrti istraživanja 2 (2)Socijalna kognicija 4 (4)Socijalne vještine u interpersonalnim odnosima 2 (2)Teorija i praksa profesionalne orijentacije 3 (3)Teorije ličnosti 3 (3)Vojna psihologija 2 (2)Zdravstvena psihologija 4 (4)Psihologijska ljetna škola (5)9

Popis predmeta obveznih za studente koji dodatno biraju i nastavničko usmjerenje nadiplomskom studijuPredmetBroj sati (ECTS)Metodika nastave psihologije 2 (8)Metodički praktikum 4 (12)Praksa (10)3.2. Opis predmeta3.2.1.PREDDIPLOMSKI STUDIJ - OBAVEZNI PREDMETIPSIHOLOGIJA KAO ZNANOST I STRUKAOkvirni sadržaj predmetaPsihologija kao znanost i kao struka. Metode psihologije. Biološki temelji psihologije. Osjeti ipercepcija. Svijest i stanja svijesti. Učenje i pamćenje. Inteligencija. Mišljenje i govor.Motivacija i emocije. Razvojna psihologija. Ličnost. Psihički poremećaji i terapija. Stres izdravlje. Socijalna psihologija: odnos pojedinca i socijalne okoline. Primjena psihologije urazličitim područjima života.U sadržaju kolegija navedeno je 15 velikih tema koje studentima treba predstaviti vodećiračuna o tri aspekta: 1. prikazati istraživanja u području, odnosno odgovoriti na pitanje čimese područje bavi (fundamentalni aspekt), 2. informirati o primjeni istraživanja u raznolikimpraktičnim aspektima, odnosno odgovoriti na pitanje kako se i u kojoj mjeri rezultatiistraživanja pretaču u praksu (primijenjeni aspekt ili aspekt struke), te 3. informirati ozastupljenosti «područja» tijekom studija (npr. organizacija matične katedre, pokrivenost ukolegijima i slično).10

CiljKolegij ima cilj upoznati studente s temeljnim obilježjima psihologije kao prirodne idruštvene znanstvene discipline, pri čemu je naglasak na pregledu i informaciji, a ne naprikazivanju područja «u dubinu». Svrha kolegija je i detaljnije informirati studente o studiju ipsihologiji kao struci, te im dati opći uvid u neka temeljna područja i znanja iz psihologije, štoće im omogućiti lakše snalaženje u studiju.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanjaNastava će se odvijati kao niz koncentriranih predavanja.Provjera znanja će se organizirati kao pismeni kolokvij, koji će biti uvjet za dobivanje potpisa.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaPetz, B. (2001). Uvod u psihologiju. Jastrebarsko: Naklada Slap.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaRathus, A. S. ( 2000). Temelji psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap .Morris, G.C. & Maisto, A.A. (2001). Understanding Psychology. Upper Saddle River:Prentice Hall.Bodovna vrijednost predmeta1 ECTS.Način polaganja ispitaIspita nema, kolegij se kolokvira.Preduvjeti upisaNema.11

UVOD U METODOLOGIJU EKSPERIMENTALNE PSIHOLOGIJEOkvirni sadržaj predmetaOpće metode psihologije: metoda opažanja (ekstrospekcija) i metoda samoopažanja(introspekcija). Klasični prirodoznanstveni eksperiment. Psihologijski eksperiment. Uzročnoposljedičniodnosi. Nezavisna varijabla. Zavisna varijabla. Općenito o mjerenju u psihologiji.Relevantni čimbenici u psihologijskom eksperimentu i njihovo moguće djelovanje na zavisnuvarijablu mimo nezavisne varijable. Uloga ispitanika i uloga eksperimentatora ueksperimentu. Eksperimentalna i kontrolna skupina; kontrolni eksperiment na istimispitanicima. Faktorijalni i funkcionalni eksperimenti; eksperimenti s više od jedne nezavisnevarijable. Valjanost zaključivanja o odnosima nezavisne i zavisne varijable i mogućnostigeneralizacije rezultata eksperimenta.CiljTemeljna znanja o eksperimentu općenito te o eksperimentu u psihologiji. Razumijevanjepodataka dobivenih eksperimentom. Općenito razumijevanje načina dobivanja psihologijskihpodataka.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanjaNastava se provodi samo u obliku predavanja. Primjena stečenih znanja predviñena je uPsihologijskim praktikumima. Neposredno, znanje se provjerava ispitom.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaBujas, Z. (1981). Uvod u metode eksperimentalne psihologije. Zagreb: Školska knjiga.Rathus, S.A. (2000). Temelji psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap.Kolesarić, V. (1996). Metodologija psihologijskih istraživanja. Zagreb: Odsjek za psihologijuFilozofskog fakulteta (interno izdanje).Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaBreakwell, S.H., Hammond, S. & Fife-Schaw, C. (2003). Research Methods in Psychology.London: SAGE Publications.Bodovna vrijednost predmeta3 ECTS.12

Način polaganja ispitaIspit se polaže usmeno.Preduvjeti upisaNema.NEEKSPERIMENTALNA PSIHOLOGIJSKA METODOLOGIJAOkvirni sadržaj predmetaNačini spoznavanja i paradigma procesa istraživanja. Višestruke operacionalizacije. Vrsteistraživačkih pristupa. Izvori ugrožavanja unutarnje valjanosti u neeksperimentalnimpristupima. Postupci smanjivanja nevaljanosti. Ugrožavanje vanjske valjanosti. Nacrti koji neomogućuju i koji omogućuju uzročno-posljedično zaključivanje. Kvazieksperimentalnipristup. Vremenske serije. Simulacijska istraživanja i analogni eksperimenti. Korelacijskipristup i zaključivanje. Izvori ugrožavanja valjanosti u korelativnim nacrtima. Kauzalnokomparativninacrt. Ugrožavanje valjanosti u kauzalno-komparativnim istraživanjima.Anketni pristup. Načini prikupljanja anketnih podataka. Problem uskraćivanja odgovora imanjkavih podataka. Kontrola prikupljanja podataka pri anketiranju. Probabilističkouzorkovanje.Kvalitativni istraživački pristup. Osobine kvalitativnih istraživanja i usporedbe skvantitativnim pristupom. Koraci u kvalitativnom istraživanju. Vrste kvalitativnihistraživanja. Sistematsko opažanje. Stupanj uključivanja opažača u procese koje opaža.Intervju. Vrste intervjua. Postavljanje pitanja u intervjuu i vodič za intervjuiranje. Ponašanjeintervjuera. Fokusirane grupe. Sekundarna dokumentacija. Analiza sadržaja. Studij slučaja.Etnografsko istraživanje. Struktura etnografskog izvještaja. Uzorci u kvalitativnimistraživanjima. Postupci za povećavanje valjanosti i pouzdanosti u kvalitativnimistraživanjima.13

CiljStudenti će upoznati metode istraživanja u psihologiji, a koje nisu eksperimentalne. Moći ćeanalizirati i usporediti različite istraživačke nacrte. Naučit će prepoznati moguće izvoreugrožavanja unutarnje i vanjske valjanosti u istraživanju i primijeniti odgovarajuće postupkekako bi ih izbjegli. Studenti će ovladat glavnim tehnikama prikupljanja i analize kvalitativnihpodataka. Moći će izabrati odgovarajuću kvalitativnu tehniku u istraživanjima.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja4 sata predavanja tjedno tijekom jednog semestra.Pismena provjera znanja provodi se nakon odslušanog predmeta.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaCook, T.D. i Campbell (1979.) Quasi-experimentation. Boston: Houghton Mifflin.Henry, G.T. (1990.) Practical sampling. London: Sage.Strauss, A. i Corbin, J. (1991.) Basics of qualitative research. London: Sage.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaGoodwin, C.J. (2005.) Research in psychology. New York: Wiley.Crano, D. W. i Brewer, M.B. (1986.) Principles and methods of social research. Boston:Allyn and Bacon.Jason, A.L., Keys, C.B., Suarez-Balcazar, Y., Taylor, R.R. i Davis, M.I. (2004.) Participatorycommunity research. Washington, D.C.: APAAjduković, D. (1982.) Omladinska štampa u Hrvatskoj - analiza sadržaja "Poleta". Pitanja,7/9, 1-32.Bodovna vrijednost predmeta6 ECTS.Način polaganja ispitaPismeno.Preduvjeti upisaUvod u metodologiju eksperimentalne psihologije, Statistika u psihologiji I, Statistika upsihologiji II14

STATISTIKA U PSIHOLOGIJI IOkvirni sadržaj predmetaKorištenje statistike u psihologijskim znanstvenim istraživanjima i u praktičnom radu.Usporedba i odnosi tzv. kliničkog i tzv. statističkog pristupa u psihologiji. Struktura rezultatapsihologijskog opažanja i/ili mjerenja i model normalne distribucije. Potreba i smisaotabličnog i grafičkog prikazivanja rezultata. Smisao i značenje središnjih vrijednosti.Aritmetička sredina, centralna vrijednost, dominantna vrijednost. Raspršenje rezultata:standradna devijacija, poluinterkvartilno raspršenje, indeks srednjeg raspršenja, totalni raspon,indeks relativnog raspršenja. Usporedba različitih oblika distribucije rezultata. Aritmetičkasredina, standarna devijacija i broj rezultata u normalnoj distribuciji. Skala z-vrijednosti iskala decila (centila). Upotreba tablica normalne distribucije. Procjena parametara.Provjeravanje razlika meñu aritmetičkim sredinama i proporcijama (t-test). Provjera oblikadistribucije i razlika meñu distribucijama (χ 2 -test).CiljRazumijevanje osnovnih statističkih pojmova i njihovih teorijskih temelja važnih zakorištenje u obradi rezultata dobivenih psihologijskim mjerenjem. Stjecanje vještine primjenestatističkih postupaka u sreñivanju i pripremanju podataka za njihovu psihologijskuinterpretaciju.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanjaUkupno 30 sati predavanja i 30 sati vježbi. Ako bi se nastava održavala u tradicionalnomobliku onda bi to bilo 2+2 tjedno, ali je moguće nastavu izvoditi kondenzirano, recimo, 2(2+2), a možda i 3 (2+2) tjedno. Meñutim, jednokratni nastavni blokovi nikako ne bi smjelibiti veći od 2 školska sata.Znanje se provjerava kolokvijima tijekom izvoñenja nastave te pismenim i usmenim ispitomnakon završetka nastave.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaPetz, B. (2002). Osnovne statističke metode za nematematičare. Jastrebarsko: Naklada Slap.Kolesarić, V. i Petz. B. (2003). Statistički rječnik. Jastrebarsko: Naklada Slap.Popis literature koja se preporučuje kao dopunska15

Aron, A. & Aron, E.N. (2002). Statistics for Psychology. Upper Saddle River: Prentice Hall,Inc.Bodovna vrijednost predmeta6 ECTS.Način polaganja ispitaIspit se polaže pismeno i usmeno.Preduvjeti upisaNema.STATISTIKA U PSIHOLOGIJI IIOkvirni sadržaj predmetaKorelacija; koeficijenti korelacije: r, rho, φ, serijalna korelacija, koeficijent kontingencije,koeficijent zakrivljene korelacije (η). Upotreba koeficijenta korelacije: koeficijentdeterminacije; predviñanje rezultata. Multipla korelacija. Parcijalna korelacija. Jednostavnaanaliza varijance. Uvod u složenu analizu varijance. Veličina učinka i snaga statističkogtesta.. Važniji neparametrijski statistički testovi.CiljRazumijevanje osnovnih statističkih pojmova i njihovih teorijskih temelja važnih zakorištenje u obradi rezultata dobivenih psihologijskim mjerenjem. Stjecanje vještine primjenestatističkih postupaka u sreñivanju i pripremanju podataka za njihovu psihologijskuinterpretaciju.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanjaUkupno 30 sati predavanja i 30 sati vježbi. Ako bi se nastava održavala u tradicionalnomobliku onda bi to bilo 2+2 tjedno, ali je moguće nastavu izvoditi kondenzirano, recimo, 2(2+2), a možda i 3 (2+2) tjedno. Meñutim, jednokratni nastavni blokovi nikako ne bi smjelibiti veći od 2 školska sata.16

Znanje se provjerava kolokvijima tijekom izvoñenja nastave te pismenim i usmenim ispitomnakon završetka nastave.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaPetz, B. (2002). Osnovne statističke metode za nematematičare. Jastrebarsko: Naklada Slap.Kolesarić, V. i Petz. B. (2003). Statistički rječnik. Jastrebarsko: Naklada Slap.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaAron, A. & Aron, E.N. (2002). Statistics for Psychology. Upper Saddle River: Prentice Hall,Inc.Bodovna vrijednost predmeta5 ECTS.Način polaganja ispitaIspit se polaže pismeno i usmeno.Preduvjeti upisaPoložen ispit iz Statistike IBIOLOŠKA PSIHOLOGIJA IOkvirni sadržaj predmetaBiološka psihologija kao dio neuroznanosti. Predmet biološke psihologije. Živčana stanica:graña, funkcija, podjela. Glija stanice: vrste i funkcija. Živčano uzbuñenje: membranskipotencijal, nastanak akcijskog potencijala, ionska osnova akcijskog potencijala, širenje.Sinapsa: pojam i struktura sinapse, kemijski prijenos živčanog impulsa. Neurotransmiteri:podjela, načela djelovanja. Osnovna podjela živčanog sustava: središnji i periferni, somatski iautonomni. Filogenetski i ontogenetski razvoj živčanog sustava. Metode za ispitivanjestrukture i funkcije živčanog sustava. Kralježnička moždina. Moždano deblo. Mali mozak.Veliki mozak. Graña kore velikog mozga. Načela neokortikalne organizacije. Osjetni sustavi:vidni, slušni, okusni, njušni i somatosenzorni. Motorički sustavi: piramidni i ekstrapiramidnisustav. Asocijativna područja moždane kore.17

BIOLOŠKA PSIHOLOGIJA IIOkvirni sadržaj predmetaAutonomni živčani sustav: graña i funkcija simpatikusa i parasimpatikusa. Hipotalamus.Limbički sustav: graña i osnovne funkcije. Endokrini sustav: žlijezde i njihova funkcija teposljedice disfunkcije, interakcija endokrinog i živčanog sustava. Biotičke potrebe: regulacijahranjenja i pijenja, termoregulacija, seksualne potrebe, teorije regulacije, poremećaji.Čuvstva: periferne promjene, središnje strukture uključene u regulaciju čuvstava, teoriječuvstava. Područja pozitivnog i negativnog potkrepljenja. Spavanje, budnost i cirkadijurniritmovi: sporovalno i REM spavanje, teorije spavanja, neuralni mehanizmi cikličkogizmjenjivanja spavanja i budnosti, poremećaji spavanja. Pažnja. Učenje i pamćenje:neurofiziološka osnova senzornog, kratkoročnog i dugoročnog pamćenja, uloga pojedinihdijelova živčanog sustava u učenju i pamćenju, poremećaji pamćenja. Lateralizacija funkcijamoždanih hemisfera: metode ispitivanja lateralizacije i osnovni nalazi. Govor –neurofiziološka osnova razumijevanja i produkcije govora, poremećaji govornogfunkcioniranja.CiljRazumijevanje biološke osnove motivacije, bioloških ritmova, budnosti i spavanja, pažnje,učenja i pamćenja, govora, te poremećaja tih procesa.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno tijekom jednog semestra.Znanje se provjerava seminarskim radovima i kolokvijima tijekom izvoñenja nastave tepismenim ispitom nakon završetka nastave.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaPinel, J.P. (2001). Biološka psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaANATOMSKI ATLAS – živčani sustav.Judaš, M. i Kostović, I. (1997): Temelji neuroznanosti. Zagreb: MD.19

Odabir aktualnih radova iz znanstvenih i stručnih časopisaBodovna vrijednost predmeta5 ECTS.Način polaganja ispitaIspit se polaže pismeno.Preduvjeti upisaBiološka psihologija I.PERCEPCIJA I PAMĆENJEOkvirni sadržaj predmetaPercepcija: Kratka povijest pristupa psihologiji percepcije. Kognitivna psihologija i ljudskaobrada informacija. Definicije percepcije. Razlike izmeñu konstruktivističkih (Gregory) idirektnih teorija percepcije (Gibson). Računalna teorija percepcije (Maar). Razlika osjetpercept.Kapacitet senzornih kanala. Dominantnost vidne percepcije. Adaptacija irekuperacija. Percepcija prema senzornom modalitetu. Percepcija pokreta. Uloga nasljeña iokoline za razvoj percepcije. Percepcija govora i lica. Percepcija i dob. Smetnje percepcije.Meñukulturalna istraživanja percepcije.Pamćenje: Odreñenje pamćenja (podjela pamćenja prema vremenu zadržavanja informacija,vrste dugoročnog pamćenja). Radno pamćenje (kapacitet radnog pamćenja, intermodalitetnaintegracija informacija, kognitivni korelati radnog pamćenja). Kodiranje, pohrana ipronalaženje informacija u pamćenju (dubina obrade i organizacija informacija u pamćenju).Zaboravljanje (krivulja zaboravljanja, teorije zaboravljanja, zaboravljanje vještina). Ulogapamćenja u svakodnevnom životu (dob i pamćenje, rastresenost, mnemotehnike,metamemorija). Smetnje pamćenja (vrste amnezija, fuga, infantilna amnezija). Pamćenje ikontekst (autobiografsko i socijalno pamćenje, svakodnevno i prospektivno pamćenje,vjerodostojnost pamćenja). Aktualna istraživanja pamćenja.Cilj20

UČENJE, MIŠLJENJE I INTELIGENCIJAOkvirni sadržaj predmetaUčenje: Pristupi učenju, definicije i vrste učenja; Učenje uvjetovanjem: klasično iinstrumentalno uvjetovanje; Kognitivne teorije učenja; Socijalne teorije učenja; Novijaistraživanja učenja.Mišljenje: Taksonomija razina mišljenja; Kreativnost; Rješavanje problema; Prosuñivanja idonošenje odluka.Inteligencija: Kratka povijest pristupa psihologiji inteligencije. Definicije inteligencije.Razvoj mentalnih testova. Mjerenje inteligencije: mentalna dob, kvocjent inteligencije.Faktorski modeli i struktura inteligencije. Razvoj i opadanje intelektualnih funkcija. Uloganaslijeña i okoline u razvoju inteligencije. Neurofiziološki korelati inteligencije. Elementarnikognitivni zadaci i klasično mjerena inteligencija. Dinamičko testiranje inteligencije.Socijalna inteligencija. Višestruke inteligencije. Kompjutorizirano mjerenje inteligencije iprilagodljivo testiranje inteligencije. Emocionalna inteligencija. Utjecaj vježbe na rezultate utestovima inteligencije. Eksplicitne i implicitne teorije inteligencije. Inteligencija, kognitivnistilovi i učenje.CiljCilj predloženog kolegija je upoznavanje studenata sa složenijim kognitivnim procesima:učenjem i mišljenjem, te inteligencijom. Studenti će nakon apsolviranja kolegija biti upoznatis različitim oblicima učenja koji postoje i njihovim značajkama, s različitim modelima ipodjelama u području mišljenja. Osim toga, upoznat će se s područjem inteligencije odpovijesti preko različitih teorijskih pristupa do načina mjerenja. Apsolviranjem kolegijastudenti će steći temelj za praćenje nastave ostalih općih kolegija kao i iz niza primijenjenihkolegija na studiju psihologije.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja2 sata predavanja i 2 sata seminara na tjedan. Pismeni ispit.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita22

Rathus, S.A. (2000). Temelji psihologije. (poglavlje 6: Učenje, str. 207-247; poglavlje 8:Mišljenje i govor, str. 295-343; poglavlje 9: Inteligencija, str. 343-377). Jastrebarsko: NakladaSlap.Zarevski, P. (1995). Psihologija učenja i pamćenja. (str. 115–169). Jastrebarsko: NakladaSlap.Zarevski, P. (2001). Struktura i priroda inteligencije. (str. 1–172). Jastrebarsko: Naklada Slap.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaGardner, H., Kornhaber, M.L., Wake, W.K. (1999). Inteligencija – različita gledišta.Jastrebarsko: Naklada Slap.Hulse, S.H., Deese, J., Egeth, H. (1975). The psychology of learning. New York, NY:McGraw-Hill.Hampson, R.J., Morris, P.E. (1996). Understanding Cognition. Oxford: Blackwell.Klein, S.B., Mowrer, R.R. (1989). Contemporary learning theories: Instrumentalconditioning theory and the impact of biological constraints on learning. Hillsdale, NJ:Lawrence Erlbaum.Vizek-Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. (2003). Psihologijaobrazovanja (poglavlje 3: Teorijski pristupi učenju i njihova primjena, str. 141-201): Zagreb:IEP-VERN.Bodovna vrijednost predmeta5ECTS.Način polaganja ispitaPismeni.Preduvjeti upisaPercepcija i pamćenje.23

EMOCIJE I MOTIVACIJAOkvirni sadržaj predmetaEmocije: Emocija u povijesnoj perspektivi. Definicija emocije i srodnih pojmova. Odnosemocije i motivacije. Aspekti emocije. Ekspresija emocija. Biološke osnove emocija. Razvojemocija. Bazične emocije. Funkcija emocija. Procjena i emocije. Atribucija i emocije.Emocije i spoznajni procesi. Socijalni i kulturalni aspekt emocija. Emocije, stres ipsihopatologija. Kriteriji «dobre» teorije emocija. Klasifikacije teorija emocija.Dimenzionalne teorije emocija. Biološke teorije emocija. Kognitivne i socijalne teorijeemocija.Motivacija: Motivacija u povijesnoj perspektivi. Definicija motivacije i temeljnihmotivacijskih pojmova. Biološke osnove motivacije. Fiziološke potrebe. Psihološke potrebe.Intrinzična motivacija i vrste ekstrinzične motivacije. Socijalne potrebe. Ciljevi kao kognicije.Uvjerenje o osobnoj kontroli – samoefikasnost. Ja-pojam i motivacija. Individualne razlike.Nesvjesna motivacija. Motivacija za rastom i razvojem i pozitivna psihologija. Primjenamotivacijske teorije.CiljUpoznavanje s klasičnim i suvremenim teorijama i metodama istraživanjima iz područjapsihologije emocija i motivacije s posebnim naglaskom na razumijevanje bioloških,ponašajnih, kognitivnih i socijalnih aspekata emocija i motivacije kao i ukazivanje na uskupovezanost izmeñu emocija i motivacije.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja3 sata predavanja i 2 sata seminara na tjedan. Pismeni ispit.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaOatlley,K. i Jenkins, J.M. (2003). Razumijevanje emocija. Jastrebarsko: Naklada SlapBeck, R. (2003). Motivacija: teorija i načela. Jastebarsko: Naklada SlapPopis literature koja se preporučuje kao dopunskaReeve,J. (2002). Understanding Motivation and Emotion ( 3th ed.). New York : John Wiley&Sons.24

Bodovna vrijednost predmeta6 ECTS.Način polaganja ispitaPismeni.Preduvjeti upisaBiološka psihologija I i II ; Učenje, mišljenje i inteligencija.PSIHOLOGIJA LIČNOSTIOkvirni sadržaj predmetaUvod u psihologiju ličnosti: Odreñenje ličnosti, Razine analize u psihologiji ličnosti, Veliketeorije i suvremena područja istraživanja. Povijest suvremene psihologije ličnosti. Metodeistraživanja u psihologiji ličnosti. Osobine i tipovi ličnosti, Metode za otkrivanje osobinaličnosti. Taksonomija i struktura osobina ličnosti: Eysenckov, Cattellov i Pet-faktorski model,Kružni modeli ličnosti. Stabilnost i promjene osobina ličnosti. Osobine ličnosti i predviñanjeponašanja. Situacionizam, interakcionizam i osobinska psihologija ličnosti. Socio-kognitivnipristup u psihologiji ličnosti. Evolucijski pristup u psihologiji ličnosti. Genetika ponašanja ipsihologija ličnosti. Fiziološke osnove temeljnih dimenzija ličnosti. Grayeva teorijaosjetljivosti na potkrijepljenje. Cloningerova psiho-biološka teorija. Teorija traženjauzbuñenja. Temperament. Intrapsihička domena u psihologiji ličnosti. Nesvjesni procesi uličnosti. Dinamika procesa u ličnosti. Obrambeni mehanizmi. Pojam o sebi. Ličnost ikognitivni procesi: Ličnost i procesiranje informacija. Ličnost, kognitivni stilovi iinteligencija. Naučena bespomoćnost. Ličnost i emocionalni procesi. Spol, rod i psihologijaličnosti. Kultura i ličnost. Ličnost i prilagodba. Samoaktualizacija i samodeterminacija.Ličnost i psihološka dobrobit. Ličnost i zdravlje.CiljCilj kolegija je omogućiti studentima stjecanje znanja iz psihologije ličnosti. Kolegij neće bitiusmjeren na stare, tzv. "velike" teorije ličnosti, već na suvremene modele i teme koje su25

trenutno dominantne u području. Apsolviranjem kolegija studenti će biti upoznati s osnovnimmetodološkim pristupima u psihologiji ličnosti te različitim suvremenim temama u području,To će ih osposobiti za praćenje literature i razumijevanje logike istraživanja u područjupsihologije ličnosti, te koristiti u njihovoj kasnijoj specijalizaciji u različitim područjimaprimijenjene psihologije.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja3 sata predavanja i 2 sat seminara na tjedan. Pismeni ispit.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaLarsen, R.J. i Buss, D.M.(2005). Psihologija ličnosti: domene znanja o ljudskoj prirodi. McGraw Hill (trenutno u postupku prevoñenja: Naklada Slap).Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaCarver, C.S. and Scheier, M.F.(2004). Perspectives on Personality. Pearson Education.Pervin, L.A. and John, J.P.(1999). Handbook of Personality: Theory and Research. TheGuilford Press.Bodovna vrijednost predmeta6 ECTS.Način polaganja ispitaPismeni.Preduvjeti upisaBiološka psihologija I i II; Učenje, mišljenje i inteligencijaPSIHOLOGIJSKI PRAKTIKUM IOkvirni sadržaj predmetaMetodologija ispitivanja osjeta i percepcije u rasponu od ispitivanja temeljnih procesa prinastanku osjeta pa do složenijih procesa percepcije prostora i vremena. Vježbe: apsolutna idiferencijalna osjetljivost; provjera zakonitosti relativnog doživljavanja u području26

diferencijalne osjetljivosti; primjena teorije detekcije signala u ispitivanju osjetljivosti;utvrñivanje psihofizičkog odnosa; podražajni kontekst i percepcija svjetlina; doživljavanjeboja; percepcija udaljenosti; konstantnost percepcije; lokalizacija izvora zvuka; ispitivanjeprocesa pažnje kao temelja uspješne percepcije; utjecaj očekivanja na točnost percepcije;perceptivna brzina i zatvorenost; ekstrasenzorna percepcija; perceptivne varke; percepcijakretanja; percepcija vremena.CiljCilj je Psihologijskog praktikuma I provoñenjem psihologijskih individualnih i grupniheksperimenata (1) upoznati studente s temeljnim načelima prikupljanja podataka ueksperimentalnim uvjetima, (2) uputiti ih u primjenu općih i posebnih psihologijskih metoda,postupaka i tehnika i (3) uvježbati ih u samostalnoj interpretaciji prikupljenih podataka.Studenti trebaju usvojiti i temeljnu kritičnost u procjeni valjanosti rezultata na temeljuplaniranog i provedenog mjerenja, logiku i vrijednost upotrebe statističkih postupaka priinterpretaciji prikupljenih podataka. Studenti nadalje trebaju usvojiti strukturu i formalni oblikpisanja znanstvenog i stručnog izvješća.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanjaStudenti u unaprijed planiranim pokusima kao sudionici u eksperimentima, samostalnoorganiziraju, obrañuju i interpretiraju dobivene vlastite rezultate. Cjelokupna provedba vježbe– od pripreme eksperimenta i njegove provedbe do obrade rezultata - rezultira pisanimizvještajem koji se ocjenjuje.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaBujas, Z. (1981). Uvod u metode eksperimentalne psihologije. Zagreb: Školska knjiga.Rathus, S.A. (2000). Temelji psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap.Coren, S., Ward, L.M., & Enns. J.T. (2003). Sensation and Perception (5th edition). New York:JohnWiley & Sons, Inc.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaBundy, A.C., Lane, S.J., & Murray, E.A. (2002). Sensory integration. Theory and Practice (2ndedition). Philadelphia: F.A. Davis Company.Gescheider, G.A. (1997). Psychophysics. Method, Theory, and Application (3rd edition).Hillsdale, New Jersey: Lawrence Erlbaum Associates, Publishers.27

Bodovna vrijednost predmeta7 ECTS.Način polaganja ispitaOcjena na ispitu formira se na temelju ocjena tjednih pismenih izvještaja.Preduvjeti upisaPoložen ispit iz predmeta Uvod u metode eksperimentalne psihologijePSIHOLOGIJSKI PRAKTIKUM IIOkvirni sadržaj predmetaEksperimentalni nacrti i tehnike mjerenja u istraživanjima temeljnih zakonitosti stjecanjavještina i pamćenja: Stjecanje psihomotornih vještina. Simboličko učenje. Metode mjerenjaučinka učenja. Smislenost sadržaja i uspješnost pamćenja. Efekt mjesta u seriji. Interferencija.Transfer. Kratkoročno pamćenje. Priroda dugoročnog pamćenja. Usvajanje pojmova.Mnemotehnike. Vrsta senzornih informacija i učenje. Povratna informacija i učinak u učenju.Motivacija i učenje. Asocijacije. Mentalni set. Kognitivne sheme. Modeliranje ponašanjatehnikama klasičnog i instrumentalnog kondicioniranja.CiljPoznavanje metodologije prikupljanja, analize i prezentacije psihologijskih podataka naprimjerima demonstracijskih vježbi iz područja učenja i pamćenja. Nadogradnja teorijskihznanja u području učenja i pamćenja te stjecanje vještina pisanja stručnih i znanstvenihizvještaja.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanjaUkupno 75 sati nastave u formi auditornih i laboratorijskih vježbi. Nastava se odvija u tokuIII. semestra, veličina i broj grupa prilagoñeni su izvedbi pojedinog sadržaja. Studentiprisustvuju uvodnim predavanjima, sudjeluju u tjednim pokusima u ulozi ispitanika ilipomoćnih eksperimentatora te pišu tjedne izvještaje koje ocjenjuju vanjski suradnici.28

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaBujas, Z. (1981). Uvod u metode eksperimentalne psihologije. Zagreb: Školska knjiga.Rathus, S.A. (2001). Temelji psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap.Zarevski, P. (2001). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Naklada Slap.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaSternberg, R.J. (2003). Kognitivna psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.Atkinson, R.L. i dr. (1993). Introduction to Psychology. New York: Harcourt Brace CollegePublishers.Bodovna vrijednost predmeta7 ECTS.Način polaganja ispitaOcjena na ispitu formira se na temelju ocjena tjednih pismenih izvještaja.Preduvjeti upisaUvod u metodologiju eksperimentalne psihologije, Statistika u psihologiji I, Biološkapsihologija I, Percepcija i pamćenje.UVOD U TEORIJU TESTOVAOkvirni sadržaj predmetaOpća teorija psihologijskog mjerenja; Mjerenje i znanstveni pristup upoznavanju stvarnosti;Svojstva podataka dobivenih mjerenjem; Direktno i indirektno mjerenje; Osnovne mjerneskale: definicija i deskripcija, informacijska vrijednost, dopuštene aritmetičke operacije,invarijatne transformacije; Psihološki testovi i psihologija individualnih razlika; Testovi kaomjere konstrukata; Pojava i razvoj psiholoških testova; Kvantitativna teorija testova: osnovnipojmovi i definicije; Klasifikacije testova s obzirom na prirodu zadataka, način primjene,predmet mjerenja, trajanje primjene; Kompozitni testovi; Linearni sumativni model; Pregled idefinicija osnovnih metrijskih karakteristika; Uvod u teoriju pouzdanosti mjerenja (modeli,klasična teorija pouzdanosti, osnovne pretpostavke, posljedice nepouzdanosti mjerenja).29

CiljStudenti će ovladati temeljnim pojmovima, znanjima i načelima opće teorije mjerenja ipsihologijskog testiranja.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja2 sata predavanja praćena s 2 sata vježbi tjedno unutar jednog semestra. Provjera znanjaprovodi se kontinuirano tijekom semestra - kroz praktično rješavanje zadataka u okviruvježbi, pismene zadaće te ispitom nakon odslušanog kolegija.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaKrković, A. (1978). Elementi psihometrije. Zagreb: SN Liber.Jackson, C. (2000). Psihologijsko testiranje. Jastrebarsko: Naklada Slap.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaKrković, A., Momirović, K., Petz, B. (1966). Odabrana poglavlja iz psihometrije ineparametrijske statistike. Zagreb: Društvo psihologa Hrvatske i Republički zavod zazapošljavanje.Bodovna vrijednost predmeta6 ECTS.Način polaganja ispitaPismeno i usmeno.Preduvjeti upisaPoloženi ispiti iz kolegija Statistika u psihologiji I i II.KVANTITATIVNA INTERPRETACIJA TESTOVAOkvirni sadržaj predmetaNačela kvantitativne interpretacije testovnih rezultata; Psihometrijske skale; Normativna ikriterijska interpretacija testovnih rezultata; Mjerenje znanja, sposobnosti i osobina ličnosti;30

Valjanost testovnih rezultata: definicija, kvantifikacija, relacije s drugim psihometrijskimobilježjima; Formalni modeli za opisivanje valjanosti (regresijski i faktorski model); Vrste iizvori validacijskih podataka: sadržaj testa, proces odgovaranja; unutrašnja struktura testa,odnosi s drugim varijablama, konvergentni i diskriminantni podaci; Dijagnoza i predviñanje;Klasifikacijski problem (analiza psiholoških profila); Selekcijski problem (teorija donošenjaodluka).CiljStudenti će upoznati i razumjeti probleme odreñivanja osnovnih metrijskih svojstava rezultatapsihologijskog testiranja; usvojit će principe kvantitativne interpretacije testovnih rezultata.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja2 sata predavanja praćena s 2 sata vježbi tjedno unutar jednog semestra. Provjera znanjaprovodi se kontinuirano tijekom semestra - kroz praktično rješavanje zadataka u okviruvježbi, pismene zadaće te ispitom nakon odslušanog kolegija.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaAnastasi, A. (2003). Psychological testing (7. izdanje). New York: MacMillian.Fulgosi, A. (1984). Faktorska analiza. Zagreb: Školska knjiga.Povjerenstvo za standarde pedagoškog i psihološkog testiranja AEA, APA i NCME (2005).Standardi za pedagoško i psihološko testiranje. Jastrebarsko: Naklada Slap (u tisku).Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaCronbach, J.L. (1990). Essentials of Psychological Testing (5. izdanje). New York: Harperand Row.- časopis Suvremena psihologija. Jasterbarsko: Naklada Slap.Bodovna vrijednost predmeta7 ECTS.Način polaganja ispitaPismeno i usmeno.Preduvjeti upisa31

Položen ispit iz kolegija Uvod u teoriju testova.UVOD U RAZVOJNU PSIHOLOGIJUOkvirni sadržaj predmetaCiljevi i problemi razvojne psihologije. Osnovni pojmovi razvojne psihologije. Povijest ifilozofski korijeni razvojne psihologije. Periodizacija razvoja i temeljne zakonitosti razvoja.Biološki i okolinski čimbenici razvoja te mehanizmi njihove interakcije. Metodologijaistraživanja razvoja (longitudinalni, transverzalni i sekvencijalni istraživački nacrti). Etičkanačela istraživanja u razvojnoj psihologiji. Razvojne teorije (psihodinamske – Freud, Erikson;teorije učenja – Watson, Skinner, Bandura; kognitivne – Piaget, Vigotski, Kohlberg;Bronfenbrennerova teorija ekoloških sustava; etološki pristupi razvoju – Bowlby). Usporedbarazvojnih teorija.CiljRazumijevanje tradicionalnih i suvremenih načela, koncepata, teorija i metoda istraživanjačovjekova tjelesnog, kognitivnog, emocionalnog i socijalnog razvoja.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno tijekom jednog semestra. Tijekom izvoñenjanastave znanje se provjerava putem kolokvija te samostalnih i grupnih pismenih radova. Pozavršetku nastave znanje se provjerava pismenim i usmenim ispitom.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaVasta, R., Haith, M.M. i Miller, S.A. (1998). Dječja psihologija: Moderna znanost (Pogl. 1-4). Jastrebarsko: Naklada Slap.Berk, L. (2005). Psihologija cjeloživotnog razvoja (Pogl. 1-3). Jastrebarsko: Naklada Slap.Fulgosi, A. (1982). Teorije ličnosti (Pogl. 1 i 3). Zagreb: Školska knjiga.Buggle, F. (2002). Razvojna psihologija Jeana Piageta. Jastrebarsko: Naklada Slap.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaLerner, R.M. (2002). Concepts and theories of human development (3rd ed.). Mahwah, NJ:Erlbaum.Crain, W. (1992). Theories of development: Concepts and applications. Prentice-Hall, Inc.32

Čudina, M. (1987). Filogeneza i ontogeneza psihičkog života. U: V. Andrilović i M. Čudina,Osnove opće i razvojne psihologije. Zagreb: Školska knjiga.Bodovna vrijednost predmeta5 ECTS.Način polaganja ispitaIspit se polaže pismeno i usmeno.Preduvjeti upisaNema.PSIHOLOGIJA DJETINJSTVA I ADOLESCENCIJEOkvirni sadržaj predmetaFaze prenatalnog razvoja. Rizični čimbenici prenatalnog razvoja. Prenatalna skrb. Roñenje iperinatalno razdoblje. Tjelesni, motorički, perceptivni, kognitivni, govorni, moralni,emocionalni i socijalni razvoj tijekom dojenačke dobi, ranog djetinjstva, srednjeg djetinjstva iadolescencije. Temelji razvojne psihopatologije.CiljPoznavanje promjena u ponašanju i sposobnostima koje se dogañaju od začeća do odrasledobi, te uzroka i procesa koji se nalaze u podlozi razvojnih promjena. Razumijevanjemultidimenzionalnosti razvoja te normativnih aspekata i individualnih razlika u razvoju.Poznavanje optimalnih uvjeta razvoja tijekom djetinjstva i adolescencije.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja2 sata predavanja te 2 sata seminara i vježbi tjedno tijekom jednog semestra. Tijekomizvoñenja nastave znanje se provjerava putem kolokvija te samostalnih i grupnih pismenihradova. Po završetku nastave znanje se provjerava pismenim i usmenim ispitom.33

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaVasta, R., Haith, M.M. i Miller, S.A. (1998). Dječja psihologija: Moderna znanost (Pogl. 5-16). Jastrebarsko: Naklada Slap.Berk, L. (2005). Psihologija cjeloživotnog razvoja (Pogl. 4-12). Jastrebarsko: Naklada Slap.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaBrajša-Žganec, A. (2003). Dijete i obitelj. Naklada Slap, Jastrebarsko.Čuturić, N. (2000). Psihomotorički razvoj djeteta u prve dvije godine života. Jastrebarsko:Naklada Slap.Duran, M. (1995). Dijete i igra. Jastrebarsko: Naklada Slap.Lacković-Grgin, K. (1999). Samopoimanje mladih. Jastrebarsko: Naklada Slap.Bodovna vrijednost predmeta5 ECTS.Način polaganja ispitaIspit se polaže pismeno i usmeno.Preduvjeti upisaUvod u razvojnu psihologiju.PSIHOLOGIJA ODRASLE DOBI I STARENJAOkvirni sadržaj predmetaPogledi na razvoj i starenje. Baltesova perspektiva cjeloživotnog razvoja. Biopsihosocijalnaperspektiva istraživanja starenja. Vrste dobi i starenja. Periodizacija razvoja u odrasloj dobi.Pokazatelji zrelosti i starosti. Starenje organizma - teorije. Psihološke teorije razvoja uodrasloj dobi. Kognitivni razvoj u odrasloj dobi. Moralni razvoj. Razvojni zadaci u odraslojdobi. Longitudinalne studije razvoja ličnosti u odrasloj dobi. Interpersonalni odnosi u odraslojdobi. Profesionalni život. Fizičko i psihičko zdravlje. Psihoterapija starijih osoba. Socijalnapolitika zbrinjavanja starih ljudi. Umiranje, smrt i žalovanje.34

CiljUpoznavanje s razvojnim promjenama u fizičkom, senzornom, kognitivnom, emocionalnom isocijalnom funkcioniranju u razdoblju rane i srednje odrasle dobi te starosti. Razumijevanjenjihovim odrednica i mehanizama psihološke adaptacije na biološke promjene, različitesocijalne uloge i životne dogañaje. Isticanje kompleksnosti procesa starenja, specifičnostifunkcioniranja odraslih osoba i različitosti u populaciji odraslih.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja2 sata predavanja te 1 sat seminara i vježbi tjedno tijekom jednog semestra. Tijekomizvoñenja nastave znanje se provjerava putem kolokvija te samostalnih i grupnih pismenihradova. Po završetku nastave znanje se provjerava pismenim i usmenim ispitom.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaSchaie, K.W. i Willis, S.L. (2001). Psihologija odrasle dobi i starenja. Jastrebarsko: NakladaSlap.Berk, L. (2005). Psihologija cjeloživotnog razvoja (od 13. do 19. poglavlja). Jastrebarsko:Naklada Slap.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaBirren, J.E. and Schaie, K.W. (eds.) (1996). Handbook of the Psychology of aging (4thedition). San Diego: Academic Press.Hayslip, B. Jr. and Panek, P.E. (1993). Adult Development and Aging (2nd ed.). New York:HarperCollins College Publishers.Kimmel, D.C. (1990). Adulthood and Aging (3rd ed.). New York: John Willey and Sons.Perlmutter M. and Hall E. (1992). Adult Development and Aging (2nd ed.). New York: JohnWilley and sons.Bodovna vrijednost predmeta5 ECTS.Način polaganja ispitaIspit se polaže pismeno i usmeno.35

Preduvjeti za upisPoložen ispit iz kolegija: Uvod u razvojnu psihologiju, Psihologija djetinjstva i adolescencije.SOCIJALNA PERCEPCIJA I STAVOVIOkvirni sadržaj predmetaDefinicija socijalne psihologije, sličnosti i razlike u odnosu na srodne discipline. Razvojsocijalne psihologije i ključna područja istraživanja. Metodologija socijalno psihološkihistraživanja. Pojam o sebi. Izvori samospoznaje. Socijalna komparacija. Svijest o sebi.Samopoštovanje. Samopredstavljanje. Socijalna percepcija. Neverbalno ponašanje. Stvaranjedojmova o drugim ljudima. Implicitne teorije ličnosti. Zaključivanje o uzrocima ponašanja.Stavovi – definicija, način formiranja, struktura i tehnike za njihovo mjerenje. Teorijekonzistencije - teorija ravnoteže, teorija kongruentnosti, teorija kognitivne disonance i teorijaafektivno-kognitivne konzistencije. Persuazija i otpornost prema mijenjanju stavova. Teorijapsihološke reaktivnosti. Uzajamno djelovanje stavova i ponašanja.CiljNakon ovog kolegija studenti će znati odrediti područje socijalne psihologije u odnosu nadruge grane psihologije i ostale društvene znanosti. Uočit će važnost razumijevanjasubjektivnog tumačenja socijalne okoline i njegovog djelovanja na ponašanje. Razumjet ćekako ljudi stvaraju dojmove o drugim ljudima i zašto su ti dojmovi ponekad pogrešni.Studenti će ovladati temeljnim znanjem o stavovima i njihovom mijenjaju, neophodnim zarazumijevanje društvenog ponašanja pojedinaca i grupa.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja2 sata predavanja i 2 sata vježbi i seminara tjedno tijekom jednog semestra.Provjera znanja provodi se tijekom nastave kroz različite individualne i grupne zadatke tepismenim i usmenim ispitom nakon odslušanog predmeta.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaAronson, E., Wilson, T. D. i Akert, R. M. (2002). Social Psychology. Prentice Hall.Hewstone, M. i Stroebe, W. (2002). Uvod u socijalnu psihologiju. Naklada Slap, Jastrebarsko.Pennington, D.C.(1997). Osnove socijalne psihologije. Naklada Slap, Jastrebarsko.36

Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaDeaux, K., Dane, F.C. i Wrightsman, L.S. (1993). Social Psychology in the 90's. Brooks/ColePublishing Company, Pacific Grove, CaliforniaMyers, D.G. (1993). Social Psychology. McGraw Hill, Inc.Radovi iz tekuće znanstvene i stručne periodike.Bodovna vrijednost predmeta6 ECTS.Način polaganja ispitaPismeno i usmeno.Preduvjeti upisaUvod u metodologiju eksperimentalne psihologije, Statistika u psihologiji I, Statistika upsihologiji II, Neeksperimentalna psihologijska metodologija.INTERPERSONALNI I UNUTARGRUPNI ODNOSIOkvirni sadržaj predmetaAgresivno ponašanje, teorijska objašnjenja i socijalni utjecaji. Okolnosti koje povećavajuvjerojatnost agresije. Upravljanje agresivnim ponašanjem. Nasilje u obitelji. Mediji,pornografija i nasilje. Prosocijalno ponašanje i altruizam: glavni teorijski pristupi i modeli.Situacijski prediktori pružanja pomoći. Atraktivnost i socijalna interakcija. Bliski odnosi:prijateljstvo i ljubavne veze. Suradnja i natjecanje. Formiranje grupe i njena struktura.Unutargrupna dinamika. Grupna kohezija i norme. Utjecaj grupe na ponašanje pojedinca.Socijalna facilitacija i inhibicija. Socijalni pritisak i konformizam; grupna zasljepljenost..Grupni uradak i postignuće, socijalno zabušavanje. Odlučivanje u grupama. Poslušnost ipokoravanje. Difuzija odgovornosti. Autoritet i vodstvo.37

CiljStudenti će ovladati temeljnim znanjem o uzrocima i posljedicama procesa koji se odvijajuizmeñu ljudi. Moći će povezati neke od tih procesa s osobnim iskustvom. Razumjet će faktorekoji utječu na ponašanje u grupi i procese koji se odvijaju u grupi.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja2 sata predavanja i 2 sata vježbi i seminara tjedno tijekom jednog semestra.Provjera znanja provodi se tijekom nastave kroz različite individualne i grupne zadatke tepismenim i usmenim ispitom nakon odslušanog predmeta.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaHewstone, M. i Stroebe, W. (2002.) Uvod u socijalnu psihologiju. Jastrebarsko: Naklada Slap.Pennington, D.C. (1997.) Socijalna psihologija. Jastrebarsko: Naklada SlapRadovi iz tekuće znanstvene periodike.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaAjduković, M. i Pavleković, G. (Ur.) (2000). Nasilje nad ženom u obitelji. Zagreb: Društvo zapsihološku pomoć.Aronson, E., Wilson, T.D. i Akert, R.M.(2002). Social Psychology. Prentice Hall.Deaux, K., Dane, F.C. i Wrightsman, L.S. (1993). Social Psychology in the '90s. Brooks/ColePublishing Company, Pacific Grove, CaliforniaFranzoi, S. L. (2000). Social Psychology. McGraw-Hill Higher Education.Myers, D. G. (1999). Social Psychology. McGraw-Hill, Inc.Pećnik, N. (2003). Meñugeneracijski prijenos zlostavljanja djece. Naklada Slap.Bodovna vrijednost predmeta6 ECTS.Način polaganja ispitaPismeno i usmeno.Preduvjeti upisaUvod u metodologiju eksperimentalne psihologije, Statistika u psihologiji I, Statistika upsihologiji II, Neeksperimentalna psihologijska metodologija, Socijalna percepcija i stavovi.38

UVOD U PSIHOPATOLOGIJUOkvirni sadržaj predmetaUvod u psihopatologiju. Definicija i povijest psihopatologije. Odnos s psihijatrijom,psihologijom i drugim strukama. Poremećaji svijesti i psihomotorike. Poremećaji mišljenja.Poremećaji afekta. Poremećaji pamćenja i inteligencije. Poremećaji opažanja. Poremećajinagona i socijalnog funkcioniranja. Poremećaji volje. Poremećaji doživljavanja vlastiteličnosti. Poremećaji pažnje. Glavni psihijatrijski poremećaji.CiljPrepoznavanje odstupanja u psihičkom funkcioniranju i usvajanje nazivljem osnovnihpsihopatoloških fenomena. Upoznavanje s glavnim psihijatrijskim poremećajima i bolestima.Student će dobiti informacije o diferencijalno-dijagnostičkom razlikovanju psihijatrijskihtegoba i poremećaja.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanjaOrganizirat će se u obliku 2 sata predavanja tjedno, koja će se odvijati na psihijatrijskomodjelu. Studentima će biti prezentirani glavni psihijatrijski poremećaji.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaSadock, B.J., Sadock V.A. (2000). Kaplan & Sadock's Comprehensive textbook ofPsychiatry. (Odabrana poglavlja). Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins.Davison, G.C., Neale, J.M. (1999). Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja(Odabrana poglavlja). Jastrebarsko: Naklada Slap.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaMuačević, V. (1995.). Psihijatrija (Poglavlje Psihopatologija). Zagreb: Medicinska naklada.Hotujac, Lj. Psihijatrija. (Poglavlje Psihopatologija) (u tisku).Bodovna vrijednost predmeta4 ECTS.39

Način polaganja ispitaIspit se polaže pismeno i usmeno.Preduvjeti upisaPoložen ispit iz Biološke psihologije II.UVOD U KLINIČKU PSIHOLOGIJUOkvirni sadržaj predmetaDefinicija kliničke psihologije, sličnosti i razlike u odnosu na srodne discipline. Kratkipovijesni uvod u razvoj kliničke psihologije. Modeli normalnog i abnormalnog doživljavanja iponašanja. Kriteriji normalnosti. Postojeće paradigme u kliničkoj psihologiji. Osnovebiološke paradigme. Osnove psihoanalitičke paradigme. Osnove paradigme učenja. Osnovekognitivne paradigme. Posljedice prihvaćanja jedne od paradigmi. Dijateza-stres model.Osnovne metode kliničke procjene. Područja rada kliničkog psihologa. Posebnosti istraživanjau kliničkoj psihologiji.CiljStudenti će upoznati specifičnosti područja kliničke psihologije i osnovna područja radakliničkog psihologa. Razumjet će probleme i kriterije definiranja normalnog i abnormalnogponašanja i doživljavanja. Upoznat će se s osnovnim paradigmama u kliničkoj psihologiji,njihovim slabim i jakim stranama te suvremenim tendencijama ka integraciji. Upoznat će se sosnovnim metodama kliničke procjene.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja2 sata predavanja tjedno tijekom 6. semestra.Provjera znanja provodi se tijekom nastave kroz različite diskusije.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaNietzel , M.T., Bernstein D.A., Milich A (2001.). Uvod u kliničku psihologiju. Jastrebarsko:Naklada Slap.40

Davison GC, Neale JM. (1999.) Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja.Odabrana poglavlja. Jastrebarsko: Naklada Slap.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaBiro, M., Butollo, W. (ur.) (2003.) Klinička psihologija, Novi Sad: Katedra za kliničkupsihologiju, Ludwig Maximilians Universität i Futura publikacije.Bodovna vrijednost predmeta3 ECTSNačin polaganja ispitaNema ispita.Preduvjeti upisaPoložen ispit iz Uvoda u psihopatologiju.UVOD U PREDŠKOLSKU I ŠKOLSKU PSIHOLOGIJUOkvirni sadržaj predmetaTemelji školske psihologije, odnos školske psihologije i psihologije obrazovanja. Ulogapredškolskog i školskog psihologa .Osobine učenika važne u školskom radu (kognitivni,socio-emocionalni i motivacijski faktori). Obrazovanje učenika s posebnim potrebama.Nadareni učenici. Zaštita psihofizičkog zdravlja djece. Unapreñivanje odgojno-obrazovnograda u predškolskim i školskim institucijama. Rad s djecom, odgajateljima i nastavnicima.Rad školskog i predškolskog psihologa s roditeljima.CiljDati osnovnu orijentaciju u području školske psihologije. Studenti će na informativnoj raziniupoznati glavna područja kojima se bavi školska i predškolska psihologija. Spoznaje stečenena kolegiju moći će primijeniti u svakodnevnom životu. Osim osnovnih informacija upodručju studenti će steći temelj za praćenje obveznih i izbornih kolegija iz ovog područjapsihologije u diplomskom studiju.41

Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanjaNastava se provodi kroz predavanja i vježbe u jednom semestru (1+1). Uradak studenta pratise kroz izvedbu vježbi.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaReynolds, C. R., & Gutkin, T. B. (Eds.) (1999). The handbook of school psychology(3rd ed.). New York: Wiley.Kolesarić,V., Krizmanić M, Petz B. (ur.) (1991.). Uvod u psihologiju. Zagreb: Prosvjeta.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaStoll, L., Fink, D. (2000) Mijenjajmo naše škole. Zagreb: Educa.Bodovna vrijednost predmeta3 ECTS.Način polaganja ispitaNema ispita.Preduvjeti upisaUvod u razvojnu psihologiju, Psihologija djetinjstva i adolescencije, Kvantitativnainterpretacija testova.UVOD U PSIHOLOGIJU RADAOkvirni sadržaj predmetaZnačenje rada u životu pojedinca. Čovjekova radna aktivnost: psihološki i fiziološki zahtjevi;energetska potrošnja, mentalno opterećenje, krivulje rada, umor. Individualne razlike i radnauspješnost: uloga sposobnosti, vještina i znanja i motivacije. Prilagodba čovjeka radu:profesionalna orijentacija, selekcija i osposobljavanje. Kadrovska psihologija: psihologijskaosnova upravljanja ljudskim resursima. Prilagodba rada čovjeku: oblikovanje radnih mjesta iuvjeta rada. Ergonomija: interdisciplinski pristup humanizaciji rada. Socijalni kontekst rada:priroda i karakteristike suvremenih organizacija. Organizacijska psihologija: proučavanje42

organizacijske strukture i kulture. Psihologija rada kao profesija: područja djelovanja imogućnosti zaposlenja u Hrvatskoj.CiljUpoznati psiho-fiziološke osnove čovjekove radne aktivnosti, socijalne okvire njenogodvijanja i glavne pristupe povećanju produktivnosti, sigurnosti i zadovoljstva ljudi u radu.Na taj način (1) doprinijeti općoj kompetenciji za primjenu psihologijskih spoznaja urješavanju različitih problema praktičnog života, (2) razviti neke specifične kompetencije kojemogu pomoći i u vlastitoj profesionalnoj prilagodbi te (3) steći osnovu za odabir i praćenjenaprednijih kolegija iz primijenjene psihologije u diplomskom studiju.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja2 sata predavanja i 1 sat vježbi kombiniranih s posjetom organizacijama. Kolokvij.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaPetz, B. (1987). Psihologija rada. Školska knjiga, Zagreb.Šverko, B. (1991). Značenje rada u životu pojedinca: radne vrijednosti, važnost rada ialijenacija. U: V. Kolesarić, M. Krizmanić i B. Petz (ur.), Uvod u psihologiju. Prosvjeta,Zagreb.Odabir relevantnih radova iz stručnih časopisaPopis literature koja se preporučuje kao dopunskaAamodt, M.G. (2004). Applied Industrial/Organizational Psychology (Fourth Edition).Wadsworth/Thompson: Belmont, CA.Warr P. (Ed.) (2002). Psychology at Work (Fifth Edition). Peguin Books.Bodovna vrijednost predmeta3 ECTS.Način polaganja ispitaNema ispita.Preduvjeti upisaNema43

POVIJEST PSIHOLOGIJE I PSIHOLOGIJSKI SUSTAVIOkvirni sadržaj predmetaPovijest psihologije: Uvod o problemima u pristupu povijesti psihologije. Rana grčkafilozofija: od Aristotela do početka suvremene znanosti. Početak suvremene znanosti:Empirizam-racionalizam-romantizam-egzistencijalizam. Fiziologija i rani razvojeksperimentalne psihologije: W. Wundt – utemeljitelj psihologije kao znanosti.Sistemi u psihologiji: strukturalizam, Darwin i teorija evolucije, funkcionalizam, ruskaobjektivna psihologija, klasični biheviorizam, neobiheviorizam, Gestalt psihologija. Mentalnabolest – rani pristupi dijagnozi i tretmanu. Psihoanaliza. Humanistička psihologija.Suvremena psihologija: kognitivna psihologija, umjetna inteligencija i neuroznanost.CiljPregled povijesnog razvoja suvremene psihologije kao znanosti kao i upoznavanje snajvažnijim karakteristikama razvoja i nastajanja psihologijskih sistema (strukturalizam,funkcionalizam, psihoanaliza, biheviorizam, gestaltizam) s posebnim osvrtom na trendove usuvremenoj psihologiji (kognitivna psihologija, neuroznanosti, umjetna inteligencija).Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja1 sata predavanja i 1 sat seminara na tjedanPopis literature potrebne za studij i polaganje ispitaHothersall, D. (2002). Povijest psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaBenjamin, L.T., Jr. (Ed.). (1988). A history of psychology: Original sources andcontemporary research. New York: McGraw-Hill.Bodovna vrijednost predmeta3 ECTS.Način polaganja ispitaPismeni.44

Preduvjeti upisaNema.3.2.2. PREDDIPLOMSKI STUDIJ - IZBORNI PREDMETIANALIZA PODATAKA U PSIHOLOGIJIOkvirni sadržaj predmetaBrojčani sustavi. Boolova algebra. Σ i Π operatori. Grafovi i funkcije. Rješavanje sustavalinearnih jednadžbi. Algebra matrica. Aproksimacije. Derivacije. Kombinatorika.Vjerojatnost.CiljRazumijevanje odabranih matematičkih pojmova u svrhu boljeg razumijevanja gradiva izpredmeta koji se bave analizama podataka u psihologiji.Oblici provoñenje nastave i način provjere znanja1 sat predavanja i 1 sat vježbi tjedno tijekom jednog semestra.Znanje se provjerava kolokvijima tijekom izvoñenja nastave te pismenim i usmenim ispitomnakon završetka nastave.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita1. Demidovič: Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike2. Ivo Pavlić: Statistička teorija i primjenaPopis literature koja se preporučuje kao dopunska45

Svi udžbenici koji sadrže neki od dijelova programa predmeta.Bodovna vrijednost predmeta2 ECTS.Način polaganja ispitaIspit se polaže pismeno i usmeno.EVALUACIJA TRETMANAOkvirni sadržaj predmetaOsnovni pojmovi u evaluaciji tretmana; Vrste psihosocijalnih intervencija i smisao njihoveevaluacije; Teorijski, metodološki i praktični aspekti evaluacije programa; Logikaevaluacijskih postupaka; Glavne vrste evaluacije programa; Modeli evaluacije; Nacrtievaluacijskih istraživanja; Planiranje evaluacijskih postupaka (definiranje ciljeva, kriterija istandarda za ocjenu djelotvornosti programa, izbor nacrta istraživanja, izvori i načiniprikupljanja evaluacijskih podataka, postupci analize podataka); Izvještavanje o rezultatimaevaluacije (elementi i struktura izvještaja, prilagodba korisnicima).CiljOsposobiti polaznike da mogu (a) samostalno ili kao član tima sudjelovati u planiranju ikreiranju nacrta evaluacijskog istraživanja, (b) provesti evaluaciju programa unutar pojedinihdomena, (c) adekvatno opisati i interpretirati prikupljene podatke te prikazati rezultate u formipisanog evaluacijskog izvješća.Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno unutar jednog semestra. Provjera znanja provodi sekontinuirano tijekom semestra - kroz izlaganja seminarskih radova i rasprave tijekom nastavete ispitom nakon odslušanog kolegija.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita46

Kulenović, A. (1996). Evaluacija psihosocijalnih intervencija. U: Pregrad, J. (Ur.) Stres,trauma, oporavak (269-291). Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.Posavac, E. J., & Carey, R. G. (2003). Program Evaluation - Methods and Case Studies. (6 thed.). New Jersey: Prentice Hall.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaRossi, P. H., & Freeman, H. F. (2003). Evaluation. London: Sage.Rosekrans, F. (1990). Psihoterapija s gledišta nespecifičnih rezultata i uvjeravanja.Primijenjena psihologija, 11, 36-46.Bodovna vrijednost predmeta3 ECTS.Način polaganja ispitaPismeno.Preduvjeti upisaOdslušani kolegiji Uvod u metodologiju eksperimentalne psihologije i Neeksperimentalnapsihologijska metodologija.EVOLUCIJSKA PSIHOLOGIJAOkvirni sadržaj predmetaOsnove evolucijske psihologije. Prijelomne spoznaje i uobičajene zablude. Metode zaprovjeravanje evolucijskih hipoteza. Evolucijski pristup u drugim granama psihologije. Borbaza opstanak. Izazovi pribavljanja hrane, pronalaženja staništa i suočavanja s opasnostima uokolini. Pronalaženje odgovarajućeg partnera za reprodukciju. Dugoročne i kratkoročnestrategije izbora partnera. Spolne razlike. Ljubomora. Roditeljsko ulaganje i rodbinski odnosi.Spolne razlike u roditeljskom ulaganju. Hamiltonovo pravilo uključujuće (inkluzivne)sposobnosti. Život u grupi. Stvaranje saveza. Agresivnost. Konflikt meñu spolovima. Status isocijalna dominacija.47

CiljUpoznavanje s osnovnim principima evolucijske teorije te razumijevanje njihovih implikacijaza objašnjavanje širokog raspona ljudskog ponašanja. Studenti će naučiti analizirati iinterpretirati ponašanje iz perspektive njegove funkcije i adaptivnosti, te razumjeti kako jeono, poput grañe organizma, evoluirani odgovor na selekcijske pritiske.Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno tijekom jednog semestra.Znanje se provjerava seminarom i pismenim ispitom nakon završetka nastave.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaBuss, D.M. (1999). Evolutionary Psychology: The New Science of the Mind., Boston: Allyn &Bacon.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaBarkow, L. Cosmides, J. Tooby (1992). Adapted Mind. New York: Oxford University Press.Hrgović, J., Polšek, D. (2004). Evolucija društvenosti. Zagreb: Jesenski i Turk.Kardum, I. (2003). Evolucija i ljudsko ponašanje. Zagreb: Jesenski i Turk.Odabir aktualnih radova iz znanstvenih časopisaBodovna vrijednost predmeta4 ECTS.Način polaganja ispitaPismeni.Preduvjeti upisaBiološka psihologija I, Biološka psihologija II48

KOMUNIKACIJSKI PRAKTIKUMOkvirni sadržaj predmetaKomunikacijski proces. Verbalna komunikacija. Neverbalna komunikacija. Prirodainterpersonalne komunikacije. Važnost komunikacije za interpersonalne odnose. Prepreke zauspješnu komunikaciju. Vještine uspješne komunikacije s pojedincem. Samootkrivanje.Asertivnost. Aktivno slušanje. Empatičko razumijevanje. Pravila komunikacije. Usklañenakonverzacija. Komunikacija u maloj grupi. Voñenje grupne diskusije. Debata. Predstavljanjegrupe i iznošenje grupnih zaključaka. Govorenje pred publikom. Korištenje prezentacijskihvještina tijekom izlaganja. Različite svrhe i odgovarajući oblici obraćanja publici. Kritičkoslušanje i postavljanje pitanja govorniku.CiljOsvještavanje i razumijevanje osnova uspješne komunikacije i usvajanje tehnika i vještinapotrebnih za uspješnu komunikaciju s pojedincima, u grupi i s publikom.Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja1 sat predavanja i 3 sata vježbi tjedno tijekom jednog semestra.Provjera znanja i svladavanja vještina provodi se tijekom nastave kroz različite individualne igrupne zadatke.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaPearson, J. C., Spitzberg, B. H. (1990). Interpersonal communication: concepts, componentsand contexts. Dubuque: Wm. C. Brown Publishers.Egan, G. (1977). You and me: the skills of communicating and relating to others. Monterey:Brooks/Cole Publishing Company.Bolton, R. (1986). People skills. New York: Touchstone.Lucas, S. E. (1998). The art of public speaking. New York: McGraw-Hill.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaStewart, J. (Ed.) (1999). Bridges, not walls: a book about interpersonal communication.McGraw-Hill.49

Bodovna vrijednost predmeta4 ECTS.Način polaganja ispitaProvjera znanja i svladavanja vještina provodi se tijekom nastave kroz različite individualne igrupne zadatke.Preduvjeti upisaNeeksperimentalna psihologijska metodologija, Socijalna percepcija i stavovi, Interpersonalnii unutargrupni odnosiMJERNE TEHNIKE U PSIHOLOGIJIOkvirni sadržaj predmetaElementi tipičnih mjernih ureñaja. Pretvornici. Elektromiografija (EMG). Elektrokardiografija(EKG). Elektroencefalografija (EEG). Evocirani potencijali. Okulografija. Elektrodermalnareakcija (EDR). Reografija (pletizmografije). Respiracija. Mjerenje krvnog tlaka, invazivne ineinvazivne metode. Mjerenje tremora. Mjerenje protoka krvi. Mjerenje temperature.Kompjuterska tomografija. Nuklearna magnetska rezonanca.CiljRazumijevanje načina mjerenja fizioloških aktivnosti u organizmu te upoznavanje smogućnostima i ograničenjima pojedinih metoda mjerenja.Oblici provoñenje nastave i način provjere znanja1 sat predavanja i 1 sat vježbi tjedno tijekom jednog semestra.Znanje se provjerava kolokvijima tijekom izvoñenja nastave te usmenim ispitom nakonzavršetka nastave.50

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaAnte Šantić: Biomedicinska elektronika.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaSvi udžbenici koji sadrže neki od dijelova programa predmeta.Bodovna vrijednost predmeta2 ECTS.Način polaganja ispitaIspit se polaže usmeno.OSNOVE BIOLOGIJEOkvirni sadržaj predmetaPredmet i metode biologije. Biologija i psihologija. Graña i formulacija stanice. Biokemijskaosnovica funkcije žive materije. Organi i organski sustavi. Razmnožavanje i embrionalnirazvoj. Temelji genetike. Biološka evolucija. Temelji ekologije.CiljUsvajanje osnovnih spoznaja iz područja biologije.Oblici provoñenja nastave i način provjere znanjaDva sata predavanja tijekom jednog semestra. Znanje se provjerava pismenim i usmenimispitom.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaSpringer, O. P. (2003). Biologija III. Zagreb: Profil International.Springer, O. P. (2003). Biologija IV. Zagreb: Profil International.51

Villee, C. A. (1993). Biology. London: W. B. Saunders Comp.Guyton, A. (2002). Fiziologija čovjeka i mehanizmi bolesti. Zagreb: Medicinska naklada.Bodovna vrijednost predmeta2 ECTS.Način polaganja ispitaIspit se polaže pismeno i usmeno.Preduvjeti upisaNema uvjeta.OSNOVE TRAUMATSKE PSIHOLOGIJEOkvirni sadržaj predmetaStresni i traumatski dogañaji te gubici i njihove kratkoročne i dugoročne posljedice natjelesnom i psihičkom planu. Psihička stanja stresa i traume te proces tugovanja. Načelapružanja podrške ljudima u stanju stresa, traume i tijekom procesa tugovanja. Specifičnostiprovedbe istraživanja u području traumatske psihologije (uključujući i etička pitanja).CiljStudenti će steći temeljna znanja o stresnim i traumatskim dogañajima te o gubicima odnosnoo psihičkim stanjima stresa, traume i o procesu tugovanja. Moći će prepoznati kratkoročne idugoročne posljedice navedenih psihičkih stanja te načine njihova sprečavanja i ublažavanja.Naučit će temeljna načela pružanja podrške ljudima nakon stresnih i traumatskih dogañaja tenakon gubitaka. Steći će znanja o metodološkim teškoćama i etičkim pitanjima istraživanja upodručju traumatske psihologije. Osvijestit će potrebu za brigom o stručnjacima koji rade straumatiziranim ljudima.Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno tijekom 6. semestra.Provjera znanja provodi se pismenim i usmenim ispitom nakon odslušanog predmeta.52

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaArambašić, L. (2005). Gubitak, tugovanje, podrška, Jastrebarsko: Naklada "Slap".Pregrad, J. (ur.) (2005). Stres, trauma, oporavak, Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaLazarus, R.S. i Folkman, S. (2004). Stres, procjena i suočavanje, Jastrebarsko: Naklada"Slap".Stroebe, M.S., Hansson, R.O., Stroebe, W. i Schut, H. (ur.) (2002.). Handbook ofbereavement research: Consequences, coping and care, Washington, D.C.: AmericanPsychological Association,Bodovna vrijednost predmeta3 ECTS.Način polaganja ispitaPismeno i usmeno.Preduvjeti upisaPoložen ispit iz kolegija Uvod u kliničku psihologiju i Uvod u psihopatologiju (obaveznikolegiji na dodiplomskom studiju).PSIHOFIZIOLOGIJA SPAVANJAOkvirni sadržaj predmetaNeuro- i psihofiziologijske metode u psihologiji: rutinska encefalografija (EEG); poligrafija;kompjuterizirani EEG (Brain mapping); simultana poliderivacijska analiza; evociranipotencijali; magneto EEG; regionalni krvni protok; PET (Positron Emission Tomography).Psihofiziološka objektivizacija mentalnih procesa: opažanja; mišljenja; pamćenja; govora;emocionalnih reakcija.53

Biološki ritmovi: osnovne spoznaje i pojmovi iz kronobiologije; cirkadijurni sustav čovjeka;utjecaj smjenskog rada na cirkadijurne ritmove; promjena vremenske zone (sindrom"zaostajanja" za mlažnjakom); drugi specifični poremećaji budnosti.Spavanje i sanjanje: filogeneza spavanja i spavanje kod životinja; ontogeneza spavanja;neurofiziologija spavanja; polisomnografska obilježja spavanja ("pravo" ili duboko spavanje,paradoksno ili REM spavanje); REM spavanje kao fiziološka podloga sanjanja;psihoanalitička teorija sanjanja u svjetlu psihofizioloških činjenica; dnevni korelati spavanja isanjanja; neki specifični poremećaji spavanja i sanjanja; spavanje i kognicija.CiljStjecanje znanja koja su psiholozima potrebna u praktičnom radu o spavanju, problemimaspavanja i njihovom utjecaju na svakodnevno funkcioniranje čovjeka.Oblici provoñenja nastave i način provjere znanjaNastava se dijelom provodi u obliku predavanja, a većim dijelom u laboratoriju za ispitivanjespavanja.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaPsihijatrijska bolnica danas. Zbornik radova kliničko - psihijatrijske bolnice Vrapče povodom110 obljetnice. Psihijatrijska bolnica Vrapče, Zagreb, 1989.Psihofarmakoterapija - odabrana područja. Psihijatrijska bolnica Vrapče, Zagreb, 1987.Knjiga predavanja II. seminara o neurofiziološkim terapijama. Sekcija za EEG ineurofiziologiju, Zagreb, 1985."Krka" za psihijatriju i neurologiju. Dijagnostička klasifikacija poremećaja spavanja ibudnosti, 1983.Spavanje/budnost. Medicus, 2002; 2:193-206.Bodovna vrijednost predmeta2 ECTS.Način polaganja ispitaIspit se polaže pismeno i usmeno.54

Preduvjeti upisaPoloženi ispiti iz Biološke psihologije I i Biološke psihologije II.PSIHOLOGIJA BOLIOkvirni sadržaj predmetaU okviru kolegija sustavno se prolazi kroz slijedeće teme: Značenje sintagme 'psihologijaboli'. Biološke osnove boli. Teorije boli. Mjerenje boli. Kontekstualne osobitosti doživljajaboli. Individualne razlike u doživljaju boli (spol, osobine ličnosti, kulturne i rasne razlike).Placebo efekt kod boli. Psihološka stanja i bol (emocije, pažnja). Kronična bol i načinisuočavanja. Psihološki tretmani boli.CiljCiljevi kolegija su da studenti nauče kako se psihologija, kao znanost i struka, teorijski ipraktično odnosi prema doživljaju boli. Polaznici trebaju usvojiti specifična znanja o prirodiboli. Najveći naglasak je na povezivanju psiholoških čimbenika i doživljaja intenziteta ikvalitete boli. Studenti trebaju usvojiti i postupke koje psihologija koristi u tretmanu boli.Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja2 sata predavanja tijekom jednog semestra. Tijekom predavanja planirane su i demonstracijerazličitih metoda mjerenja kvalitativnih i kvantitativnih aspekata boli. U okviru nastaveplanira se i jedna posjeta instituciji koja se ciljano bavi s boli (ambulanta za bol), gdje semože vidjeti mogućnost praktične primjene psiholoških metoda u tretmanu boli.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaHavelka, M (ur.) (1998). Zdravstvena psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.Hadjistavropoulos, T., & Craig, K.D. (Eds.) (2004). Pain. Psychological Perspectives.London: LEA.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaPrice, D.D. (1999). Psychological Mechanisms of Pain and Analgesia. Progress in PainResearch and Management. Vol. 15. Seattle: IASP Press.55

Melzack, R., & Wall, P.D. (1996). The challenge of pain. Penguin BooksWall, P.D., & Melzack, R. (1989). Textbook of Pain. Edinburgh: Churchil Livingstone.Bodovna vrijednost predmeta2 ECTS.Način polaganja ispitaPismeni i usmeni ispit.Preduvjeti upisaPoložen ispit iz predmeta Biološka psihologija 1PSIHOLOGIJA OSOBA S POSEBNIM POTREBAMAOkvirni sadržaj predmetaDruštveni, obiteljski i individualni činitelji u nastanku razvojnih teškoća. Mentalnaretardacija. Tjelesni invalidi. Slijepa djeca. Gluha djeca. Djeca s poremećajima u ponašanju.Djeca oboljela od cerebralne paralize. Psihološka podrška obiteljima čiji član ima posebnepotrebe. Stigma i stavovi društva prema osoba s posebnim potrebama. Etička pitanja brige oljudima s posebnim potrebama.CiljUpoznat će različite etiološke činitelje u nastanku razvojnih teškoća. Studenti će usvojitiznanja o specifičnim skupinama ljudi s posebnim potrebama. Raspravljat će o stigmatizaciji istavovima društva prema osoba s posebnim potrebama. Studenti će naučiti specifičnostiophoñenja s ljudima s posebnim potrebama.Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja1 sat predavanja i 2 sata seminara tijekom 5. semestra. Seminari će uključivati prikazpoteškoća i način rada s osobama s odreñenim posebnim potrebama, te rasprave o etičkim56

pitanjima. Provjera znanja provodi se tijekom nastave kroz seminare i na kraju nastavepismenim ispitom.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaBatshaw, M. L. (2002). Children with Disabilities. New York: Paul H Brookes Pub Co.Blackbourn, J. M., Patton, J. R. i Trainor, A. (2003). Exceptional children in focus. London:Prentice Hall.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaRibić, K. (1991.). Psihofizičke razvojne teškoće. ITP Forum: ZadarBodovna vrijednost predmeta3 ECTS.Način polaganja ispitaIspit se polaže pismeno.Preduvjeti upisaOdslušan i položen kolegij: Psihologija djetinjstva i adolescencije.PSIHOLOGIJA SPORTAOkvirni sadržaj predmetaDefinicija i predmet psihologije sporta. Specifični problemi psihologije sporta. Mjestopsihologije sporta u okviru ostalih psihologijskih disciplina.Komponente uspješnosti u sportskoj aktivnosti ("jednadžba specifikacije sporta"): načiniodreñivanja komponenti uspješnosti, problemi odreñivanja jednadžbe specifikacije sporta.Utjecaj kognitivnih sposobnosti na sportsku uspješnost: analiza kognitivne efikasnostisportaša, analiza kognitivnog opterećenja sportske aktivnosti, analiza mogućeg djelovanjasportske aktivnosti na razvoj kognitivnih sposobnosti.57

Utjecaj osobina ličnosti na sportsku uspješnost: analiza konativnog opterećenja sportskeaktivnosti, karakteristike ličnosti tipičnog sportaša, utjecaj sportske aktivnosti na razvoj ipromjene osobina ličnosti.Osnovni pokretači sportske aktivnosti: motiv postignuća i uspješnost u sportu, neke biotičkepotrebe i uspješnost u sportu, poželjni omjer intrinzičke i ekstrinzičke motivacije u sportu,planiranje i odlučivanje u sportskoj aktivnosti.Motoričko učenje (vježbanje): teorije motoričkog učenja, motorički program, analiza tipovamotoričkih zadataka, uloga različitih vrsta povratne informacije u formiranju motoričkogstereotipa, metode vježbanja motoričkih zadataka.Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina)Tijekom predavanja studenti će dobiti temeljna temeljna znanja iz psihologije sporta, stećiuvid u ulogu psiholoških čimbenika u sportskom uspjehu i neuspjehu, te u načine na koje jemoguće povezati sportsku djelatnost i psihološke spoznaje, kako bi se razvoj sportskihvještina doveo do maksimuma.Oblici provoñenja nastave i način provjere znanjaNastava će se provoditi u obliku predavanja (2 sata tjedno).Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaHorga, S. (1993). Psihologija sporta. Zagreb: Školska knjiga.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaBakker, F. C., Whiting, H. T. A., van der Berg, H. (1995). Sport psychology: Concepts andaplications. Wiley, 1995.Bodovna vrijednost predmeta2 ECTS.Način polaganja ispitaOcjena na ispitu formira se na temelju seminarskoga rada studenta/ice i usmenog ispita.Preduvjeti upisaNema.58

STATISTIČKA OBRADA PODATAKA POMOĆU RAČUNALAOkvirni sadržaj predmetaUvod u rad s programom SPSS/WIN; Podešavanje parametara programa; Kreiranje bazepodataka i definiranje varijabli; Priprema i unos podataka u SPSS; Manipulacije s bazamapodataka; Tretman podataka koji nedostaju; Linearne i nelinearne transformacije rezultata;Funkcije; Selekcija podataka; Deskriptivna statistika; Testiranje razlika meñu aritmetičkimsredinama; Opći linearni model - jednostavna i složena analiza varijance; Mjere povezanosti;Parcijalna korelacija; Kontingencijske tablice; Neparametrijski testovi; Regresijska analiza;Grafičko prikazivanje podataka; Interpretacija rezultata statističkih analiza. Pisanje naredbi uprogramskom jeziku SPSS-a (SYNTAX).CiljOsposobiti polaznike za samostalno korištenje računala pri provoñenju statističkih obradapodataka. Polaznici će znati samostalno kreirati tablicu za upis podataka, provesti, teprimjereno interpretirati rezultate statističkih analiza.Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja1 sat predavanja i 3 sata vježbi koje uključuju samostalni rad na računalu, te demonstracijeprimjene računala u psihologiji. Pored toga dio nastave bi se odvijao korištenjem WEBstranice kolegija, koji bi uključivao samostalni rad studenata, te kontinuirano praćenjenjihovih aktivnosti tokom semestra.Provjera znanja uključuje pismeni ispit, te provjeru znanja rada na računalu.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaBrace, N, Kemp, R, Snelgar, R (2000). SPSS for Psychologists – A Guide to Data Analysisusing SPSS for Windows. New York: Palgrave.George, D., Mallery, D. (1999). SPSS for Windows - Step by Step. Boston: Allyn and Bacon,.WEB stranica kolegija s linkovima vezanim uz pojedine nastavne temePopis literature koja se preporučuje kao dopunskaBourque, L.B., Clark,V.A. (1992). Processing Data - The Survey Example. Newbury Park:Sage Publications.59

Bodovna vrijednost predmeta4 ECTS.Način polaganja ispitaPismeno i usmeno.Preduvjeti upisaStatistika u psihologiji I, Statistika u psihologiji II3.2.3. DIPLOMSKI STUDIJ – OBAVEZNI PREDMETIODABIR I RAZVOJ OSOBLJAOkvirni sadržaj predmetaSelekcija i izobrazba: komplementarni pristupi prilagodbi ljudi njihovim poslovima. Posao isrodni pojmovi organizacijske strukture. Metode analize posla. Regrutiranje, predselekcija iselekcija. Selekcijske metode: testovi sposobnosti, upitnici ličnosti, radne karakteristike ipreporuke, pristupni upitnici, intervju, radna kušnja, prosudbena središta. Prednosti inedostaci pojedinih metoda. Validacija selekcijskih programa. Valjanost prediktora zarazličita zanimanja: mogućnost generalizacije valjanosti. Strategije donošenja selekcijskihodluka. Pravni i etički aspekti selekcijskih odluka. Funkcije profesionalnog osposobljavanja iusavršavanja. Psihologijski principi usvajanja znanja i razvoja vještina. Utvrñivanjeobrazovnih potreba i razvoj programa izobrazbe. Metode i tehnike izobrazbe. Evaluacijaobrazovnih programa. Izobrazba i organizacijska uspješnost. Organizacije utemeljene naznanju. Procjenjivanje radne uspješnosti: ciljevi i metode. Izvori pogrešaka pri procjenjivanjui načini njihova smanjivanja. Reakcije radnika na informacije o dobivenim procjenama.Selekcija, izobrazba i razvoj osoblja u sustavu upravljanja ljudskim potencijalima.Cilj60

Osposobiti studente za stručni rad na odabiru, izobrazbi i procjenjivanju osoblja. Po završetkunastave student će znati provesti analizu posla, razumjet će prednosti i nedostatke različitihselekcijskih metoda i biti će u stanju planirati i provesti selekcijski program. Razumjet ćetemeljne principe profesionalnog obrazovanja te naučiti metodologiju za procjenu obrazovnihpotreba i evaluaciju obrazovnih rezultata. Biti će osposobljeni za razvoj i primjenu različitihpostupaka procjene radne uspješnosti.Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja2 sata predavanja kombinirana i 3 sata vježbi. Vježbe će uključiti analize poslova,upoznavanje i primjenjivanje testova i upitnika, vježbanje selekcijskog intervjua, planiranje irazvoj sustava procjenjivanja (npr. ljestvice sudova ili liste označavanja), razvoj postupaka zaprocjenu obrazovnih potreba i planiranje obrazovnih intervencija. Predviñene su posjeteorganizacijama i analiza njihovih pristupa odabiru i razvoju osoblja. Znanje se provjerava natemelju ocjenjenih uradaka u vježbama i na završnom ispitu.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaBahtijarević-Šiber, F. (1999). Management ljudskih potencijala. Zagreb: Golden marketing,(relevantna poglavlja).Muchinsky, P.M. (2000). Psychology applied to work (6th ed). Belmont, CA: Wadsworth.(poglavlja 2, 3, 4, 5, 6 i 7).Odabir aktualnih radova iz stručnih časopisa.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaAnderson, N. i Herriot, P. (1997). International handbook of selection and assessment.Chichester: Wiley.Dunnette, M.D. i Hough, L.M. (eds.) (1991). Handbook of industrial and organizationalpsychology (volume 2). Palo Alto, CA: Consulting Psychologists Press.Guion, R.M. (1998). Assessment measurement, and prediction for personnel decissions.Mahwah: New Jersey.Bodovna vrijednost predmeta7 ECTS.Način polaganja ispita61

Ispit se polaže pismeno i usmeno.Preduvjeti upisaUvod u psihologiju rada, Kvantitativna interpretacija testova.MOTIVACIJA I RADNO PONAŠANJEOkvirni sadržaj predmetaMotivacija i radna uspješnost. Pregled glavnih čimbenika koji utječu na motivaciju za rad.Teorije motivacije za rad: Maslowljeva teorija hijerarhije potreba, Herzbergova dvo-faktorskateorija, McClellandova teorija potrebe za postignućem, teorija očekivanja, teorija jednakosti,teorija postavljanja ciljeva. Implikacije pojedinih teorija za strategije motiviranja ljudi.Stavovi prema radu: zaokupljenost radom, organizacijska odanost, zadovoljstvo u poslu.Radne vrijednosti. Stavovi i radni učinak. Posljedice nepovoljnih stavova: izostanci,fluktuacija, zakašnjavanje, devijantno ponašanje. Organizacija rada i motivacija: tradicionalnipristupi, noviji pristupi. Model karakteristika posla i načela obogaćenja rada. Novetehnologije i oblikovanje rada. Sustavi raspodjele plaće. Metode procjene poslova.Oblikovanje poticajnog sustava nagrañivanja. Voñenje i rukovoñenje: teoretski pristupirazumijevanju vodstva. Stilovi rukovoñenja: osoblju-usmjereno i poslu-usmjerenorukovoñenje. Transformacijsko i karizmatsko vodstvo. Motivacijske implikaciji različitihstilova vodstva. Rukovoñenje postavljanjem ciljeva. Rukovoñenje koje potiče inicijativuosoblja. Meñukulturalni aspekti motivacije za rad i njihove implikacije.CiljRazumjeti proces radne motivacije i naučiti različite pristupe motiviranju zaposlenika uorganizacijama. Student će upoznati glavne teorije motivacije za rad, naučit će mjeriti stavoveprema radu i razumjet će kako oblikovanje posla, sustavi nagrañivanja i rukovodna praksautječu na motivaciju i radno ponašanje.Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja2 sata predavanja i 2 sata vježbi i studija slučajeva. Vježbe uključuju: upoznavanje i primjenuupitnika za procjenu motivacijskih potencijala, metodu za procjenu poslova te postupakaistraživanja i procjene motivacijske strategije neke radne organizacije. Predviñene su posjete62

organizacijama i analiza njihovih sustava motiviranja. Znanje se provjerava na temeljuuradaka u vježbama i na završnom ispitu.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaBahtijarević-Šiber, F. (1999). Management ljudskih potencijala. Zagreb: Golden marketing.(relevantna poglavlja).Muchinsky, P.M. (2000). Psychology applied to work (6th ed). Belmont, CA: Wadsworth.(poglavlja 8, 9, 10, 11, 12).Odabir aktualnih radova iz stručnih časopisaPopis literature koja se preporučuje kao dopunskaKanfer, R. (1990). Motivation Theory and Industrial and Organizational Psychology. InDunnette, M.D. i Hough, L.M. (eds.) Handbook of Industrial and Organizational Psychology(Volume 2). Palo Alto, CA: Consulting Psychologists Press.Steers, R.M. i Porter, L.W.(1991). Motivation and Work Behavior. McGraw-Hill.Bodovna vrijednost predmeta6 ECTS.Način polaganja ispitaIspit se polaže pismeno i usmenoPreduvjeti upisaUvod u psihologiju rada, Socijalna percepcija i stavovi, Neeksperimentalna psihologijskametodologija.KLINIČKA PROCJENA PSIHIČKIH POREMEĆAJAOkvirni sadržaj predmetaKlasifikacija i dijagnoza psihičkih poremećaja. Upoznavanje i usporedba DSM-IV i MKB-10dijagnostičkih klasifikacija. Kritika dijagnostike koja je isključivo kategorijalna. Ciljevikliničke procjene. Dijagnostički cilj. Prognostički cilj. Upoznavanje s postupcima kliničkeprocjene. Klinički intervju. Psihologijski mjerni instrumenti i tehnike u kliničkoj praksi.63

Klinička procjena anksioznih poremećaja, poremećaja raspoloženja, poremećaja ličnosti,shizofrenije, poremećaja vezani za psihoaktivne tvari, poremećaja nagona, psihoorganskihporemećaja i poremećaja dječje dobi. Pisanje nalaza i mišljenja psihologa.CiljStudenti će se upoznati s kliničkim slikama različitih psihičkih poremećaja i razumjet ćeprobleme u klasifikaciji i dijagnostici poremećaja. Naučit će proces kliničke procjene iprimjenu različitih metoda procjene. Bit će osposobljen za provoñenje kliničkog intervjua.Razvit će vještinu potrebnu za kliničku primjenu psihologijskih instrumenata. Znat će napisatinalaz kliničke procjene i postupke koji slijede nakon dijagnostike.Oblik provoñenja nastave i način provjere znanjaPredavanja kombinirana sa seminarima i vježbama. Vježbe će se provoditi na psihijatrijskimodjelima, a uključivat će provoñenje intervjua i primjenu psihologijskih mjernih instrumenatana osobama s psihičkim poremećajima, te interpretacija rezultata. Seminarski radovi će seodnositi na prikaze slučajeva.Provjera znanja provodi se tijekom nastave kroz obavezne izvještaje, te na kraju nastavepismenim, usmenim i praktičnim dijelom ispita.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaDavison, G.C. i Neale, J.M. (1999). Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja.Jastrebarsko: Naklada Slap.Nietzel, M.T., Bernstein, D.A. i Milich, A. (2001). Uvod u kliničku psihologiju. Jastrebarsko:Naklada Slap.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaGalić, S. (2002). Neuropsihologijska procjena. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Odabranapoglavlja).Carson, R.C., Butcher J.N. i Mineka, S. (2002). Fundamentals of Abnormal Psychology.Boston: Allyn and Bacon.Groth-Marnath, G. (1997). Handbook of Psychological Assesment. New York: Wiley & sons.Bodovna vrijednost predmeta7 ECTS.64

Način polaganja ispitaIspit se sastoji od tri dijela: pismenog, usmenog i praktičnog.Preduvjeti upisaUvod u kliničku psihologiju.PSIHOTERAPIJSKI PRAVCIOkvirni sadržaj predmetaOpćenito o kliničkim intervencijama. Psihoanalitička terapija. Egzistencijalistička terapija iterapija usmjerena na klijenta. Geštalt terapija. Transakcijska analiza. Realitetna terapija.Bihevioralna terapija. Kognitivno-bihevioralna terapija. Feministička terapija. Sistemskaobiteljska terapija. Integrativna terapija.CiljStudenti će upoznati opća načela psihoterapijskih i savjetodavnih aktivnosti te teorijske ipraktične osnove najvažnijih pravaca u psihoterapiji i psihološkom savjetovanju. Moći ćerazlikovati terapijske pravce prema njihovim osnivačima i najpoznatijim predstavnicima,teorijama i modelima ličnosti koje stoje u njihovoj osnovi, objašnjenjima nastanka psihičkihporemećaja i prema mehanizmima terapijskog djelovanja. Osim toga, upoznat će kvalitete imanjkavosti pojedinih terapijskih pravaca u tretmanu odreñenih psihičkih teškoća teprepoznati kako su psihoterapijski pravci utjecali jedan na drugoga.Oblik provoñenja nastave i način provjere znanja2 sata predavanja tjedno. Provjera znanja provodi se pismenim ispitom nakon odslušanogpredmeta.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaCorey, G. (2004). Teorija i praksa psihološkog savjetovanja i psihoterapije. Jastrebarsko:Naklada Slap.Lojk, L. (2001). Znanstvena utemeljenost realitetne terapije. Zagreb: Alinea.65

Nietzel, M.T., Bernstein, D.A. i Milich, R. (2002). Uvod u kliničku psihologiju. Jastrebarsko:Naklada Slap.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaCorey, G. (2001). Case approach to counseling and psychotherapy. Belmont: Brooks/Cole.Pervin, O.J. (1997). Personality: Theory and research. New York: John Wiley & Sons.Bodovna vrijednost predmeta4 ECTS.Način polaganja ispitaPismeno.Preduvjeti upisaPoložen ispit iz kolegija Psihologija ličnosti i Uvod u psihopatologiju (obavezni kolegiji nadodiplomskom studiju).PSIHOLOGIJA OBRAZOVANJA: UČENJE I POUČAVANJEOkvirni sadržaj predmetaCiljevi i metode istraživanja u psihologiji obrazovanja. Determinante ishoda učenja: osobineučenika i karakteristike obrazovnog konteksta. Primjena teorijskih pristupa procesu učenja uškolskom kontekstu. Pristupi poučavanju. Metode poučavanja. Poučavanje specifičnihsadržaja: čitanje i pisanje, rješavanje matematičkih problema, znanstveno zaključivanje.Poučavanje vještina učenja. Procjenjivanje i mjerenje školskog postignuća učenika.Evaluacija rada nastavnika.CiljStudenti će upoznati glavne pojmove, teorijske modele i metode istraživanja u područjuučenja i poučavanja. Očekuje se da studenti shvate odnos izmeñu procesa poučavanja i ishodaučenja u pojedinim akademskim domenama. Studenti će moći primjenjivati neke od glavnihpsiholoških mjernih instrumenata za utvrñivanje osobina učenika kao i postupke za provjeru i66

procjenu školskog postignuća. Moći će primijeniti u radu s učenicima i nastavnicimapostupke za poticanje razvoja strategija i tehnika učenja i vještina poučavanja.Oblici provoñenja nastave i način provjere znanjaNastava se provodi kroz predavanja i vježbe u jednom semestru (2+2). Uradak studenta pratise kroz izvedbu vježbi i završni ispit.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaVizek Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić V. i Miljković, D. (2003). Psihologijaobrazovanja. Zagreb: IEP. (poglavlja 1,2,3,6,7).Woolfolk, A. (2005). Educational psychology. Boston: Allyn and Bacon.Cohen, L, Manion, L. i Morrison, K. (2005). Metode obrazovnih istraživanja. Jastrebarsko:Naklada Slap.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaČudina Obradović, M. (2004). Kad kraljevna piše kraljeviću. Zagreb: Pučko otvoreno učilišteKorak po korak.Grgin, T. (2001). Školsko ocjenjivanje znanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.Liebeck, P. (1995). Kako djeca uče matematiku. Zagreb: Educa.Schunk, D.H. (2000). Learning theories: an educational perspective. Upper Saddle River, NJ:Prentice Hall.Vlahović-Štetić, V. i Vizek Vidović, V. (1998). Kladim se da možeš – psihološki aspektipočetnog učenja matematike. Zagreb: Udruga roditelja "Korak po korak".Zarevski (ur.) (2000). Učitelji za učitelje. Zagreb:IEP.Bodovna vrijednost predmeta5 ECTS.Način polaganja ispitaPisano i usmeno, a završna ocjena je kombinacija uratka studenta tijekom nastave i naispitima.Preduvjeti upisa67

Položen ispit iz predmeta Učenje, mišljenje i inteligencija. Odslušan Uvod u predškolsku iškolsku psihologiju.PSIHOLOGIJA OBRAZOVANJA: MOTIVACIJSKO-SOCIJALNI PROCESIOkvirni sadržaj predmetaUnutrašnji i vanjski uvjeti učenja. Školsko okruženje i učenje. Primjena teorija motivacije uškolskom kontekstu. Strategije za poticanje u učenju. Interesi i emocije u školskom kontekstu.Razredna klima. Komunikacijski obrasci u razredu. Nastavnička uvjerenja i voñenje razreda.Razredna disciplina. Suradnja s ostalim akterima obrazovnog procesa.CiljStudenti moći pokazati razumijevanje teorijskih modela i metoda istraživanja u područjumotivacije i socijalnih procesa u školskom kontekstu. Studenti će moći objasniti odnosizmeñu školskog okruženja i procesa učenja i poučavanja, kao i odnos izmeñu motivacijskih isocijalno-emocionalnih varijabli i školskog postignuća. Studenti će moći planirati iprimjenjivati postupke za utvrñivanje i poticanje motivacije za učenje kao i odgovarajućepostupke za utvrñivanje i unapreñenje socijalnih odnosa u razredu i uspostavu razrednediscipline. Studenti će moći primijeniti odgovarajuće metode provjere svojih intervencijskihmjera kao i savjetodavne pristupe u radu s učenicima, roditeljima i nastavnicima u rješavanjuobrazovnih problema. Studenti će moći objasniti ulogu školskog psihologa u poticanjukvalitete učenja i poučavanja kao i u osiguravanju poticajnog obrazovnog okruženja.Oblici provoñenja nastave i način provjere znanjaNastava se provodi kroz predavanja i vježbe u jednom semestru (2+2). Uradak studenta pratise i provjerava kroz izvedbu vježbi i završni ispit.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaVizek Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V. i Miljković, D. (2003). Psihologijaobrazovanja. Zagreb: IEP. (poglavlja 4,5,8 ).Ormrod, J.E. (2003). Educational psychology – developing learners (4th ed.). Columbus:Merrill Prentice Hall. (poglavlja 11, 12, 14).68

Woolfolk, A. (2005). Educational psychology (9th ed.). Boston: Allyn and Bacon. (poglavlje10, 11, 12).Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaSlavin, R.E. (2003). Educational psychology – theory and practice (6th ed.). New York:Allyn and Bacon (poglavlja 10, 11).Olweus, D. (1998). Nasilništvo u školi. Zagreb: Educa.Juul, J. (1995). Razgovori s obiteljima. Zagreb: Alinea.Gossen, D.C. (1995). Restitucija, preobrazba školske discipline. Zagreb, Alinea.Brdar, I. i Rijavec, M. (1998). Što učiniti kad dijete dobije lošu ocjenu. Zagreb: IEP.Bodovna vrijednost predmeta:6 ECTS.Način polaganja ispitaPisano i usmeno, a završna ocjena je kombinacija uratka studenta tijekom nastave i naispitima.Preduvjeti upisaPoložen ispit iz kolegija Psihologija obrazovanja: učenje i poučavanje.PROCJENJIVANJE LIČNOSTIOkvirni sadržaj predmetaUvod u područje procjenjivanja ličnosti; Procjenjivanje ličnosti u okviru različitih teoretskihpristupa (Procjenjivanje ličnosti u psihoanalitičkoj tradiciji; Procjenjivanje u okviruosobinskog pristupa; Procjenjivanjenje u okviru kognitivnog pristupa; Implicitno mjerenje);Izvori podataka u psihologiji ličnosti (samoprocjenjivanje; procjenjivanje od strane drugihosoba, objektivne mjere); Vrste mjernih instrumenata u području ličnosti; Problemi koji sejavljaju prilikom procjenjivanja ličnosti; Procjenjivanje više osobina ličnosti pomoću višemetoda; Upitnici ličnosti (Pristranost procjenjivanja: socijalna poželjnost, laganje i stilodgovaranja); Strategije koje se koristite pri formiranju mjernih instrumenata područjuličnosti; Preuzimanje mjernih instrumenata iz drugih kultura; Izrada radne verzije upitničke69

mjere neke osobine ličnosti; Prikaz najčešće korištenih mjernih instrumenata u psihologijiličnosti: Procjenjivanje pet-faktorskog modela ličnosti (Prikaz NEO-PI-R, FFPI, IPIP, BPQupitnika ličnosti); Procjenjivanje u okviru Eysenckove i i Cattelove teorije (Prikaz EPQ i16PF upitnika ličnosti); Ostali mjerni instrumenti koji se često koriste za procjenjivanjeličnosti (primjerice MPQ upitnik; Myers-Briggsov indikator tipova ličnosti, Q-sort tehnika).CiljCilj kolegija je stjecanje znanja o procjenjivanju odnosno mjerenju u području ličnosti, kao iupoznavanje studenata s najpoznatijim mjernim instrumentima u području. Apsolviranjemkolegija studenti bi trebali biti osposobljeni za procjenjivanje ličnosti u okviru različitihteorijskih pristupa u području, što im može koristiti u kasnijem radu unutar pojedinih područjaprimijenjene psihologije. Takoñer bi trebali biti osposobljeni za izradu ili odabir primjerenogmjernog instrumenta, kako za istraživačke, tako i za konkretne praktične svrhe.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja1 sat predavanja i 2 sata vježbi na tjedanPopis literature potrebne za studij i polaganje ispitaSchinka J.A. & Greene, R.L.(1997). Emerging Issues and Methods in Personality Assessment.Lawrence Erlbaum Associates.Ozer, D.J.(1999). Four Principles for Personality Assessment. U Pervin, L.A. and John,O.P.(Eds): Handbook of Personality: Theory and Research. The Guilford Press.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaCarver, C.S. and Scheier, M.F.(2004). Perspectives on Personality (Part 1: Issues inPersonality Assessment. Pearson Education.De Raad, B., Perugini, M. (2002). Big Five Assessment. Gottingen: Hogrefe & HuberPublishers.Bodovna vrijednost predmeta4 ECTS.Način polaganja ispitaPismeni.70

Preduvjeti upisaPsihologija ličnosti, Psihometrija 1 i Psihometrija 2 s dodiplomskog studija.PSIHOLOGIJSKI PRAKTIKUM III.Okvirni sadržaj predmetaEksperimentalni nacrti istraživanja i tehnike mjerenja fenomena u području kognitivnepsihologije, emocija i motivacije. Istraživanja pažnje. Istraživanja procesa mišljenja.Induktivno rezoniranje. Deduktivno rezoniranje. Kreativno mišljenje. Psiholingvističkaistraživanja. Neurofiziološka komponenta emocija. Ekspresivna komponenta emocija.Kognitivna ili doživljajna komponenta emocija. Odnos izmeñu doživljaja i reakcije. Emocije ikognicija. Emocije i motivacija. Biološki indikatori razine motivacije. Razina motivacije iučinak. Unutarnji motivatori. Vanjski motivatori. Interakcija unutarnjih stanja i pokretača.Afilijativni motivi. Mijenjanje i održavanje ponašanja tehnikama potkrepljivanja, poticanja,uvjetovane averzije, učenja izbjegavanja i kažnjavanja.CiljUsvajanje složene metodologije prikupljanja, analize i prezentacije psihologijskih podataka naprimjerima laboratorijskih i terenskih vježbi iz područja kognitivne psihologije, emocija imotivacije. Nadogradnja fundamentalnih znanja potrebnih za bolje razumijevanje i primjenuznanja iz primijenjenih grana psihologije. Vještine prezentiranja rezultata složenijih nacrtaistraživanja i analiza podataka.Oblici provoñenja nastave i načina provjere znanjaUkupno 75 sati nastave u formi auditornih i laboratorijskih vježbi, koncentriranih u tokujednog semestra diplomskog studija. Sadržaj i metode nastave su u potpunosti definirane, ali uosmišljavanju vježbi sudjeluju i studenti. Nastava je djelomično projektnog tipa, a vježbesadržajno odgovaraju područjima opće psihologije. Studenti prisustvuju uvodnimpredavanjima, sudjeluju u diskusijskim grupama te imaju aktivnu ulogu u provedbiistraživanja i prezentaciji prikupljenih podataka. Iz opisanog okvirnog sadržaja, studentibiraju područje vježbi sukladno svojim interesima i upisanom programu. Obaveza studenata71

je samostalno pisanje nekoliko stručnih izvještaja čiji je sadržaj individualiziran i izborni, atemelji se na provedenim vježbama. Izvještaji se ocjenjuju.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaAtkinson, R.L. i dr. (1993). Introduction to Psychology. New York: Harcourt Brace CollegePublishers.Beck, R.C. (2003). Motivacija. Jastrebarsko: Naklada Slap.Oatley, K. i Jenkis, J.M. (2003). Razumijevanje emocija. Jastrebarsko: Naklada Slap.Sternberg R.J. (2005). Kognitivna psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaAtkinson i sur. (ur.) (1988). Stevens' Handbook of Experimental Psychology. New York:Wiley.Campbell, D. T. i Stanley, J. C. (1966). Experimental and Quasi-Experimental Designs forResearch. Chicago: Rand McNally & Company.Bodovna vrijednost predmeta7 ECTS.Način polaganja ispitaOcjena na ispitu formira se na temelju ocjena pismenih izvještaja.Preduvjeti upisaZavršen preddiplomski studij psihologije.PSIHOMETRIJAOkvirni sadržaj predmetaStruktura i ciljevi psihometrije. Opći modeli konstrukcije kompozitnih testova i skala. Analizazadataka. Klasična i moderna teorija testova: principi, pretpostavke, usporedbe, modeli CTT iIRT. Generalizacije klasične teorije testova u kontekstu modela latentnih varijabli.Determinante pouzdanosti mjerenja, metode za empirijsku procjenu pouzdanosti, značenja72

koeficijenata pouzdanosti, kriterijska valjanost u kontekstu teorije pouzdanosti. Vrednovanjeindividualnih rezultata (principi, pristupi, standardizacija). Izrada i upotreba psihometrijskihskala (standardizacija testova). Vrednovanje razlika meñu individualnim rezultatima.Usporedivost rezultata i skaliranje. Proces validacije testa i testovnih rezultata. Ocjeneiskazanih tumačenja testovnih rezultata za različite i specifične svrhe. Kriteriji i standardi zaevaluaciju testova, provedbe testiranja i posljedica upotrebe testova.CiljProgram kolegija osposobljava polaznike za rješavanje problema u izradi, validaciji ievaluaciji psihodijagnostičkih instrumenata i njihovih upotreba.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja2 sata predavanja praćena s 2 sata vježbi tjedno unutar jednog semestra. Provjera znanjaprovodi se kontinuirano tijekom semestra - kroz praktično rješavanje zadataka u okviruvježbi, pismene zadaće te ispitom nakon odslušanog kolegija.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaJackson, C. (2000). Psihologijsko testiranje. Jastrebarsko: Naklada Slap.Povjerenstvo za standarde pedagoškog i psihološkog testiranja AEA, APA i NCME (2005).Standardi za pedagoško i psihološko testiranje. Jastrebarsko: Naklada Slap.Krković, A., Momirović, K. i Petz, B. (1966). Odabrana poglavlja iz psihometrije ineparametrijske statistike. Zagreb: Društvo psihologa Hrvatske i Republički zavod zazapošljavanje.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaNunnally, J. C. i Bernstein, I. H. (1994). Psychometric theory. New York: McGraw-Hill.Fajgelj, S. (2003). Psihometrija: metod i teorija psihološkog mjerenja. Beograd: Centar zaprimenjenu psihologiju.časopis Suvremena psihologija. Jasterbarsko: Naklada Slap.Bodovna vrijednost predmeta5 ECTS.Način polaganja ispita73

Pismeno i usmeno.Preduvjeti upisaPoloženi ispiti iz kolegija Uvod u teoriju testova i Kvantitativna interpretacija testova.ETIKA ISTRAŽIVAČKE I STRUČNE DJELATNOSTI PSIHOLOGAOkvirni sadržaj predmetaOpćenito o etici. Filozofski temelji etike. Opća etička načela i vrijednosni sustavi. Etičketeorije. Moral i moralni razvoj. Etika psihologijskih znanstvenih istraživanja i etikaprofesionalne djelatnosti psihologa. Etički kodeksi. Obavještavanje sudionika u istraživanjuodnosno klijenata i dogovor s njima. Prepoznavanje etičkog pitanja i etičke dileme i procesdonošenja etičke prosudbe. Suradnja s predstavnicima drugih struka u donošenju etičkihprosudbi.CiljSenzibilizacija na etička pitanja i etičke dileme i priprema za etičko ponašanje u struci.Stjecanje vještine prepoznavanje etičkih pitanja i donošenja etičkih prosudbi.Oblici provoñenja nastave i način provjere znanjaNastava iz ovog predmeta djelomično se provodi u obliku predavanja i djelomično aktivnimsudjelovanjem u razmatranju etičkih pitanja u poznatim primjerima.Znanje se provjerava tijekom nastave i ocjena se formira na temelju angažiranosti studenatatijekom nastave (nema posebnog ispita).Popis literature potrebne za studijHrvatsko psihološko društvo (1996). Etički kodeks Hrvatskog psihološkog društva. Hrvatskipsihologijski glasnik, 3-4(II), 5-10.Kolesarić, V. (1996). O Etičkom kodeksu hrvatskog psihološkog društva. Hrvatskipsihologijski glasnik, 3-4(II), 11-14.74

Kolesarić, V. (2003). Neki psihologijski aspekti etike u istraživanju s djecom. Dijete idruštvo, 1(5), 83-91.Francis, R.D. (1999). Ethics for Psychologists. Leicester: BPS Books.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaRoth, J.K. (1995). International Encyclopedia of Ethics. London, Chicago: Fitzroy DearbornPublishers.Bodovna vrijednost predmeta2 ECTS.Način polaganja ispitaNema posebnog ispita. Ocjena se formira na temelju angažiranosti studenata tijekom nastave.Preduvjeti upisaNema uvjeta.SOCIJALNI IDENTITET I MEðUGRUPNI ODNOSIOkvirni sadržaj predmetaNasljeñe, kultura i socijalizacijski procesi. Individualizam i kolektivizam. Procesiakulturacije. Socijalne uloge. Spolne uloge: sličnosti i razlike, te objašnjenja tih razlika.Socijalni identitet i grupna pripadnost. Etnički identitet.. SYMLOG - sustav za opažanjesocijalne interakcije. Percipiranje grupa. Socijalna kategorizacija. Manjinske i većinske grupe.Predrasude i diskriminacija. Etnicitet, patriotizam i nacionalizam. Sukobi meñu grupama:uvjeti nastanka, postupci za ublažavanje sukoba i njihovo otklanjanje. Pregovaranje,posredovanje i mirenje.CiljStudenti će razumjeti faktore koji utječu na meñugrupne odnose, te ih povezati s osobnimiskustvom pripadanja različitim grupama. Razumjet će razloge zbog kojih dolazi do sukobameñu grupama, kao i nastanak predrasuda i postupke smanjivanja sukoba i predrasuda.75

Oblik provoñenja nastave i način provjere znanja2 sata predavanja i 2 sata vježbi i seminara tjedno tijekom jednog semestra.Provjera znanja provodi se tijekom nastave kroz različite individualne i grupne zadatke tepismenim i usmenim ispitom nakon odslušanog predmeta.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaHewstone, M. i Stroebe, W. (2002.) Uvod u socijalnu psihologiju. Jastrebarsko: Naklada Slap.Radovi iz tekuće znanstvene periodike.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaAjduković, D. (ur.). (2003). Socijalna rekonstrukcija zajednice. Psihološki procesi, rješavanjesukoba i socijalna akcija. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.Aronson, E., Wilson, T.D. i Akert, R.M.(2002). Social Psychology. Prentice Hall.Brehm, S.S., Kassin, S.M. i Fein, S. (2002). Social psychology. New York: Houghton Mifflin.Deaux, K., Dane, F.C. i Wrightsman, L.S. (1993). Social Psychology in the '90s. PacificGrove, California: Brooks/Cole Publishing Company.Franzoi, S. L. (2000). Social Psychology. McGraw-Hill Higher Education.Myers, D.G. (1999). Social psychology. London: McGraw-Hill.Pennington, D.C. (1997). Socijalna psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.Bodovna vrijednost predmeta6 ECTS.Način polaganja ispitaPismeno i usmeno.Preduvjeti upisaUvod u metodologiju eksperimentalne psihologije, Statistika u psihologiji I, Statistika upsihologiji II, Neeksperimentalna psihologijska metodologija, Socijalna percepcija i stavovi,Interpersonalni i unutargrupni odnosi.76

3.2.4. DIPLOMSKI STUDIJ – IZBORNI PREDMETIAKTUALNI PROBLEMI PSIHOLOGIJE RADAOkvirni sadržaj predmetaTematski sadržaj predmeta će varirati iz godinu u godinu ovisno društvenim okolnostima iinteresima studenata i nastavnika. Teme koje će predmet obrañivati mogu biti npr. psihološkiaspekti novih tehnologija, psihološki učinci nezaposlenosti, promjene u svijetu rada i njihovoutjecaj na razvoj ljudskih potencijala.CiljUpoznati studente s aktualnim, društveno relevantnim temama, pristupima njihovomistraživanju i načinima rješavanja.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanjaUz nekoliko uvodnih predavanja, nastava će biti "projektnog" tipa s maksimalnom aktivnošćusamih studenata i istraživanju teme i meñusobnom informiranju o postignutim rezultatima.Znanje se provjerava na temelju priloga raspravi i završnim ispitom.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaOvisit će o temiPopis literature koja se preporučuje kao dopunskaOvisit će o temiBodovna vrijednost predmeta4 ECTS.Način polaganja ispita77

Ispit se polaže pismeno ili usmeno.Preduvjeti upisaOdabir i razvoj osoblja, Motivacija i radno ponašanje.DJEČJA KLINIČKA PSIHOLOGIJAOkvirni sadržaj predmetaProblemi u ranoj dječjoj dobi. Problemi u školskoj dobi. Problemi u adolescenciji.Psihodijagnostička procjena djece. Specifičnost tretmana i intervencija u dječjoj dobi.Prevencija poremećaja u dječjoj i adolescentnoj dobi. Zlostavljanje i zanemarivanje djece.Tugovanje kod djece. Etički standardi u radu s djecom.CiljStudenti će se upoznati s kliničkim slikama različitih psihičkih poteškoća u dječjoj iadolescentnoj dobi, metodama njihove kliničke procjene te s tretmanima prilagoñenimaproblemu i dobi djeteta. Koristit će postojeća znanja o procesu kliničke procjene iprimjenjivat će različite metode procjenjivanja na specifičnim dječjim poteškoćama.Uvježbavat će provoñenje kliničkog intervjua i vještine potrebne za kliničku primjenupsihologijskih instrumenata kod djece.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja2 sata predavanja i 2 sata vježbi tjedno tijekom 7. semestra. Vježbe će uključivati rad naslučajevima.Provjera znanja provodi se tijekom nastave kroz obavezne izvještaje, te na kraju nastavepismenim i praktičnim dijelom ispita.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaWalker C. E. i Roberts M. C. (2001). Handbook of Clinical Child Psychology. New York:John Wiley & Sonc Inc.Kronenberger W. G. i Meyer, R. G. (2001). The Child Clinician’s Handbook. Boston: Allynand Bacon.78

Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaSchroeder, C. S. i Gordon, B. N. (1991). Assessment and Treatment of Childhood Problems:A Clinician’s Guide. New York: The Guilford Press.Kamphaus R. W. i Frick, P. J. (1996). Clinical Assessment of Child and AdolescentPersonality and Behavior. Boston: Allyn and Bacon.House, A. E. (1999). DSM-IV Diagnosis in the Schools. New York: The Guilford Press.Bodovna vrijednost predmeta4 ECTS.Način polaganja ispitaIspit se sastoji od dva dijela: pismenog i praktičnogPreduvjeti upisaOdslušani i položeni kolegiji: Psihologija djetinjstva i adolescencije, Uvod u kliničkupsihologiju i Klinička procjena psihičkih poremećaja.EKOLOŠKA PSIHOLOGIJAOkvirni sadržaj predmetaBihevioralni pristup pitanjima čovjekove okoline. Predmet ekološke psihologije. Metodološkespecifičnosti. Teorijski modeli odnosa čovjeka i okoline. Determinizam i interakcionalizam.Okolinski stresori. Kvaliteta okoline. Percepcija i kognicija okoline. Kognitivne mape.Percepcija opasnosti i ponašanje u nesrećama i katastrofama. Socijalne dimenzije prostora:osobni prostor, zbijenost, privatnost, teritorijalnost. Urbana i stambena okolina. Okolina ivandalsko ponašanje. Adaptativno ponašanje u različitim okolinama. Planiranje okoline.Odnos spram prirodnih i neobnovljivih resursa.CiljStudenti će upoznati sadržaje i metode koje omogućuju psihologu sudjelovanje u procesuplaniranja i mijenjanja čovjekove fizičke okoline. Razumjet će složene odnose ćovjeka iokoline. Moći će evaluirati subjektivnu kvalitetu promjena u okolini i sudjelovati u planiranuokoline.79

Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja2 sata predavanja i 2 sata vježbi i seminara tjedno tijekom jednog semestra. Provjera znanjaprovodi se tijekom nastave kroz individualne i grupne zadatke na terenu te pismenim iusmenim ispitom nakon odslušanog predmeta.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaAjduković, D. (1991.) Čovjekova okolina i psihologija. U: V. Kolesarić, M. Krizmanić i B.Petz (ur.) Uvod u suvremenu psihologiju, 449-509. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske.Ajduković, D. (1984.) Psihologijski problemi istraživanja kvalitete stanovanja. Zbornikradova "VI Dani psihologije", 47-54. Zadar: Filozofski fakultet.Ajduković, D. (1984.) Psihologijski pogled na jedan aspekt društvene krize. Primijenjenapsihologija, 5, 244-247.Ajduković, D. (1988.) A contribution to the methodology of personal space research.Psychologische Beiträge, 30, 198-208.Ajduković, D. i Bistrović, E. (1987.) Prilog grafičkoj metodi istraživanja kognitivnihprostornih mapa. Revija za psihologiju, 17, 67-80.Čorkalo, D. (1992.) Psihologijski aspekti istraživanja percepcije opasnosti. Socijalnaekologija, 1, 63-81.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaTrstenjak. A. (1984.) Ekološka psihologija. Ljubljana: ČGP DeloBodovna vrijednost predmeta4 ECTS.Način polaganja ispitaPismeno i usmeni.Preduvjeti upisaNeeksperimentalna psihologijska metodologija, Socijalna percepcija i stavovi.80

EKOLOŠKA RAZVOJNA PSIHOLOGIJAOkvirni sadržaj predmetaEkološki model razvoja. Utjecaj mikrosustava na razvoj djeteta: obitelj (utjecaj pojedinačnihčlanova obitelji i obiteljske konfiguracije i strukture), dječji vrtić, vršnjaci, škola. Utjecajmezosustava na razvoj. Utjecaj egzosustava na razvoj: radno mjesto i zaposlenost roditelja,socijalna mreža, socioekonomski status, zakonodavstvo i socijalna politika, sredstvamasovnih komunikacija. Utjecaj makrosustava na razvoj: kulturalni i subkulturalni utjecaji.Kronosustav kao čimbenik razvoja. Rizični, zaštitni i čimbenici otpornosti u dječjem razvoju.CiljStudenti će se upoznati s različitim modelima o mehanizmima djelovanja socijalnih ekološkihsustava na razvoj. Po završetku kolegija studenti će razumjeti kako socijalni konteksti,promjene u njima i interakcije izmeñu njih i djeteta utječu na razvoj te će moći prepoznati irazlikovati okolnosti i uvjete u različitim kontekstima koji pogoduju kao i one koji narušavajuoptimalan djetetov razvoj.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja1 sat predavanja i 2 sata seminara tjedno tijekom jednog semestra. Tijekom izvoñenja nastaveznanje će se provjeravati putem samostalnih i grupnih seminarskih radova, a po završetkunastave pismenim i usmenim ispitom.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaBronfenbrenner, U., & Morris, P. A. (1998). The ecology of developmental processes. In W.Damon (Series Ed.) & R. M. Lerner (Vol. Ed.), Handbook of child psychology: Vol. 1.Theoretical models of human development (5 th ed., pp. 993-1028). New York: John Wiley.Demo, D.H., Ganong, L.H. (1994). Divorce. U knjizi McKenry, P.C. i Price S.J. (Eds.)(1994). Families and Change (str. 197-218).Masten, A., Coatsworth, J.D. (1998). The development of competence in favorable andunfavorable environments. American Psychologist. 53, 2, 205-220.Walsh, F. (Ed.) (1993). Normal family processes. New York: The Guilford Presss. (pogl. 1-12)Clarke-Stewart, A. (1993). Daycare. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press.81

Ilišin, V., Marinović Bobinac, A., Radin, F. (2001). Djeca i mediji. Zagreb: Državni zavod zazaštitu obitelji, materinstva i mladeži i IDIZ.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaBronfenbrenner, U. (1989). Ecological systems theory. Annals of Child Development, 6, 187-249.Stewart, A.J., Copeland, A. P., Chester, N.L., Malley, J.E., Barenbaum, N.B. (1997).Separating together: How divorce transforms families. New York: The Guilford Presss.Balter, L., Tamis-leMonda (Eds.) (1999). Child psychology: A handbook of contemporaryissuess. New York: Psychology Press. (pogl. 16, 18, 19)Bodovna vrijednost predmeta3 ECTS.Način polaganja ispitaIspit se polaže pismeno.Preduvjeti upisaUvod u razvojnu psihologiju i Psihologija djetinjstva i adolescencije.ERGONOMIJSKA PSIHOLOGIJAOkvirni sadržaj predmetaErgonomija kao interdisciplinsko područje djelovanja. Sustav čovjek-stroj: pojam, planiranje irazvoj. Čovjek kao dio sistema: analiza ljudskih mogućnosti i ograničenja. Oblikovanjevizuelnih, auditivnih i taktilnih informacijskih sustava. Oblikovanje upravljala: kodiranje,kompatibilnost, otpor, C/D omjer. Oblikovanje alata i radnih pomagala. Metode rada ioblikovanje posla: fiziološki i motivacijski aspekti. Nova informacijska tehnologija ioblikovanje rada. Interakcija čovjeka i računala. Radni uvjeti: učinci, evaluacija, standardi iupute. Životni prostor: ergonomija i ekologijaCiljOmogućiti studentima da razumiju ljudske probleme koji se javljaju pri radu, posebice onekoji se odnose na prilagodbu čovjeka radu, i poučiti ih temeljnim vještinama koje su potrebne82

pri rješavanju ovih problema.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja3 sata predavanja kombinirana s 3 sata vježbi. Znanje se provjerava pismenim i usmenimispitom nakon završetka nastave.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaBridger, R.S. (2003). Introduction to ergonomics (2nd Ed.). London: Taylor & Francis.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaKroemer, A.H.E. i Grandjen, E. (2000). Prilagoñavanje rada čovjeku – priručnikprimijenjene ergonomije. Jastrebarsko: Naklada Slap.Sanders, M.S. i McCormick, E.J. (1993). Human factors in engineering design (7 th Ed.).New York: McGraw-HillWickens, C.D., i Hollands, J.G. (2000). Engineering psychology and human performance (3rdEd.). Prentice-Hall.Bodovna vrijednost predmeta6 ECTS.Način polaganja ispitaIspit se polaže pismeno i usmeno.Preduvjeti upisaUvod u psihologiju rada.FORENZIČNA PSIHOLOGIJAOkvirni sadržaj predmetaPodručja forenzičke psihologije. Primjena psihologijskih spoznaja u raznim domenama prava.Forenzički značaj osnovnih psihičkih procesa. Forenzički značaj razumijevanja ličnosti.Psihologija svjedočenja: psihički procesi na kojima se osniva svjedočenje, čimbenici i uvjetikoji utječu na točnost svjedočenja. Psihološki čimbenici u prepoznavanju počinitelja.Psihološki čimbenici u dosjećanju svjedoka i žrtava. Mogućnosti poboljšanja dosjećanja i83

prepoznavanja svjedoka. Izvanpravni aspekti sumnjičenja i presuñivanja. Tehnike uzimanjaizjava od odraslih i djece. Kognitivni intervju. Psihologija kriminaliteta. Psihološke osobitostipočinitelja kaznenih djela. Antisocijalne ličnosti: biološki, socijalni i interakcijski činioci uformiranju istih. Dijagnostika antisocijalne ličnosti. Forenzičko-psihološki aspekti maloljetnedelinkvencije. Psihološko profiliranje. Forenzičko-psihologijski aspekti penologije. Psihologkao dio forenzičkog tima. Psiholog kao vještak. Domene vještačenja. Psihologijske metode udetekciji laži. Analiza vjerodostojnosti iskaza. Analiza neverbalnog ponašanja. Analizafizioloških pokazatelja (poligrafsko ispitivanje). Otkrivanje laži pomoću testova (simulacija,disimulacija, agravacija poremećaja).CiljOsposobljavanje studenata za razumijevanje i prepoznavanje utjecaja osnovnih psihološkihprocesa i zakonitosti te karakteristika i dinamike ličnosti svih sudionika na proces istražnog isudskog postupka, a naročito na proces davanja iskaza, svjedočenja. Razumijevanje iprepoznavanje psiholoških osobitosti i procesa koji su specifično vezani uz kršitelje propisa izakona te uz žrtve. Osposobljavanje studenata da sudjeluju kao stručnjaci u procesu uzimanjaizjava, dijagnostici poremećaja (posebno antisocijalne ličnosti) te rehabilitacijskom procesupočinitelja.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja2 sata predavanja i 2 sata vježbi i seminara tjedno tijekom jednog semestra.Provjera znanja provodi se tijekom nastave kroz različite individualne i grupne zadatke tepismenim i usmenim ispitom nakon odslušanog predmeta.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaHess, A. K., Weiner, I. B. (1999). The Handbook of Forensic Psychology. Chichester: Wiley.Zarevski, P. (1991). Pamćenje i vjerodostojnost svjedočenja. Penološke teme, 1-4, 57-77.Memon, A., Vrij, A., Bull, R. Psychology and Law. Truthfulness, Accuracy and Credibility.Berkshire: McGraw-Hill.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaGudjonsson, G. (1992). The Psychology of Interrogations, Confessions and Testimony.Chichester: Wiley.Millon et al. (1998). Psychopaty. Guilford press.84

Milne, R., Bull, R. (1999). Investigative Interviewing. Psychology and Practice. Chichester:Wiley.Sporer, S.L., Malpass, R.S., Koenhken, G. (1996). Psychological Issues in EyewitnessIdentification. Mahwah, New Jersey: Lawrence Erlbaum Associates.Blackburn, R. (1993). The psychology of criminal conduct. Theory, Research and Practice.Chichester:Wiley.Bajer, M., Kljaić, S. (1990). Kasniji životni put delinkventne djece (izbor iz pojedinihpoglavlja). Zagreb: RZ RKSSOH.Ljubin, T. (2002). Kognitivni intervju. Policija i sigurnost.Bodovna vrijednost predmeta4 ECTS.Način polaganja ispitaPismeno i usmeno.Preduvjeti upisaSocijalna percepcija i stavovi, Interpersonalni i unutargrupni odnosi.GENETIKA PONAŠANJAOkvirni sadržaj predmetaPovijest genetike ponašanja; Osnove genetike (geni, kromosomi, metode lociranja gena);Mendeljevi principi nasljeñivanja; Mehanizmi djelovanja gena na ponašanje; Teorijakvantitativne genetike; Metode kvantitativne genetike (Metoda blizanaca, Metoda posvajanja;Porodična metoda); Molekularno-biološke metode i genetika ponašanja (analiza vezanosti,lokusi za kvantitativno distribuirane osobine); Osnove analize podataka u genetici ponašanja(Korelacijska analiza na genetički informativnim skupinama; Formuliranje i testiranje modelao genetičkim i okolinskim utjecajima); Genetički utjecaji i individualne razlike (Općainteligencija i specifične kognitivne sposobnosti; Ličnost i poremećaji ličnosti;Psihopatologija); Okolinski utjecaji i individualne razlike (Djeljeni i nedjeljeni okolinskiutjecaji; Interakcija i korelacija genotipa i okoline, Genetski utjecaj na okolinske mjere).85

CiljCilj predloženog kolegija je upoznati studente s osnovnim pojmovima iz genetike ponašanja,kao i s istraživanja o genetskom i okolinskom doprinosu razvoju ponašajnih karakteristika, uprvom redu u području inteligencije, psihologije ličnosti i psihopatologije. Pored toga, ciljkolegija je osposobiti studente za samostalno praćenje literature u tom području.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja2 sat predavanja i 2 sata seminara na tjedanPopis literature potrebne za studij i polaganje ispitaPlomin, R., DeFries, J.C., McClearn, G.E., & McGuffin, P. (2001). Behavioral genetics (4thed.). New York: Worth Publishers.Bodovna vrijednost predmeta4 ECTS.Način polaganja ispitaPismeni.Preduvjeti upisaRedovan upis diplomskog studijaGRUPNI RADOkvirni sadržaj predmetaGrupa i grupni tretman. Odnos individualnog i grupnog tretmana. Klasifikacija grupa.Planiranje tretmanskih grupa. Faze razvoja tretmanske grupe. Razine intervencija utretmanskim grupama – intrapersonalne, interpersonalne, intervencije u okruženju. Kreativnetehnike u grupnom tretmanu. Specifičnosti grupne strukture i procesa. Neformalne ulogečlanova grupe. Sukobi u grupi. Uloga i funkcije voditelja usmjerene na socio-emocionalneodnose članova i ostvarivanje individualnih i grupnih ciljeva. Suvoditeljski rad. Etička pitanjagrupnog tretmana. Evaluacija grupnog tretmana. Modeli evaluacije. Evaluacija kao86

intrevencija. Specifičnost grupnog tretmana s nedobrovoljnim klijentima. Upoznavanje sprimjenom grupnog tretmana u praksi.Kolegij promiče načela osnaživanja klijenata i razvija humanističke vrijednosti, kao npr.meñusobne odgovornosti, prava na uključenost i prihvaćenost, slobodno izražavanje iuvažavanje, različitost, slobodu izbora.CiljStudenti će upoznati grupni tretman iz psihosocijalne perspektive. Razumjet će dinamikurazvoja i ishode neformalnih uloga u grupi. Steći će iskustvo s interaktivnim modelomvodstva u grupi. Studenti će usvojiti vještine planiranja i voñenja grupe, procjenjivanja ievaluacije ishoda grupnog tretmana.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja2 sata predavanja i 2 sata vježbi. Nastava se temelji na modelu iskustvenog učenja.Procjenjivanje znanja odvija se tijekom nastave gdje je svaki student dužan prirediti iprikazati u svoj obrazovnoj grupi neku od aktivnosti značajnih za voñenje grupa.Konačna procjena znanja je usmeni ispit.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaAjduković, M. (1997.) Grupni pristup u psihosocijalnom radu. Zagreb: Društvo za psihološkupomoć.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaČasopis Group workBodovna vrijednost predmeta4 ECTS.Način polaganja ispitaUsmeno.Preduvjeti upisaInterpersonalni i unutargrupni odnosi87

KLINIČKA NEUROPSIHOLOGIJAOkvirni sadržaj predmetaTeorijske osnove kliničke neuropsihologije: definicija, povijest, srodne discipline, osnovnipojmovi. Pojam organiteta. Organizacija mozgovne kore (cerebralna lateralizacija ilongitudinalna organizacija). Povezanost patoloških promjena u strukturi i funkciji pojedinihdijelova mozga s promjenama u doživljavanju i ponašanju. Osnovni pojmovi neuropatologije:traume glave, cerebrovaskularni incidenti, tumori, degenerativni poremećaji, trovanja,infektivni procesi. Neuropsihologijsko ispitivanje: racionala mjerenja deficita, tokneuropsihologijskog ispitivanja, interpretacija. Testovi i tehnike za ispitivanje poremećajapojedinih funkcija: općih intelektualnih, perceptivnih, konstruktivnih, verbalnih, orijentacije ipažnje, pamćenja, pojmovnog mišljenja.CiljUpoznavanje s teorijskim osnovama kliničke neuropsihologije. Razumijevanje organizacijefunkcija kod normalnog mozga i posljedica mozgovnog oštećenja pojedinih kortikalnihpodručja. Upoznavanje s osnovama neuropatologije i glavnim vrstama poremećaja.Upoznavanje toka neuropsihologijskog ispitivanja, najčešće korištenih testova i tehnika, teinterpretacije podataka dobivenih ispitivanjem.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja2 sata predavanja i 2 sata vježbi tjedno tijekom jednog semestra.Znanje se provjerava kolokvijem i pismenim ispitom nakon završetka nastave.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaGalić, S. (2002). Neuropsihologijska procjena. Naklada Slap, Jastrebarsko i Opća Županijskabolnica, Požega.Lezak, M.D. (1995) Neuropsychological Assessment. Oxford Univ. Press, New York.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaBerger, J. (1987). (ed.) Psihodijagnostička i neuropsihološka procjena moždanih disfunkcija ioštećenja. Zbornik 6, Savez društava psihologa SR Srbije, Beograd.Springer, S.P., Deutsch, G. (1985). Left Brain, Right brain. Freeman & Co., New York.Luria, A. R. (1983). Osnovi neuropsihologije. Beograd: Nolit.88

Odabir aktualnih radova iz znanstvenih i stručnih časopisaBodovna vrijednost predmeta4 ECTS.Način polaganja ispitaPismeni.Preduvjeti upisaBiološka psihologija I i Biološka psihologija IIKOMPARATIVNA PSIHOLOGIJA I ETOLOGIJAOkvirni sadržaj predmetaOdreñenje komparativne psihologije i etologije. Povijest razvoja komparativne psihologije ietologije. Teorije o životinjskoj kogniciji. Komparacija načina i dosega učenja i inteligencijerazličitih životinjskih vrsta. Metakognicija subhumanih vrsta i teorija uma. Kognitivnaetologija. Upotreba alata kod subhumanih vrsta. Komunikacijski sustavi subhumanih vrsta.Emocije i socijalno ponašanje životinja. Igra kod subhumanih vrsta. Meñukulturalne i rasnerazlike u inteligenciji i ličnosti.CiljUpoznati studente s područjem komparativne psihologije i etologije, kao i njihovim vezama sdodirnim znanostima. Kolegij će poslužiti boljem razumijevanju ljudskog ponašanja,doživljavanja i kognicije. Studentima usmjerenim u pravcu kulturalne antropologije će biti odposebne važnosti sadržaji iz područja meñukulturalnih razlika u ličnosti i inteligenciji.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja2 sata predavanja i 1 seminara na tjedanPopis literature potrebne za studij i polaganje ispitaDewsbury, D.D. (1989). Comparative psychology, ethology and animal behavior. AnnualReview of Psychology. 40, 581-602.89

Ristau, C.A. (Ur) (1991). Cognitive ethology. Hilsdale, New Jersey: Lawrence ErlbaumAssociates, Publishers.Zarevski, P. (2001). Struktura i priroda inteligencije. (str. 1–172) Jastrebarsko. Naklada Slap.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaBalada, R.P., Pepperberg, I.M. i Kamil, A.C. (1998). Animal cognition in nature. London:Academic Press.Boysen, S.T. i Himes, G.T. (1999). Current issues and emerging theories in animal cognition.Annual Review of Psychology. 50, 683-705.Gardner, H., Kornhaber, M.L., Wake, W.K. (1999). Inteligencija – različita gledišta.Jastrebarsko: Naklada Slap.Bodovna vrijednost predmeta3 ECTS.Način polaganja ispitaPismeni i usmeniPreduvjeti upisaNema.LINEARNO STRUKTURALNO MODELIRANJEOkvirni sadržaj predmetaOsnovni pojmovi i definicije u području modeliranja strukturalnih jednadžbi; Obilježjametodologije strukturalnog modeliranja i specifičnosti u odnosu na druge multivarijatnetehnike; Teorijski, statistički i matematički aspekti; Osnovna logika analize i prirodazaključivanja; Glavne vrste varijabli u analizama strukturalnih jednadžbi; Terminologija,simbolička i grafička notacija; Opći model strukturalnih jednadžbi; Koraci u provedbi analizelatentnih varijabli; Područja primjene: validacijske studije, korelacijska / eksperimentalnaistraživanja; Primjeri: analize traga s manifestnim varijablama; modeli klasične teorije90

testova, modeli teorije latentnih stanja i crta, modeli latentnih promjena, multigrupni modeli;Problemi i ograničenja u primjeni analiza strukturalnih modela.CiljOsposobiti polaznike za (a) samostalnu prosudbu adekvatnosti primjene i interpretacijerezultata analiza strukturalnih modela u psihologijskim istraživanjima, (b) samostalnu izradu,testiranje i evaluaciju mjernih i strukturalnih modela na empirijskim podacima.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja2 sata predavanja i 2 sata vježbi tjedno unutar jednog semestra. Provjera znanja provodi setijekom semestra - kroz rješavanje zadataka i provedbe analiza u okviru vježbi, seminarskeradove te ispitom nakon odslušanog kolegija.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaLoehlin, J. C. (1998). Latent variable models. Hillsdale: Lawrence Erlbaum Associates.Kline, R. B. (1998). Principles and practice of structural equation modeling. New York: TheGuilford Press.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaPedhazur, E. J., & Schmelkin, L. P. (1991). Measurement, design, analysis: An integratedapproach. Hillsdale NJ: LEA.Hair, J. F., Anderson, R. L., Tatham, R. E., Black, W. (1998). Multivariate data analysis.London: Prentice-Hall.Long. J. S. (1983). Confirmatory factor analysis. London: Sage.Bodovna vrijednost predmeta4 ECTS.Način polaganja ispitaPismeno.Preduvjeti upisaPoložen ispit iz Psihometrije.91

MULTIVARIJATNE METODE: DIMENZIONALNI MODELIOkvirni sadržaj predmetaGlavni sadržaj kolegija odnosi se na proučavanje problema koji se pojavljuju u primjenimetoda za multivarijatnu analizu podataka primarno usmjerenih na analize dimenzionalnostiunutar skupova varijabli. U širem izboru ovih postupaka nalaze se: faktorska i klaster analiza,analiza korespondencije, multidimenzionalno skaliranje. Program je u pravilu ograničen na 3metode, koje se sustavno proučavaju i primjenjuju na realnim podacima. Svaka tema završavaseminarskim radom u kojem polaznici, odgovarajući na opća pitanja i ona koja se odnose nakonkretno analizirane podatke, trebaju pokazati da su ovladali najvažnijim pitanjima primjenei kvantitativne interpretacije.CiljOsposobiti studente za samostalni odabir, prosudbu adekvatnosti i tehničku provedbuodabranih metoda za multivarijatnu analizu podataka te kvantitativnu interpretaciju rezultatadobivenih njihovom primjenom.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja2 sata predavanja i 2 sata vježbi tjedno unutar jednog semestra. Provjera znanja provodi setijekom semestra - kroz provedbe analiza u okviru vježbi i seminarske radove.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaFulgosi, A. (1984). Faktorska analiza. Školska knjiga, Zagreb.Aldenderfer, M. S. i Blashfield, R. K. (1986). Cluster Analysis. Beverly Hills: SagePublications.Norusis, M. J. (1993). SPSS for Windows - Professional Statistics. Chicago: SPSS Inc.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaGrimm, L.G., Yarnold, P.R. (Eds.) (1995). Reading and Understanding Multivariate Statistics.American Psyhological Association., Washington.Lewis-Beck, M.S. (1994). Factor Analysis and Related Techniques. International Handbooks ofQuantitative Applications in the Social Sciences, Vol. 5, London.Bodovna vrijednost predmeta92

4 ECTS.Način polaganja ispitaPismeno (seminarski radovi).Preduvjeti upisaPoloženi ispiti iz kolegija Uvod u teoriju testova i Kvantitativna interpretacija testova.MULTIVARIJATNE METODE: PREDIKTIVNI I KLASIFIKACIJSKI MODELIOkvirni sadržaj predmetaGlavni sadržaj kolegija odnosi se na proučavanje problema koji se pojavljuju u primjenimetoda za multivarijatnu analizu podataka primarno usmjerenih na analize meñuzavisnostiunutar i izmeñu skupova varijabli. U širem izboru ovih postupaka nalaze se: diskriminacijskai višestruka regresijska analiza, logistička regresijska analiza, kanonička korelacijska analiza,multivarijatna analiza varijance. Program je u pravilu ograničen na 3 metode, koje se sustavnoproučavaju i primjenjuju na realnim podacima. Svaka tema završava seminarskim radom ukojem polaznici, odgovarajući na opća pitanja i ona koja se odnose na konkretno analiziranepodatke, trebaju pokazati da su ovladali najvažnijim pitanjima primjene i kvantitativneinterpretacije.CiljOsposobiti studente za samostalni odabir, prosudbu adekvatnosti i tehničku provedbuodabranih metoda za multivarijatnu analizu podataka te kvantitativnu interpretaciju rezultatadobivenih njihovom primjenom.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja2 sata predavanja i 2 sata vježbi tjedno unutar jednog semestra. Provjera znanja provodi setijekom semestra - kroz provedbe analiza podataka u okviru vježbi i seminarske radove.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita93

Tacq, J. (1997). Multivariate Analysis Techniques in Social Science Research. London: Sagepublications.Klecka, W. R. (1980). Discriminant Analysis. Beverly Hills: Sage publications.Norusis, M. J. (1993). SPSS for Windows - Professional Statistics. Chicago: SPSS Inc.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaGrimm, L.G., Yarnold, P.R. (Eds.) (1995). Reading and Understanding Multivariate Statistics.American Psyhological Association., Washington.Jaccard, J. et.al. (2002). Interaction effects in multiple regression. London: Sage.Bodovna vrijednost predmeta4 ECTS.Način polaganja ispitaPismeno (seminarski radovi).Preduvjeti upisaPoloženi ispiti iz kolegija Uvod u teoriju testova i Kvantitativna interpretacija testova.ODNOS STAVOVA I PONAŠANJAOkvirni sadržaj predmetaTehnike za ispitivanje stavova. Postupci konstrukcije pojedinih skala. Prednosti i nedostacipojedinih skala te njihova primjenjivost za različite svrhe ispitivanja. Odnos stavova iponašanja: pod kojim uvjetima se povećava ili smanjuje povezanost stavova i ponašanja, kojisu procesi u osnovi te veze. Razmatranje čimbenika koji djeluju kao moderatori/medijatori togodnosa. Teorija afektivno-kognitivne konzistencije. Novije teorije proizašle iz teorijekognitivne disonance. Teorija samopercepcije. Snaga stava i pobudljivost. Glavni teorijskimodeli koji objašnjavaju mogućnost predviñanja ponašanja: teorija planiranog ponašanja iprocesni model za predviñanje ponašanja. Primjena u temeljnim i primijenjenimistraživanjima i programima.Cilj94

Svladavanje postupaka konstruiranja različitih instrumenata za mjerenje stavova te primjenaodgovarajućih metoda i tehnika za ispitivanje stavova. Upoznavanje najvažnijih teorijskihpostavki i empirijskih nalaza za razumijevanje meñuovisnosti stavova i ponašanja, tepoznavanje uvjeta koji dovode do njihove bolje povezanosti.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja2 sata predavanja i 2 sata vježbi i seminara tjedno tijekom jednog semestra.Provjera znanja provodi se tijekom nastave kroz različite individualne i grupne zadatke tepismenim i usmenim ispitom nakon odslušanog predmeta.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaPrišlin, R. (1991). Kada se i kako ponašanje slaže s našim stavovima. U: Uvod u psihologiju(1991). Grafički zavod Hrvatske.Pennington, D.C.(1997). Osnove socijalne psihologije. Naklada Slap, Jastrebarsko.Summers, G.F. (Ur). (1969). Attitude Measurement. Chicago: Rand McNally& Co.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaAronson, E., Wilson, T. D. i Akert, R. M. (2002). Social Psychology. Prentice Hall.Myers, D.G. (1993). Social Psychology. McGraw Hill, Inc.Radovi iz tekuće znanstvene i stručne periodike.Bodovna vrijednost predmeta4 ECTS.Način polaganja ispitaUsmeno i pismeno.Preduvjeti upisaStatistika u psihologiji I, Statistika u psihologiji II, Uvod u metodologiju eksperimentalnepsihologije, Neeksperimentalna psihologijska metodologija, Socijalna percepcija i stavovi95

ORGANIZACIJSKA PSIHOLOGIJAOkvirni sadržaj predmetaOrganizacija i organizacijskog ponašanja. Organizacijske teorije: klasične, neoklasične isuvremene. Pojedinac u organizaciji: socijalizacijski procesi i karijera u organizaciji.Organizacijski stavovi: odanost organizaciji, psihologijski sporazum. Radna grupa i faktorinjene učinkovitosti: veličina grupe, motivacija članova, grupna kohezija i norme,komunikacijska struktura. Grupno odlučivanje. Timovi i njihova učinkovitost. Organizacijskaklima i kultura. Izvori, vrste i posljedice organizacijske klime. Organizacijska socijalizacija ipojam organizacijske kulture. Upravljanje organizacijskom kulturom. Razvoj i mijenjanjeorganizacije. Modeli planiranih promjena. Praksa organizacijskog razvoja: glavne metodeorganizacijskih intervencija.CiljOsposobiti studente za razumijevanje procesa koji se zbivaju u modernim organizacijama.Studenti će upoznati osnovne organizacijske teorije, probleme formiranja učinkovitih radnihgrupa, pojmove i učinke organizacijske klime i kulture te pristupe promjeni i razvojuorganizacija.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja2 sata predavanja i 3 sata vježbi tjedno kombiniranih s posjetom organizacijama. Predavanjakombinirana s praktičnim vježbama, koje uključuju: upoznavanje i primjena upitnika zaorganizacijsku dijagnozi, upoznavanje studija slučaja i posjete nekim organizacijama.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaBahtijarević-Šiber, F. i sur. (1991). Organizacijska teorija. Zagreb: Informator.Sušanj, Z. (2005). Organizacijska klima i kultura. Jastrebarsko: Naklada Slap.Wagner, J.A. & Hollenbeck, J.R. (2002). Organizational behavior. Harcourt Brace, Orlando(FL).Popis literature koje se preporučuje kao dopunskaArgyle, M. (1990). The social psychology of work. London: Penguin Group.96

Drenth, P.J.D., Thierry, H., & De Wolff, C.J. (Eds.) (1998). Organizational psychology.Psychology Press Ltd Hove, UK.Robbins, S. R. (1996). Bitni elementi organizacijskog ponašanja. Zagreb: Mate.Sorge, A. (Ed.) (2002). Organization. London: Thompson Learning.Bodovna vrijednost predmeta5 ECTS.Način polaganja ispitaIspit se polaže pismeno i usmenoPreduvjeti upisaUvod u psihologiju rada, Interpersonalni i unutargrupni odnosi, Neeksperimentalnapsihologijska metodologijaOSNOVE PSIHOLOŠKOG SAVJETOVANJAOkvirni sadržaj predmetaDefinicija psihološkog savjetovanja. Razlika prema psihoterapiji. Ciljevi i ishodisavjetovanja. Preduvjeti za uspješno savjetovanje. Teškoće u uspostavi odnosa savjetovateljklijent.Osobine savjetovatelja važne za proces savjetovanja. Klijentovo povjerenje usavjetovatelja. Klijentov otpor. Temeljne komunikacijske vještine u savjetodavnom procesu.Faze savjetovanja.CiljStudenti će steći uvid u činitelje koji otežavaju/olakšavaju uspostavu odnosa izmeñusavjetovatelja i klijenta. Prepoznat će vlastite osobine koje ih mogu činiti (ne)uspješnimsavjetovateljima. Moći će prepoznati znakove klijentova i vlastitog otpora u savjetodavnomprocesu te načine kojima klijent provjerava može li savjetovatelju vjerovati. Studenti ćeuvježbavati temeljne komunikacijske vještine potrebne u procesu savjetovanja: razumijevanjeverbalne komunikacije, prepoznavanje znakova neverbalne komunikacije, aktivno slušanje ipostavljanje pitanja. Dobit će osnovne informacije o pojedinim fazama savjetodavnogprocesa.97

Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja2 sata predavanja i 2 sata vježbi tjedno tijekom 7. semestra.Provjera usvojenosti vještina provodi se tijekom demonstracijskih vježbi i igranja uloga.Provjera znanja, stavova i uvjerenja o savjetodavnom procesu provodi se tijekom rasprava, uokviru pismenih (domaćih) zadaća i pismenim ispitom nakon odslušanog predmeta.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaAjduković, M. i Hudina., B. (1996). Značaj učinkovite komunikacije u radu pomagača, u: J.Pregrad (ur.) Stres, trauma, oporavak, Društvo za psihološku pomoć, Zagreb, str. 7.- 26.Arambašić, L. (1996). Savjetovanje, u: J. Pregrad (ur.) Stres, trauma, oporavak, Društvo zapsihološku pomoć, Zagreb, str. 63.-86.Dryden, W. (1992). Key issues for counselling in action. London: Sage.Dryden, W. (1993). Questions and answers on counselling in action. London: Sage.Dryden, W. (1993). Hard-earned lessons from counselling in action. London: Sage.Hackney, H.L. i Cormier, L.S. (2001). The professional counselor. Boston: Allyn and Bacon.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaJull, J. (1995). Razgovori s obiteljima: perspektive i procesi. Zagreb: Alinea.Nelson-Jones, R. (1997). Practical Counseling and helping skills. London: Cassell.Bodovna vrijednost predmeta4 ECTS.Način polaganja ispitaPismenoPreduvjeti upisaPoložen ispit iz Komunikacijskog praktikuma.98

PRIMIJENJENA RAZVOJNA PSIHOLOGIJAOkvirni sadržaj predmetaU okviru kolegija obrañuje se praktična primjena spoznaja iz razvojne psihologije uistraživanju, prevenciji, tretmanu i saniranju aktuelnih društvenih problema kao što su npr.problemi i potrebe djece i mladih, vršnjačko nasilje, ovisnosti, maloljetnička delinkvencija,obiteljski problemi, obiteljsko nasilje, brakorazvodi, nezaposlenost, zbrinjavanje starih osoba– kroz predstavljanje praktičnog rada psihologa i ustanova te usvajanje nekih dijagnostičkih itretmanskih postupaka (npr. razvojni intervju, genogram, osnove grupnog rada, osnovnekomunikacijske i savjetodavne vještine, pisanje prijedloga psihosocijalnog preventivnogprograma ).CiljUpoznavanje studenata s primjenom spoznaja iz razvojne psihologije u praktičnom radupsihologa s djecom, mladima i odraslima - u vidu dijagnosticiranja i saniranja razvojnihteškoća te poticanja zdravog i preveniranja nepoželjnog smjera razvoja - u okviru ustanovaodgoja i obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite te programa nevladinih udruga.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanjaNastava se izvodi u vidu predavanja, vježbi, radionica, gostovanja psihologa iz prakse, posjetaustanovama i provoñenja terenskih istraživanja (1 sat predavanja i 2 sata vježbi tjedno tijekomjednog semestra). Tijekom izvoñenja nastave znanje se provjerava kroz aktivnost studenata unastavi te putem samostalnih i grupnih pismenih izvještaja, a po završetku nastave – usmenimispitom.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaAjduković, M. (1997): Grupni pristup u psihosocijalnom radu. Zagreb: DPPPregrad, J., ur. (1996): Stres, trauma, oporavak. Zagreb: DPPJanković, J. (1996). Pristupanje obitelji. Zagreb: AlineaPopis literature koja se preporučuje kao dopunska* (ovdje samo dio)*studenti biraju literaturu tako da pokrije barem tri relevantna područjaNapan, K. (1994). Kako djelotvorno raditi s ljudima. Zagreb: Alinea.99

Janković, J. (1997). Savjetovanje - nedirektivni pristup. Zagreb: Alinea.Janković, J. (1994). Sukob ili suradnja. Zagreb: Alinea.Ajduković, M. i Pečnik, N. (1993). Nenasilno rješavanje sukoba. Zagreb: Alinea.Olweus, D. (2004). Nasilje meñu djecom u školi: što znamo i što možemo učiniti. Zagreb:Školska knjiga.Ajduković, M. i Pavleković, G. (2000): Nasilje nad ženom u obitelji. Zagreb: DPP.Gordon, T. (1996). Škola roditeljske djelotvornosti (PET). Zagreb: Poduzetništvo Jakićd.o.o.Jull J. (1996): Vaše kompetentno dijete. Zagreb: EducaKatz, L.G. i D.E. McClellan (2003): Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije.Zagreb: Educa.Ayalon, O. i M. Lahad (1995): Spasimo djecu i BASIC-Ph. Zagreb: Školska knjigaLugomer-Armano, G., Kamenov, Ž. i Ljubotina D. (ur.) (2002). Lugomer-Armano, G.,Kamenov, Ž. i Ljubotina D. (ur.) (2002). Problemi i potrebe mladih uHrvatskoj – izvještaj sXI. ljetne psihologijske škole (Brna, Korčula, 2001), Zagreb, 2002Bičanić, J. ( 2004): Vježbanje životnih vještina. Zagreb: Alinea.Bodovna vrijednost predmeta3 ECTS.Način polaganja ispitaUsmeni ispit.Preduvjeti upisaUvod u razvojnu psihologiju, Psihologija djetinjstva i adolescencije, Psihologija odrasle dobi istarenjaPRIMIJENJENA SOCIJALNA PSIHOLOGIJAOkvirni sadržaj predmetaU pojedinom području primijenjene psihologije se detaljno proučava primjena spoznajasocijalne psihologije. Odabir tog područja može varirati od jedne do druge godine. Primjeripodručja su socijalni rad, zdravstvo, pravosuñe, marketing, meñuljudski odnosi, a specifičnih100

tema: partnerski odnosi, upravljanje sukobima, rizična ponašanja (delinkvencija, zdravstvenoštetna ponašanja), psihosocijalna klima, meñuetnički odnosi, javno mnijenje.CiljDetaljnije razumjeti primjenu spoznaja socijalne psihologije u psihologijskoj praksi i udrugim strukama, te steći iskustvo u specifičnim tehnikama rada u pojedinim područjimaprimijenjene socijalne psihologije.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja1 sat predavanja i 2 sata vježbi tjedno tijekom jednog semestra.Provjera znanja provodi se tijekom nastave kroz različite individualne i grupne zadatke tepismenim i usmenim ispitom nakon odslušanog predmeta.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaAronson, E., Wilson, T. D. i Akert, R. M. (2002). Social Psychology. Prentice Hall.Hewstone, M. i Stroebe, W. (2002). Uvod u socijalnu psihologiju. Naklada Slap, Jastrebarsko.Literatura će ovisiti o području primjenjene socijalne psihologije koje se obrañuje tekućegodine.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaRadovi iz tekuće znanstvene i stručne periodike.Bodovna vrijednost predmeta3 ECTSNačin polaganja ispitaPismeni i usmeni.Preduvjeti upisaSocijalna percepcija i stavovi, Interpersonalni i unutargrupni odnosi101

PRIMJENA RAČUNALA U PSIHOLOGIJIOkvirni sadržaj predmetaPrimjena računala u psihodijagnostici: mogućnosti zadavanja podražaja; kompjuterskoadaptivno testiranje (CAT); Anketiranje putem računala, CATI sustav, primjena informatičketehnologije pri provoñenju ankete; Pretraživanje baza podataka putem računala; Primjenaračunala u edukaciji i nastavi, programirano učenje pomoću računala, sustavi za učenje nadaljinu, multimedijska prezentacija; Primjena računala pri radu s osobama s posebnimpotrebama; programi za slijepe i slabovidne osobe; Mogućnosti upotrebe Interneta:psihologijski sadržaji na WEB-u, psihodijagnostika, savjetovanje; Primjena računala priprovoñenju eksperimenta; Ekspertni sustavi i umjetna inteligencija; Pregled specifičnihprogramskih aplikacija s primjenom u psihologijskim istraživanjima (psihometrija,metodologija, učenje)CiljUpoznati polaznike s mogućnostima korištenja informatičke tehnologije u znanstvenoj iprimijenjenoj psihologiji. Osposobiti polaznike za samostalno pretraživanje izvoraznanstvenih informacija, te izbor prikladne programske podrške.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja1 sat predavanja i 1 sat vježbi koje uključuju samostalni rad na računalu, te demonstracijeprimjene računala u psihologiji. Pored toga dio nastave bi se odvijao korištenjem WEBstranice kolegija, koji bi uključivao samostalni rad studenata, te kontinuirano praćenjenjihovih aktivnosti tokom semestra.Provjera znanja uključuje pismeni ispit, te provjeru znanja rada na računalu.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaSuler, J. (2004). The Psychology of Cyberspace,http://www.rider.edu/~suler/psycyber/psycyber.htmlVan der Linden,W.J., Glas, C.A.W. (2000.) Computerized Adaptive Testing: Theory andPractice. Assessment Systems Corporation.WEB stranica kolegija s linkovima vezanim uz pojedine nastavne teme102

Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaJacko, J. A. & Sears, A. (2003). The Human Computer Interaction Handbook. Mahwah, NJ:Erlbaum.Bodovna vrijednost predmeta2 ECTSNačin polaganja ispitaPismeno i usmeno.Preduvjeti upisaNema.PSIHOLOGIJA RODA I SPOLAOkvirni sadržaj predmetaSpolne specifičnosti razvoja od djetinjstva do odrasle dobi. Biološka, socijalizacijska ikognitivna komponenta spolnih i rodnih razlika. Rodno i spolno specifični problemi i potrebeu različitim područjima života. Specifična očekivanja i poteškoće u školi. Raspodjela posla iskrbi za obitelj. Dva spola u radnoj sredini. Muškarci i žene kao roditelji. Razlike uzpsihičkim i zdravstvenim problemima muškaraca i žena i područja traženja pomoći. Pružanjepsihosocijalne pomoći primjerene specifičnostima spola. Utjecaj spolnih stavova psihologa narad s osobama istog ili suprotnog spola. Smjernice u individualnom, grupnom i obiteljskomsavjetovališnom radu specifične za spol i rod.CiljOsvještavanje važnosti prepoznavanja i uvažavanja rodnih i spolnih specifičnosti u različitimpodručjima rada psihologa: u obrazovanju, radnoj organizaciji, pružanju psihosocijalnepomoći. Razumijevanje teorijske osnove specifičnosti roda i spola i ovladavanje metodama itehnikama rada psihologa primjerenim tim specifičnostima.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja1 sat predavanja i 1 sat vježbi i seminara tjedno tijekom jednog semestra.103

Provjera znanja provodi se tijekom nastave kroz različite individualne i grupne zadatke tepismenim i usmenim ispitom nakon odslušanog predmeta.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaOosten, N. van, Vlugt, I. van der (2004). Rod i spol u psihosocijalnom radu. Zagreb: Društvoza psihološku pomoć.Maccoby, E. E. (1998). The two sexes: growing up apart, coming together. Cambridge:Harvard University Press.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaCanary, D. J., Emmers-Sommer, T. M. (1997). Sex and gender differences in personalrelationships. New York: The Guilford Press.Gilligan, C. (1993). In a different voice. Cambridge: Harvard University Press.Bodovna vrijednost predmeta2 ECTSNačin polaganja ispitaPismeno i usmeno.Preduvjeti upisaBiološka psihologija II, Psihologija djetinjstva i adolescencije, Socijalna percepcija i stavoviPSIHIČKI POREMEĆAJI – ETIOLOGIJA I DIJAGNOSTIKAOkvirni sadržaj predmetaBiološko, psihoanalitičko, kognitivno i bihevioralno tumačenje nastanka i razvoja anksioznihporemećaja, somatoformnih i disocijativnih poremećaja, poremećaja raspoloženja,poremećaja ličnosti, seksualnih poremećaja. Očitovanje pojedinog poremećaja u kliničkojslici. Očitovanje poremećaja na tehnikama psihologijske procjene. Specifične tehnike zapojedini poremećaj.104

CiljStudenti će se upoznati s različitim teorijama nastanka i razvoja psihičkih poremećaja.Naučit će razlikovati psihičke poremećaje prema simptomima i rezultatima primjenerazličitih metoda procjene.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanjaPredavanja i vježbe. Vježbe će se provoditi na psihijatrijskim odjelima, a uključivat ćeprovoñenje intervjua i primjenu psihologijskih mjernih instrumenata na osobama s psihičkimporemećajima, te interpretacija rezultata. Provjera znanja provodi se tijekom nastave krozobavezne izvještaje, te na kraju nastave pismenim i usmenim ispitom.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaDavison GC, Neale JM. (1999). Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja.Jastrebarsko: Naklada Slap.Carson RC, Butcher J.N, Mineka S (2002.) Fundamentals of Abnormal Psychology. Boston:Allyn and Bacon,Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaLindsay SJE, Powel GE (1995.). The Handbook of Clinical Adult Psychology; Routledge.Groth-Marnath G. (1997.). Handbook of Psychological Assesment, New York: Wiley&sons.Bodovna vrijednost predmeta4 ECTSNačin polaganja ispitaIspit se sastoji pismenog i usmenog dijela.Preduvjeti upisaPoložen ispit iz Kliničke procjene psihičkih poremećaja i Osnova psihologijskog savjetovanja.105

PSIHIČKI POREMEĆAJI – TRETMANI I INTERVENCIJEOkvirni sadržaj predmetaVrste tretmana: biološki, psihološki, socijalni. Indikacije za različite tretmane. Tretmanianksioznih poremećaja, somatoformnih i disocijativnih poremećaja, poremećaja raspoloženja,poremećaja ličnosti, seksualnih poremećaja. Odabir tretmana. Metode evaluacije tretmana.CiljStudenti će se znati odrediti indikacije za različite tretmane. Naučit će područja primjenepojedinog tretmanskog pristup. Naučit će koji su tretmani odgovarajući za različite psihičkeporemećaje.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanjaPredavanja i vježbe.Provjera znanja provodi se tijekom nastave kroz obavezne izvještaje, te na kraju nastavepismenim i usmenim ispitom.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaDavison GC, Neale JM. (1999). Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja.Jastrebarsko: Naklada Slap.Carson RC, Butcher J.N, Mineka S (2002.) Fundamentals of Abnormal Psychology. Boston:Allyn and Bacon,Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaLindsay SJE, Powel GE (1995.). The Handbook of Clinical Adult Psychology; Routledge.Bodovna vrijednost predmeta4 ECTSNačin polaganja ispitaIspit se sastoji pismenog i usmenog dijela.Preduvjeti upisaPoložen ispit iz Psihičkih poremećaja – etiologija i dijagnostika.106

PSIHODIJAGNOSTIČKE METODEOkvirni sadržaj predmetaIntegrativni pregled aktualne psihodijagnostičke prakse u svijetu i u RH; Izvori informacija opsihodijagnostičkim instrumentima (evaluativni i neevaluativni prikazi, baze podataka otestovima);Izbor prikladne metode u skladu sa svrhom mjerenja, te tehničkim i etičkim standardima(APA, ITC, domaći pravilnici); Kriteriji za kategorizaciju psihodijagnostičkih metoda;Različite metode prikupljanja podataka; Nove tehnologije u psihodijagnostici i njihovimetodološki i psihometrijski aspekti; (primjena testova putem računala, multimedijskozadavanje testovnih podražaja, kompjutersko adaptivno testiranje, testiranje putem Interneta,ekspertni sustavi u psihodijagnostici, automatizacija kvantitativne i kvalitativneinterpretacije); Odabrane teme vezane uz komstrukciju i validaciju psihologijskih mjernihinstrumenata (pristranost zadatka, kroskulturalna validacija testova, problemi simulacije idisimulacije); Suvremeni pristupi mjerenju kognitivnih sposobnosti; Suvremeni pristupimjerenju ličnosti; Suvremeni pristupi mjerenju znanja; Suvremeni pristupi u mjerenju stresa itraume.CiljUpoznati polaznike s aktualnim i suvremenim idejama, unapreñenjima metoda i instrumenatau psihodijagnostici. Osposobiti polaznike za samostalno pretraživanje informacija opostojećim mjernim instrumentima i metodama te njihovoj evaluaciji, odnosno za izboroptimalnog instrumenta za neku zadanu svrhu mjerenja.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanjaNastava bi se odvijala kroz 2 sata predavanja, 1 sat seminarskog rada, te 1 sat vježbi. Seminarii vježbe bi uključivali aktivnost polaznika kroz rješavanje postavljenih problema, tj.seminarske radove na zadanu temu, demonstraciju pojedinih metoda, te primjerepsihologijske prakse, gdje su predviñene posjete ustanovama koje se bavepsihodijagnostikom.Provjera znanja provodit će se kontinuirano kroz aktivnosti tokom semestra, kroz seminarskeradove, te kroz završni ispit.107

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaAnastasi, A. (1997). Psychological testing (7th edition). New York: MacMillan.Cronbach, J.L. (1990). Essentials of psychological testing (5th edition). New York: Harperand Row.Jackson, C. (2000). Psihologijsko testiranje. Naklada Slap, Jastrebarsko.Fernandez-Ballesteros, R. (Ed.) (2003). Encyclopedia of Psychological Assessment. SagePublication.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaFlanagan, D.P., Genshaft,J.L, Harrison (1997). Contemporary Intellectual AssessmentTheories, Tests and Issues. New York – London: The Guilford Press.Beutler,L.E., Berren, M.R. (1995). Integrative Assessment of Adult Personality. The GuilfordPress. New York - London.Gregory, R.J. (1992). Psychological Testing: History, principles, and applications. Boston:Allyn & Bacon.Mental Measurement Yearbook (I-XIII) University of Nebraska Press.Bodovna vrijednost predmeta4 ECTSNačin polaganja ispitaPismeno i usmeno.Uvjeti upisaPsihometrijaPSIHOLOG U SKRBI ZA STARIJE LJUDEOkvirni sadržaj predmetaStarenje i starost naroda i pojedinca; teorije starenja; metode i metodološki problemiistraživanja starosti i starenja; promjene u sposobnostima: tjelesnim, senzornim, motoričkim,kognitivnim; ličnost i starenje; prilagodba na starenje; promjene u socijalnim odnosima:108

obitelj, društvo, umirovljenje; posebni problemi starijih osoba: depresija, demencija, nemoć;uspješno starenje; modeli skrbi za starije ljude: institucionalni i vaninstitucionalni;komunikacija sa starijim osobama; uloga psihologa u skrbi za starije ljude.CiljUsvojiti znanja o čimbenicima koji djeluju na proces starenja te o promjenama u procesustarenja.Upoznati primjerene istraživačke metode i postupke za proučavanje procesa starenja i starosti.Primijeniti znanja o starenju i starosti u sprječavanju i umanjivanju nepovoljnih učinakastarenja odnosno u poboljšanju kvalitete življenja u starosti.Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja1 sata predavanja i 1 sata vježbi tjedno tijekom jednog semestra. Tijekom izvoñenja nastaveznanje se provjerava putem samostalnih usmenih i pismenih izvještaja s vježbi. Po završetkunastave znanje se provjerava pismenim i usmenim ispitom.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaDespot Lučanin J. (2003) Iskustvo starenja (pogl. 1-2, 10). Jastrebarsko: Naklada Slap.Despot Lučanin, J. (1998) Zdravstvena psihologija i starenje. U: Havelka M. (ur.)Zdravstvena psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.Havelka, M. i Despot Lučanin, J. (1990) Psihologija starenja. U: Duraković Z. i sur.Medicina starije dobi. Zagreb: Naprijed.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaSchaie, K.W. i Willis, S.L. (2001.) Psihologija odrasle dobi i starenja. Jastrebarsko:Naklada Slap.Bodovna vrijednost predmeta2 ECTSNačin polaganja ispitaIspit se polaže pismeno i usmeno.109

Preduvjet upisaPoloženi ispiti iz kolegija razvojne psihologije.PSIHOLOGIJA OBRAZOVANJA NADARENIH UČENIKAOkvirni sadržaj predmetaKarakteristike darovite djece (kognitivne i socio-emocionalne osobine darovitih).Identifikacija darovitih učenika (proces identifikacije, mjerenje i procjenjivanjedarovitosti).Posebnosti rada s darovitima unutar školskog sustava (akceleracija i obogaćenjeprograma). Rad psihologa s darovitom djecom (rad na programima za darovite učenike,savjetovanje, profesionalna orijentacija). Rad psihologa s učiteljima i roditeljima darovitihučenika (pomoć učiteljima pri izradi, izvedbi i evaluaciji programa, savjetovanje učitelja iroditelja).CiljStudenti će upoznati karakteristike darovite djece, načine identifikacije darovitih imogućnosti rada s njima u okviru školskog sustava. Moći će primijeniti odgovarajućeidentifikacijske postupke i planirati svoj rad u praksi. Studenti će biti pripremljeni zazajednički rad s učiteljima na planiranju i izvedbi programa rada s darovitim učenicima.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanjaNastava se provodi kroz predavanja i vježbe u jednom semestru (2+2). Tijekom vježbistudenti sudjeluju u identifikaciji darovite djece te prisustvuju radionicama za daroviteučenike. Studenti su obvezni u maloj grupi pripremiti i na vježbama izvesti jednu radionicu zarad s darovitima ili prikazati malo istraživanje o darovitostiUradak studenta prati se kroz izvedbu vježbi i završni ispit.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaČudina-Obradović, M. (1991.). Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje.Školska knjiga, Zagreb.Heller, K.A., Monks, F.J., Sternberg R.J., Subotnik, R.(2000.). International handbook ofgiftedness and talent. Oxford: Elsevier Science Ltd.110

Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaKoren, I. (1989.). Kako prepoznati i identificirati nadarenog učenika. Školske novine, ZagrebBodovna vrijednost predmeta4 ECTSNačin polaganja ispitaPisano i usmeno, a završna ocjena je kombinacija uratka studenta tijekom nastave i naispitima.Preduvjeti upisaPoložen ispit iz kolegija Psihologija obrazovanja: motivacijsko-socijalni procesiPSIHOLOGIJA OBRAZOVANJA UČENIKA S TEŠKOĆAMA U ŠKOLIOkvirni sadržaj predmetaPojam individualnih različitosti. pristupi učenicima s posebnim potrebama. Djeca steškoćama u učenju: vrste kognitivnih smetnji, uzroci teškoća u učenju, utvrñivanje iprepoznavanje teškoća u učenju, pristupi i metode rada s djecom s teškoćama u učenju. Djecasa smetnjama u ponašanju i emocionalnim teškoćama, vrste emocionalnih teškoća i smetnji uponašanju, činitelji povezani sa smetnjama u ponašanju i emocionalnim teškoćama,prepoznavanje i utvrñivanje emocionalnih teškoća i smetnji u ponašanju, strategije ugrupnom i individualnom radu s djecom s emocionalnim teškoćama i smetnjama u ponašanjuCiljCilj kolegija je da studenti razumiju i mogu objasniti pojam posebnih potreba u školskomkontekstu, da mogu razlikovati pojedine vrste potreba te da mogu prepoznati ulogu pojedinihčinitelja u njihovu nastanku. Studenti će moći procijeniti prednosti i nedostatke pojedinihintervencijskih pristupa. Očekuje se da će studenti nakon praćenja ovog kolegija moći urealnoj situaciji prepoznati probleme prilagodbe djece s teškoćama u školi, da će moćisudjelovati u timskom planiranju, izvedbi i praćenju izvedbe programa njihova učenja.Studenti će moći procijeniti primjerenost pojedinog intervencijskog postupka u odnosu navrstu teškoća, te primijeniti u svom radu metodu analize slučaja..111

Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanjaNastava se provodi kroz predavanja i vježbe u jednom semestru (2+2). Uradak studenta pratise i provjerava kroz izvedbu vježbi i završni ispit.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaVizek Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. (2003.) Psihologijaobrazovanja, Zagreb: IEP.(poglavlje 2))Ormrod, J.E (2003.): Educational psychology –developing learners (4th ed.),Columbus,Merrill Prentice Hall (poglavlje 5)Kocijan Hercigonja D. (1997.): Hiperaktivno dijete, Slap, Jastrebarsko.Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Woolfolk, A. (2005.) Educational psychology, (8th.ed.), Boston: Allyn and Bacon (poglavlje4)Ajduković, M. i sur. (1995.): Prevencija poremećaj u ponašanju kod djece stradalnika rata,DPP, Zagreb.Winkel, R. (1996.): Djeca koju je teško odgajati: Educa Zagreb.Visser, J., Daniels, H., Cole,T. (2001.) Emotional and behavioural difficulties in mainstreamschools, New York: Elsevier.Bodovna vrijednost predmeta4 ECTSNačin polaganja ispitaPisano i usmeno, a završna ocjena je kombinacija uratka studenta tijekom nastave i naispitima.Preduvjeti upisaPoložen ispit iz kolegija Psihologija obrazovanja: motivacijsko-socijalni procesi112

PSIHOLOGIJA PARTNERSKIH ODNOSAOkvirni sadržaj predmetaGlavne odrednice privlačnosti i sviñanja. Teorije interpersonalne privlačnosti. Izbor partnera.Potreba za bliskošću. Razvoj bliskosti. Privrženost u odrasloj dobi. Stilovi privrženosti.Definicija ljubavi. Tipovi ljubavi. Mitovi i zablude o ljubavi. Ljubav i ovisnost. Brak:očekivanja i zadovoljstvo. Čimbenici koji utječu na brak. Čimbenici koji pridonosezadovoljstvu u vezi. Čimbenici koji ugrožavaju vezu. Posljedice problema i nezadovoljstvavezom. Prekid veze. Reakcije na prekid. Proces razvoda braka i s njime povezani problemi.Specifični problemi istospolnih veza.CiljUsvajanje temeljnih teorijskih znanja o čimbenicima koji utječu započinjanje ljubavne veze,njeno održavanje ili ugrožavanje i završavanje. Upoznavanje problema vezanih uz partnerskeodnose i uvid u postojeće metode i postupke za njihovo ublažavanje ili rješavanje.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja2 sata predavanja i 1 sat vježbi i seminara tjedno tijekom jednog semestra.Provjera znanja provodi se tijekom nastave kroz različite individualne i grupne zadatke tepismenim i usmenim ispitom nakon odslušanog predmeta.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaBrehm, S. S. (1992). Intimate Relationships. New York: McGraw-Hill.Duck, S. W. (1991). Understanding Relationships. New York: Guilford Press.Sternberg, R. J. i Barnes, M. L. (Eds.). (1988). The Psychology of Love. New Haven, CT:Yale University Press.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaRijavec, M. i Miljković, D. (2002). Srce moje i tvoje u ljubavi stoje: psihologija ljubavi.Zagreb: IEP-D2.Ajduković, M. i Pavleković, G. (Ur.) (2000). Nasilje nad ženom u obitelji. Zagreb: Društvo zapsihološku pomoć.Christensen, A., Jacobson, N. S. (2000). Reconcilable differences. New York: The GuilfordPress.113

Milivojević, Z. (1995). Formule ljubavi. Novi Sad: Prometej.Knapp, M. L., Vangelisti, A. L. (2000). Interpersonal communication and humanrelationships. Boston: Allyn and Bacon.Bodovna vrijednost predmeta3 ECTSNačin polaganja ispitaPismeno i usmeno.Preduvjeti upisaNeeksperimentalna psihologijska metodologija, Socijalna percepcija i stavovi, Interpersonalnii unutargrupni odnosiPSIHOLOGIJA PERSUAZIJE I PROPAGANDEOkvirni sadržaj kolegijaNastanak i promjena stavova. Struktura stava. Snaga stava. Metodološki pristupi izučavanjunastanka i promjene stavova: jednostavni afektivni procesi, utjecaj ponašanja na oblikovanje ipromjenu stavova, socijalni utjecaji u nastanku i promjeni stavova.Persuazija i propaganda: odreñenje i definicija. Proces uvjeravanja kao temelj propagande.Persuazija kao komunikacija. Teorijski modeli tumačenja efekata persuazije. Ulogamotivacije i afektivnih procesa. Samogenerirana promjena stava.Efekti promjene stava. Tehnike opiranja persuaziji i propagandi. Kontrapersuazija. Utjecajmedija. Načela oblikovanja medijske kampanje. Politička propaganda. Primjena načelapersuazije u savjetovanju i psihoterapiji. Etička načela persuazije i propagande.CiljNa ovom kolegiju studenti će se upoznati s temeljnim procesima nastanka i promjene stavova,te im se objasniti načela persuazivnog i propagandnog djelovanja. Studenti će steći uvid urazloge efikasnosti persuazivnog i propagandnog djelovanja, te će ih se pripremiti za etičkuprimjenu načela persuazivnog i propagandnog djelovanja u psihološkoj praksi.114

Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanjaNastava će se odvijati kroz predavanja i diskusijske grupe. Znanje će se provjeravati kakokroz sudjelovanje studenata u diskusijsim grupama, tako i ekstenzivnim pismenim ispitom. Popotrebi će se organizirati i usmeni ispit.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaBohner, G. (2001). Stavovi. U: M. Hewstone i Stroebe, W. Socijalna psihologija: Europskeperspektive. Jastrebarsko: Naklada Slap., str. 195-234.Cialdini, R. B. (1993; 1998). Influence: The psychology of persuasion. New York: QuillWilliam Morrow.Čorkalo, D. (1997). Mijenjaju li se stavovi racionalno: provjera postavki modela vjerojatnostielaboracije. Doktorska disertacija. Zagreb: Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet.Pratkanis, A. R. i Aronson, E. (2001). Age of propaganda: The everyday use and abuse ofpropaganda. NY: W.H. Freemen and Co.Šiber, I. (1992). Politička propaganda i politički marketing. Zagreb: Alinea.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaEagly, A. H. & Chaiken, S. (1993). The psychology of attitudes. Fort Worth: Harcourt BraceJovanovich.Petty, R. E. (1997). The evolution of theory and research in social psychology: from single tomultiple effect and process models of persuasion. In C. McGarty & S. A. Haslam (Eds), Themessage of social psychology: Perspectives on mind in society (pp. 268-290). Oxford:Blackwell.Petz, B. (1980). Psihologija u ekonomskoj propagandi. Zagreb: DEPH.Zimbardo, P. G. & Leippe, M. R. (1991). The psychology of attitude change and socialinfluence. New York: McGraw Hill.Bodovna vrijednost predmeta2 ECTSNačin polaganja ispitaEkstenzivan pismeni ispit. Po potrebi će se organizirati usmeni ispit.Preduvjeti upisaSocijalna percepcija i stavovi.115

PSIHOLOGIJA POTROŠAČKOG PONAŠANJAOkvirni sadržaj predmetaOdreñenje psihologije potrošnje. Osnovne pristupi istraživanju potrošačkog ponašanja.Psihologijska analiza procesa kupovanja: uloga individualnih i situacijskih faktora. Modelipotrošačkog ponašanja. Konceptualizacija i projektiranje tržišnog istraživanja. Kvalitativnaistraživanja: fokus grupe i dubinski intervju. Upravljanje robnim markama i prozvodima. Testproizvoda. Marketinška komunikacija i promocijski miks. Praćenje uspješnosti promidžbe.Internet u psihologiji potrošnje: stanje i trendovi.CiljOmogućiti studentima da razumiju psihološke, sociološke i ekonomske procese koji utječu naodluke potrošača te razmotriti njihove implikacije za organizacije, potrošače i društvenudobrobit.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja2 sata predavanja i 1 sat vježbi. Oblici nastave uključuju predavanja i interaktivne tjednerasprave preko Interneta. Znanje se provjerava kontinuiranom prosudbom priloga u virtualnojraspravi.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaŠverko, B., & Galešic, M. (2002): Odabrana poglavlja iz psihologije potrošnje: e-skripta.http://webct.carnet.hr:8900/.Berkowitz, E. N., Kerin, R. A. & Rudelius, W. (1989): Marketing. Irwin.(Poglavlja: 1., 2., 3., 4., 6., 7., 8., 16. i 17.)Marušic, M. i Vraneševic, T. (1997): Istraživanje tržišta. Adeko, Zagreb. (5. poglavlje)Petz, B. (1980): Psihologija u ekonomskoj propagandi. DEPH, Zagreb.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaEngel, J. F., Blackwell, R. D. & Miniard, P. W.(1995). Consumer Behavior (Eight Edition).The Dryden Press.Peter. P.J.. & Olson, J.C. (1996). Consumer Behavior and Marketing strategy (Fouth Edition).McGraw-Hill Companies, Inc.116

Kotler, P., & Armstrong, G. (2001). Principles of Marketing (Ninth Edition).Marketing teacher for marketing learners: http://www.marketingteacher.com/Lessonstore.htmPerner, L.: Consumer behavior and marketing: http://www.consumerpsychologist.com/Academy of Marketing Science Review: http://www.amsreview.org/Quirk's Marketing Research Review magazine - article archive:http://www.quirks.com/articles/search.htmBodovna vrijednost predmeta3 ECTSNačin polaganja ispitaNa temelju ocjena priloga u virtualnoj raspravi i završnim pismenim ispitom.Preduvjeti upisaUvod u psihologiju rada, Socijalna percepcija i stavovi.PSIHOLOGIJA PREGOVARANJAOkvirni sadržaj predmetaUmijeće ili znanost pregovaranja. Analiza problema. Zauzimanje pozicije.kompromis-konsenzus. Stići do DA. Interpersonalne vještine u pregovaranju.Što ako su oni moćniji? Uobičajene pogreške u pregovaranju. Savjeti za pregovarače.Trening pregovarača.RazlikaCiljNaučiti studente osnovama pregovaračkih tehnika. Povezati ta znanja s onima iz izbornogkolegija koji se bave socijalnim vještinama.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja1 sata predavanja i 1 sat seminara na tjedanPopis literature potrebne za studij i polaganje ispita117

Fisher, R. i Ury,W. (1981, 1983, 1991). Getting to YES – Negotiating Agreement WithoutGiving In. Penguin Books.Nierenberg, I. G. (1997). The Art of Negotiations – Psychological Strategies for GainingAdvantegous Bargains. Souvenir Press.Ury, W. (1991). Getting Past NO – Negotiating with Difficult People.Fisher, R. i Ertel, D. (1995). Getting Ready to Negotiate – The Getting to YES Workbook.Penguin Books.Bodovna vrijednost predmeta2 ECTSNačin polaganja ispitaPismeni.Preduvjeti upisaSocijalne vještine u interpersonalnim odnosima.PSIHOLOGIJA RELIGIOZNOSTIOkvirni sadržaj predmetaReligija i psihologija: religija i religioznost; odnos izmeñu psihologije i teologije; povijestpsihologije religije; glavni smjerovi suvremene psihologije religije.Religija sa stajališta psihologije ličnosti: religija i psihologija; religija i individualna osoba;psihologija ličnosti, religija i objektivna stvarnost; slika čovjeka u psihologiji i psihoterapiji;psihoterapija, savjetovanje i ispovijed.Religija u psihologijskim sustavima: Sigmund Freud; Carl G. Jung; Viktor E. Frankl.Ljudski razvoj i religioznost: temelji strukturalnogenetske psihologije religije; razvojni odnospoimanja slike svijeta i predstave Boga; psihološke dimenzije religioznosti djece; psihološkedimenzije religioznosti mladih; psihološke dimenzije religioznosti odraslih.Religija i duševno zdravlje: značajke odnosa religije, religioznosti i duševnog zdravlja;vjersko - psihološki temelji religioznosti; vjersko - psihološke zapreke religioznosti;118

eligioznost i depresija; o značajkama zdrave religioznosti; o značajkama psihopatološkereligioznosti.Religioznost u kulturalnom kontekstu: dimenzije različitih svjetonazora; sociološkedeterminante; život kao organiziran proces vrednota; religioznost kao sastavni dio lokalnihponašanja; utjecaj različitih vjera i vjeroispovijesti; promjena vrednota, komunikacije ikonfrontacije; konstante vrednota.Religija i kriminal: pojam kriminala; korelacije izmeñu religioznosti i kriminala; posebnaproblematična područja; mogućnosti promjene vladanja i stavova u religioznom i socijalnompodručju; dušobrižništvo i humanitarne službe Crkava u svijetu.Pastoralna psihologija: pastoralna psihologija kao dio praktične teologije; dušobrižništvo uopćedruštvenom kontekstu; pastoralnopsihološka izobrazba i kompetencijedušobrižnika/dušobrižnica; identitet, duhovnost i rast; psihologija organizacije u vjerskojzajednici; navještanje i pastoralna psihologija; pastoralnopsihološki pristup bolesnima;pastoralno psihološki pristup nadvladavanju osjećaja krivnje i straha; iscjeliteljske dimenzijeliturgije.Mjerenje religioznosti: empirijski temelji religijskopsihološkog istraživanja; religioznost kaoteoretski konstruktivni pojam; metode i skale; zdrava i praktična religioznost kao mjera.Religioznost i suočavanje s nevoljama.O plodovima upotpunjavanja i integracije psihološkog i duhovnog.Psihoterapijski fenomen kajanja i opraštanja (o pojmovima nasilja, osvete i opraštanja).Parapsihologija nasuprot sličnim religijskim fenomenima.Osnovna načela pet velikih religija svijeta.CiljBudući da je religioznost jedan od najraširenijih fenomena u ljudi, psiholog mora bitiinformiran o temeljnim psihološkim značajkama tog fenomena. To se osobito tiče onihpsihologa koji pružaju neposrednu psihološku pomoć.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanjaNastava se održava u obliku predavanja i povremenih rasprava o važnim pitanjima psihologijereligije.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaBrown, L. B. (Ed.) (1985). Advances in the psychology of religion. Oxford: Pergamon Press.119

Byrnes, J. F. (1984). The psychology of religion. New York: The Free Press.Crapps, R. W. (1986). An introduction to the psychology of religion. Macon (Georgia):Mercer University Press.Ćorić, Š. Š. (2002). Psihologija religioznosti. Jastrebarsko: Naklada Slap.Gorman, M. (Ed.) (1985). Psychology and religion. New York, Mahwah: Paulist Press.Hyde, K. E. (1990). Religion in childhood and adolescence: A comprehensive review of theresearch. Birmingham (Alabama): Religious Education Press.King, M. (1967). Measuring the religious variable: nine proposed dimensions. Journal for theScientific Study of Religion, 6, 173-190.Meadow, M. J. & Kahoe, R. D. (1984). Psychology of religion: Religion in individual lives.New York: Harper & Row.Spilka, B., Hood, R. W. Jr. & Gorsuch, R. L. (1985). The psychology of religion: Anempirical approach. Englewood Cliffs, N. J.: Prentice-Hall.Wulff, D. M. (1991). Psychology of religion: A survey of classic and contemporary views.New York: Wiley.Bodovna vrijednost predmeta2 ECTSNačin polaganja ispitaIspit je pismeni i usmeni.Preduvjeti upisaNema uvjetaPSIHOLOGIJA RJEŠAVANJA SUKOBAOkvirni sadržaj predmetaKorijeni i uzroci interpersonalnih, unutargrupnih i meñugrupnih sukoba. Negativni i pozitivniaspekti sukoba. Razlika izmeñu pozicija, interesa i potreba strana u sukobu. Konstruktivna idestruktivna interakcija i komunikacija. Uvjeti o kojima ovisi konstruktivno ili destruktivno120

ješavanje sukoba. Motivacijska orijentacija strana u sukobu: natjecateljska, individualističkaili suradnička. Deutschov zakon socijalnih odnosa. Tehnike za ublažavanje sukoba irješavanje problema: suradničko rješavanje problema, pregovaranje, medijacija. Primjenaodgovarajućih tehnika u različitim područjima stručnog rada psihologa. Kontrola i prevencijasukoba.CiljStudenti će se upoznati s uzrocima nastanka i karakteristikama interpersonalnih,unutargrupnih i meñugrupnih sukoba. Naučit će strategije rješavanja sukoba i suradničkogrješavanja problema. Razvit će temeljne vještine korisne za konstruktivno upravljanjesukobom.Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja1 sat predavanja i 2 sata vježbi tjedno tijekom jednog semestra.Provjera znanja i usvajanje vještina provodi se tijekom nastave kroz različite individualne igrupne zadatke te pismenim i usmenim ispitom nakon odslušanog predmeta.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaBolton, R. (1986). People skills. New York: Touchstone.Fisher, R., Ury, W., Patton, B. (2003). Kako do DA: do dogovora pregovorom, a nepredajom. Zagreb: Neretva.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaStewart, J. (Ed.) (1999). Bridges, not walls: a book about interpersonal communication.McGraw-Hill.Bodovna vrijednost predmeta3 ECTSNačin polaganja ispitaPismeno i usmenoPreduvjeti upisaSocijalna percepcija i stavovi, Interpersonalni i unutargrupni odnosi121

PSIHOLOGIJA RODITELJSTVAOkvirni sadržaj predmetaDeterminante roditeljskog ponašanja (karakteristike roditelja, karakteristike djeteta,kontekstualni činitelji). Individualne razlike u roditeljskom ponašanju (dimenzije i stiloviroditeljskog ponašanja). Tranzicija u roditeljsku ulogu i faze roditeljstva (roditeljstvo sdjetetom dojenačke, predškolske, rane školske i adolescentne dobi; roditeljstvo i odrasladjeca). Utjecaj roditeljskog ponašanja na dječje ponašanje i razvoj. Roditeljska uloga i osobnirazvoj. Odnosi izmeñu roditeljske i drugih životnih uloga. Neplodnost i život bez djece.Roditeljstvo u specifičnim okolnostima (maloljetni roditelji, jednoroditeljske i rekonstituiraneobitelji, roditelji djece s posebnim potrebama, udomiteljstvo i posvojenje). Edukacijaroditelja.CiljUpoznavanje s psihologijom roditeljstva i razumijevanje složenosti i važnosti uloge majke ioca u suvremenim društvenim okolnostima. Poznavanje utjecaja roditeljskog ponašanja nadječji razvoj te utjecaja roditeljstva na razvoj u odrasloj dobi. Kroz sadržaje kolegija studentiće se osposobiti za promoviranje optimalnih roditeljskih ponašanja u budućemprofesionalnom radu.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno tijekom jednog semestra. Tijekom izvoñenjanastave znanje se provjerava putem samostalnih i grupnih pismenih radova. Po završetkunastave znanje se provjerava usmenim ispitom.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaMartin, C.A. & Colbert, K.K. (1997). Parenting: A life span perspective. NY: McGraw-Hill.Delač Hrupelj, J., Miljković, D. i Lugomer Armano G. (2000). Lijepo je biti roditelj. Zagreb:Creativa.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaHoghughi, M. & Long, N. (Eds.). (2005). Handbook of parenting: Theory, research andpractice. SAGE.122

Bornstein, M.H. (2002). Handbook of parenting. Vol. 1-5. Mahwah, NJ: Lawrence ErlbaumAssociates.Brooks, J.B. (2001). Parenting (3rd ed). Mountain View, CA: Mayfield Publiching Co.Muzi, M.J. (2000). The experience of parenting. Upper Saddle River, NJ: Prentice Hall.Maccoby, E.E. (2000). Parenting and its effects on children: On reading and misreadingbehavior genetics. Annual Review of Psychology, 51, 1-27.Golombok, S. (2000). Parenting: What really counts? Philadelphia, PA: Routledge.Bodovna vrijednost predmeta4 ECTSNačin polaganja ispitaIspit se polaže usmeno.Preduvjeti upisaUvod u razvojnu psihologiju, Psihologija djetinjstva i adolescencije, Psihologija odrasle dobi istarenjaPSIHOLOŠKA PROCJENA DJECEOkvirni sadržaj predmetaOdreñenje, pristupi vrste i konteksti psihologijske procjene djece. Klasifikacija poremećaja udjetinjstvu i pregled čimbenika psihopatologije. Metode psihologijske procjene djece:opažanje, intervju, testiranje, primjena projektivnih tehnika. Trijažni postupci procjene djece.Procjena intelektualnog razvoja. Procjena socio-emocionalnog funkcioniranja i adaptivnogponašanja. Procjena razvoja govora. Neuropsihologijska procjena djece. Forenzička procjenazlostavljane djece. Formuliranje preporuka na temelju rezultata procjene. Načela pisanjapsihologijskog nalaza. Etička pitanja psihologijske procjene djece.CiljRazumjeti osnovne pristupe i načela psihologijske procjene djece i razviti neke temeljnevještine za uporabu različitih metoda procjene djece kao što su intervju s djecom i roditeljima,123

opažanje i psihologijsko testiranje djece. Upoznati neke specifične instrumente procjenepojedinih aspekata dječjeg razvoja i funkcioniranja.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja2 sata predavanja i 2 sata vježbi tjedno tijekom jednog semestra. Tijekom izvoñenja nastaveznanje će se provjeravati putem samostalnih i grupnih pismenih radova, a po završetkunastave pismenim i usmenim ispitom.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaBlau, T. H. (1991). The psychological examination of the child. New York: John Wiley andSons, Inc.Sattler, J. M. (2001). Assessment of children: Cognitive Applications. San Diego: J. M. SattlerPublisher.Sattler, J. M. (2001). Assessment of children: Behavioral and Clinical Applications. SanDiego: J. M. Sattler Publisher.Hughes, J.N., Baker, D. B. (1990). The clinical child interview. New York: The GuilfordPress.Hobart, C., Frankel, J. (2004). A practical giude to child observation and assessment. NelsonThornes.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaWenar C. (2003). Razvojna psihopatologija i psihijatrija. Jastrebarsko: Naklada Slap.(Pog.16)Davison G.C., Neale J.M. (1999). Emocionalni poremećaji i poremećaji ponašanja udjetinjstvu i adolescenciji, u knjizi Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja.Jastrebarsko: Naklada Slap, str. 491-525.Galić S. (2002) Neuropsihologijski testovi i baterije testova za primjenu u dječjoj dobi, uknjizi Neuropsihologijska procjena. Jastrebarsko: Naklada Slap, str. 309-341.Vazquez Nuttall, E., Romero, I., Kalesnik, J. (1999) (Eds.). Assessing and ScreeningPreschoolers. Boston: Allyn and Bacon.Morrison, J., Anders, T.F. (2001). Interviewing children and adolescents. New York: TheGuilford Press.124

Bodovna vrijednost predmeta4 ECTSNačin polaganja ispitaIspit se polaže usmeno.Preduvjeti upisaUvod u razvojnu psihologiju, Psihologija djetinjstva i adolescencije, Statistika u psihologiji I,Statistika u psihologiji II, Uvod u teoriju testova, Kvantitativna interpretacija testova.PSIHOLOŠKO SAVJETOVANJE U KRIZNIM SITUACIJAMAOkvirni sadržaj predmetaKrizni dogañaji i kriza kao psihološko stanje. Psihološke krizne intervencije i krugoviugroženosti. Psihološke krizne intervencije u zajednici. Sažeta psihološka integracija traume:skupni i individualni razgovori. Vještine potrebne za savjetodavni rad s ljudima u kriznimsituacijama. Djelotvornost psiholoških kriznih intervencija i postupka sažete psihološkeintegracije traume. Teškoće koje osjećaju pomagači u suočavanju s ljudima nakontraumatskog gubitka.CiljStudenti će steći znanja o ciljevima i načinu provedbe psiholoških kriznih intervencija usvijetu i kod nas. Moći će kritički procijeniti kvalitete i manjkavosti kriznih intervencija.Naučit će procijeniti potrebu za provedbom psihološke krizne intervenciji u različitimustanovama i organizacijama te načiniti početni plan njezine provedbe. Osvijestit će potrebuza brigom o stručnjacima koji provode takvu vrstu psiholoških intervencija.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja1 sat predavanja, 1 sat seminara i 1 sat vježbi tjedno tijekom 8. semestra.Provjera usvojenosti vještina provodi se tijekom demonstracijskih vježbi i igranja uloga.Provjera znanja, stavova i uvjerenja o savjetovanju u kriznim situacijama provodi se tijekomseminara, u okviru pismenih (domaćih) zadaća i usmenim ispitom nakon odslušanogpredmeta.125

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaArambašić, L. (ur.) (2000.) Psihološke krizne intervencije, Društvo za psihološku pomoć,Zagreb.Everly, G.S. (ur.) (1995.). Innovations in disaster and trauma psychology, Volume one:Applications in emergency services and disaster response, Chevron Publishing Corp.,Maryland.Everly, G.S. i Mitchell, J.T. (1996.). Critical incident stress debriefing: An operations manualfor the prevention of traumatic stress among emergency services and disaster workers,Chevron Publishing Corp., Maryland.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaBrock, S.E., Sandoval, J. i Lewis, S. (2001.). Preparing for crisis in the schools: A manual forbuilding school response teams, John Wiley and Sons, New York.Roberts, A.R. (2000.). Crisis intervention handbook: Assessment, treatment and research,Oxford University Press.Bodovna vrijednost predmeta3 ECTSNačin polaganja ispitaUsmenoPreduvjeti upisaPoložen ispit iz kolegija Osnove traumatske psihologije (izborni kolegij na dodiplomskomstudiju) i Osnove psihološkog savjetovanja (izborni kolegij na dodiplomskom studiju).PSIHONEUROIMUNOLOGIJA I PSIHONEUROENDOKRINOLOGIJAOkvirni sadržaj predmetaOsnovni pojmovi psihoneuroimunologije i psihoneuroendokrinologije. Interakcija živčanog,endokrinog i imunološkog sustava. Paradigme istraživanja. Klinička primjena.126

CiljDetaljnije upoznavanje sa složenijim problemima u okviru biološke psihologije iinterdisciplinarnih istraživanja.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja1 sat predavanja i 2 sata seminara tjedno tijekom jednog semestra.Znanje se provjerava seminarom i pismenim ispitom nakon završetka nastave.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaSchedlowski, M., Tewes, U. (Eds.) (1999). Psychoneuroimmunology – An InterdisciplinaryIntroduction. New York: KluwerPopis literature koja se preporučuje kao dopunskaAder, R., Felten, D.L., Cohen, N. (2001). Psychoneuroimmunology. San Diego: AcademicPress.Kandel, E.R., Schwartz, J.H., Jessell, T.M.(1991). Principles of Neural Science. Amsterdam:Elsevier.Odabir aktualnih radova iz znanstvenih i stručnih časopisaBodovna vrijednost predmeta3 ECTSNačin polaganja ispitaPismeni.Preduvjeti upisaBiološka psihologija I i Biološka psihologija II.127

SAMOPOIMANJE I SAMOPREDSTAVLJANJEOkvirni sadržaj predmetaSamopoimanje: Socijalna interakcija i stvaranje pojma o sebi. Drugi kao izvor samospoznaje.Socijalna usporedba. Teorija samopercepcije. Zaključivanje o uzrocima vlastitog ponašanja idoživljavanja. Svijest o sebi i samoprocjena. Samopoštovanje. Osnovni socijalni motivi:motiv za točnošću i motiv za samoopravdanjem. Samouzdizanje i samopotvrñivanje.Samoregulacija.Samopredstavljanje: Samopoimanje i interpersonalno ponašanje. Strategijesamopredstavljanja s obzirom na željeni cilj. Teorija upravljanja dojmovima. Teorijastrateškog samopredstavljanja. Samoopterećivanje. Individualne razlike u usmjerenosti nasebe i sposobnostima samopredstavljanja. Samomotrenje. Privatna i javna svijest o sebi.CiljOvladavanje temeljnim teorijskim perspektivama i empirijskim nalazima koji se odnose napojam o sebi i načine samopredstavljanja. Razumijevanje čimbenika koji utječu nasamopoimanje te kako je samopoimanje povezano s ponašanjem u različitim situacijama i srazličitim osobama. Proširivanje repertoara samoprezentacijskih strategija.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja1 sata predavanja i 1 sata vježbi i seminara tjedno tijekom jednog semestra.Provjera znanja provodi se tijekom nastave kroz različite individualne i grupne zadatke tepismenim i usmenim ispitom nakon odslušanog predmeta.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaTesser, A. i Schwartz, N. (Ur) (2003). Blackwell Handbook of Social Psychology:Intraindividual Processes. Blackwell PublishingSnyder, M. (1987). Public Appearance/private realities. New York: W.H.Freeman andCompanyPopis literature koja se preporučuje kao dopunska128

Gibbons, F.X. (1990). Self-attention and behaviour: A Review and theoretical Update. In:Zanna (Ed). Advances in Experimental Social Psychology, Vol. 23, 249-303. New YorkAcademic Press.Baumeister, R.F. (1993). Self-Esteem: The puzzle of low self-regard. Hillsdale NJ: LawrenceErlbaumHiggins, E.T. (1987). Self-discrepancy: A theory relating self and affect. PsychologicalReview, 94, 319-340.Wylie, R.C. (1979). The Self-Concept. (Vol.2) Lincoln NE: University of Nebraska PressBodovna vrijednost predmeta2 ECTSNačin polaganja ispitaPismeno i usmenoPreduvjeti upisaStatistika u psihologiji I, Statistika u psihologiji II, Uvod u metodologiju eksperimentalnepsihologijeSLOŽENI NACRTI ISTRAŽIVANJAOkvirni sadržaj predmetaNacrti istraživanja s više od jedne nezavisne varijable. Nacrti s dvije, tri i više nezavisnihvarijabli. Nacrti s nezavisnim skupinama ispitanika, s istim ispitanicima i miješani slučajevi.Planiranje i struktura složenih nacrta istraživanja. Mogućnosti korištenja faktorijalnih nacrtau laboratorijskim prilikama i u tzv. prirodnim uvjetima. Postupci odabira i formiranja skupinaispitanika kod složenih nacrta istraživanja. Upotreba složene analize varijance u složenimancrtima istraživanja. Uloga i utjecaj planiranja istraživanja na upotrebu analize varijance (iobrnuto). Upotreba složene analize varijance u drugim nacrtima (nefaktorijalnog tipa)istraživanja (latinski kvadrat). Jednostavna i složena analiza varijance. Usporedba aritmetičkih129

sredina različitih skupina ispitanika; interakcija i interprtabilnost značajnih interakcija.Nezavisne skupine rezultata, rezultati u korelaciji. Veličina učinka i statistička snaga. Analizakovarijance.CiljSteći znanja potrebna za provedbu i planiranje psihologijskih istraživanja kako bazičnih tako iprimijenjenih. Stjecanje znanja i vještina primjene odgovarajućih statističkih postupaka priobradi rezultata istraživanja i njihove prikladne interpretacije.Oblici provoñenja nastave i način provjere znanjaNastava se provodi djelomično održavanjem predavanja, a većim dijelom vježbanjem uplaniranju tipičnih istraživanja i korištenju odgovarajućih postupaka pri obradi rezultata iztipičnih primjera.Popis literature potrebne za studijEdwards, A. L. (1984). Experimental design in psychological research. New York: Rinehart& Company, Inc.Winer, B. J. (1970). Statistical principles in empirical design. New York: McGraw Hill.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaBreakwell, G.M. (2003). Research Methods in Psychology. London: SAGE Publications.Hock, R.R. (2004). Četrdeset znanstvenih studija koje su promijenile psihologiju.Jastrebarsko: Naklada Slap.Banyard, P. and Grayson, A. (1996). Introducing Psychological Research. London:MacMillan Press Ltd.Bodovna vrijednost predmeta2 ECTS.Način polaganja ispitaIspit se polaže pismeno i usmenoPreduvjeti upisaPoloženi ispiti iz Statistike u psihologiji I i Statistike u psihologiji II.130

SOCIJALNA KOGNICIJAOkvirni sadržaj predmetaKognitivni pristup u socijalnoj psihologiji. Automatsko i kontrolirano procesiranjeinformacija. Uloga shema i heuristika u mišljenju i zaključivanju o socijalnom svijetu. Teorijeatribucije. Prethodujući činitelji, atribucijske dimenzije i posljedice atribuiranja. Pristranosti uatribuiranju; razlika izvoñač- promatrač. Opažanje sebe. Atribucija emocija. Primjenaspoznaja o atribuciji. Kognitivni i atribucijski pristup stereotipima. Odnos socijalne kognicijei socijalnog ponašanja. Kulturalne razlike u socijalnoj kogniciji.CiljUpoznavanje najvažnijih teorijskih postavki i empirijskih nalaza za razumijevanje važnostisubjektivne konstrukcije socijalne okoline. Razumijevanje njezinog djelovanja na uočavanje ipamćenje informacija, prosuñivanje, emocije i ponašanje. Uočavanje vlastitih pristranosti iograničenja u rasuñivanju te unapreñivanje načina rasuñivanja.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja2 sata predavanja i 2 sata vježbi i seminara tjedno tijekom jednog semestra.Provjera znanja provodi se tijekom nastave kroz različite individualne i grupne zadatke tepismenim i usmenim ispitom nakon odslušanog predmeta.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaHewstone, M. i Stroebe, W. (2002). Uvod u socijalnu psihologiju. Naklada Slap, Jastrebarsko.Aronson, E., Wilson, T. D. i Akert, R. M. (2002). Social Psychology. Prentice Hall.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaMyers, D.G. (1993). Social Psychology. McGraw Hill, Inc.Fiske, S.T. i Taylor, S.E. (1991). Social Cognition. McGraw-Hill, Inc.Kunda, Ž. (2002). Social Cognition: Making Sense of People. The MIT Press, Massachusetts.Chaiken, S. I Trope, J. (Ur) (1999). Dual-process theories in social psychology. New York:The Guilford PressBodovna vrijednost predmeta131

4 ECTS.Način polaganja ispitaUsmeno i pismeno.Preduvjeti upisaStatistika u psihologiji I, Statistika u psihologiji II, Uvod u metodologiju eksperimentalnepsihologije, Neeksperimentalna psihologijska metodologija, Socijalna percepcija i stavoviSOCIJALNE VJEŠTINE U INTERPERSONALNIM ODNOSIMAOkvirni sadržaj predmetaIndeksi socijalno adekvatnog ponašanja. Socijalne vještine i socijalna kompetencija;asertivnost. Socijalnopsihologijski i klinički pristup socijalnim vještinama. Teorijski modelisocijalnih vještina. Socijalne vještine kao situacijski specifične reakcije; funkcionalna analizasocijalnih situacija (strukturalni pristup). Ilustracija načina uvježbavanja socijalnih vještina ujednom području, npr. persuazivne vještine, vještine voñenja, vještine nadziranja,komunikacijske vještine.CiljUpoznati socijalno-psihološku podlogu socijalnih vještina i razumjeti ulogu socijalnih vještinau svakodnevnom životu i profesionalnom radu psihologa.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja1 sat predavanja i 1 sat vježbi tjedno tijekom jednog semestra.Provjera znanja provodi se tijekom nastave kroz različite individualne i grupne zadatke tepismenim i usmenim ispitom nakon odslušanog predmeta.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaHargie, O., Saunders, C. & Dickinson, D. (1981). Social skills in interpersonalcommunication. London: Croom Helm.O'Donohue, W. T. & Krasner, L. (Eds.) (1994). Handbook of psychological skills training:Clinical techniques and applications. General Psychology Series, v. 177.132

Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaArgyle, M., Furnham, A. & Graham, J. (1981). Social situations. Cambridge: CambridgeUniversity Press.McKay, M., Davis, M. & Fanning, P. (1995). Messages: The communication skills book.Bodovna vrijednost predmeta2 ECTS.Način polaganja ispitaUsmeni i pismeni.Preduvjeti upisaSocijalna percepcija i stavovi, Interpersonalni i unutargrupni odnosi.TEORIJA I PRAKSA PROFESIONALNE ORIJENTACIJEOkvirni sadržaj predmetaProfesionalna orijentacija: odreñenje i osnovne sastavnice. Osnovni metode profesionalnogusmjeravanja. Teorije profesionalnog izbora i razvoja: Hollandova tipološka teorija,Lofquistova i Dawisova teorija prilagodbe radu; Superova razvojna teorija, Gottfredsoninateorija ograničavanja mogućnosti i kompromisa. Brownina teorija izbora karijere i životnihuloga. Krumboltzova teorija socijalnog učenja. Teorija i tehnike profesionalnog savjetovanja:vrste savjetovanja i njihova namjena, osnovni principi savjetovanja, model profesionalnogsavjetovanja i njegova primjena. Mogućnosti savjetovanja preko Interneta. Profesionalnousmjeravanje u nas.CiljUpoznati studente s teorijama i metodama profesionalne orijentacije i osposobiti ih za početnirad u području profesionalnog informiranja i savjetovanja.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja2 sata predavanja i 1 sat vježbi tjedno. Predavanja se kombiniraju s praktičnim vježbama,133

aspravama u grupama i posjetima organizacijama koje se bave profesionalnim usmjeravanje.Znanje se provjerava na temelju uratka u vježbama i na ispiti.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaBrown, D. Brooks, L., & associates. (1996): Career Choice and Development: Applyingcontemporary theories to practice (Third Edition). Jossey-Bass, San Francisco.Šverko B. (Ur.) (1998): Vodič kroz zanimanja. Zagreb: Razbor,. Elektroničko izdanje naURL http://mrav.ffzg.hr/zanimanja/Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaHolland, J.L., (1992): Making Vocational Choices: A Theory of Vocational Personalities andWork Environments. Odessa, FL: Psychological Assessment Resources.O*NET OnLine. http://online.onetcenter.org/Osipow, S. H., & Fitzgerald, L. F. (1996): Theories of career development. (4th ed.). Allyn &Bacon, Boston.Walsh, W.B. & Osipow, S.H. (Eds.) (1995): Handbook of Vocational Psychology (2nd Ed.).Hillsdale, N.J.: Erlbaum.Bodovna vrijednost predmeta3 ECTS.Način polaganja ispitaIspit se polaže pismeno i usmenoPreduvjeti upisaUvod u psihologiju rada, Osnove psihološkog savjetovanja (?)TEORIJE LIČNOSTIOkvirni sadržaj predmetaUvod u teorije ličnosti (Uloga i važnost teorije u psihologiji ličnosti; Povijesni razvoj teorijaličnosti; Uvjeti koje bi morala zadovoljavati dobra teorija ličnosti; Usporeñivanje koncepatakoje koriste različite teorije; Kako vrednovati različite teorije ličnosti); Strukturalne i procesne134

teorije ličnosti; Razlikovanje teorija i modela u psihologiji ličnosti; Osnovni teoretski pristupiu psihologiji ličnosti (Osobinski pristup; Psihoanalitički pristup; Kognitivni pristup; Pristupteorija učenja; Humanistički pristup); Detaljan prikaz najvažnijih teorija ličnosti; Mogućaaplikacija pojedinih teorija; Usporedba različitih teorija ličnosti i kritički osvrt na njih.CiljCilj kolegija je stjecanje znanja o različitim teorijama ličnosti. Isto tako, osim prikazivanjapojedinih teorija ličnosti, posebna pažnja će se posvetiti potencijalnoj aplikaciji pojedinihteorija, kao i njihovoj kritičkoj evaluaciji.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja1 sat predavanja i 2 sata seminara na tjedanPopis literature potrebne za studij i polaganje ispitaJohn, O.P., Cervone, D., Pervin, L.A. (2005). Personality: Theory and Research, 9thEd.Wiley.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaFulgosi, A.(1985). Psihologija ličnosti: Teorije i istraživanja. Zagreb: Školska knjigaBodovna vrijednost predmeta3 ECTS.Način polaganja ispitaPismeni.Preduvjeti upisaPsihologija ličnosti.VOJNA PSIHOLOGIJAOkvirni sadržaj predmeta135

Predmet, razvitak, područja i metode vojne psihologije; Selekcija i klasifikacija u vojsci;Psihologijske osnove učenja i poučavanja u vojsci; Tehnika i okolica kao čimbenik vojnogučinka; Umor, odmor, cirkadijurni ritmovi i vojna učinkovitost; Socijalnopsihologijskeposebnosti vojnih skupina i postrojbi; Psihologija zapovjedničkog ponašanja; Organizacijapsihološke pripreme boraca; Psihologijske osnove specijalnog rata; Klinička i savjetodavnapsihologija u vojsci, Ratna trauma i PTSP; Posebna poglavlja iz vojne psihologije ( tehnikepregovaranja, žene u vojsci) ; Vojni psiholog u postrojbama Hrvatske vojske; Općavojnopsihologijska iskustva iz Hrvatskog domovinskog rataCiljUpoznavanje s temeljnim spoznajama iz suvremene svjetske vojne psihologije (zemljezapadnih demokratskih sustava) uz sažet prikaz stanja u tom području u obrambenom sustavuRepublike Hrvatske.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanja2 sata tjedno (1 sat predavanja i 1 sat seminara)Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaPavlina,Ž., i Komar,Z.( ur.)(2000). Vojna psihologija (knjiga prva). Zagreb:MORH.Pavlina,Ž., i Komar,Z.( ur.)(2003). Vojna psihologija (knjiga druga). Zagreb:MORH.Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaGal,R. & Mangelsdorff (Eds.) (1991). Handbook of Military Psychology. New York : JohnWiley.Bodovna vrijednost predmeta2 ECTS.Način polaganja ispitaPismeni.Preduvjeti upisaNema.136

ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJAOkvirni sadržaj predmetaDefinicija zdravstvene psihologije. Biopsihosocijalni model zdravlja i bolesti. Vjerovanja istavovi o zdravlju. Psihičke reakcije na bolest. Rad zdravstvenog psihologa u područupedijatrije, deramtologije, kardiologije, onkologije, endokrinologije, neurokirurgije.Zdravstvena psihologija i mogućnost preventivnih aktivnosti (promjena životnog stila i štetnihživotnih navika kao oblik prevencije).CiljStudenti će znati temeljne pojmove iz područja zdravstvene psihologije, te osnovna načelapružanja podrške bolesnicima. Moći će sudjelovati u organizaciji preventivnih zdravstvenihprograma.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanjaPredavanja i vježbe. Vježbe će se provoditi na različitim bolničkim odjelima.Provjera znanja provodi se tijekom nastave kroz obavezne izvještaje, te na kraju nastavepismenim ispitom.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaSarafino EP.(2002.) Health Psychology: Biopsychosocial Interactions, New York:Wiley&SonsPopis literature koja se preporučuje kao dopunskaOgden J. (2004.). Health Psychology: A Textbook, Berkshire:OpenUniversity Press, McGraw-Hill EducationBodovna vrijednost predmeta4 ECTS.Način polaganja ispitaIspit se sastoji od pismenog dijela.Preduvjeti upisa137

Položen ispit iz Osnova psihologijskog savjetovanja.Popis predmeta obveznih za studente koji dodatno biraju i nastavničko usmjerenje nadiplomskom studijuMETODIKA NASTAVE PSIHOLOGIJEOkvirni sadržaj predmetaRazličiti pristupi poučavanju. Ciljevi poučavanja. Planiranje poučavanja. Primjenapsihologijskih metoda i tehnika u poučavanju psihologije kao srednjoškolskog predmeta.Metode poučavanja. Izravno poučavanje. Suradničko učenje. Poučavanje raspravom.Otkrivanje u nastavi. Praćenje napretka učenika. Vrednovanje ishoda poučavanja iocjenjivanje. Evaluacija nastave i nastavnika. Poučavanje odraslih.CiljStudenti će biti osposobljeni za planiranje i pripremanje nastave, odabir odgovarajuće metodepoučavanja, te oblika praćenja i ocjenjivanja učeničkog napretka. Stečena znanja opoučavanju studenti će moći primijeniti u školskom ili vanškolskom poučavanju.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanjaNastava se odvija kroz predavanja (2+0).Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaArends, R.,I., (1991), Learning to teach, McGrow Hill, New YorkVizek Vidović, V., Rijavec,M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. (2003.): Psihologijaobrazovanja. IEP – Vern: ZagrebPopis literature koja se preporučuje kao dopunskaKyriacou , C. (1997), Temeljna nastavna umijeća, Educa, Zagreb138

Bodovna vrijednost predmeta8 ECTS.Način polaganja ispitaPismeni ispit.Preduvjeti upisaPoložen kolegij Učenje i poučavanjeMETODIČKI PRAKTIKUMOkvirni sadržaj predmetaOkvirni i izvedbeni programi. Upoznavanje s pisanjem nastavnih priprema. Analizastudentskih uradaka. Prikaz i analiza video snimaka nastave psihologije. Poučavanje odavanju povratnih informacija. Izrada nastavnih materijala. Simulacija sekvenci nastave.Izvedba studentskih nastavnih sati uz snimanje. Analize priprema i izvedbe uz komentarestudenata i nastavnika/ce.CiljStudenti će kroz pripremu i izvedbu nastave psihologije uvježbavati nastavničke vještine. Ciljje razviti praktične aspekte nastavničke kompetencije. Studenti će biti osposobljeni za izraduplana nastavnog sata i refleksivno promatranje nastave. Stečene vještine poučavanja studentiće moći primijeniti u školskom ili vanškolskom poučavanju.Oblici provoñenja nastave i načini provjere znanjaNastava se odvija kroz vježbe (0+4). Studenti pišu pripreme za nastavu i izvode nastavne satešto se ocjenjuje.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaArends, R.,I., (1991), Learning to teach, McGrow Hill, New YorkPopis literature koja se preporučuje kao dopunskaKyriacou , C. (1997), Temeljna nastavna umijeća, Educa, Zagreb139

Bodovna vrijednost predmeta12 ECTS.Način polaganja ispitaOcjena je rezultat studentskog uratka na vježbama (ocjene pisanih priprema i izvedbenastavnih sati).Preduvjeti upisaPoložen kolegij Metodika nastave psihologije.PRAKSAOkvirni sadržajStudenti polaze obveznu praksu koja se organizira u gimnazijama i ostalim srednjim školamau kojima se predaje psihologija. Hospitacije se odvijaju u malim grupama od po 3studenta/ice. Nakon nastavnih sati koje izvode mentori, komentira se planiranje i provedbasata. Studenti pripremaju i izvode nastavne sate u razredu. Nakon svakog sata mentor istudenti zajednički komentiraju pripremu i izvedbu. Tijekom prakse studenti će sastaviti mapu(portfolio) u kojem će prikazati primjerke planova nastavnih sati, ocjene mentora o kvalitetistudentove samostalne nastave, samoevaluaciju postignute nastavničke kompetencije,primjerke samostalno izrañenog nastavnog materijala te dnevnik prakse.CiljRazviti praktične aspekte nastavničke kompetencije kroz osobno iskustvo poučavanja urazredu.Bodovna vrijednost10 ECTS.140

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmetaPo završetku semestra studenti/ce evaluiraju sve odslušane predmete: njihov sadržaj, načinizvedbe, rad nastavnika/ce i odnos prema studentima.3.3.Struktura studija i ritam studiranja odreñeni su zahtjevima i preduvjetima pojedinih predmeta.Okvirni plan studija prikazan je u tablicama, a preduvjeti upisa pojedinog predmeta navedenisu u točki 3.2 uz opis svakog predmeta. Upis u sljedeći semestar uvjetovan je prikupljanjemdovoljnog broja ECTS bodova.Kao što se vidi iz tablica osim slušanja i polaganja pojedinih predmeta studentske obvezeuključuju i studentsku praksu te sudjelovanje u istraživanjima. Praksa se obavlja tijekom 10.semestra, a studenti/ce sudjeluju u istraživanjima prema vlastitom odabiru tijekom čitavogstudija, pri čemu do diplome moraju prikupiti 50 sati sudjelovanja što ukupno donosi 2 ECTSboda.3.4.Budući da su svi studijski programi u izradi nismo u mogućnosti dati točan popis predmetakoje studenti/ice mogu izabrati s drugih studija. Uz mogućnost mijenjanja i dopunjavanjapopisa nudimo popis kolegija koje su studenti/ce psihologije do sada slušali:LogikaEtikaEstetika (kao opći predmet)Uvod u filozofiju (kao opći predmet)Filozofska terminologijaAlternativne školeSpecijalna pedagogijaDomska pedagogijaKomparativna istraživanja običajaMetode i tehnike istraživanja kultureSocijalna ekologija141

Sociologija porodiceSociologija rizikaSociologija vojske i rataSocijalna antropologijaSociologija kultureSociologija spolnostiSociologija rodaAdolescentska delinkvencijaKriminologijaSociologija obrazovanjaSociologija etničkih odnosaIzgradnja modela u sociologijiSociologija znanja i znanosti3.6. Kriterije i uvjete prijenosa ECTS-bodova te pripisivanje bodovne vrijednosti predmetimakoje studenti mogu izabrati s drugih studija na sveučilištu nije moguće odrediti u ovomtrenutku dok nisu poznati svi studijski programi.3.7. Preddiplomski studij završava s prikupljenih 180 ECTS bodova. Diplomski studijzavršava s prikupljenih 120 ECTS bodova na diplomskom studiju, što uključuje obavljenustudentsku praksu, sudjelovanje u istraživanjima te izradu i obranu diplomskog rada.3.8. Uvjete pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja najednom studijskom programu mogu nastaviti studij nije moguće odrediti dok nije poznatakonačna verzija Statuta Sveučilišta u Zagrebu, s kojim ti uvjeti moraju biti usklañeni.4. UVJETI IZVOðENJA STUDIJA4.1. Mjesta izvoñenja studijskog programa: Program se izvodi u prostorima Filozofskogfakulteta u Zagrebu, nastavnim bazama za provoñenje praktične nastave, institucijama ukojima se provodi studentska praksa, u okviru terenske nastave (Psihologijska ljetna škola) tedrugim institucijama u kojima su zaposleni psiholozi.142

4.2. Odsjek za psihologiju raspolaže prostorijama za nastavnike te dvoranom i seminarima zaizvoñenje nastave. Odsjek ima nastavnu i računalnu opremu te trajno radi na njezinuobnavljanju i unapreñenju.4.3. Imena nastavnika i broj suradnika za svaki predmet prikazani su u tabliciPreddiplomski studij – obavezni predmetiPredmet Ime i prezime nastavnika/ce Broj suradnika/caPsihologija kao znanost i strukaDinka Čorkalo, Zvonimir 10KnezovićUvod u metodologijuVladimir Kolesarić 0eksperimentalne psihologijeNeeksperimentalnaDean Ajduković 0psihologijska metodologijaStatistika u psihologiji I Vladimir Kolesarić 2Statistika u psihologiji II Vladimir Kolesarić 2Biološka psihologija I Meri Tadinac 1Biološka psihologija II Meri Tadinac 1Percepcija i pamćenje Predrag Zarevski 1Učenje, mišljenje i inteligencija Predrag Zarevski 1Emocije i motivacija Zvonimir Knezović 1Psihologija ličnosti Denis Bratko 1Psihologijski praktikum I Dragutin Ivanec 1 + 4 vanjska (korektori)Psihologijski praktikum IIDinka Čorkalo, Darja 1 + 4 vanjska (korektori)Maslić SeršićUvod u teoriju testova Damir Ljubotina 2Kvantitativna interpretacija Vesna Buško 2testovaUvod u razvojnu psihologiju Gordana Keresteš 1Psihologija djetinjstva iadolescencijeGordana Keresteš 1143

Psihologija odrasle dobi i Gordana Kuterovac Jagodić 1starenjaSocijalna percepcija i stavovi Željka Kamenov 1Interpersonalni i unutargrupni Dean Ajduković 1odnosiUvod u psihopatologiju Dražen Begić 0Uvod u kliničku psihologiju Nataša Jokić-Begić 0Uvod u predškolsku i školsku Vlasta Vizek Vidović 0psihologijuUvod u psihologiju rada Branimir Šverko 0Povijest psihologije ipsihologijski sustaviZvonimir Knezović 0Diplomski studij – obavezni predmetiPredmet Ime i prezime nastavnika/ce Broj suradnika/caOdabir i razvoj osoblja Željko Jerneić 1Motivacija i radno ponašanje Branimir Šverko 1Klinička procjena psihičkih Nataša Jokić-Begić 1poremećajaPsihoterapijski pravci Lidija Arambašić 0Psihologija obrazovanja: učenje Vesna Vlahović Štetić 1i poučavanjePsihologija obrazovanja: Vlasta Vizek Vidović 1motivacijsko-socijalni procesiProcjenjivanje ličnosti Denis Bratko 1Psihologijski praktikum III Dinka Čorkalo, Dragutin 3Ivanec, Darja Maslić SeršićPsihometrijaVesna Buško, Damir 2LjubotinaEtika istraživačke i stručnedjelatnosti psihologaVladimir Kolesarić 0144

Socijalni identitet i meñugrupniodnosiDean Ajduković 1Izborni predmeti - preddiplomski i diplomski studijPredmet Ime i prezime nastavnika/ce Broj suradnika/caPREDDIPLOMSKI STUDIJAnaliza podataka u psihologiji Vladimir Kolesarić 1Evaluacija tretmana Vesna Buško 0Evolucijska psihologija Meri Tadinac 1Komunikacijski praktikum Željka Kamenov 2Mjerne tehnike u psihologiji Vladimir Kolesarić 1Osnove biologije Oskar Springer 0Osnove traumatske psihologije Lidija Arambašić 0Psihofiziologija spavanja Danilo Hodoba 0Psihologija boli Dragutin Ivanec 0Psihologija osoba s posebnim Lidija Arambašić 1potrebamaPsihologija sporta Smiljka Horga 0Statistička obrada podatakapomoću računalaDamir Ljubotina 2DIPLOMSKI STUDIJAktualni problemi psihologije Branimir Šverko 1radaDječja klinička psihologija Nataša Jokić-Begić 1Ekološka psihologija Dean Ajduković 0Ekološka razvojna psihologija Gordana Kuterovac Jagodić 1Ergonomijska psihologija Željko Jerneić 0Forenzična psihologija Tajana Ljubin 0145

Genetika ponašanja Denis Bratko 0Grupni rad Marina Ajduković 1Klinička neuropsihologija Meri Tadinac 0Komparativna psihologija i Predrag Zarevski 1etologijaLinearno strukturalnoVesna Buško 0modeliranjeMultivarijatne metode: Damir Ljubotina 1dimenzionalni modeliMultivarijatne metode: Vesna Buško 1prediktivni i klasifikacijskimodeliOdnos stavova i ponašanja Željka Kamenov 0Organizacijska psihologija Darja Maslić-Sešić 1Osnove psihološkogLidija Arambašić 0savjetovanjaPrimijenjena razvojnaGoranka Lugomer Armano 6 vanjskihpsihologijaPrimijenjena socijalnaDean Ajduković 1psihologijaPrimjena računala u psihologiji Damir Ljubotina 1Psihologija roda i spola Željka Kamenov 1Psihički poremećaji – etiologija Nataša Jokić-Begić 0i dijagnostikaPsihički poremećaji – tretmani i Nataša Jokić-Begić 0intervencijePsihodijagnostičke metode Damir Ljubotina 1Psiholog u skrbi za starije ljude Jasminka Despot Lučanin 0Psihologija obrazovanja Vesna Vlahović Štetić 1nadarenih učenikaPsihologija obrazovanja učenika Vlasta Vizek Vidović 1s teškoćama u školiPsihologija partnerskih odnosa Željka Kamenov 0146

Psihologija persuazije i Dinka Čorkalo 0propagandePsihologija potrošačkog Branimir Šverko 1ponašanjaPsihologija pregovaranja Predrag Zarevski 1Psihologija religioznosti Šimun Šito Ćorić 0Psihologija rješavanja sukoba Željka Kamenov 1Psihologija roditeljstva Gordana Keresteš 1Psihološka procjena djece Gordana Kuterovac Jagodić 5 vanjskihPsihološko savjetovanje u Lidija Arambašić 0kriznim situacijamaPsihoneuroendokrinologija i Meri Tadinac 1psihoneuroimunologijaSamopoimanje iDean Ajduković 1samopredstavljanjeSloženi nacrti istraživanja Vladimir Kolesarić 0Socijalna kognicija Željka Kamenov 0Socijalne vještine uDean Ajduković 1interpersonalnim odnosimaTeorija i praksa profesionalne Branimir Šverko 1orijentacijeTeorije ličnosti Denis Bratko 1Vojna psihologija Zvonimir Knezović 2Zdravstvena psihologija Nataša Jokić-Begić 7 vanjskihPredmeti obvezni za studente koji dodatno biraju i nastavničko usmjerenje na diplomskomstudijuPredmet Ime i prezime nastavnika/ce Broj suradnikaMetodika nastave psihologije Vesna Vlahović-Štetić 0Metodički praktikum Vesna Vlahović-Štetić 2147

Praksa Vesna Vlahović-Štetić 10 vanjskih4.4. Podaci o angažiranim nastavnicimaDr.sc. Dean Ajduković, redovni profesorFilozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebudajdukov@ffzg.hrdatum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 1999. redovni profesor u trajnom zvanjuŽivotopisDean Ajduković roñen je 1952. godine, diplomirao je psihologiju 1976, magistrirao 1980., adoktorirao 1982. na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagreb. Od 1977. godineradi na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta prvo na Katedri za eksperimentalnu ifiziološku psihologiju, a zatim na Katedri za socijalnu psihologiju. Za redovitog profesoraprvi je put izabran 1992, a u trajno zvanje redovitog profesora izabran je 1999. Nositelj jepredmeta “Neeksperimantalne metode psihologije”, “Interpersonalni i unutargrupni odnosi”,“Socijalni identitet i meñugrupni odnosi”, “Ekološka psihologija” i “Primijenjena socijalnapsihologija”. Na drugim studijima utemeljio je više predmeta. Bio je mentorom mnogihdiplomskih radova, više magistarskih i specijalističkih radova, te doktorskih disertacija. Od1990 godine voditelj je Poslijediplomskih studija psihologije, te je vodio dvije promjenenastavnog plana i uvoñenje doktorskog studija iz psihologije. Na Poslijediplomskim studijimapsihologije nositelj je dva predmeta, a na drugim poslijediplomskim studijima još tri.Objavio je 95 radova u časopisima i knjigama na hrvatskom, engleskom, njemačkom islovenskom jeziku, od čega 50 radava u tercijarno referenciranim publikacijama. Naskupovima u zemlji i inozemstvu podnio je preko 80 znanstvenih priopćenja, vodio je četiridomaća i pet meñunarodnih znanstveno-istraživačkih projekata. Koautor je jedne knjige, teurednik još pet. Neke od njih su prevedene na makedonski, albanski, ruski i engleski jezik.Održao je brojna pozvana predavanja na vodećim svjetskim sveučilištima. Kao recenzent bioje angažiran u domaćim i meñunarodnim časopisima. Više je puta angažiran kao konzultant u148

vodećim meñunarodnim humanitarnim organizacijama. Član je Hrvatskog psihološkogdruštva, nekoliko meñunarodnih udruženja, a u dva je član uprave (International Society forHealth and Human Rights i International Society for Traumatic Stress Studies). Predsjednik jeEuropean Society for Traumatic Stress Studies (ESTSS) Član je utemeljitelj i predsjednikDruštva za psihološku pomoć.Objavljeni radovi od 2000. godineKnjigeAjduković, D. and Ajdukovic, M. (2000.) (ur.) Mental health care of helpers. Zagreb:Society for Psychological Assistance, pp. 137.Ajduković, D. (2001.) Needs and protection of children in Croatia: A decade review. Zagreb:Ministry of Labour and Social Welfare.Ajduković, D. (2003.) (ur.) Socijalna rekonstrukcija zajednice: Psihološki procesi, rješavanjesukoba i socijalna akcija. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.Radovi u časopisima i knjigamaAjduković, D. and Ajduković, M. (2000.) Community based programme in meeting thepsychosocial needs of children in resettlement process. In: L. van Willigen (Ed.) Healthhazards of organized violence in children (II). Utrecht: Pharos, 169-177.Ajduković, D. and Ajduković, M. (2003.) Systemic approaches to early interventions in acommunity affected by organized violence. In: R. Ørner and U. Schnyder (Eds.)Reconstructing early interventions after trauma. Oxford: Oxford University Press, 82-92.Ajduković, D. (2003.) Socijalna rekonstrukcija zajednice. U: D. Ajduković (ur.).Socijalna rekonstrukcija zajednice: Psihološki procesi, rješavanje sukoba i socijalna akcija.Zagreb: Društvo za psihološku pomoć, str. 11-39.Čorkalo D. i Ajduković, D. (2003.) Uloga škole u poslijeratnoj socijalnoj rekonstrukcijizajednice. Dijete i društvo, 5 (2-3), 219-233.Ajduković, D. and Čorkalo, D. (2004.) Trust and Betrayal in War. In: Eric Stover and HarveyWeinstein (Eds.). My neighbor, my enemy: Justice and community in the aftermath of massatrocity. Cambridge University Press. pp. 287-302Biro, M., Ajduković, D., Čorkalo, D., Djipa, D., Milin, P., Weinstein, H. (2004.) AttitudesTowards Justice and Social Reconstruction in Bosnia and Herzegovina and Croatia. In: EricStover and Harvey Weinstein (Eds.). My neighbor, my enemy: Justice and community in theaftermath of mass atrocity. Cambridge University Press. pp. 183-205149

Čorkalo, D., Ajduković, D., Weinstein, H., Stover, E., Djipa, D. and Biro, M. (2004.)Neighbors again? Inter-Community Relations after Ethnic Violence. In: Eric Stover andHarvey Weinstein (Eds.). My neighbor, my enemy: Justice and community in the aftermath ofmass atrocity. Cambridge University Press. pp. 143-161Freedman, S., Čorkalo, D., Levy, N., Abazovic, D., Leebaw, B., Ajduković, D., Djipa, D. andWeinstein, H. (2004.) Public Education and Social Reconstruction in Bosnia and Herzegovinaand Croatia. In: Eric Stover and Harvey Weinstein (Eds.). My neighbor, my enemy: Justiceand community in the aftermath of mass atrocity. Cambridge University Press. pp. 226-247Ajduković, D. i Čorkalo. D. (2004.) Socijalni kontekst kao izazov za “Novu vukovarskuškolu”. Vukovar: Europski dom Vukovar, str. 23-32.Ajduković, D. (2004.) Social contexts of traumatization and healing. Medicine, Conflict andsurvival, 20 (2), 120-135.Kvalifikacijski radovi za predmete koje predajeAjduković, D. i Bistrović, E. (1987.) Prilog grafičkoj metodi istraživanja kognitivnihprostornih mapa. Revija za psihologiju, 17, 67-80.Ajduković, D. (1988.) A contribution to the methodology of personal space research.Psychologische Beiträge, 30, 198-208.Ajduković, D., Kljaić, S., Prišlin, R. i Szabo S. (1989.) Utjecaj kompozicije i intenzitetatvrdnji na skale stavova konstruirane metodom procjena veličina. Primijenjena psihologija,10, 269-277.Ajduković, D. (1990.) Psychosocial climate in correctional institutions: Which attributesdescribe it? Environment & Behavior, 22, 420-432.Ajduković, D. i Ajduković, M. (1991.) University students and AIDS: Knowledge, attitudesand behavioral adjustment. Psychological Reports, 69, 203-210.Ajduković, D. i Čorkalo, D. (1992.) Empirijsko utvrñivanje simbola grada. Socijalnaekologija, 1, 309-320.Ajduković, D., Ajduković, M. i Prišlin, R. (1992.) Predicting AIDS-induced behavioralchange in the general population of young people. Journal of Applied Social Psychology, 22,1776-1795.Ajduković, D. (2003.) (ur.) Socijalna rekonstrukcija zajednice: Psihološki procesi, rješavanjesukoba i socijalna akcija. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć (315 str.)Ajduković, D. and Čorkalo, D. (2004.) Trust and Betrayal in War. In: Eric Stover and HarveyWeinstein (Eds.). My neighbor, my enemy: Justice and community in the aftermath of mass150

atrocity. Cambridge University Press. pp. 287-302Ajduković, D. (2004.) Social contexts of traumatization and healing. Medicine, Conflict andsurvival, 20 (2), 120-135.Prof. dr. sc. Marina Ajduković, redoviti profesorPravni fakultet, Studijski centra socijalnog radamarina@dpp.hrDatum zadnjeg izbora:14. svibnja 2002. izbrana u trajno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesoraProf. dr. sc. Marina Ajduković roñena je 1958. godine u Osijeku, gdje je završila osnovnu školu igimnaziju. Dvopredmetni studij psihologije (A predmet) i sociologije (B predmet) završila je1980. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1982. godine magistrirala, a 1986.godine doktorirala iz područja psihologije. Od 1980. do 1985. godine radila je kao stručnisuradnik u Zavodu za socijalni rad Republike Hrvatske. Od 1985. godine radi na Pravnomfakultetu u Zagrebu, Studijski centar za socijalni rad, gdje je predstojnica Zavoda za socijalnirad. Na dodiplomskoj nastavi predaje kolegije "Socijalni rad i delinkvencija", "Grupni tretman" i"Sudska psihologija". Sudjeluje u nastavi kao nositelj kolegija na Poslijediplomskom studiju izpsihologije pri Filozofskom fakultetu, Poslijediplomskom studiju iz kaznenopravnih znanosti pripravnom fakultetu i Poslijediplomskom studiju iz psihotraumatologije pri Medicinskomfakultetu. Voditeljica je poslijediplomskog studija «Teorija i metodologija socijalnog rada».Redoviti je profesor u trajnom zvanju od 2002. godine. Do sada je objavila više od 100znanstvenih i stručnih radova, te 10 knjiga bilo kao jedini autor, koautor ili urednica. Sudjelovalaje ili vodila veći broj znanstveno-istraživačkih projekta kao npr. "AIDS i mladi", "Psihosocijalniaspekti zlostavljanja i zanemarivanja djece", "Tamne brojke kriminaliteta mladih", "Modeliakcijskih i evaluacijskih istraživanja u socijalnom radu". Član je većeg broja domaćih imeñunarodnih udruženja kao što je Hrvatsko psihološko društvo, Meñunarodno udruženje zaprevenciju zlostavljana i zanemarivanja djece, Europsko udruženje za pravnu psihologiju,Meñunarodno udruženje škola za socijalni rad. Član je osnivač Društva za psihološku pomoć. Uzznanstveno usavršavanje, sustavno se obrazovala u različitim pristupima psihosocijalnom radu.Tako je završila edukaciju iz kognitivno-bihevioralne terapije, iz gestalt terapije, sistemskeobiteljske terapije. U razdoblju 2001. do 2004. vodila je prvu edukaciju iz supervizije u151

Hrvatskoj.Popis radova u zadnjih 5 godinaKnjige:Ajduković, D. i Ajduković, M. (2000.) Mental health care of helpers. Zagreb: Society forPsychological Assistance.Ajduković, M. i Cajvert, Lj. (2004.). (ur.) Supervizija u psihosocijalnom radu. Zagreb:Društvo za psihološku pomoć (str. 383.)Ajduković, M. i Pavleković, G. (2004.) (ur.) Nasilje nad ženom u obitelji. Zagreb: Društvo zapsihološku pomoć. II nadopunjeno izdanje.Izvorni znanstveni i pregledni radoviAjduković, M. i Sladović, B. (2000.) Neka obilježja života djece u dječjim domovima. Dijetei društvo, 2 (2) 149-161.Ajduković, M. i Delale, E.A. (2000.) Stil odgoja u obitelji kao činitelj rizika i zaštite u razvojuporemećaja u ponašanju djece i mladeži. U: Bašić, J. i Janković, J. (ur.) Rizični i zaštitničimbenici u razvoju poremećaja u ponašanju djece i mladeži. Zagreb: Povjerenstvo zaprevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeži i zaštitu djece s poremećajima uponašanju, 171-187.Ajduković, M. (2000.) Mitovi i činjenice o nasilju nad ženama u RH. Zbornik radova Položajžena u Republici Hrvatskoj, Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži iPovjerenstvo Vlade RH za pitanje jednakosti spolova, 101-108.Ajduković, M. (2000.) Ugrožen razvoj adolescenata u obitelji i zajednici. U: Zbornik radovaPoložaj adolescenata u obitelji. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva imladeži i Ministarstvo rada i socijalne skrbi, 109-120.Ajduković, M. (2001.) Utjecaj zlostavljanja i zanemarivanja na psihosocijalni razvoj djece.Dijete i društvo, 3 (1-2), 59- 75.Ajduković, M. (2001.) Prevencija zlostavljanja i zanemarivanja djece. Dijete i društvo, 3 (1-2), 161-171.Ajduković, M. (2001.) Poslijediplomsko obrazovanje – pretpostavka razvoja socijalnog radasocijalnog rada u 21. stoljeću. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 8 (2), 135- 152.Ajduković, M., Družić, O. i Muslić, Lj. (2001.) Evaluacija ishoda psihoedukativnog pristupa152

u jačanju mentalnog zdravlja djece u zajednicama povratka. U: Janković, J. i Bašić, J. (ur.)Prevencija poremećaja u ponašanju djece u lokalnoj zajednici. Zagreb: Povjerenstvo VladeRH za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeži i zaštitu djece s poremećajima uponašanju, 149-166.Ajduković, M. i Cajvert, Lj. (2001.) Supervizija psihosocijalnog rada kao specifični oblikpodrške i pomoći socijalnim radnicima i drugim stručnjacima u sustavu socijalne skrbi.Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 8 (2), 195- 215.Ajduković, M. (2002.) Kako pretočiti iskustva u radu s djecom, stradalnicima rata udjelotvornu praksu s djecom u mirnodopskim uvjetima. Dijete i društvo, 161 – 173.Ajduković, M. i Sladović Franz, B. (2003.) Razumijevanje sukoba. U: Ajduković, D. (ur.)Socijalna rekonstrukcija zajednice. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć, 195 – 210.Ajduković, M. (2003.) Nasilje u obitelji. U: Puljiz, V. i Bouillet, D. (ur.) Nacionalnaobiteljska politika. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i obitelji, 239-274.Ajduković, M. (2003.) Obrazovanje socijalnih radnika: Kako dalje?. Ljetopis Studijskogcentra socijalnog rada, 10 (1), 5- 19.Ajduković, D. i Ajduković, M. (2003.) Systematic approcahes to early interventions incommunity affected by organized violence. U: R. Orner & U. Schnyder (Eds.) Reconstructingearly interventions after trauma. Inovations in the care of survivors. Oxford: OxfordUniversity Press.Ajduković, M. i Cajvert, L. (2003.) The development of social work supervision in countriesin transition: Reflections from Croatia and Bosnia-Herzegovina. Social Work in Europe, 10(2)11-22.Ajduković, M. (2004.) Psihosocijalne intervencije s počiniteljima nasilja u obitelji. Hrvatskiljetopis za kazneno pravo i praksu, 11 (1) 171-199.Ajduković, M. i Ajduković, D. (2004.) Model evaluacije i učinci projekta Uvoñenjesupervizije u sustav socijalne skrbi. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 11 (1) 5- 41.Ajduković, M. (2004.) Pristupi zbrinjavanju djece bez odgovarajuće skrbi u Europi. Revija zasocijalnu politiku, 11 (3-4), 299-320.Ajduković, M. i Sladović Franz, B. (2004.) Samoprocjena ponašanja mladih u dječjimdomovima i udomiteljskim obiteljima u Hrvatskoj. Društvena istraživanja, 13 (6), 74, 1031-1054.153

Stručni radoviAjduković, M., Delale. E.A. i Družić, O. (2000) Mogućnosti psihoedukativnih radionica urazvoju otpornosti djece, U: Bašić, J. i Janković, J. (ur.) Rizični i zaštitni čimbenici u razvojuporemećaja u ponašanju djece i mladeži. Zagreb: Povjerenstvo za prevenciju poremećaja uponašanju djece i mladeži i zaštitu djece s poremećajima u ponašanju, 261- 274.Ajduković, M. (2000.) Krizni dogañaj i kriza kao psihičko stanje. U: Arambašić, L. (ur.)Psihološke krizne intervencije. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć, 33- 55.Ajduković, M. (2000.) Individualna sažeta psihološka integracija traume. U: Arambašić, L.(ur.) Psihološke krizne intervencije. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć 149-162.Arambašić, L. i Ajduković, M. (2000.) Sažeta psihološka integracija traume: Specifičnigrupni postupak u okviru kriznih intervencija, U: Arambašić, L. (ur.) Psihološke krizneintervencije. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć 121- 149.Ajduković, M. i Ajduković, D. (2001.) Zbog čega je ugroženo mentalno zdravlje pomagača?U: Samec. T. i Slobodnjak, V. (ur.) Psihične traume v otroštvu in adolescenci. Ljubljana:Inštitut za psihologijo osebnosti, 60-63.Ajduković, M. i Sladović Franz, B. (2003.) Prevladavanje sukoba. U: Ajduković, D. (ur.)Socijalna rekonstrukcija zajednice. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć, 211- 230.Ajduković, M. (2003.) Pretpostavke konstruktivnog rješavanja problema i sukoba u procesusocijalne rekonstrukcije. U: Ajduković, D. (ur.) Socijalna rekonstrukcija zajednice. Zagreb:Društvo za psihološku pomoć, 231- 256.Ajduković, M. (2003.) Socijalna akcija u zajednici. U: Ajduković, D. (ur.) Socijalnarekonstrukcija zajednice. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć, 271 – 307.Ajduković, M. (2003.) Grupni tretman. U: Biro, M. i Butollo, W. (ur.) Klinička psihologija.München: Katedra za kliničku psihologiju Ludwig Maximilianis Universität i Novi Sad:Futura publikacija, 322-333.Pregrad, J. i Ajduković, M. (2003.) The development of supervision in Croatia. Supervision,1/2003, 23- 26.Ajduković, M. (2003.) Sudjelovanje mladih i mogućnost grupa za socijalnu akciju uprevenciji poremećaja u ponašanju djece i mladih u lokalnoj zajednici. U: Bašić, J. i Janković,J. (ur.) Lokalna zajednica – izvorište nacionalne strategije prevencije poremećaja u ponašanjudjece i mladih. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži i PovjerenstvoVlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladih, 31-42.Majdak, M. i Ajduković, M. (2003.) Kako pripremiti studente socijalnog rada za kritičkomišljenje i djelovanje u području maloljetničke delinkvencije. Ljetopis Studijskog centra154

socijalnog rada, 10 (1), 71-87.Kvalificirajući radovi za kolegij "Grupni tretman"Knjiga:Ajduković, M. (1997.) Grupni pristup u psihosocijalnom radu. Zagreb: Društvo za psihološkupomoć (sveučilišni udžbenik, str. 369).Radovi:Ajduković, M. (1988.) Specifičnosti grupnog rada sa starijima. Socijalni rad, 2 (2), 16-23.Ajduković, M. i Bezić, I. (1988.) Značaj i iskustvo grupa za uspomene u vaninstitucionalnojbrizi za starije. Socijalni rad, 2 (2), 78-85.Ajduković, M. i Čevizović, M. (1994.) Model individualnog i grupnog rada sa starijimprognanicima. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rad, 33-42.Ajduković, M., Čevizović, M. and Kontak, K. (1995.) Group work in Croatia: Experienceswith older refugees. Group Work, 8 (1), 236-247.Ajduković, N. (1999.) Group work with distresed children, In: Ajduković, D. & Paramjit T.Joshi (eds.) Empowering children: Psychosocial assistance under difficult circumstances.Zagreb: Society for Psychological Assistance103-116.Ajduković, M. (2003.) Grupni tretman. U: Biro, M. i Butollo, W. (ur.) Klinička psihologija.München: Katedra za kliničku psihologiju Ludwig Maximilianis Universität i Novi Sad:Futura publikacija, 322-333.Ajduković, M. (2003.) Sudjelovanje mladih i mogućnost grupa za socijalnu akciju uprevenciji poremećaja u ponašanju djece i mladih u lokalnoj zajednici. U: Bašić, J. i Janković,J. (ur.) Lokalna zajednica – izvorište nacionalne strategije prevencije poremećaja u ponašanjudjece i mladih. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži i PovjerenstvoVlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladih, 31-42.dr.sc. Lidija Arambašić, izv. prof.Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologijulidija.arambasic@ffzg.hrDatum zadnjeg izbora u znanstveno – nastavno ili nastavno zvanje: 18.veljače 2002.155

ŽIVOTOPISRoñena je u Zagrebu 1957. godine. Psihologiju je diplomirala na Filozofskomfakultetu 1981. godine. Školske godine (1981/82.) radila je u srednjoj školi u Rovinju.Na Filozofskom fakultetu (Odsjek za psihologiju, Katedra za zdravstvenu i kliničkupsihologiju) zaposlena je od 1982. godine, a predstojnicom spomenute Katedre imenovana je2001. godine. Godine 1985. stekla je naziv magistra znanosti, a doktorat znanosti izpsihologije stekla je 1994. godine.U okviru dodiplomskog studija predaje obavezan kolegij "Psihoterapijski pravci", tedva izborna kolegija: "Osnove psihološkog savjetovanja" i "Psihološko savjetovanje ukriznim situacijama". Nositeljica je jednosemestralnog izbornog kolegija "Psihologija osoba sposebnim potrebama". Izvodila je nastavu na dodiplomskom studiju Fakulteta političkihznanosti, te u Studijskom centru socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu.Sudjeluje u nastavi poslijediplomskog studija Odsjeka za psihologiju Filozofskogfakulteta u Zagrebu i Medicinskog fakulteta u zagrebu, a ranijih godina i na Filozofskomfakultetu u Sarajevu.Od 1987. sudjeluje u fundamentalnim istraživanjima i primijenjenim istraživanjima.Od 1991. godine aktivno je sudjelovala u brojnim projektima usmjerenim na pružanjepsihosocijalne pomoći žrtvama rata. Od 1995. godine vodi projekt "Razvoj psihološkihkriznih intervencija u zajednici" u okviru Društva za psihološku pomoćTrenutačno je suradnica na projektu Kognitivni i socio-emocionalni čimbenici učenjamatematike, odobrenom od Ministarstva znanosti i tehnologije.Ima edukaciju iz geštalt psihoterapije, geštalt usmjerene obiteljske terapije, sistemskeobiteljske terapije, te iz područja tugovanja, supervizije, grupnog rada, traumatske psihologijei kriznih intervencija.Objavila je tridesetak znanstvenih i stručnih radova, poglavlja u nekoliko knjiga, autorje i/ili urednik tri knjige.Do sada je s engleskog jezika prevela 16 knjiga/poglavlja u stručnim knjigama i 4psihologijska testa s priručnicima.Članica je Hrvatskog psihološkog društva i Društva za psihološku pomoć te dvainozemna društva: EAPP i EARLI.POPIS RADOVA OBJAVLJENIH U POSLJEDNJIH PET GODINA156

Knjige i poglavlja (članci) u knjizi/zborniku radova:Arambašić, L. (ur.) (2000.). Psihološke krizne intervencije, Društvo za psihološku pomoć,Zagreb.Arambašić,L. (2001.). u M.Markočić (ur.) Još bliže djetetu i roditelju, Zbornik radova saskupa Dani dječjih vrtića grada Zagreba, Stvaranje i razvoj mreže timova za psihološke krizneintervencije u sustavu prosvjete, 50.-56.Arambašić. L. (2003.) Gubici i tugovanje te njihove posljedice po pojedinca i zajednicu, u: D.Ajduković (ur.), Socijalna rekonstrukcija zajednice, Društvo za psihološku pomoć, Zagreb,123. – 152.Arambašić. L. (2003.) Individualni stres i trauma, u: D. Ajduković (ur.), Socijalnarekonstrukcija zajednice, Društvo za psihološku pomoć, Zagreb, 99.-122.Arambašić, L. (2003). Psihološke krizne intervencije, u: M. Biro i W. Butollo (ur.) Kliničkapsihologija, Katedra za kliničku psihologiju Ludwig Maximilians Universität, München iNovi Sad Futura, Novi Sad publikacija, 365-378.Arambašić, L. (2004.) Supervizija i krizne intervencije, u: M. Ajduković i L. Cajvert (ur.)(2004.) Supervizija u psihosocijalnom radu. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć, str.253 -277.Arambašić, L. (2005. – u tisku). Gubitak, tugovanje, podrška, naklada "Slap" Jastrebarsko(cca 450 str.)Članci u časopisima:Arambašić, L. (2000.). Stresni i traumatski dogañaji te gubici u dječjoj dobi, Dijete i društvo,2, 175.-186.Arambašić, L. i Vizek-Vidović, V. (2000.). Posredujuća uloga životinja u terapijskimprogramima, Revija za rehabilitacijska istraživanja, 36(1), 17.-23.Arambašić, L., Keresteš, G., Kuterovac-Jagodić, G. i Vizek-Vidović, V. (2000.). The role ofpet ownership as a possible buffer variable in traumatic experiences, Studia Psychologica,42(1-2), 135.-146.Vizek-Vidović,V., Kuterovac-Jagodić, G. i Arambašić, L. (2000.). Posttraumaticsymptomatology in children exposed to war, Scandinavian Journal of Psychology, 41, 297.-306.Vizek-Vidović,V., Arambašić,L., Keresteš,G., Kuterovac-Jagodić,G. i Vlahović-Štetić,V.(2001.). Pet ownership in childhodd and socio-emotional characteristics, work values and157

professional choices in early childhood, Antrozoos, 14 (4), 224.-231.Šverko, B., Arambašić, L. i Galešić, M. (2002.). Work-life balance among Croatianemployees: role time commitment, work-home interference and well-being, Social ScienceInformation, 41 (2) 281. – 301.Arambašić, L. (2003.). Stres i suočavanje – teorijski modeli i njihove implikacije za problemnezaposlenosti, Suvremena psihologija, 6 (1), 103.-127.Arambašić, L. (2003./2004.) Što je strah od matematike i kako se manifestira, Zrno, 85/86, 8.-10.Popis objavljenih članaka i knjiga koji nastavnika kvalificiraju za izvoñenje nastaveKnjige i poglavlja (članci) u knjizi:Arambašić, L., Vizek-Vidović, V. i Anić, N. (1992.). Posttraumatski stresni poremećaj,Ministarstvo obrane RH, Uprava za informativno-psihološku djelatnost, Zagreb.Arambašić, L. (1996.). Savjetovanje, u: J. Pregrad (ur.), Stres, trauma, oporavak, Društvo zapsihološku pomoć, Zagreb, 63.-86.Arambašić, L. (ur.) (2000.). Psihološke krizne intervencije, Društvo za psihološku pomoć,Zagreb.Arambašić, L. (2004.) Supervizija i krizne intervencije, u: M. Ajduković i L. Cajvert (ur.)(2004.) Supervizija u psihosocijalnom radu. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć, str.253 -277.Članci u časopisima:Vladisavljević, Z. i Arambašić, L. (1995.). Uspješnost suočavanja s traumatskim dogañajimau odnosu na sadržaj i širinu repertoara suočavanja, Psychologia Croatica, 1(3-4), str. 165.-186.Arambašić, L. (1996.). Personal control and coping with air-raids, Journal of TraumaticStress, 9(2), 325.-333.Arambašić, L., Keresteš, G., Kuterovac-Jagodić, G. i Vizek-Vidović, V. (2000.). The role ofpet ownership as a possible buffer variable in traumatic experiences, Studia Psychologica,158

42(1-2), 135.-146.Vizek-Vidović,V., Kuterovac-Jagodić, G. i Arambašić, L. (2000.). Posttraumaticsymptomatology in children exposed to war, Scandinavian Journal of Psychology, 41, 297.-306.Arambašić, L. (2003.). Stres i suočavanje – teorijski modeli i njihove implikacije za problemnezaposlenosti, Suvremena psihologija, 6 (1), 103.-127.Dr. sc. Dražen Begić, docentMedicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Klinika za psihijatriju KBC Zagrebdbegic@yahoo.comDatum zadnjeg izbora u znanstveno – nastavno zvanje: 19. prosinca 2001.Ž I V O T O P I SRoñen 29. listopada 1958. u Vukovaru, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. NaMedicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisao se 1977. godine, a diplomirao 1982.Specijalizaciju iz psihijatrije obavio na Klinici za psihijatriju KBC Zagreb. Specijalističkiispit položio 31. svibnja 1990. nakon čega radi na Odjelu socijalne psihijatrije Psihijatrijskeklinike. Od 1995. radi u Laboratoriju za psihofiziologiju iste klinike.Godine 1988. upisao poslijediplomski studij iz biologijske psihijatrije. 1993. obraniomagistarski rad “Analiza vremenskih intervala izmeñu spontanih treptaja kapaka u shizofrenihbolesnika prije i poslije terapije neurolepticima”.1997. obranio doktorsku disertaciju pod naslovom “Kvantitativna EEG analiza u razlikovanjushizofrenih psihoza”.Od 1989. je zaposlen na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao stručni suradnik,od 1993. asistent, od 1997. viši asistent, a od 2001. docent u kumulativnom radnom odnosu,za predmet psihijatrija na Katedri za psihijatriju i psihološku medicinu. Od 2000. je tajnik oveKatedre.Pomoćnik je voditelja poslijediplomskog studija “Socijalna psihijatrija i sociopatologija” ivoditelj elektivnog kolegija “Spavanje”.Osim na matičnom fakultetu uključen je i u nastavu na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u159

Zagrebu.Aktivno sudjeluje u nekoliko znanstveno-istraživačkih projekta. Bio je tajnik Suradnog centraza mentalno zdravlje Svjetske zdravstvene organizacije.Od 1991. je tajnik, a od 2001. urednik časopisa “Socijalna psihijatrija”.Objavio više stručnih i znanstvenih radova (od toga 7 u časopisima koji se referiraju u CurrentContents).Autor je više poglavlja u udžbenicima iz psihijatrije.Aktivni sudionik brojnih stručnih skupova, domaćih i meñunarodnih kongresa, te kaopredavač na tečajima edukacije iz farmakoterapije, bihevioralno-kognitivne psihoterapije iumijeća medicinske nastave.Sudjeluje u radu više stručnih i strukovnih organizacija (član Hrvatskog liječničkog zbora,Hrvatskog psihijatrijskog društva, Hrvatskog somnološkog društva, Društva za psihološkupomoć).Završio dva stupnja edukacije iz kognitivno – bihevioralne terpije.Od 1998. stalni sudski vještak za psihijatriju, a od 2002. suradni član Akademije medicinskihznanosti Hrvatske.2004. stekao naziv subspecijalist iz biologijske psihijatrije.POPIS RADOVA OBJAVLJENIH U POSLJEDNJIH PET GODINA (2000 – 2004.godina)Radovi objavljeni u časopisima koji su indeksirani u Current Contents:Begić D, Hotujac Lj, Jokić-Begić N. Quantitative EEG in Schizophrenic Patients before andduring Pharmacotherapy. Neuropsychobiology 2000; 41: 166-170.Begić D, Hotujac Lj, Jokić-Begić N. Quantitative EEG in “positive” and “negative”schizophrenia. Acta Psychiatrica Scandinavica 2000; 101: 307-311.Begić D, Hotujac Lj, Jokić-Begić N. Electroencephalographic comparison of veterans withcombat-related posttraumatic stress disorder and health subjects. International Journal ofPsychophysiology 2001; 40: 167-172.Begić D, Jokić-Begić N. Aggressive Behavior in Combat Veterans with Posttraumatic StressDisorder. Military Medicine 2001; 166(8): 671-676.Begić D, Jokić-Begić N. Violent behaviour and post-traumatic stress disorder. CurrentOpinion in Psychiatry 2002; 15: 623-626.Filipčić I, Pavičić D, Filipčić A, Hotujac Lj, Begić D, Grubišin J, ðorñević V. Attitudes ofMedical Staff Towards the Psychiatric Label “Schizophrenic Patient” tested by an Anti-160

Stigma Questionnaire. Collegium Antropologicum 2003; 27: 301-307.Jokić-Begić N, Begić D. Quantitative electroencephalogram (qEEG) in combat veterans withpost-traumatic stress disorder (PTSD). Nordic Journal of Psychiatry 2003; 57(5): 351-355.Radovi objavljeni u časopisima koji su indeksirani u drugim publikacijama(Excerpta Medica, PsychINFO):Begić D. Agresija u posttraumatskom stresnom poremećaju. Socijalna psihijatrija 2000; 28:105-111.Begić D. Analiza radova u časopisu “Socijalna psihijatrija” u razdoblju od 1991. do 2000.godine. Socijalna psihijatrija 2000; 28: 173-177.Begić D, Jakovljević M, Mihaljević-Peleš A. Characteristics of EEG in posttraumatic stressdisorder (PTSD) in combat veterans treated with fluoxetine. Psychiatria Danubina 2001; 13:19-24.Marčinko D, Begić D, Filipčić I, Martinac M, Marčinko A, Medjedović V. Neurobiologijskiparametri suicidalnosti. Socijalna psihijatrija 2002; 30: 79-84.John N, Bakija I, Begić D, Ciglar S, Folnegović-Šmalc V. Psihofarmaci u trudnoći. Medicus,2002; 11: 45-47.Kosanović-Rajačić B, Begić D. Posttraumatski stresni poremećaj i suicidalnost. Socijalnapsihijatrija 2002; 30: 216-222.Filipčić I, Marčinko D, Grubišin J, Begić D, Tomac A, ðorñević V, Hotujac Lj. Ispitivanjestava populacije u Republici Hrvatskoj prema shizofrenim bolesnicima anti-stigma upitnikom.Socijalna psihijatrija, 2003; 31: 3-9.Jokić-Begić N, Lauri-Korajlija A, Begić D, Kamenov Ž. Does cognitive-behavior grouptherapy change level of perfectionism in panic disorder? Psychiatrie 2003; 7(4): 125.Poglavlja (članci) u knjizi/zborniku radova:Begić D. Elektrofiziologija PTSP-a. U: Posttraumatski stresni poremećaj. Hrvatska iskustva(ur.: R. Gregurek, E. Klain). Zagreb: Medicinska naklada, 2000.Begić D. Anksiozni poremećaji. Tečaj trajne edukacije Hrvatskog farmaceutskog društva,Zagreb, 2001.Begić D. Anksiolitici. Tečaj trajne edukacije Hrvatskog farmaceutskog društva, Zagreb, 2001.Begić D. Dokimologija usmenih ispita. U: Umijeće medicinske nastave. Zagreb: Medicinski161

fakultet, 2002.Pibernik-Okanović M, Peroš K, K, Szabo S, Begić D, Metelko Ž. Interaction of Clinical andSubclinical Depressive Disorders with Subjectively Perceived Well-Being, Diabetes Self-Managament and Glycemic Control in Type 2 Patients. Diabetes 2004; 53 Suppl 2: 439.Pibernik-Okanović M, Peroš K, Begić D, Szabo S, Metelko Ž. How adequate is the treatmentfor depression in diabetic patients? Diabetologia, 2004; 47 Suppl 1: 85.POPIS OBJAVLJENIH ČLANAKA I KNJIGA KOJI NASTAVNIKAKVALIFICIRAJU ZA IZVOðENJE NASTAVEBegić D. Novije dijagnostičke metode ispitivanja CNS-a i njihovo značenje u psihijatriji.Zbornik radova za specijalizante ”Biologijska psihijatrija”, Zagreb, 1988.Begić D. Elektrokonvulzivna terapija. Zbornik radova za specijalizante “Biologijskapsihijatrija”, Zagreb, 1989.Begić D. Životni dogañaji u nastanku i pogoršanju shizofrene psihoze. Socijalna psihijatrija1991; 19: 9-15.Begić D. Ovisnost o pušenju. U: Psihijatrija (ur. V. Muačević). Zagreb: Medicinska naklada,1995.Moro Lj, Begić D. Psihosomatske bolesti. U: Psihijatrija za studente stručnih zdravstvenihstudija (ur. M. Jakovljević). Samobor: AG Matoš, 1995.Zagreb, 2001.Begić D. Anksiolitici. Tečaj trajne edukacije Hrvatskog farmaceutskog društva, Zagreb, 2001.Begić D. Dokimologija usmenih ispita. U: Umijeće medicinske nastave. Zagreb: Medicinskifakultet, 2002.Begić D. Elektrofiziologija PTSP-a. U: Posttraumatski stresni poremećaj. Hrvatska iskustva(ur.: R. Gregurek, E. Klain). Zagreb: Medicinska naklada, 2000.Begić D, Jokić-Begić N. Violent behaviour and post-traumatic stress disorder. CurrentOpinion in Psychiatry 2002; 15: 623-626.162

Dr.sc. Denis Bratko, izv.prof.Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologijudbratko@ffzg.hrDatum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 17.5.2004.ŽivotopisDenis Bratko roñen je 1966. godine u Zagrebu. Osnovnu i srednju školu pohañao je uVaraždinu. Studij psihologije je upisao 1986. godine na Odsjeku za psihologiju Filozofskogfakulteta u Zagrebu, gdje je i diplomirao 1990. godine završnim radom pod naslovom Utjecajzahtjevnih karakteristika eksperimentalne procedure na procjenu pojma "agresivnost". Istegodine je na Odsjeku za psihologiju upisao poslijediplomski studij za znanstvenousavršavanje. Magistarski rad pod naslovom Bihevioralno-genetička analiza verbalnih ispacijalnih sposobnosti: studija blizanaca obranio je 1993. godine, a doktorski rad podnaslovom Genetski i okolinski doprinos individualnim razlikama u ličnosti: longitudinalnoistraživanje blizanaca obranio je 1997. godine.Sudjelovao je kao polaznik u dvije ljetne škole: Ljetnoj psihologijskoj školi studenata inastavnika Odsjeka za psihologiju koja je održana u Malom Lošinju 1989. godine, te Ljetnojškoli Europskog udruženja za psihologiju ličnosti (European Association of PersonalityPsychology) koja je održana u Brnu 1993. godine.Odmah po završetku dodiplomskog studija zaposlio se kao znanstveni novak na Odsjekuza psihologiju Filozofskog fakulteta, gdje i danas radi. U zvanje znanstvenog asistenta izabranje 1994. godine, u zvanje višeg asistenta 1998. godine, u zvanje docenta 1999. godine, a uzvanje izvanrednog profesora 2004. godine.Član je nekoliko strukovnih udruga: Hrvatskog psihološkog društva (HPD), Europskogudruženja za istraživanje adolescencije (European Association for Research on Adolescence -EARA), te Europskog udruženja za psihologiju ličnosti (European Association for PersonalityPsychology - EAPP), gdje je trenutačno član Upravnog odbora udruge.Sudjelovao je u organizaciji tri znanstvena skupa. Bio je predsjednik Programskoorganizacijskogodbora skupa 15. Dani Ramira Bujasa (Zagreb, 2001. godine), te članProgramskog odbora na dva meñunarodna znanstvena skupa: 10 th European Conference onPersonality (Krakow, 2000. godine) i 11 th European Conference on Personality (Jena, 2000.godine).163

POPIS RADOVA OBJAVLJENIH U POSLJEDNJIH PET GODINA(2000.-2004. godina)Bratko, D., Matijević, M., Ljubin, T. (2000). Učenička evaluacija kurikuluma"Aktivna/efikasna škola". Napredak, 141(2), 156-169.Matijević, M., Bratko, D. & Ljubin, T.(2000). Roditeljska evaluacija kurikuluma"Aktivna/efikasna škola". Zbornik učiteljske akademije u Zagrebu, 2, 21 34.Ljubin, T., Matijević, M. & Bratko, D.(2000). Evaluacija programa aktivna/efikasna škola nauzorku učitelja. Školski vjesnik, 49, 1, 5-20.Bratko, D.(2000). Prikaz upitnika sramežljivosti i asertivnosti (USA). Suvremena psihologija,1-2, 183-185.Bratko, D.(2002). Što potiče agresivnost kod djece? Profil akademija, 1, 1, 12-14.Bratko, D. i Barušić-Meglaj, T.(2002). Functional asymmetries of hemispheres and perceptionof odours. Studia Psychologica, 2002, Vol. 44, No. 4, pp. 295-303.Bratko, D.(2002). Teoretski i metodološki problemi pri istraživanju kontinuiteta i promjenaličnosti. Društvena istraživanja, 4-5, (60-61), 603-622.Bratko, D.(2002). Kontinuitet i promjene ličnosti od adolescencije do rane odraslosti: rezultatilongitudinalnog istraživanja. Društvena istraživanja, 4-5 (60-61), 623-640.Zarevski, P., Bratko, D., Lazić, A. & Butković, A.(2002). Self-reports and peer-assessmentsof shyness and assertiveness. Review of Psychology, 9 (1-2), 13-16.Bratko, D., Vukosav, Ž., Zarevski, P. & Vranić, A.(2002). Relations between shyness andassertiveness traits with the dimensions of the five-factor model. Review od psychology, 9 (1-2), 17-23.Bratko, D. & Butković, A.(2003). Familiy study of sensation seeking. Personality andindividual differences. 35(7), 1559-1570.Butković, A., & Bratko, D. (2003). Generation and seks differences in sensation seeking:Results of family study. Perceptual and Motor Skills, 97, 965-970.Fulgosi, A., Bratko, D., Ljubotina, D., & Fulgosi-Masnjak, R. (2003). An informationalanalysis of reaction times to different intensities of light. Studia Psychologica, 45, 285-294.Jolijn H.A.A.J., Perugini, M., Angleitner, A., Ostendorf, F., Johnson, J.A., De Fruyt, F.;Hřebíčková, M., Murakami, T., Bratko, D., Conner, M., Nagy, J., Nussbaum, S., Rodríguez-Fornells, A., & Ruisel, I. (2003). The Five-Factor Personality Inventory: Cross-CulturalGeneralizability across 13 Countries. European Journal of Personality, 17, 5, 347-373.Bratko, D, & Butković, A. (2004). Pet velikih faktora ličnosti i predviñanje traženja164

uzbuñenja kod adolescenata i njihovih roditelja. Suvremena psihologija, 7, 1 65-76.McCrae, R., Terraciano, A., Bratko, D., Marušić, I. et al. (2005). Universal Features ofPersonality Traits from the Observer's Perspective: Dana from 50 Cultures. Journal ofPersonality and Social Psychology. (u tisku)POPIS OBJAVLJENIH ČLANAKA I KNJIGA KOJI NASTAVNIKAKVALIFICIRAJU ZA IZVOðENJE NASTAVEBratko, D. & Žužul, M. (1994). Genetic and environmental contribution to the individualdifferences in aggressiveness: Exploring some nonshared environmental factors. In B. DeRaad, W.K.B. Hofstee & G.L. Van Heck: Personality in Europe, Vol. 5, 133-137.Bratko, D.(1996). Twin study of verbal and spatial abilities. Personality and IndividualDifferences, Vol. 2, No. 4, 621-624.Bratko, D.(1996). The genetic and environmental correlation between verbal and spatialintelligence. Review of Psychology, Vol.3, No. 1-2, 37-46.Bratko, D. & Marušić, I.(1997). Family study of Big Five personality dimensions. Parsonalityand Individual Differences, Vol 23, No. 3, 365-369.McCrae, R.R., Costa, P.T.Jr.,Ostendorf, F., Angleitner, A., Caprara, G.V., Barbaranelli, C.,Pedroso de Lima, M., Simoes, A., Marušić, I., Bratko, D. & Chae, J.(1999). Age Differencesin personality across the adult life span: Parallels in five cultures. Developmental Psychology,1999, 35, 2, 466-477.Bratko, D.(2002). Teoretski i metodološki problemi pri istraživanju kontinuiteta i promjenaličnosti. Društvena istraživanja, 4-5, (60-61), 603-622.Bratko, D.(2002). Kontinuitet i promjene ličnosti od adolescencije do rane odraslosti: rezultatilongitudinalnog istraživanja. Društvena istraživanja, 4-5 (60-61), 623-640.Bratko, D. i Butković, A.(2003). Familiy study of sensation seeking. Personality andindividual differences. 35(7), 1559-1570.Butković, A., & Bratko, D. (2003). Generation and seks differences in sensation seeking:Results of family study. Perceptual and Motor Skills, 97, 965-970.165

Bratko, D, & Butković, A. (2004). Pet velikih faktora ličnosti i predviñanje traženjauzbuñenja kod adolescenata i njihovih roditelja. Suvremena psihologija, 7, 1 65-76.Doc. dr. Vesna BuškoFilozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebuvesna.busko@ffzg.hrDatum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 9. prosinca 2002.ŽivotopisVesna Buško roñena je 5. kolovoza 1964. godine u Dubrovniku. Diplomirala je u Odsjeku zapsihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu 1990., a od 1992. godine u istom je Odsjekuzaposlena kao znanstveni novak gdje i danas radi. Magistarski rad s naslovom Interakcionističkipristup analizi prilagodbe i ponašanja prijestupnika u institucijskom okruženju obranila je 1995.,a disertaciju s naslovom Procesi suočavanja i kontinuirana izloženost stresorima obranila je2000. godine. U zvanje znanstvenog asistenta izabrana je 1995., u zvanje višeg asistenta 2000.godine, a u zvanje docenta na Katedri za psihometriju 2002. godine.Na Odsjeku za psihologiju i Filozofskom fakultetu izvodi dodiplomsku nastavu izkolegija Primjena računala u psihologiji, Psihometrija, Primjena multivarijatnih metoda, Uvodu primijenjenu psihologiju i Evaluacija tretmana. Predaje i na poslijediplomskim studijima izpsihologije i kineziologije. Bila je jedan od voditelja dviju meñunarodnih i jedne domaće ljetneškole i predavala na još dvije meñunarodne psihologijske škole.Do sada je surañivala na šest domaćih i dva meñunarodna znanstveno-istraživačkaprojekta. U okviru znanstvenog usavršavanja u području psihometrije i multivarijatnemetodologije sudjelovala je u radu desetak meñunarodnih znanstvenih seminara, a 2002.boravila je u studijskom posjetu u Odsjeku za metodologiju i evaluaciju Sveučilišta ''FriedrichSchiller'' u Jeni i ''Frei Universität u Berlinu.Kao član programskog i/ili organizacijskog odbora sudjelovala je u realizaciji skupova:4th Alps-Adria Psychology Symposium, 13., 14. i 15. Dana Ramira Bujasa, IV. i V. Godišnjekonferencije hrvatskih psihologa, 24th Conference of the Society of Multivariate Analysis inBehavioral Sciences. Zadnjih deset godina sudjeluje u ureñivanju časopisa Review ofPsychology. Redoviti je član Hrvatskog psihološkog društva (HPD), Društva za psihološku166

pomoć (DPP), International Association of Applied Psychology (IAAP), EuropeanAssociation of Methodology (EAM) i European Association of Psychological Assessment(EAPA).Popis radova objavljenih u posljednjih pet godina:Kulenović, A., Balenović, T. & Buško, V. (2000). Test analize emocija: jedan pokušajobjektivnog mjerenja sposobnosti emocionalne inteligencije. Suvremena psihologija, 3, 1-2,27-48.Buško, V. & Kulenović, A. (2001). Coping with stress during military basic training.Changing Mission for the 21st Century: Proceedings of the 36th IAMPS (63-68). MORH,Zagreb.Buško, V. & Kulenović, A. (2001). Depressive reactions as an outcome of stress processes:The study on imprisonment. Društvena istraživanja, 10, 1-2 (51-52), 231-252.Buško, V. (2001). Charles Jackson: Psihologijsko testiranje. Revija za rehabilitacijskaistraživanja, 37, 1. (prikaz).Buško, V. & Kulenović, A. (2003). The structure and stability of coping with low-controlstressors. Review of Psychology, 10, 2, 75-83.Kulenović, A., Buško, V., & Jenjić, D. (2004). Može li torontska skala aleksitimije (TAS-20)izmjeriti aleksitimiju odraslih i adolescenata? Suvremena psihologija, 7, 1, 77-94.Buško, V. & Kulenović, A. (2004). Multi-Construct Latent State-Trait Model of Coping withLow-Control Situations. Procedeengs of the 24 th SMABS, Jena, http://www.smabs.org/.Radovi koji je kvalificiraju za izvoñenje nastaveBuško, V. (1997). Evaluation report II: Evaluation outcomes: Long-term impact of theprogram. U: Uzelac, M. (Ur.), School-Based Health and Peace Initiative: Trauma Healingand Peaceful Problem Solving (42-53). UNICEF-CARE-McMaster University.Kulenović, A. & Buško, V. (1999). Emprijska evaluacija dijagnostičke i pragmatičkeupotrebljivosti pseudoupitnika Cornell Index. Suvremena psihologija, 2, 1-2, 49-65.Ajduković, M., Sladović, B. & Buško, V. (1999). Struktura stavova stručnjaka premaspolnom zlostavljanju djece. Revija za rehabilitacijska istraživanja, 35, 2, 173-186.Kulenović, A., Balenović, T. & Buško, V. (2000). Test analize emocija: jedan pokušajobjektivnog mjerenja sposobnosti emocionalne inteligencije. Suvremena psihologija, 3, 1-2,27-48.Buško, V. (2000). Procesi suočavanja i kontinuirana izloženost stresorima. Disertacija.167

Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.Buško, V. (2001). Charles Jackson: Psihologijsko testiranje. Revija za rehabilitacijskaistraživanja, 37, 1. (prikaz).Buško, V. & Kulenović, A. (2003). The structure and stability of coping with low-controlstressors. Review of Psychology, 10, 2, 75-83.Dr. sc. Dinka Čorkalo, docentFilozofski fakultet ZagrebOdsjek za psihologijudinka.corkalo@ffzg.hrDatum zadnjeg izbora u znanstveno – nastavno zvanje: 9. 1. 2000., postupak za izbor uznanstevno-nastavno zvanje izvanrednog profesora u tijekuŽivotopisRoñena 1966. u Vinkovcima. Diplomirala na Odsjeku za psihologiju Filozofskogfakulteta u Zagrebu s odličnim uspjehom 1990. godine., te magistrirala 1993., a doktorirala1997.Od 2. listopada 1990. radi na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebukao mladi istraživač. Godine 1994. birana za asistenta, 1998. za višega asistenta, a 2000. zadocenta.Usavršavala se u Norveškoj (lipanj-kolovoz 1992), Poljskoj (srpanj-kolovoz 1994;Ljetna škola Europskog udruženja eksperimentalne socijalne psihologije), SAD-u (lipanjkolovoz1999. University of Pennsylvania, Philadelphia). Godine 2001. upisalaposlijediplomski znanstveni studij iz sociologije. Školsku godinu 2003./2004. provela kaogostujuća znanstvenica Fulbrightove fondacije na University of Massachusetts at Amerst,SAD.Nositeljica kolegija Psihologijski praktikum IV, te Psihologija persuazije i propagandena matičnom Odsjeku, te Uvod u primijenjenu psihologiju za studente nenastavnih usmjerenjaFilozofskog fakulteta. Predaje “Uvod u psihologiju čovjekove okoline” na Studiju dizajna priArhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Sudjeluje u izvoñenju nastave poslijediplomskih studija168

psihologije, u okviru kolegija “Psihologijske osnove socijalnog ponašanja”. Mentoriraladvadesetak diplomskih radova, supervizira izradu tri magistarska rada. Desetak godina bilatajnica poslijediplomskih studija psihologije, a od 2001. je zamjenica voditelja.Aktivno surañuje u nizu domaćih i inozemnih projekata. Bila je suvoditeljmeñunarodne Ljetne škole nastavnika i studenata Odsjeka za psihologiju 1999. Tijekom 1999.godine vodila seminare za poticanje meñunacionalne tolerancije i pomirenja. Suautorica jeprograma “Socijalna rekonstrukcija zajednice, upravljanje sukobima i mentalno zdravlje”,namijenjenog prevladavanju etničkih podjela u zajednicama pogoñenima ratom.Bila je član organizacijskog i programskog odbora domaćih i meñunarodnih skupova.Članica Hrvatskog psihološkog društva, European Association for Experimental SocialPsychology, te član-osnivač Društva za psihološku pomoć. Uredila jednu knjigu, te objaviladvadesetsedam znanstvenih i stručnih radova. Sudjelovala u prevoñenju nekoliko udžbenikaiz psihologije. Sudjelovala na više desetaka domaćih i meñunarodnih znanstvenih i stručnihskupova, te kao pozvani predavač na skupovima u Izrealu, Austriji, te SAD-u.Popis radova objavljenih u posljednjih pet godina, te radovi koji kvalificiraju za izvoñenjenastaveČorkalo, D. i Stanković, N. (2000). Autoritarnost i percepcija ostvarene demokracije uHrvatskoj: Analiza odnosa na uzorku studenata. Društvena istraživanja, vol. 9, 1, str. 67-81.Čorkalo, D., Kamenov, Ž. i Tadinac-Babić, M. (2001). Autoritarnost, stav prema stanjudemokracije i percepcija razvojnih ciljeva Hrvatske. Društvena istraživanja, vol. 10, 6, str.1159-1177.Čorkalo, D. (2002). Peace Education in New Democracies: A Case of Croatia. In: G. Salomonand B. Nevo (Eds.). Peace Education Around the World: The Concept, Underlying Principles,the Practice and the Research. New Jersey: Lawrence Erlbaum Associates. pp. 177-186.Čorkalo, D. (2002). Peace education. In: J. W. Guthrie (Ed). Encyclopedia of Education. NewYork: Macmillan Reference. pp.1860-1864.Čorkalo, D., Kamenov, Ž. (2003). National identity and social distance: Does in-group loyaltylead to outgroup hostility? Review of Psychology,10 (2), 85-94.Čorkalo, D. i Ajduković, D. (2003). Uloga škole u poslijeratnoj socijalnoj rekonstrukciji169

zajednice. Dijete i društvo, broj 2-3, str. 219-234.Čorkalo, D., Ajdukovic, D., Weinstein, H., Stover, E., Djipa, D. and Biro, M. (2004).Neighbors again? Inter-Community Relations after Ethnic Violence. In: Eric Stover andHarvey Weinstein (Eds.). My neighbor, my enemy: Justice and community in the aftermath ofmass atrocity. Cambridge University Press. pp. 143-161Freedman, S., Corkalo, D., Levy, N., Abazovic, D., Leebaw, B., Ajdukovic, D., Djipa, D. andWeinstein, H. (2004). Public Education and Social Reconstruction in Bosnia and Herzegovinaand Croatia. In: Eric Stover and Harvey Weinstein (Eds.). My neighbor, my enemy: Justiceand community in the aftermath of mass atrocity. Cambridge University Press. pp. 226-247Ajdukovic, D. and Corkalo, D. (2004). Trust and Betrayal in War. In: Eric Stover and HarveyWeinstein (Eds.). My neighbor, my enemy: Justice and community in the aftermath of massatrocity. Cambridge University Press. pp. 287-302Biro, M., Ajdukovic, D., Corkalo, D., Djipa, D., Milin, P., Weinstein, H. (2004). AttitudesTowards Justice and Social Reconstruction in Bosnia and Herzegovina and Croatia. In: EricStover and Harvey Weinstein (Eds.). My neighbor, my enemy: Justice and community in theaftermath of mass atrocity. Cambridge University Press. pp. 183-205Čorkalo, D. (2003). Grupe i unutargrupni procesi. U: D. Ajduković (Ur.). Socijalnarekonstrukcija zajednice: Psihološki procesi, rješavanje sukoba i socijalna akcija. Zagreb:Društvo za psihološku pomoć, str. 153-173.Čorkalo, D. (2003). Stavovi i ponašanja meñu grupama. U: D. Ajduković (Ur.). Socijalnarekonstrukcija zajednice: Psihološki procesi, rješavanje sukoba i socijalna akcija. Zagreb:Društvo za psihološku pomoć, str. 173-195.Čorkalo, D. (2004). From the laboratory to the field, from senses to social change:Development and perspectives of Croatian psychology. Psychology Science, Vol. 46.Supplement I, 37-46.Ajduković, D. i Čorkalo. D. (2004). Socijalni kontekst kao izazov za “Novu vukovarskuškolu”. Okrugli stol o školovanju u Vukovaru “Vukovarska nova škola”, Vukovar: Europskidom Vukovar, str. 23-32.Dr. sc. Jasminka Despot Lučanin, docentVisoka zdravstvena škola, Zagreb170

jasminka@vmskola.hrwww.vmskola.hr/~jasminkaDatum zadnjeg izbora u znanstveno – nastavno zvanje: docent, 28. rujna 2000.Životopis:Roñena je 1956. godine u Zagrebu. 1980. diplomirala je psihologiju, engleski jezik i talijanskijezik, 1986. magistrirala je psihologiju, a 1997. doktorirala je u području društvenih znanosti,znanstveno polje psihologija, sve na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 1987.izabrana je u zvanje znanstvenog asistenta (m. br. 031085 u registru istraživača), 1995.izabrana je u nastavno zvanje višeg predavača, a 2000. izabrana je u znanstveno-nastavnozvanje docenta.U neprekinutom je radnom odnosu od 16.03.1981. godine. Od 1981-1988. bila je zaposlena uZavodu za psihologiju Pedagoškog fakulteta Sveučilišta u Rijeci kao znanstveni asistent zapredmet Razvojna psihologija. Od 1988. godine do danas zaposlena je na Visokojzdravstvenoj školi u Zagrebu. Nositelj je predmeta Psihički razvoj čovjeka za studente Visokezdravstvene škole. Šk. g. 1999/2000. sudjelovala je u izvoñenju dijela nastave iz predmetaZdravstvena psihologija na poslijediplomskom studiju iz psihologije, od šk. g. 2000/2001.nositelj je izbornog predmeta «Psiholog u skrbi za starije ljude» za studente psihologije imentor je studentske prakse, sve na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Mentor jepostdiplomantici psihologije, prof. Zrinki Pukljak Iričanin. Glavni je istraživač u znanstvenomprojektu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH „Registar zdravstvenih potrebastarijih ljudi za institucijskom skrbi u Zagrebu“ (br. 0121003), te je konzultant u znanstvenomprojektu "Zdravstvena, psihosocijalna obilježja i regionalne posebnosti starijeg pučanstva"(br. 0217001). Sudjelovala je s radovima u brojnim znanstvenim i stručnim, domaćim imeñunarodnim skupovima te se stručno usavršavala u inozemstvu. Članica je dobrotvornogudruženja "Dobrobit" i Hrvatskog psihološkog društva. 1993. g. dodijeljena joj jePsihologijska nagrada „Ramiro Bujas“ Hrvatskog psihološkog društva za osobito vrijednoostvarenje na društvenoj afirmaciji psihologije.Popis radova objavljenih u razdoblju 2000-2004.:Despot Lučanin, J., Lučanin, D. i Havelka, M. (2000) Generacijske razlike u socijalnom,zdravstvenom i psihičkom stanju starijih osoba u Zagrebu. Društvena istraživanja, 9, 2-3 (46-47), 379-391.Havelka, M., Despot Lučanin, J. i Lučanin, D. (2000) Potrebe starijih osoba za cjelovitim171

uslugama skrbi u lokalnoj zajednici. Revija za socijalnu politiku, 7, 1, 19-27.Despot Lučanin, J. (2003) Iskustvo starenja. Jastrebarsko: Naklada Slap.Despot Lučanin, J. (2004) Umne sposobnosti starijih ljudi. U: S. Tomek-Roksandić i V.Fortuna (ur.) Gerontološki centri 2004. Zagrebački model uspješne prakse za starije ljude(192). Zagreb: Centar za gerontologiju. Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba.Despot Lučanin, J. (2004) Život u mirovini – priprema i prilagodba. U: M. Šimunić (ur.)Spomenica: Liječnici u trećoj dobi. 20. obljetnica Hrvatskog društva umirovljenih liječnika1983.-2003. (89-92). Zagreb: Hrvatski liječnički zbor, Hrvatsko društvo umirovljenihliječnika.Svi navedeni objavljeni radovi kvalificiraju nastavnika za izvoñenje nastave, jer su izpodručja psihologije starenja, kao i predmet kojega nastavnik izvodi.Prim.dr.sc. Danilo Hodoba, psihijatar, znanstveni suradnikPsihijatrijska bolnica Vrapče, Zagreb, Bolnička 32danilo.hodoba@bolnica-vrapce.hrDatum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje:1987., znanstveni suradnikŽivotopis:Roñen 1951. u Sr. MitroviciGimnazija, Sr. Mitrovica, 1965.-1969.Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1970.-1975.Specijalizacija iz psihijatrije 1978.-1981., Psihijatrijska bolnica Vrapče, ZagrebPoslijediplomski studij iz neurologije 1979/80., Medicinski fakultet Sveučilišta u ZagrebuMagisterij – meñuodnos epilepsije i spavanja 1983. («Utjecaj interiktalnih epileptičkihizbijanja na tok i cikličku organizaciju spavanja»), Medicinski fakultet Sveučilišta u ZagrebuDoktorat – meñuodnos epilepsije i spavanja 1985. («Mogućnost facilitacije paradoksnogspavanja u toku žarišne epileptičke disfunkcije desnog temporalnog porijekla»), Medicinskifakultet Sveučilišta u Zagrebu172

Znanstveni suradnik 1987., Medicinski fakultet ZagrebPrimarijat 1992.Predstojnik Zavoda za psihijatrijska istraživanja Psihijatrijske bolnice Vrapče 1991.-Šef Kliničkog odjela psihofiziologije Psihijatrijske bolnice Vrapče 1992.-Subspecijalizacija iz biologijske psihijatrije 2001., ZagrebUtemeljitelj i prvi predsjednik Hrvatskog somnološkog društva 1996.-2004.Predsjednik Hrvatske lige protiv epilepsije 2004.-Član ESRS (European Sleep Research Society)Član IPA (International Psychogeriatric Association)Urednik IPA Newsletter za HrvatskuPopis radova 2000.-2004.:Hodoba D. Liječenje epilepsije – kratak prikaz staničnog mehanizma djelovanjaantiepileptika. Info GlaxoSmithKline 2001;1:2-3.Hodoba D. Availability and subsidy of anti-dementia drugs around the world in mid-2001. Aspecial report from the assistant editors. IPA Bulletin 2001;18(4):20-26.Hodoba D. Poremećaji spavanja i budnosti i njihovo liječenje. Medicus 2002;11(2):193-206.Hodoba D. Epilepsija – izazov koji traje. Acta Medica Croatica, u tisku (prihvaćeno za tisak8.9.2004.).Hodoba D. Živjeti s upaljenim svjetlom – poremećaji budnosti i spavanja; 1-29. «Pliva:Živjeti s...», u tisku (predano u tisak u lipnju 2004.).Radovi koji kvalificiraju za izvoñenje nastave:Hodoba D. Paradoxic sleep facilitation by interictal epileptic activity of right temporal origin.Biol Psychiatry 1986;21:1267-1278.Dürrigl V, Folnegović-Šmalc V, Hodoba D, Meštrović B, Takač Ž. Effects of lithiumcarbonate on the clinical picture and sleep of depressive patients. Eur Neurol(suppl.)1986;25:71-74.Hodoba D. Neurofiziologija spavanja. Praxis Medici 1990;225-243.Hodoba D, Perušić D. Zdravković V, Goldoni V, Dürrigl V. Sleep waking cycle disturbancesin a patient with obstructive sleep apnea syndrome. Neurol Croat 1991;40:293-306.173

Hodoba D. Evidence from epileptic patients on the role of the right hemisphere in REM sleep.Neurol Croat 1992;41:99-116.Hodoba D, Peko-Čović I, Pecotić Z, Takač Ž. 24-hour vigilance in demented elderly.International Conference on Aging, Depression and Dementia, Proceedings. Wien –München – Bern: Verlag Wilhelm Maudrich, 1995, str. 109-112.Hodoba D. Evidence from epileptic patients on the role of the right hemisphere in REM sleep(II). Neurophysiology, 9th European Congress of Clinical Neurophysiology, Ljubljana,Slovenija, June 4-7, 1998, Stalbert Ev, de Weerd AlW, Zidar J. (eds) Monduzzi Editore,Bologna 1998, pp 601-606.Hodoba D. Chewing can relieve sleepiness in a night of sleep deprivation. Sleep ResearchOnline 2(4):101-105, 1999.Hodoba D. Poremećaji spavanja i budnosti i njihovo liječenje. Medicus 2002;11(2):193-206.Hodoba DD, Hrabric K, Krmpotic P, Kujundzic –Tiljak M. Dream recall after nightawakenings from tonic/phasic REM sleep. Sleep 2003;26(Suppl.):A88-A89.Dr. sc. Željko Jerneić, izv.prof.Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebuzeljko.jerneic@ffzg.hrZadnji izbor: 8. prosinca 2003.Željko Jerneić roñen je 26.11.1955. godine u Zagrebu. Jednopredmetnu psihologijskugrupu diplomirao je 1980. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.Magistrirao je 1988. godine, a akademski stupanj doktora znanosti stekao je 1997. godine. NaFilozofskom fakultetu zaposlen je od 1979. prvo kao laborant, a od 1982. kao asistent. Uzvanje docenta izabran je 1998., a u zvanje izvanrednog profesora 2003. godine. Sudjelovaoje u radu na nekoliko znanstvenih projekata. Za rezultate ostvarene na meñunarodnomprojektu “Vrijednost rada u životu pojedinca “ nagrañen je “Psihologijskom nagradomRamiro Bujas” za znanstveni rad. S priopćenjima i referatima učestvovao je na brojnimdomaćim i meñunarodnim skupovima. Kao stipendist Europskog udruženja industrijskihpsihologa sudjelovao je u radu Prve europske ljetne škole “New information technology and174

work psychology” održane u Berlinu 1989. godine. Glavna područja znanstvenog rada:ispitivanje sposobnosti i problemi odabira radnika, mentalno radno opterećenje i problemiergonomskog oblikovanja, motivacija i stavovi prema radu. Ž. Jerneić je aktivan i ustrukovnim organizacijama. Bio je glavni tajnik Hrvatskog psihološkog društva i Hrvatskogergonomijskog društva. Bio je predsjednik organizacijskog odbora Prve konferencijehrvatskih psihologa, a 1997. i 1999. godine predsjednik programskog i organizacijskogodbora meñunarodnog znanstvenog skupa “Dani Ramira Bujasa”. Od 1997. -1999. bio jepredsjednik povjerenstva za dodjelu nagrada «Ramiro Bujas» u Hrvatskom psihološkomdruštvu. Tijekom dosadašnjeg rada na Filozofskom fakultetu bio je u više mandata člansavjeta, znanstveno-nastavnog i fakultetskog vijeća, te član brojnih komisija. Od 1986. do1987. bio je predsjednik Financijske komisije, od 2000. do 2004. prodekan za organizaciju ifinancije, a od 2004. je prodekan za investicije i razvoj. Član je Vijeća za kapitalna ulaganja ifinancije Sveučilišta u Zagrebu. Kao nastavnik Ž. Jerneić na matičnom fakultetu predajekolegije “Ergonomijska psihologija” i “Psihologijski aspekti suvremenih tehnologija” dok nainterfakultetskom Studiju dizajna već duži niz godina predaje kolegij "Psihologija rada".Radovi objavljeni u posljednjih pet godina:Jerneić, Ž., & Šverko, B. (2001). Life-role changes in times of socioeconomic transition.Review of Psychology, 8, 41-48.Čulina Germošek, S., & Jerneić, Ž. (2003). Transformacijsko i transakcijsko vodstvo:povezanost s osobinama ličnosti. Suvremena psihologija, 6, 7-32.Jerneić, Ž. (2003). U potrazi za time-sharing sposobnošću: 25 godina ispitivanja individualnihrazlika pri simultanom djelovanju. Suvremena psihologija, 6, 315-345.Radovi koji kvalificiraju nastavnika za izvoñenje nastave:Šverko, B., Jerneić, Ž., Kulenović, A., & Vizek-Vidović, V. (1995). Life roles and values inCroatia: Some results of the Work Importance Study. In D.E. Super & B. Šverko (Eds.) Liferoles, Values, and Career: International Findings of the Work Importance Study, (pp. 128-146). San Francisco: Jossey-Bass.Šverko, B., Jerneić, Ž., & Kulenović, A. (1983). A contribution to the investigation of timesharingability. Ergonomics, 26, 151-160.Jerneić, Ž., & Šverko, B. (1994). Time-sharing factors and their relation to cognitive abilitiesand personality traits. Personality and Individual Differences, 16, 297-308.Jerneić, Ž., Kulenović, A., Šverko, B. i Vizek-Vidović, V. (1985). Radne vrijednosti i175

profesionalno-obrazovna orijentacija mladih. Psihologija, 18, 3-4, 174-183.Šverko, B. Jerneić, Ž., Kulenović, A. i Vizek-Vidović, V. (1987). Work-values of studentspreparing for different occupations: A contribution to validation of the WIS Values Scale.Revija za psihologiju, 17, 1-2, 59-66.Jerneić, Ž. (1988). O sposobnosti za simultano djelovanje: pregled istraživanja. Revija zapsihologiju, 18, 1-2, 67-90.Šverko, B., Maslić, D., Jerneić, Ž. i Kacian, N. (1992). Sustav uzbunjivanja grañana:ergonomska analiza i prijedlog za poboljšanje. Civilna zaštita, 1, 105-116.Kulenović, A., Jerneić, Ž. i Šverko, B. (1984). Individualne razlike u rezidualnom kapacitetu:struktura i relacije s nekim osobinama ličnosti. U Zbornik radova “IV dani psihologije” (str.117-126). Zadar: Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju.Šverko, B. i Jerneić, Ž. (Ur.). (1991). Ergonomijski aspekti novih tehnologija. Zagreb:Hrvatsko ergonomijsko društvo, 124 str.Jerneić, Ž. (1991). Kako povećati uspješnost operatora u zadacima simultanog djelovanja. UB. Šverko i Ž. Jerneić (Ur.) “Ergonomijski aspekti novih tehnologija” (pp. 95-101). Zagreb:Hrvatsko ergonomijsko društvo.Dr. sc. Nataša Jokić-Begić, docentFilozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologijunjbegic@ffzg.hrDatum zadnjeg izbora u znanstveno – nastavno zvanje: 1. travanj 2001.Ž I V O T O P I SRoñena je 1. kolovoza 1964. godine u Plavu. Osnovnu i srednju školu završila uZagrebu. 1982. godine upisuje studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, nakojem i diplomira 1987. Završila poslijediplomski studij iz psihologije na Filozofskomfakultetu u Zagrebu, te obranila magistarski rad “Ispitivanje utjecaja vazopresina napamćenje” 1994. godine (mentor: prof dr.sc Silvija Szabo). Doktorsku disertaciju podnaslovom “Utjecaj kognitivnih funkcija na kliničku sliku posttraumatskog stresnogporemećaja (voditelj: prof dr.sc. Eduard Klain) obranila 2000. godine na Medicinskomfakultetu u Zagrebu.176

Od 1987. zaposlena na KBC-u Zagreb, najprije u Centru za medicinska istraživanja, aod 1989. kao klinički psiholog u Klinici za psihološku medicinu na Rebru. 2001. godineizabrana u znanstveno-nastavno zvanje docenta na Odsjeku za psihologiju Filozofskogfakulteta u Zagrebu, Katedri za zdravstvenu i kliničku psihologiju.Sudjeluje u interdisciplinarnim istraživanjima psihijatrijskih poremećaja, poglavitoposttraumatskog stresnog poremećaja te psihosomatskih bolesti, što je rezultiralo iznanstvenim radovima iz tih područja.Aktivno sudjeluje na više meñunarodnih i domaćih stručnih i znanstvenih skupova, teje objavila 50-ak radova.Završila edukaciju iz kognitivno-bihevioralne terapije.Stalni je sudski vještak za područje psihologije pri Županijskom sudu u Zagrebu.Sudjeluje u poslijediplomskoj nastavi na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.Član je Hrvatskog psihološkog društva, te Sekcije za kliničku psihologiju i Sekcije zaforenzičku psihologiju koje djeluju pri Društvu. Član je Hrvatskog društva za kognitivnobihevioralnuterapiju. Osnivač je i predsjednik Centra za kliničku psihologiju. Član jeAmerican Psychological Association i STAR (Stress and Anxiety Research Society).Član Hrvatske psihološke komore, njezinog Upravnog odbora i predsjednikPovjerenstva za vježbenike.POPIS RADOVA OBJAVLJENIH U POSLJEDNJIH PET GODINA (2000 – 2004.godina)Članci u časopisima:Begić D, Hotujac Lj, Jokić-Begić N. (2000): Quantitative EEG in Schizophrenic Patientsbefore and during Pharamacotherapy. Neuropsychobiology, 41, 166-170.Begić D, Hotujac Lj, Jokić-Begić N. (2000): Quantitative EEG in “positive” and “negative”schizophrenia. Acta Psychiatrica Scandinavica, 101, 307-311.Begić D, Hotujac Lj, Jokić-Begić N. (2001): Electroenecephalographic comparison ofveterans with combat-related posttraumatic stress disorder and health subjects. InternationalJournal of Psychophysiology, 40, 167-172.Begić D, Jokić-Begić N. (2001): Aggressive Behavior in Combat Veterans with PosttraumaticStress Disorder. Military Medicine, 166 (8), 671-676.Begić D, Jokić-Begić N. (2002): Violent behaviour and post-traumatic stress disorder. CurrentOpinion in Psychiatry, 15, 623-626.Jokić-Begić N, Begić D. (2003): Quantitative electroencephalogram (qEEG) in combat177

veterans with post-traumatic stress disorder (PTSD). Nordic Journal of Psychiatry, 57(5), 351-355.Lauri-Korajlija A, Jokić-Begić N, Kamenov Ž. (2003): Koliko je za neuspjeh u studijuodgovoran perfekcionizam i negativni atribucijski stil. Socijalna psihijatrija, 31, 191-197.Jokić-Begić N, Kostelić-Martić A, Nemčić-Moro I. (2003): “Mobbing” – moralnazlostavljanja na radnom mjestu. Socijalna psihijatrija, 31, 25-32.Jokić-Begić N, Lauri-Korajlija A, Begić D, Kamenov Ž. (2003): Does cognitive-behaviorgroup therapy change level of perfectionism in panic disorder? Psychiatrie, 7 (4), 125.Poglavlja (članci) u knjizi/zborniku radova:Jokić-Begić N. (2000): Psihološko testiranje - primjena u dijagnostici i praćenju terapijskogishoda. Tematski tečaj “Suvremeni dijagnostički i terapijski postupci u liječenjuposttraumatskog stresnog poremećaja”, Šibenik: Ministarstvo hrvatskih branitelja.Jokić-Begić N. (2000): Psihologijski mjerni instrumenti u dijagnostici posttraumatskogstresnog poremećaja. U: Gregurek R, Klain E (ur.). Posttraumatski stresni poremećaj -hrvatska iskustva, Zagreb: Medicinska naklada.Anić N., Jokić-Begić N. (2000): Kognitivno-bihevioralna terapija posttraumatskog stresnogporemećaja. U: Gregurek R, Klain E (ur.). Posttraumatski stresni poremećaj - hrvatskaiskustva, Zagreb: Medicinska naklada.Jokić-Begić N. (2002): Primjena MMPI-2 u dijagnostici PTSP-a. Tematski tečaj “Suvremenidijagnostički i terapijski postupci u liječenju posttraumatskog stresnog poremećaja”, Šibenik:Ministarstvo hrvatskih branitelja.Jokić-Begić N. (2003): Samoopisne tehnike. U: Biro M, Butollo W. (ur.) Klinička psihologija,Katedra za kliničku psihologiju Ludwig Maximilians Universität & Futura publikacije, NoviSad.Jokić-Begić N, Vračić I, Koren B. (2003): Temeljni pojmovi krizne psihologije. U: Vojnapsihologija. Zagreb: MORH.Popis objavljenih članaka i knjiga koji nastavnika kvalificirajuza izvoñenje nastaveKulenović, M., Jokić-Begić, N. (1992): Neke psihosocijalne karakteristike nezaposlenih.Socijalna psihijatrija, 20, 169-173.178

Anić N., Jokić-Begić N. (1993): The Preliminary Study of the PTSD Interview. Acta MedicaCroatica, 47 (supl.), 75-77.Jokić-Begić N. (2000): Psihološko testiranje - primjena u dijagnostici i praćenju terapijskogishoda. Tematski tečaj “Suvremeni dijagnostički i terapijski postupci u liječenjuposttraumatskog stresnog poremećaja”, Šibenik: Ministarstvo hrvatskih branitelja.Jokić-Begić N. (2000): Psihologijski mjerni instrumenti u dijagnostici posttraumatskogstresnog poremećaja. U: Gregurek R, Klain E (ur.). Posttraumatski stresni poremećaj -hrvatska iskustva, Zagreb: Medicinska naklada.Anić N., Jokić-Begić N. (2000): Kognitivno-bihevioralna terapija posttraumatskog stresnogporemećaja. U: Gregurek R, Klain E (ur.). Posttraumatski stresni poremećaj - hrvatskaiskustva, Zagreb: Medicinska naklada.Jokić-Begić N. (2002): Primjena MMPI-2 u dijagnostici PTSP-a. Tematski tečaj “Suvremenidijagnostički i terapijski postupci u liječenju posttraumatskog stresnog poremećaja”, Šibenik:Ministarstvo hrvatskih branitelja.Jokić-Begić N. (2003): Samoopisne tehnike. U: Biro M, Butollo W. (ur.) Klinička psihologija,Katedra za kliničku psihologiju Ludwig Maximilians Universität & Futura publikacije, NoviSad.Jokić-Begić N, Vračić I, Koren B. (2003): Temeljni pojmovi krizne psihologije. U: Vojnapsihologija. Zagreb: MORH.Jokić-Begić N, Begić D. (2003): Quantitative electroencephalogram (qEEG) in combatveterans with post-traumatic stress disorder (PTSD). Nordic Journal of Psychiatry, 57(5), 351-355.Jokić-Begić N, Kostelić-Martić A, Nemčić-Moro I. (2003): “Mobbing” – moralnazlostavljanja na radnom mjestu. Socijalna psihijatrija, 31, 25-32.Dr. sc. Željka Kamenov, docentFilozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebuzkamenov@ffzg.hrdatum zadnjeg izbora: 12. 12. 2001. godine izabrana u zvanje docenta.179

ŽivotopisRoñena je 12.10.1963. godine u Zagrebu, gdje je završila osnovno i srednješkolskoobrazovanje. 1987. godine diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.Godine 1988. primljena je u radni odnos u Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta uZagrebu kao postdiplomant pripravnik. Magistrirala je 1991. godine obranom rada podnaslovom "Neke determinante atribucija uspjeha i neuspjeha srednjoškolaca". Znanstvenistupanj doktora znanosti stekla je 1998. godine obranom disertacije pod naslovom "Socijalna(ne)prikladnost prosudbe o uzrocima ponašanja temeljene na grupnoj pripadnosti". Krajem2001. godine izabrana je u zvanje docenta.Na dodiplomskoj nastavi predaje kolegij Socijalna psihologija I, Osnove socijalnepsihologije za studente sociologije te Socijalnu psihologiju studentima kriminalistike. Naposlijediplomskom studiju psihologije od 1998. godine predaje teme iz područja kognitivnesocijalne psihologije. Od iste godine sudjeluje i u nastavi poslijediplomskog studija izglotodidaktike, a od 2003. na poslijediplomskom studiju socijalnog rada predaje gradivovezano uz mjerenje stavova. Osim u redovnoj dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi, vrloje angažirana u dodatnom radu sa studentima, prije svega u provoñenju istraživanja iedukacije u okviru ljetnih psihologijskih škola. Godine 1994. bila je jedan od voditeljaInternacionalne ljetne škole studenata psihologije, u okviru koje je provedeno meñukulturalnoistraživanje odnosa meñu spolovima u Europi. Takoñer je bila jedan od voditelja VII Ljetneškole studenata i nastavnika Odsjeka za psihologiju održane 1997. godine, na temu socijalnepercepcije i stavova o turistima koji ljetuju na otoku Krku, zatim VIII Ljetne škole koja jeodržana 1998. a bavila se psihosocijalnim aspektima poticanja meñunacionalne tolerancije, teXI Ljetne škole 2001. godine na kojoj su ispitivane potrebe i problemi mladih u RH. 2003.godine bila je suvoditelj XIII Ljetne škole studenata i nastavnika Odsjeka za psihologiju natemu stigmatizacije psihičkih bolesnika, alkoholičara, narkomana, tjelesnih invalida ihomoseksualaca. Kao mentor, pomagala je pri izradi više od 60 diplomskih radnji iz socijalnepsihologije, kao i nekolicine magisterija i dvije disertacije.Tijekom svog rada u Odsjeku za psihologiju aktivno je sudjelovala u provoñenju višeznanstvenih i stručnih projekata iz područja socijalne psihologije. Trenutno je suradnica naprojektu „Psihosocijalni aspekti socijalne rekonstrukcije zajednica“, kojeg vodi prof. dr. sc.Dean Ajduković. Od 2003. godine vodi, u suradnji s Odsjekom za psihologiju u Novom Sadu,meñunarodni projekt «Nacionalni i europski identitet».Članica je Hrvatskog psihološkog društva, Hrvatskog društva za kognitivno-180

ihevioralnu terapiju te član-osnivač Društva za psihološku pomoć. Recenzirala je nekolikosveučilišnih udžbenika iz područja psihologije. Povremeni je recenzent časopisa Društvenaistraživanja, Review of Psychology, Suvremena psihologija, Ljetopis studijskog centrasocijalnog rada i Croatian Medical Journal. Do sada je objavila dvanaest znanstvenih radova,od kojih su tri objavljena u časopisima koji su citirani u tercijarnim publikacijama. Podnijelaje tridesetak priopćenja na domaćim i meñunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima.Popis radova objavljenih u posljednjih pet godina (2000 – 2004)Velić, R., Kamenov, Ž. i Simić, O. (2000). Što se krije pod pojmom "samomotrenje"? Priloganalizi Snyderovog konstrukta. Suvremena psihologija, 3,1-2,1-20.Kamenov, Ž. i Stiperski Z. (2001). Prilagodba životu u Zagrebu: usporedba starosjedilaca idoseljenika. Socijalna ekologija, 10, 1-2, 15-26.Čorkalo, D., Kamenov, Ž. i Tadinac-Babić, M. (2001). Autoritarnost, stav prema stanjudemokracije i percepcija razvojnih ciljeva Hrvatske. Društvena istraživanja, 56, 1159-1177.Kamenov, Ž. i Jelić, M. (2003). Validacija instrumenta za mjerenje privrženosti u različitimvrstama bliskih odnosa: Modifikacija Brennanova Inventara iskustava u bliskim vezama.Suvremena psihologija, 6, 1, 73-91.Korajlija A. L., Jokić-Begić, N. i Kamenov, Ž. (2003). Koliko je za neuspjeh u studijuodgovoran perfekcionizam i negativni atribucijski stil? Socijalna psihijatrija, 31, 1, 191-197.Čorkalo, D. i Kamenov, Ž. (2003). National identity and social distance: Does in-grouployalty lead to outgroup hostility? Review of Psychology, 10, 2, 85-94.Jokić-Begić N, Lauri-Korajlija A, Begić D, Kamenov Ž. (2003). Does cognitive-behaviorgroup therapy change level of perfectionism in panic disorder? Psychiatrie; 7 (4): 125.Ljubin, T. i Kamenov, Ž. (2004). Podržavanje mitova o silovanju meñu studentima: Razlikepo spolu i studijskom usmjerenju. Socijalna psihijatrija, 32, 2, 58-65.KnjigaLugomer-Armano, G., Kamenov, Ž. i Ljubotina, D. (2002). Problemi i potrebe mladih uHrvatskoj, Izvještaj s XI ljetne psihologijske škole. Odsjek za psihologiju i Klub studenataFilozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb: GZAOP.Popis objavljenih članaka i knjiga koji nastavnika kvalificiraju za izvoñenje nastave181

Prišlin, R. and Teležar, Ž. (1990). Conventional vs. paradoxical persuasion and selfmonitoring.Psychologische Beitrage, 32, 81-88.Čorkalo,D. i Kamenov, Ž. (1993). Perspektive suživota: očekivanja glede povratka i etničkistavovi prognanika. U: D. Ajduković (ur.) Psihološke dimenzije progonstva, Alinea, Zagreb,124-134.Stiperski, Z. i Kamenov, Ž. (1996). Razlozi doseljavanja u Zagreb: Prilog anketnomistraživanju urbanizacijskih činitelja. Prostor, 4, 147-156.Kamenov, Ž. i Čorkalo, D. (1997). Mjerenje promjena nacionalnih stereotipa: Primjenametode SYMLOG-a. Društvena istraživanja, 6, 361-372.Kamenov, Ž. i Stiperski Z. (2001). Prilagodba životu u Zagrebu: usporedba starosjedilaca idoseljenika. Socijalna ekologija, 10, 1-2, 15-26.Velić, R., Kamenov, Ž. i Simić, O. (2000). Što se krije pod pojmom "samomotrenje"? Priloganalizi Snyderovog konstrukta. Suvremena psihologija, 3,1-2,1-20.Čorkalo, D., Kamenov, Ž. i Tadinac-Babić, M. (2001). Autoritarnost, stav prema stanjudemokracije i percepcija razvojnih ciljeva Hrvatske. Društvena istraživanja, 56, 1159-1177.Kamenov, Ž. i Jelić, M. (2003). Validacija instrumenta za mjerenje privrženosti u različitimvrstama bliskih odnosa: Modifikacija Brennanova Inventara iskustava u bliskim vezama.Suvremena psihologija, 6, 1, 73-91.Korajlija A. L., Jokić-Begić, N. i Kamenov, Ž. (2003). Koliko je za neuspjeh u studijuodgovoran perfekcionizam i negativni atribucijski stil? Socijalna psihijatrija, 31, 1, 191-197.Čorkalo, D. i Kamenov, Ž. (2003). National identity and social distance: Does in-grouployalty lead to outgroup hostility? Review of Psychology, 10, 2, 85-94.Ljubin, T. i Kamenov, Ž. (2004). Podržavanje mitova o silovanju meñu studentima: Razlikepo spolu i studijskom usmjerenju. Socijalna psihijatrija, 32, 2, 58-65.Buško, V., Ivanec, D., Kamenov, Ž. i Ljubotina D. (1998) Socijalna percepcija i stavovi oturistima na otoku Krku. Izvještaj sa VII ljetne psihologijske škole. Odsjek za psihologiju iKlub studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Jastrebarsko: Slap.Čorkalo, D. i Kamenov, Ž. (1999). Nacionalni identitet i meñunacionalna tolerancija.Izvještaj sa VIII ljetne psihologijske škole. Odsjek za psihologiju i Klub studenataFilozofskog fakulteta u Zagrebu, Jastrebarsko: Slap.Lugomer-Armano, G., Kamenov, Ž. i Ljubotina, D. (2002). Problemi i potrebe mladih uHrvatskoj, Izvještaj s XI ljetne psihologijske škole. Odsjek za psihologiju i Klub studenataFilozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb: GZAOP.182

Dr. sc. Gordana Keresteš, docentFilozofski fakultetgordana.kerestes@ffzg.hrDatum izbora u zvanje docenta: 12. prosinac 2001.Gordana Keresteš roñena je 1965. godine u Zagrebu. Osnovnu školu završila je u Konjščini, asrednju u Zaboku. Diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu1989. godine. Na istom je Fakultetu 1995. godine magistrirala (obranivši rad "Karakteristiketemperamenta prerano i na vrijeme roñene djece") te 1999. godine doktorirala (obranivšidisertaciju “Agresivno i prosocijalno ponašanje školske djece u kontekstu ratnih zbivanja:Provjera posredujućeg utjecaja roditeljskog ponašanja”). Nakon završetka studija zaposlila seu Centru za socijalni rad Zlatar Bistrica, gdje je radila šest mjeseci. Od 1990. godinezaposlena je na Katedri za razvojnu psihologiju Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakultetuu Zagrebu, najprije kao znanstveni novak, a od 2001. u znanstveno-nastavnom zvanjudocenta. Trenutačno je zamjenica pročelnika Odsjeka za psihologiju. Nositeljica je dvapredmeta: Razvojna psihologija I (obvezni predmet za studente psihologije) i Razvojnapsihologija (obvezni predmet za studente pedagogije). Predaje takoñer obvezni predmetRazvojna psihologija I na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu tesudjeluje u izvoñenju nastave na poslijediplomskim studijima psihologije i glotodidaktike naFilozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao aktivna istraživačica sudjelovala je u radu znanstvenihprojekata „Psihički i neurofiziološki razvoj djeteta“, „Djeca u ratu“, „Psihosocijalnaprilagodba djece nakon rata i podrška škole“, „Rat, dječje socijalno ponašanje i uloga obitelji“te „Odrednice roditeljskog ponašanja“, odobrenih i financiranih od Ministarstva prosvjete,obrazovanja i športa RH. Do sada je objavila devet znanstvenih i sedam stručnih radova tedvije knjige, jednu kao samostalna autorica, a drugu kao jedna od suurednica. Izlagala je nadvadesetak domaćih i meñunarodnih znanstvenih skupova. Samostalno i u koautorstvuprevela je četiri sveučilišna udžbenika i knjige iz područja razvojne psihologije. Članica jeHrvatskog psihološkog društva, Hrvatske psihološke komore, Hrvatske Akademije zarazvojnu rehabilitaciju, European Association of Personality Psychology i InternationalSociety on Early Development.183

Radovi objavljeni u zadnjih 5 godina:Arambašić, L., Keresteš, G., Kuterovac-Jagodić, G., & Vizek-Vidović, V. (2000). The role ofpet ownership as a possible buffer variable in traumatic experiences. Studia Psychologica, 42(1-2), 135-146.Keresteš, G. (2001). Roditeljsko ponašanje i obiteljska klima u obiteljima samohranih majka.Društvena istraživanja, 54-55, 903-925.Vizek-Vidović, V., Arambašić, L., Keresteš, G., Kuterovac-Jagodić, G. & Vlahović-Štetić, V.(2001). Pet ownership in childhood and socio-emotional characteristics, work values andprofessional choices in early adulthood. Anthrozoos, 14 (4), 224-231.Keresteš, G. (2002). Spol roditelja te dob i spol djeteta kao odrednice roditeljskog ponašanja.Suvremena psihologija, 4 (1-2), 7-24.Keresteš, G. (2002). Posljedice rata na dječje agresivno i prosocijalno ponašanje. Dijete idruštvo, 89-102.Keresteš, G. (2002). Dječje agresivno i prosocijalno ponašanje u kontekstu rata. Jastrebarsko:Naklada Slap.Keresteš, G., Kuterovac-Jagodić, G. i Vizek-Vidović, V. (2003). Etičke dileme uistraživanjima posljedica rata na mentalno zdravlje djece. Dijete i društvo, 5, 67-82.Kuterovac-Jagodić, G., Keresteš, G., Marušić, I., Vizek-Vidović, V. (Ur.) (2003). Poimanjedjeteta i percepcija dječjih prava u Hrvatskoj. Zagreb: FF Press.Keresteš, G. (2004). Stavovi nastavnika prema dječjem agresivnom ponašanju: Utjecaj vrsteagresije, spola agresora i spola žrtve. Društvena istraživanja, 13 (6), 1055-1079.Radovi koji kvalificiraju za izvoñenje nastaveŽužul, M., Keresteš, G. i Vlahović-Štetić, V. (1990). Skala za procjenu dječjeg agresivnog iprosocijalnog ponašanja. Primijenjena psihologija, 11, 77-86.Keresteš, G. (1994). Rat i dječji strahovi. U N. Šikić, M. Žužul i I. Fattorini (Ur.). Stradanjadjece u domovinskom ratu (str. 122-130). Jastrebarsko: Naklada Slap i Zagreb: Klinika zadječje bolesti.Raboteg-Šarić, Z., Žužul, M., & Keresteš, G. (1994). War and children′s aggressive andprosocial behavior. European Journal of Personality, 8, 201-212.Kuterovac-Jagodić, G., & Keresteš, G. (1997.). Perception of parental acceptance-rejectionand some personality variables in young adults. Društvena istraživanja, 30-31, 477-490.Keresteš, G., Arambašić, L., Kuterovac-Jagodić, G., & Vizek-Vidović, V. (1999). Pet184

ownership and children’s self-esteem in the context of war. Anthrozoos, 12 (4), 218-223.Keresteš, G. (2001). Roditeljsko ponašanje i obiteljska klima u obiteljima samohranih majka.Društvena istraživanja, 54-55, 903-925.Vizek-Vidović, V., Arambašić, L., Keresteš, G., Kuterovac-Jagodić, G. & Vlahović-Štetić, V.(2001). Pet ownership in childhood and socio-emotional characteristics, work values andprofessional choices in early adulthood. Anthrozoos, 14 (4), 224-231.Keresteš, G. (2002). Spol roditelja te dob i spol djeteta kao odrednice roditeljskog ponašanja.Suvremena psihologija, 4 (1-2), 7-24.Keresteš, G. (2004). Stavovi nastavnika prema dječjem agresivnom ponašanju: Utjecaj vrsteagresije, spola agresora i spola žrtve. Društvena istraživanja, 13 (6), 1055-1079.Dr.sc. Zvonimir Knezović, redovni profesorFilozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologijuzvonimir.knezovic@ffzg.hrDatum zadnjeg izbora u znanstveno nastavno zvanje : 08. prosinca 2003.ŽivotopisRoñen je 1949. godine u Slavonskoj Požegi. 1969 - upisuje studij psihologije i sociologije naFilozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 1974. -diplomirao jednopredmetni studijpsihologije u Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 1985. -obranio doktorsku disertaciju pod naslovom « Multivarijatna i klasično-eksperimentalnaprovjera Eysenckove hipoteze o jedinstvenosti dimenzije introverzije-ekstraverzije» uOdsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.1974-1976. - zaposlen kao postdiplomand na Institutu za medicinska istraživanja JAZU(sada HAZU). 1976 – 1979. -zaposlen kao psiholog u Odjelu za medicinu i psihologiju radaGradskog zavoda za zaštitu zdravlja. 1979. do danas - stalno je zaposlen kao asistent naKatedri za opću psihologiju Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. 1986.-izabran u zvanje znanstvenog suradnika i docenta. 1991.- započet je redoviti postupakpredlaganja u više zvanje koji je okončan 10.04. 1997.g. izborom u znanstveno-nastavnozvanje izvanrednog profesora. U meñuvremenu, po ugovoru s fakultetom, od 1991 do 1992 g.185

proveo u Odsjeku za vojnu psihologiju MORHa, a od 1993 – 1998 radio kao PredstojnikUreda za žrtve rata Vlade RH i stručni voditelj nacionalnog programa Vlade RH zapsihosocijalnu pomoć sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata. U zvanje redovitogprofesora izabran 2003.g.Od 1979.g. kao asistent sudjeluje u nastavi iz Sistematske psihologije, a od 1985. godinesamostalno održava predavanja, seminare i ispite iz kolegija Sistematska psihologija III(Psihologije ličnosti i psihologija emocija i motivacije) na Katedri za opću psihologijuOdsjeka za psihologiju. Od 2002. godine povremeno a od 2004 stalno predaje i kolegijPovijest psihologije. Povremeno je predavao i na postdiplomskom studiju na Odsjeku zapsihologiju. Više godina surañivao je u nastavi iz Opće psihologije na fakultetu zaPedagogijske znanosti kao i na Pravnom fakultetu-Studij za socijalni rad. Stalni je vanjskisuradnik-predavač na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Zajedno s prof.Želimirom Pavlinom 1993.g. utemeljio je izborni kolegij Vojna psihologija koji i danasuspješno realizira u suradnji s kolegama iz MORH-a. Od 1999. g. samostalno je pokrenuo iorganizirao nastavu iz kolegija “Emocije i motivacija” na Odsjeku za psihologiju. Osimnastave na Sveučilištu održao je i više javnih predavanja u zemlji i inozemstvu (Kanada,Italija, Mañarska) iz područja koji se odnosi na ulogu psihologije u razvoju i primjeni složenihsustava psihosocijalne pomoći.Do sada je samostalno i u koautorstvu izradio ukupno više od 90 radova. Od toga 40 radovaima status objavljenih radova: 28 znanstvenih radova (od toga 10 radova referiranih u CC ), 2znanstvene knjige-monografije i 2 stručno-znanstvene publikacije, 3 priloga u knjigama i 5stručnih radova. Više od 40 radova javno je prezentirano kao priopćenja na više domaćih imeñunarodnih stručno-znanstvenih skupova.Surañivao je u realizaciji više znanstvenih i stručnih projekata, a bio je i predsjednikHrvatskog psihološkog društva odnosno HPD-a (1993-1995). Član je više meñunarodnihstručnih udruženja a k tome je i stalni je delegat našeg HPD-a u svjetskoj skupštiniInternational Union of Psychology (IUPsy-a).POPIS RADOVA OBJAVLJENIH U POSLJEDNJIH PET GODINA( 2000-2004. godina)Bobinac-Georgievski,A., Jakšić,M., Knezović,Z., Polovina, A. Knežević.M. (2000).Schmerzen als rehabilitationsproblem bei para- und tetraplegikern (Bol kao rehabilitacijskiproblem u bolesnika s para i tetraplegijom). U: Pichler,H. (ur.). Schmerz und inkontinenz inder rehabilitation. (Bol i inkontinencija u rehabilitaciji). Wien: Allgemeine186

Unfallversicherungsanstalt, A-1200 Wien, 36-39Mlačić,B., i Knezović,Z. (2000). Utjecaj rasporeda čestica na faktorsku strukturu i skalnerezultate Goldbergovih markera: prilog meñukulturalnoj validaciji velepetorog modelaličnosti. Društvena istraživanja, 9, 4-5, str. 633-661.Pavlina, Ž., Komar,Z., Knezović,Z. i Filjak,T. ( 2000). Uvod u vojnu psihologiju. (pogl.br.1 ,str. 3-36). U: Vojna psihologija : priručnik za hrvatske časnike . (Pavlina,Ž., i Komar,Z.,urednici). Ministarstvo obrane Republike Hrvatske-MORH, Zagreb.Knezović,Z., Gogić,B., i Kocijan-Hercigonja,D. (ur.) (2001). Hrvatski psihosocijalniprogram: petogodišnja iskustva u radu sa sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata.Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata-MHBDR, Zagreb ( 497 str. )Knezović,Z., Kocijan-Hercigonja,D.,i Gogić,B. (2001). Teorija, metoda, ciljevi i razvojprogram (str.16-28). U: Knezović,Z., Gogić,B., Kocijan-Hercigonja,D.(ur.) Hrvatskipsihosocijalni program: petogodišnja iskustva u radu sa sudionicima i stradalnicima izDomovinskog rata. Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata-MHBDR, Zagreb.Knezović,Z., Gogić, B., i Kocijan-Hercigonja,D. (2001). Ukupni rezultati i evaluacija. (str.443-455). U: Knezović,Z., Gogić,B., Kocijan-Hercigonja,D.(ur.). Hrvatski psihosocijalniprogram: petogodišnja iskustva u radu sa sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata.Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata-MHBDR, Zagreb.Knezović, Z., i Bunjevac,T. (2003). Ratni stres i agresivnost. Suvremena psihologija. 6 (1),45-53.Knezović, Z., i Bauer, K. (2003). Extraversion and paired associate recall. Review ofPsychology, 10(2),125-130.POPIS OBJAVLJENIH ČLANAKA I KNJIGA KOJI NASTAVNIKAKVALIFICIRAJU ZA IZVOðENJE NASTAVEKnjige i poglavlja u knjigama:Knezović, Z., Kulenović, A., Šakić,V., Zarevski, P., i Žužul, M. (1989). Psihološkekarakteristike osuñenih osoba: Evaluacija dijagnostičkih postupaka. Znanstvena edicijačasopisa Penološke teme, Zagreb, 304 str.Knezović,Z., Gogić,B., i Kocijan-Hercigonja,D. (ur.) (2001). Hrvatski psihosocijalniprogram: petogodišnja iskustva u radu sa sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata.Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata-MHBDR, Zagreb ( 497 str. )Žužul, M., Knezović, Z., Vizek-Vidović, V. (1990). Faking on Personality Questionnaire187

: The Effects of Situation and Instruction on EPQ Responses. (pp. 169-179). In: VanHeck, G., Hampson, S., Reykovski, J., Zarevsky, J. (Eds.) . Personality psychology inEurope: fundations, models, and inquiries (vol.3). Swets and Zeitlinger, AmsterdamČlanci u časopisimaKnezović,Z. (1981). Hijerarhijska faktorska analiza i neke metrijske karakteristike Rotteroveskale unutarnjeg naprama izvanjskom mjestu kontrole potkrepljenja. Revija za psihologiju,11,1-2,1981, 35-45.Fulgosi, A., Knezović, Z., Zarevski, P. (1982). Matematička analiza odnosa impulzivnosti,potrebe za uzbuñenjem i uvjerenja o mjestu kontrole u prostoru Eysenckovih dimenzijaličnosti. Revija za psihologiju, 12, 1-2, 15-25.Žužul, M., Miljević, R., Knezović, Z., Kulenović, A. (1987). Composite of Osgood ratingscale as a measure of basic personality dimensions. Acta Instituti Psychologici UniversitatisZagrabiensis, 17, 59-68.Fulgosi, A., Fulgosi, Lj., Fulgosi-Masnjak, R., Metzing, A., Knezović, Z., Zarevski, P. (1987).Children of workers living abroad and their peers in the native country : Cognitive andpersonality characteristics. Revija za psihologiju, 17, 1-2, 19-36.Žužul, M., Knezović, Z., Šakić, V. ( 1989). Da li je agresivnost patološka osobina ličnosti ?Penološke teme, 4, 201-207.Knezović, Z.(1994) Velikani naše epohe : Hans Jurgen Eysenck. Zbornik III programaHrvatskog radija, 186-192.Munivrana, M., Kaliterna, Lj., Šikić, N., Krizmanić, M., Sakoman, S., Mažar, N.,Knezović,Z., Bunjevac,T., Gustović, A., Komar, Z., Igrić, Lj., Jilek, M., Bašić, J., Vučić, A.,Janković, J., Mijatović, A., Rački, J., Rački, G. (1994). Socijalna re/integracija hrvatskihvojnika i njihovih obitelji. Zagreb: Ministarstvo obrane Republike Hrvatske i Institut zaprimjenjena društvena istraživanja (158 str.)Dr. sc. Vladimir Kolesarić, red.prof. u trajnom zvanjuFilozofski fakultet u Zagrebuvkolesar@ffzg.hrRoñen 14.05.1939. u Virovitici. Studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisao1959. Od 01.11.1962. zaposlen na Filozofskom fakultetu u Odsjeku za psihologiju kao188

laborant, od 1965. asistent, zatim docent, izvanredni profesor, redovni profesor i 1997. godineizabran u trajno zvanje. Odlukom Vijeća Filozofskog fakulteta produljen radni odnos do2009. godine.Popis objavljenih radova od 2000 - 2004.- Šimić, Z. i Kolesarić, V. (2002). Postoji li ovisnost o Internetu? Suvremena psihologija,5(2), 227-251.- Kolesarić, V. (2003). Neki psihologijski aspekti etike u istraživanjima s djecom. Dijete idruštvo, 5(1), 83-91.- Kolesarić, V. i Petz. B. (2003). Statistički rječnik. Jastrebarsko: Naklada Slap.- Krizmanić M. i Kolesarić V. (2003). Tolerancija u svakidašnjem životu. Jastrebarsko:Naklada Slap.Ovo su ujedno radovi koji ga kvalificiraju za izvoñenje nastave.dr .sc. Gordana Kuterovac Jagodić, docentOdsjek za psihologiju, Filozofski fakultet u Zagrebugordana.kuterovac@ffzg.hr9.lipanj. 2003. godine izabrana u docenta na Filozofskom fakultetu u ZagrebuGordana Kuterovac Jagodić roñena je 1965. godine u Zagrebu gdje je završila osnovnu isrednju školu. Godine 1989. diplomirala je na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta uZagrebu, a od 1990. godine zaposlena je na istom Odsjeku kao znanstveni novak na projektu«Psihički i neurofiziološki razvoj djeteta». Godine 1994. magistrirala je s radom Dječjepoimanje smrti: Kognitivna razvijenost i prošlo iskustvo, a 1996. izabrana u suradničkozvanje asistenta. Godine 2000. godine doktorirala je iz područja društvenih znanosti, poljepsihologija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranivši disertaciju pod nazivom Čimbenicidugoročne poslijeratne prilagodbe osnovnoškolske djece i iste godine izabrana u suradničkozvanje višeg asistenta. Trenutno radi kao docent na Katedri za razvojnu psihologiju Odsjekaza psihologiju na kojem je nositeljica izbornog kolegija Psihologijska procjena djece i sunositeljicakolegija na redovnom kolegiju Razvojna psihologija I. Predaje kolegij Razvojnapsihologija za studente Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu. U razdoblju 2003-2004 godine bila je zamjenica voditelja Poslijediplomskih studija psihologije na Filozofskom189

fakultetu u Zagrebu. Dosad je objavila 13 znanstvenih i 16 stručnih radova i s priopćenjimasudjelovala na 26 meñunarodnih i domaćih znanstvenih i stručnih skupova. U koautorstvu jeurednica jedne knjige. Prevela je šest stručnih knjiga i udžbenika iz psihologije od kojih trisamostalno i tri u koautorstvu. Recenzirala je članke za mnoge časopise poput Društvenaistraživanja, Suvremena psihologija, Review of Psychology, Dijete i društvo i dr. kao i brojneknjige i priručnike. Od 2000. godine predsjednica je povjerenstva Zavoda za školstvo RH zapolaganje stručnih ispita psihologa kao stručnih suradnika u dječjim vrtićima. Članica jeHrvatskog psihološkog društva, Hrvatske psihološke komore, Europskog udruženja zaistraživanje traumatskoga stresa, Društva za psihološku pomoć, Vijeća za djecu VladeRepublike Hrvatske i Povjerenstva Vlade RH za prevenciju poremećaja u ponašanju djece imladih.POPIS OBJAVLJENIH RADOVAKuterovac Jagodić, G. (2003). Posttraumatic stress symptoms in Croatian children exposed towar: A prospective study. Journal of Clinical Child Psychology, 59, 1, 9-25.Kuterovac Jagodić, G., Keresteš, G., Marušić, I., Vizek Vidović, V. (Ur.) (2003). Poimanjedjeteta i percepcija dječjih prava u Hrvatskoj. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta uZagrebu.Glavak, R., Kuterovac-Jagodić, G., & Sakoman, S. (2003). Perceived parental acceptancerejection,family-related factors, and socio-economic status of families of adolescent heroinaddicts. Croatian Medical Journal, 44(2), 199-206.Keresteš, G., Kuterovac Jagodić, G., Vizek Vidović, V. (2003). Etičke dileme u istraživanjimaposljedica rata na mentalno zdravlje djece. Dijete i društvo, 5, 1, 67-82.Kuterovac Jagodić, G. (2003). Dugoročne posljedice rata na mentalno zdravlje djece: Je li ratza djecu, svjedoke rata u Hrvatskoj, zaista završio?. Dijete i društvo, 4, 1-2, 135-160.Kuterovac Jagodić, G. (2003). Emocionalno opismenjivanje: novi izazov za predškolskeustanove. U J. Grgurić i M. Batinica (Ur.). Zdravstvena zaštita djece u predškolskimustanovama. Zbornik radova sa XV Simpozija socijalne pedijatrije. 27-28. lipanj 2003.Šibenik. str.51-53.Kuterovac-Jagodić, G. & Kontak, K. (2002). Normalization: A key to children’s recovery. InW.N. Zubenko & J. A: Capozzoli (Eds.). Children and Disasters, Oxford University Press,pp. 159-171.Kontak, K. & Kuterovac-Jagodić, G. (2002). Group interventions for children in crisis. InW.N. Zubenko & J. A: Capozzoli (Eds.). Children and Disasters, Oxford University Press,190

pp. 135-158.Kuterovac Jagodić, G. (2002). Dugoročne posljedice rata po djecu u Hrvatskoj. U Duraković-Belko, E., Powell, S. (Ur.). Psihosocijalne posljedice rata: Rezultati empirijskih istraživanjaprovedenih na području bivše Jugoslavije. Prezentacije sa simpozija održanog 7. i 8.6. 2000.na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Sarajevo: UNICEF BiH. str. 197-200.Vizek-Vidović, V. Arambašić, L., Keresteš, G., Kuterovac-Jagodić, G. & Vlahović-Štetić, V.(2001). Pet ownership in childhood and socio-emotional characteristics, work values andprofessional choices in early adulthood. Anthrozoos, 14, 4, 224-231.Kuterovac Jagodić, G. (2000). Is War a Good or a Bad Thing: Croatian. Israeli and PalestinianChildren's Attitudes Toward War. International Journal of Psychology, 35, 6, 241-257.Vizek-Vidović, V., Kuterovac Jagodić, G. & Arambašić, L. (2000). Posttraumaticsymptomatology in children exposed to war. Scandinavian Journal of Psychology. 41, 297-306.Arambašić, L., Keresteš, Kuterovac-Jagodić, G., & Vizek-Vidović, V. (2000). The role of petownership as possible variable in traumatic experiences. Studia Psychologica. 42 (1-2), 135-146.Kuterovac Jagodić, G. i Vizek-Vidović, V. (2000). Neki metrijski pokazatelji u Upitniku zaispitivanje dječjih postraumatskih reakcija. Suvremena psihologija, 2, 1-2, 67-84.Vizek-Vidović, V. & Kuterovac Jagodić, G. (2000). Violation of childrens rights in the war inCroatia: A psychological perspective. Final report of the 4 th Session academy on the rights ofthe child: Children affected by war circumstances, post-war rehabilitation, futureperspectives, Dubrovnik October 3-8, 2000. Zagreb: Center for the rights of the child, Centerfor social policy iniatives. pp. 18-28.Radovi koji Gordanu Kuterovac Jagodić kvalificiraju za izvoñenje nastaveKuterovac Jagodić, G. (2003). Posttraumatic stress symptoms in Croatian children exposed towar: A prospective study. Journal of Clinical Child Psychology, 59, 1, 9-25.Glavak, R., Kuterovac-Jagodić, G., & Sakoman, S. (2003). Perceived parental acceptancerejection,family-related factors, and socio-economic status of families of adolescent heroinaddicts. Croatian Medical Journal, 44(2), 199-206.Kuterovac Jagodić, G., Keresteš, G., Marušić, I., Vizek Vidović, V. (Ur.) (2003). Poimanjedjeteta i percepcija dječjih prava u Hrvatskoj. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u191

Zagrebu.Kuterovac Jagodić, G. (2000). Is War a Good or a Bad Thing: Croatian. Israeli and PalestinianChildren's Attitudes Toward War. International Journal of Psychology, 35, 6, 241-257.Vizek-Vidović, V., Kuterovac Jagodić, G. & Arambašić, L. (2000). Posttraumaticsymptomatology in children exposed to war. Scandinavian Journal of Psychology. 41, 297-306.Kuterovac Jagodić, G. (2003). Dugoročne posljedice rata na mentalno zdravlje djece: Je li ratza djecu, svjedoke rata u Hrvatskoj, zaista završio?. Dijete i društvo, 4, 1-2, 135-160.Kontak, K. & Kuterovac-Jagodić, G. (2002). Group interventions for children in crisis. InW.N. Zubenko & J. A: Capozzoli (Eds.). Children and Disasters, Oxford University Press,pp. 135-158.Kuterovac Jagodić, G. i Vizek-Vidović, V. (2000). Neki metrijski pokazatelji u Upitniku zaispitivanje dječjih postraumatskih reakcija. Suvremena psihologija, 2, 1-2, 67-84.Kuterovac Jagodić, G. & Keresteš, G. (1997). Perception of parental acceptance-rejection andsome personality variables in young adults. Društvena istraživanja, 6, 4-5, 447-491.Zarevski, P., Kuterovac, G. & Matić, G. (1994). The Assessment of Shyness in CroatianAdolescents. European Journal of Psychological Assessment, 10, 2, 136-144.Dr. sc. Goranka Lugomer Armano, izv. prof.Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologijuglugomer@ffzg.hr10.6.1999. - izbor u zvanje izvanrednog profesoraRoñena je 16.12.1952. u Zagrebu. Na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebudiplomirala je psihologiju 1976., magistrirala 1981. te doktorirala 1988. godine. Oddiplomiranja radi na istom Odsjeku i napreduje od asistenta (1977.) preko docenta (1989.) doizvanrednog profesora (1999.) i voditeljice Katedre za razvojnu psihologiju (2001.).Višegodišnja je nositeljica obaveznog kolegija Razvojna psihologije II (Psihologijaadolescencije i zrele dobi) te izbornog kolegija Primijenjena razvojna psihologija. 2001.godine vodila je Ljetnu psihologijsku školu s obimnim istraživanjem potreba i problemamladih u Hrvatskoj. Redovito sudjeluje kao predavač u poslijediplomskom studijupsihologije, na kojem je od 1994. nositeljica kolegija Razvojna psihologija. Sudjelovala je unastavi za studente Fakulteta političkih nauka, Fakulteta edukacijskih i rehabilitacijskih192

znanosti te na Sveučilišnom interdisciplinarnom znanstvenom poslijediplomskom studiju"Jezična komunikacija i kognitivna neuroznanost". Bila je mentor studentima pri izradi okošezdesetak diplomskih radnji te desetak magistarskih i specijalističkih radnji iz psihologije, ičlan brojnih ocjenjivačkih povjerenstava za magisterije i doktorate iz psihologije imedicinskih znanosti te za izbor u znanstveno-nastavna i nastavna zvanja iz područjapsihologije. Sudjelovala je u četiri znanstveno-istraživačka projekta, a sada vodi projekt"Odrednice roditeljstva". Objavila je tridesetak znanstvenih i stručnih radova, urednica je ikoautor triju knjiga, a s priopćenjima je sudjelovala na većem broju domaćih i meñunarodnihznanstvenih i stručnih skupova. Višegodišnji je stalni recenzent radova u domaćimpsihološkim časopisima i recenzent knjiga.Od rata 1991. usmjerava se ka više stručnom i psihološko-pomagačkom radu. Prošla jevišegodišnje edukacije iz gestalt terapije, obiteljske gestalt terapije i iz tretmanapsihosocijalne traume. Suosnivačica je (1991.) i višegodišnja voditeljica nevladine udrugeTelefon za psihološku pomoć (danas Psihološki centar TESA), inicijator razvoja mrežePsiholoških telefona u Hrvatskoj, voditeljica edukacija iz telefonskog psihološkogsavjetovanja diljem Hrvatske te organizatorica i voditeljica brojnih okruglih stolova naKonferencijama psihologa Hrvatske. Od 1994. do 1996. voditeljica je projekta psihosocijalnepomoći "Psihološko savjetovanje ratom traumatizirane populacije", a kasnije brojnihprograma psihološkog savjetovanja, razvoja komunikacijskih vještina i promicanja mentalnogzdravlja i kvalitete života grañana. Kontinuirano promovira psihološke spoznajesudjelovanjem u radio i televizijskim emisijama. 1993. primila je Nagradu "Ramiro Bujas" zaosobito vrijedno ostvarenje na društvenoj afirmaciji psihologije. Od osnutka (1998.) aktivnosudjeluje u radu Psihološkog savjetovališta za studente Filozofskog fakulteta, a od 2001.njegova je voditeljica. Član je Hrvatskog psihološkog društva, Akademije za rani razvoj,Hrvatskog društva za gestalt i integrativnu psihoterapiju te Europskog udruženja zapsihologiju ličnosti (EAPP).Popis radova objavljenih u razdoblju 2000. – 2004.Knjige:Delač-Hrupelj, J., Miljković, D., Lugomer-Armano, G. (2000). Lijepo je biti roditelj –priručnik za roditelje i djecu. Zagreb: Creativa d.o.o. i UNICEF, str. 126.Lugomer-Armano, G., Kamenov, Ž. i Ljubotina D. (ur.) (2002). Problemi i potrebe mladih uHrvatskoj – izvještaj s XI. ljetne psihologijske škole (Brna, Korčula, 2001). Zagreb: Odsjek za193

psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Klub studenata psihologije, str. 160.Miljković, D., Lugomer-Armano, G., Arnautović, D. (ur.) (2004). Ovdje sam, slušam -priručnik za edukaciju volontera u službi psihološke pomoći telefonom. Zagreb: Savez udrugatelefona kriznih službi, str.238.Radovi koji nastavnika kvalificiraju za izvoñenje nastaveLugomer, G., Zarevski, P..(1985). Intelectual functioning of elementary school pupils ofdifferent sex. Studia Psychologica, 27(1), 29-35.Vizek-Vidović, V., Lugomer, G., Arambašić, L. (1988). Intrinsic-extrinsic orientation andevaluation system in primary school. Psychologische Beitrage, 30(1-2), 106-117.Miljević-Ridjički, R., Lugomer-Armano, G. (1994). Children` s comprehension of war. ChildAbuse Review, 3, 134-144.Delač-Hrupelj, J., Miljković, D., Lugomer-Armano, G. (2000). Lijepo je biti roditelj –priručnik za roditelje i djecu. Zagreb: Creativa d.o.o. i UNICEF, str. 126.Lugomer-Armano, G., Kamenov, Ž. i Ljubotina D. (ur.) (2002). Problemi i potrebe mladih uHrvatskoj. Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Klub studenatapsihologije, str. 160.Miljković, D., Lugomer-Armano, G., Arnautović, D. (ur.) (2004). Ovdje sam, slušam -priručnik za edukaciju volontera u službi psihološke pomoći telefonom. Zagreb: Savez udrugatelefona kriznih službi, str.238.Dr.sc. Damir Ljubotina, docentFilozofski fakultet Zagrebdljuboti@ffzg.hrDatum izbora u docenta: 17.5.2004.Roñen 17. kolovoza 1965. godine u Otočcu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. 1985.upisao je studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom studija u više navratabiran za demonstratora.194

1988. zaposlio se na Odsjeku za psihologiju na mjestu laboranta u psihologijskomlaboratoriju, gdje stječe znatna iskustva u korištenju i pripremi psihodijagnostičkoginstrumentarija, kao i provoñenju znanstvenog i eksperimentalnog rada.Diplomirao je s odličnim uspjehom na studiju psihologije Odsjeka za psihologijuFilozofskog fakulteta u Zagrebu 1990. godine s temom "Ispitivanje funkcionalnih asimetrijamozgovnih hemisfera pri percepciji numeričkih podražaja".1990. upisao je postdiplomski studij na Odsjeku za psihologiju, na kojemu je 1994.obranio magistarsku radnju pod naslovom "Psihosocijalna adaptacija prognanika i posljediceboravka u progonstvu", te stekao akademski stupanj magistra znanosti. Od 1992. zaposlen je kaoasistent pri Katedri za psihometriju Odsjeka za psihologiju.1995. izabran je u zvanje asistenta na Katedri za psihometriju. Doktorsku disertaciju podnazivom "Usporedba psihometrijskih karakteristika kompozitnih testova konstruiranih ukontekstu klasične teorije i teorije odgovora na zadatke" obranio je na Odsjeku za psihologiju uZagrebu 2000. godine. 2001. godine izabran je u zvanje višeg asistenta za znanstveno područjedruštvenih znanosti, polje psihologija.Koordinator je i jedan od osnivača Centra za psihodijagnostičke instrumente.Objavljeni radovi u posljednjih pet godinaLjubotina, D., Galić, J. (2002). Obiteljski odnosi i konzumacija droga na populacijiadolescenata grada Zagreba. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, svezak 9, 207-232.Ljubotina, D., Muslić, Lj. (2003). Convergent validity of four instruments for measuringposttraumatic stress disorder. Review of Psychology, vol 10, 1, 11-21.Ljubotina, D., Galić, J., Jukić, V. (2004). Prevalence and Risk Factors of Substance Use inUrban Adolescents: a Questionnaire Study. Croatian Medical Journal, 45, 1. 16-32.Fulgosi, A., Bratko, D., Ljubotina, D., Fulgosi-Masnjak, R. (2003). An InformationalAnalysis of Reaction Times to Different Intensities of Light. Studia Psychologica, 45, 2003,4. pp. 285-294Arcel T.,L., Popovic S., Kucukalic A., Bravo - Mehmedbasic A., Ljubotina D., Pusina J.,Šaraba L.(2003). The Social and Psychological Impact of Traumatic Events and Torture in aBosnian Civilian Population. In: Arcel T.L., Popovic S., Kucukalic A., Bravo - MehmedbasicA. (Eds) Treatment of Torture and Trauma Survivors in a Post - war Society, Association forRehabilitation of Torture Victims - Centre for Torture Victims, Sarajevo.Arcel T.,L., Popovic S., Kucukalic A., Bravo - Mehmedbasic A., Ljubotina D., Pusina J.,195

Šaraba L. (2003). The Impact of Short - term Treatment on Torture Survivors. The Change inPTSD, Other Psychological Symptoms and Coping Mechanisms after Tretament. In : ArcelT.L., Popovic S., Kucukalic A., Bravo - Mehmedbasic A. (Eds) Treatment of Torture andTrauma Survivors in a Post - war Society, Association for Rehabilitation of Torture Victims -Centre for Torture Victims, Sarajevo.Ljubotina, D. (2004). Mladi i socijalna Pravda, Revija za socijalnu politiku, 2str. 159-176.Priebe, S, Gavrilović,J., Schuetzwohl, M., Lečić-Toševski, D., Ljubotina, D., Bravo-Mehmedbašić, A., Frančišković,T. (2002.). Odnos prema liječenju i rezultatima liječenja kodljudi koji pate od posttraumatskog stresa poslije konflikta u bivšoj Jugoslaviji – prikaz STOPstudije. Psihijatrija danas, 34, 1-2, 133-143.Arcel, T.L., Ljubotina, D., Djipa, D., Šaraba, L.(2003) Monitoring System at CTV - Sarajevo.In: Arcel T.L., Popovic S., Kucukalic A., Bravo - Mehmedbasic A. (Eds) Treatment ofTorture and Trauma Survivors in a Post - war Society, Association for Rehabilitation ofTorture Victims - Centre for Torture Victims, Sarajevo. Stamparija FojnicaLjubotina, D. (2003). Evaluation of psychotherapy through monitoring system - basic termsand problems. In: Repatriation as a part of reconstruction process in torture victims(interpersonal and intrapersonal process), IRCT Zagreb.Lugomer, A., Kamenov, Ž., Ljubotina, D. (2003). Problemi i potrebe mladih u Hrvatskoj. Odsjekza psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Klub studenata psihologije, Zagreb.Radovi i reference koji kandidata kvalificiraju za nastavu u području psihometrije, teupotrebe računala u psihologiji:Ljubotina, D. (2000). Usporedba psihometrijskih karakteristika kompozitnih testovakonstruiranih u kontekstu klasične teorije i teorije odgovora na zadatke. Doktorska disertacija,Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.Ljubotina, D., Muslić, Lj. (2003). Convergent validity of four instruments for measuringposttraumatic stress disorder. Review of Psychology, vol 10, 1, 11-21.Ljubotina, D., Kulenović,A. (1997). Zbirka zadataka iz psihometrije s pregledom osnovnihformula. Odsjek za psihologiju, Zagreb.WEB stranica http://www.ffzg.hr/psiho/phm/prup.Ljubotina,D.: Osnove rada s osobnim računalom. Skripta za studente psihologije, Odsjek zapsihologiju, Zagreb, 1997.Ljubotina,D., Bunjevac, T. (1997) Statistička obrada podataka pomoću programa SPSS/WIN.196

Priručnik za studente psihologije, Odsjek za psihologiju, Zagreb.Dr. sc. Darja Maslić Seršić, docentFilozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za psihologijuDarja.Maslic@ffzg.hrDatum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje:12. prosinca 2001.Roñena 1966. godine u Karlovcu. Godine 1989. diplomirala psihologiju na Odsjeku zapsihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na istom je Odsjeku magistrirala 1993., adoktorirala 2000. Od 1989. do 1990. radila kao stručni suradnik, a od 1990. kao znanstveninovak na Odsjeku za psiholgiju. Godine 2000. izabrana u zvanje višeg asistenta, a 2001. uzvanje docenta na Katedri za eksperimentalnu psihologiju.Kao suradnik ili voditelj sudjelovala je u brojnim projektima (1990-1995. projekt Ministarstvaznanosti «Čovjekova uspješnost u složenim zadacima»; 1996- 2000. projekt Ministarstvaznanosti «Motivacijski aspekti organizacijskih promjena»; 1998-1999. projekt «Utjecajorganizacijskog konteksta na stavove i ponašanje u radu» koji je financirao Fundation OpenSociety Institute; 2001. Ministarstva znanosti «Ljudski potencijali u promjenjivom svijeturada»; 2002- 2004 projektu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva «Psihološkiaspekti nezaposlenosti»).Od 1990. do 1999. izvodila je vježbe iz Psihologije rada, a od 2001. godine nositeljica jekolegija Psihologijski praktikum IV. i Organizacijska psihologija. Redovito sudjeluje unastavi poslijediplomskog studija psihologije, sudjelovala je u nastavi poslijediplomskihstudija informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu. Od 1995. do 1998. bila je gostujućinastavnik na Odsjeku za psihologiju, Filozofskog fakulteta u Sarajevu.Izradila je 14 znanstvenih, te nekoliko stručnih radova i izvještaja. Urednica je knjige«Psihološki aspekti nezaposlenosti». Održala je 16 priopćenja na domaćim i meñunarodnimznanstvenim skupovima.Bila je polaznica tri meñunarodne ljetne škole, te voditeljica jedne ljetne psihologijske škole.Sudjelovala je u organizaciji jedne meñunarodne ljetne škole te nekoliko domaćih imeñunarodnih znanstvenih skupova. Bila sam predsjednica Organizacijskog odborameñunarodnog znanstvenog skupa XVI. Dani Ramira Bujasa 2003.197

Mentorica je više diplomskih radova, te nekoliko specijalističkih i magistarskih radova čija jeizrada u tijeku.Članica je Hrvatskog psihološkog društva i European Association of Work and OrganizationalPsychology. Bila je tajnica Hrvatskog psihološkog društva, tajnica i dopredsjednicaHrvatskog ergonomijskog društva, te član osnivač Nevladine udruge za pravo rada i socijalnesigurnosti.. Godine 2000. bila je član stručnog savjeta Ministarstva rada i socijalne skrbi.Radi u Psihološkom savjetovalištu za studente Filozofskog fakulteta. Angažirana u nizu tvrtkikao vanjski konzultant na poslovima selekcije kandidata i edukacije rukovoditelja te zaposlove vezane uz organizacijski razvoj.Radovi objavljeni posljednjih 5 godinaMaslić Seršić, D. & Šverko, B. (2000). Croatian workers in the period of transition: a fiveyear follow-up of job-related attitudes. Social Science Information, 2, 363-376.Maslić Seršić, D. (2000). Što je odanost i kako je možemo mjeriti? Suvremena psihologija 1-2.Galešić, M., Maslić Seršić, D. i Šverko, B. (ur.) (2002). Psihološki aspekti nezaposlenosti.Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u ZagrebuBratko, D., Kolesarić, V. i Maslić Seršić, D. (ur.) (2003). XVI. Dani Ramira Bujasa: Sažecipriopćenja. Jastrebarsko: Naklada Slap.Galešić, M., Maslić-Seršić, D. i Šverko, B. (2003). Nezaposleni u Hrvatskoj 2003:Svakodnevne aktivnosti, financijsko stanje, socijalna podrška, intenzitet i način traženjaposla, psihološka deprivacija, stavovi prema radu i nezaposlenosti. I. Elaborat projekta“Psihološki aspekti nezaposlenosti”. Odsjek za psihologiju Filozofskog falulteta u Zagrebu.Galešić, M., Maslić-Seršić, D. I Šverko, B. (2003). Nezaposleni u Hrvatskoj 2003:Subjektivno zdravlje. II. Elaborat projekta “Psihološki aspekti nezaposlenosti”. Odsjek zapsihologiju Filozofskog falulteta u Zagrebu.Maslić Seršić, D., Vranić, A. i Tonković, M. (2004). Prilog validaciji dva hrvatskainstrumenta za mjerenje emocionalne inteligencije. Suvremena psihologija, 2.Šverko, B., Maslić Seršić, D. i Galešić, M. (2004). Nezaposlenost i subjektivno zdravlje. Jesuli najugroženije nezaposlene osobe srednje dobi? Suvremena psihologija, 2.Šverko, B., Galešić, M. i Maslić Seršić, D. (2004). Aktivnosti i financijsko stanjenezaposlenih u Hrvatskoj. Ima li osnova za tezu o socijalnoj isključenosti dugotrajnonezaposlenih osoba? Socijalna politika, 3-4, 283-297.198

Ostali radovi koji nastavnika kvalificiraju za izvoñenje nastaveMaslić, D. (1991). Čovjek i nove tehnologije – prilog analizi domaćih istraživanja. U B.Šverko i Ž. Jerneić (ur.) Ergonomijski aspekti novih tehnologija, 119-124.Šverko, B., Maslić, D., Jerneić, Ž. i Kacian, N. (1992). Sustav uzbunjivanja grañana:ergonomska analiza i prijedlog za poboljšanje. Civilna zaštita, 1, 105-116.Tadinac Babić, M., Maslić Seršić, D., & Martinić, I. (1993). Cognitive task effects on bloodflow velocity changes in the middle cerebral arteries: A transcranial Doppler study ofhemispheric specialization. Medicina, 3-4, 107-112.Šverko, B., Malić Seršić, D., Jerneić, Ž. i Gurdulić Šverko, A. (1994). Time sharingperformance of choice-response tasks: Factor structure and age differences. Review ofPsychology, 1, 5-10.Maslić Seršić, D. (1998). Opisi zanimanja inženjera elektortehnike, sistemskog inženjera,računalnog programera, projektanta informatičkih sustava. U: Šverko, B. (Ur.). Vodič krozzanimanja: izaberite izmeñu 260 zanimanja. Zagreb: Razbor.Maslić Seršić, D. (1999). An empirical test of Meyer and Allen's three-component model oforganizational commitment in a Croatian context. Review of Psychology 1-2, 17-24.Dr. sc. Branimir Šverko, red. prof.Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebubranimir.sverko@ffzg.hrDatum zadnjeg izbora: 1985. za redovitog profesora (u 1990-im potvrñen izbor u trajnozvanje)Redoviti profesor i predstojnik Katedre za psihologiju rada i ergonomiju pri Odsjeku zapsihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao 1962., magistrirao 1970.i doktorirao 1973. psihologiju u Zagrebu. Kao Fulbrightov stipendist proveo je šk.g. 1975-76na posdoktorskom usavršavnju na Sveučilištu Illinois, SAD.Bio je voditelj postdiplomskog programa na Odsjeku za psihologiju u Zagrebu (1976-1984);prodekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu (1978-1980); predsjednik Odbora za postdiplomskistudij i znanstveni rad Sveučilišta u Zagrebu (1979-1981); pročelnik Odsjeka za psihologijuFilozofskog fakulteta (1985-1987, 1994-1996); dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu (1988-199

1990). Bio je predsjednik Hrvatskog psihološkog društva (1974-1975) i predsjednikHrvatskog ergonomijskog društva (1989-1993) te glavni i odgovorni urednik Revije zapsihologiju (1984-1989). Na meñunarodnoj razini bi je član Koordinacijskog komitetaEvropske mreže organizacijske psihologije, ENOP (1991-1998) i član Izvršnog odboraEvropske udruge za psihologiju rada, EAWOP (1995- 2001). Član je Uredništva EuropeanJournal of Work and Organizational Psychologist (od 1991) i Uredništva InternationalJournal for Educational and Vocational Guidance (od 1999). Bio je članom progranskog ilisavjetodovanog odbora na nekoliko europskih kongresa za psihologiju rada. Dobitnik jePlakete Saveza društava psihologa Jugoslavije za značajan doprinos razvoju psihologije(1984), Nagrade "Ramiro Bujas" Hrvatskog psihološkog društva za znanstveno-istraživačkirad (1988) i Nagrade "Ramiro Bujas" Hrvatskog psihološkog društva za afirmacijupsihologije (2000).Predaje kolegije iz psihologije rada, ergonomije i organizacijske psihologije. Osim namatičnom fakultetu predavao je na sveučilištima u Zadru i Rijeci, a povremena predavanjaodržao je na brojnim sveučilištima u svijetu. Jedan je od ravnatelja Evropske postdiplomskeljetne škole "New Information Technology and Work Psychology" i pokretačmeñusveučilišnog virtualnog postdiplomskog studija kojeg zajednički organiziraju nastavnicisa sveučilišta u Beču, Budimpešti, Ljubljani i Zagrebu.Vodio je nekoliko zapaženih projekata i objavio preko 100 radova, većinom u priznatimrecenziranim časopisima. Njegova originalna istraživanja ljudskih sposobnosti za simultanodjelovanje (time-sharing) i njegove meñukulturalne studije radnih vrijednosti i životnih ulogaimali su zapažen meñunarodni odjek i utjecaj. Nedavno je razvio je suvremeni interaktivnisustav za testiranje i profesionalno usmjeravanje preko Interneta, a trenutno vodi opsežnolongitudinalno istraživanje psiholoških aspekata nezaposlenosti.Radovi objavljeni posljednjih 5 godinaŠverko, B., Maslić Seršić, D. i Galešić, M. (2004). Nezaposlenost i subjektivno zdravlje. Jesu linajugroženije nezaposlene osobe srednje dobi? Suvremena psihologija, 2.Šverko, B., Galešić, M. i Maslić Seršić, D. (2004). Aktivnosti i financijsko stanje nezaposlenihu Hrvatskoj. Ima li osnova za tezu o socijalnoj isključenosti dugotrajno nezaposlenih osoba?Socijalna politika, 3-4, 283-297.Šverko, B (2003) Novije spoznaje o valjanosti selekcijskih metoda: od doktrine o situacijskoj200

specifičnosti do postavke o generalizaciji valjanosti. Suvremena psihologija, 6, 293-314.Galešić, M., Maslić-Seršić, D. i Šverko, B. (ur.) Psihološki aspekti nezaposlenosti. Odsjek zapsihologiju Filozofskog fakulteta, Zagreb 2003. CD rom (e-knjiga) i web izdanje na URLhttp: //mjesec.ffzg.hr/nezaposlenost/Šverko, B., Arambašić, L., Galešić, M. Work-life balance among Croatian employees: roletime commitment, work-home interference, and well being. Social Science Information, 2002,41 (2), 281-301.Šverko, B., Akik, N., Babarović, T., Brčina, A., Šverko, I. Validity of e-advice: The evaluationof an Internet-based system for career planning. International Journal for Educational andVocational Guidance, 2002, 2, 193-215.Šverko, B. Internet-based career planning: A contribution to its evaluation. In E. Cifre, M.Salanova & M. D. Martinez-Peres (Eds.) New information technology and work psychology:European trends towards fitting individual, job and organizational characteristics to newinformation technology", CD-rom (e-book). Castelló, Spain: Universitat Jaume I, 2002.Šverko, B. Life roles and values in international perspective: Super's contribution through theWork Importance Study. International Journal for Educational and Vocational Guidance,2001, 1, 121-130.Jerneić, Ž., Šverko, B. Life-role changes in times of socioeconomic transition. Review ofPsychology, 2001, 8, 41-47.Maslić-Seršić, D., Šverko, D. Croatian workers in the period of transition: a five year followupof job related attitudes. Social Science Information, 2000, 39(2), 363-376.Šverko B. (Ur.) Elektronički vodič kroz zanimanja. Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskogfakulteta, 2000. URL: http://mrav.ffzg.hr/zanimanja/)Radovi koji koji nastavnika kvalificiraju za izvoñenje nastaveŠverko, B. & Galešić, M. Odabrana poglavlja iz psihologije potrošnje. Odsjek za psihologijuFilozofskog fakulteta, Zagreb, 2002. E-skripta na URL http://webct.carnet.hr:8900/.Super, D.E. & Šverko, B. (Eds.) Life Roles, Values, and Career: International Findings of theWork Importance Study. San Francisco: Jossey-Bass Publishers, 1995, 397 str.Šverko, B., Maslić, D., Jerneić, Ž., Gurdulić-Šverko, A.. Time-sharing performance of choice-201

esponse tasks: Factor structure and age differences. Review of Psychology, 1994, 1, 5-10.Jerneić, Ž., Šverko, B. Time-sharing factors and their relation to cognitive abilities andpersonality traits. Personality and Individual Differences, 1994, 16, 297-308.Šverko, B. Značenje rada u životu pojedinca: radne vrijednosti, važnost rada i alijenacija. U:V. Kolesarić, M. Krizmanić i B. Petz (ur.), Uvod u psihologiju, str. 17-56. Zagreb: Prosvjeta,1991.Šverko, B. New technology and the content of human work. In: R.A. Roe, M. Antalovits & E.Dienes (Eds.), Technological change process and its Impact on work, HungarianCoordination Council for Work Psychology and European Network of Organizational andWork Psychology, Budapest, 1991, 291-296.Šverko, B. Origin of individual differences in importance attached to work: A model and acontribution to its evaluation. Journal of Vocational Behavior , 1989, 34, 28-39.Šverko, B., Jerneić, Ž., Kulenović, A. A contribution to the investigation of time-sharingability. Ergonomics, 26, 1983, 2, 151-160.Šverko, B., Ajduković, D., Hajnc, L., Kulenović, A., Prišlin, R., Vizek-Vidović, V.Psihosocijalni aspekti izbora obrazovanja i zanimanja. Zagreb: Centar društvenih djelatnostiSSOH, 1980., 125 str.Šiber, I. Šverko, B., Kljaić, S., Magdić, M. Perceptions of enterprise power structure. InJ.Obradović & W.N. Dunn (Eds.) Workers’ Selfmanagemet and Organizational Power inYugoslavia, pp. 218-231. Pittsburgh: University Center for International Studies, Universityof Pittsburgh, 1978.Dr. sc. Meri Tadinac, izv. prof.Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebumtadinac@ffzg.hrDatum izbora u zvanje izvanrednog profesora: 18. veljače 2002.202

Meri Tadinac je roñena 1961. godine u Zagrebu. Studij psihologije upisala je 1979. naFilozofskom fakultetu u Zagrebu, a diplomirala 1984. Za diplomski rad nagrañena je"Bujasovom zlatnom značkom". Magistrirala je 1986. obranom rada Apsolutni limeni ivrijeme reakcije kao indikatori snage živčanog sustava. U prosincu iste godine izabrana je uzvanje znanstvenog asistenta. Disertaciju Ispitivanje lateralizacijje funkcija mozgovnihhemisfera tehnikom podijeljenog vidnog polja obranila je 1993. U zvanje docenta izabrana je1997., a u zvanje izvanrednog profesora 2002. godine.Od listopada 1985. zaposlena je u Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.Izvodi nastavu iz Biološke psihologije I i Biološke psihologije II. Uvela je novi izbornikolegij Klinička neuropsihologija. Od 2003. godine obavlja dužnost predstojnice Katedre zabiološku psihologiju. Na poslijediplomskom studiju voditeljica je kolegija Biološkapsihologija i Klinička neuropsihologija, a predaje i na kolegiju Aktualna psihologijskaistraživanja. Do sada je bila mentorica pri izradi dvadesetak diplomskih, tri magistarska radate dvije doktorske disertacije.Tijekom rada u Odsjeku za psihologiju bila je aktivno uključena u više znanstvenih projekata,a trenutačno je voditeljica projekta Biopsihosocijalne odrednice doživljavanja i ponašanja uzdravlju i bolesti (0130494). Objavila je 23 znanstvena i stručna rada te aktivno sudjelovalana brojnim skupovima u zemlji i inozemstvu.Sudjelovala je u organizaciji znanstvenih i stručnih skupova kao članica programskog odboraDana Ramira Bujasa, Zagreb, 2003. te članica organizacijskog i programskog odbora 1. CroatianCongress of Psychodermatology, Cavtat, 2004.Članica je Hrvatskog psihološkog društva, Hrvatskog društva za neuroznanost, Hrvatskogdruštva za psihosomatska istraživanja, Hrvatskog seksološkog društva, European Association ofPersonality Psychology te Human Behavior and Evolution Society. Bavi se i stručnimprevoñenjem (prijevodi psihologijskih udžbenika) s engleskog.Popis radova u posljednjih pet godinaTadinac Babić, M. Ispitivanje lateralizacije funkcija mozgovnih hemisfera tehnikompodijeljenog vidnog polja: Varijable koje utječu na preleksičke procese u verbalnim zadacima.Suvremena psihologija, 2000, 3, 149-171.Prvčić, I., Tadinac Babić, M. Razvoj vidnog konfiguracijskog pamćenja kod djece školske203

dobi. Suvremena psihologija, 2000, 3, 67-78.Tadinac Babić, M., Kotrulja, L. Psihološke posljedice akni. Socijalna psihijatrija, 2001, 29, 1,27-31.Tadinac Babić, M., Kotrulja L., Oremović, L. , Poduje, S. Quality of life in patients with acne.Socijalna psihijatrija, 2001, 29, 4, 194-198.Čorkalo, D., Kamenov, Ž., Tadinac Babić, M.: Autoritarnost, stav prema stanju demokracije ipercepcija razvojnih ciljeva Hrvatske. Društvena istraživanja, 2001, 10 (6), 1159-1177.Markovina, J., Tadinac Babić, M. Uloga pamćenja u čitanju u razumijevanju pisanog teksta.Suvremena psihologija, 2001.Lučev, I., Tadinac Babić, M., Tatalović, S.: Konstrukcija hrvatske verzije Pavlovijanskogupitnika temperamenta (PTS). Suvremena psihologija, 2002, 5(2), 207-226.Tadinac , M., Hromatko, I. (2004) Evolucijska psihologija i spolne razlike. U Hrgović, J.,Polšek, D. (ur.) Evolucija društvenosti. Naklada Jesenski i Turk, Zagreb.Radovi koji nastavnika kvalificiraju za izvoñenje nastaveTadinac Babić, M., Kulenović, A., Ledinski, D.: On the Structure of Strelau TemperamentInventory (STI). Revija za psihologiju, 1989, 19, 25-32.Tadinac Babić, M., Maslić Seršić, D., Martinić, I.: Cognitive task effects on blood flow velocitychanges in middle cerebral arteries: A transcranial Doppler study of hemispheric specialization.Medicina, 1993, 29, 107-111.Tadinac Babić, M. Ispitivanje lateralizacije funkcija mozgovnih hemisfera tehnikom PVP uzkorištenje verbalnog materijala. Govor, 1999, XVI, 1, 57-68.Tadinac Babić, M. Ispitivanje lateralizacije funkcija mozgovnih hemisfera tehnikompodijeljenog vidnog polja: Varijable koje utječu na preleksičke procese u verbalnim zadacima.Suvremena psihologija, 2000, 3, 149-171Prvčić, I., Tadinac Babić, M. Razvoj vidnog konfiguracijskog pamćenja kod djece školskedobi. Suvremena psihologija, 2000, 3, 67-78.Tadinac , M., Hromatko, I. (2004) Evolucijska psihologija i spolne razlike. U Hrgović, J.,Polšek, D. (ur.) Evolucija društvenosti. Naklada Jesenski i Turk, Zagreb.204

Dr.sc.Vesna Vlahović-Štetić, izv.prof.Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologijuvvlahovi@ffzg.hrDatum zadnjeg izbora u znanstveno – nastavno zvanje: 3.srpnja 2002.ŽivotopisRoñena je 19. veljače 1959.u Zagrebu gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju.Studij psihologije u Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebuzavršila je 1982. godine. Na istom fakultetu magistrirala je 1986. a doktorirala 1996. godine.Od 1982. do 1987. zaposlena kao asistent na Odsjeku za psihologiju Filozofskogfakulteta u Zadru.Asistent na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta uZagrebu postala je 1987. godine, 1996. izabrana je u višeg asistenta, 1998 u docenta, a 2001.godine u izvanrednog profesora. Od 2000. godine predstojnica je Katedre za školskupsihologiju.U dodiplomskoj nastavi održava nastavu iz kolegija Psihologija obrazovanjanadarenih učenika, Metodika nastave psihologije te vježbe iz kolegija Psihologijaobrazovanja. U okviru Poslijediplomskog studija psihologije vodi kolegij Psihologija učenjai poučavanja. Voditeljica je programa specijalizacije iz školske psihologije. Sudjeluje uizvoñenju poslijediplomske nastave na studiju pedagogije i glotodidaktike Filozofskogfakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Osim nastave na Sveučilištu držala je brojne edukacije za učitelje, ravnatelje, stručnesuradnike u školama, predavače CARnet-a, sveučilišne asistente i nastavnike.Voditeljica je znanstvenog projekta Kognitivni i socio-emocionalni čimbenici učenjamatematike. Objavila je tridesetak znanstvenih i stručnih radova, te je koautor tri knjige (odkojih je jedna sveučilišni udžbenik). Izlagala je znanstvene radove na dvadesetak znanstvenihskupova u zemlji i inozemstvu.Sudjelovala je u brojnim stručnim projektima nevladinih udruga, UNICEF-a i Zavodaza školstvo. Predsjednica je Savjeta časopisa Suvremena psihologija. Članica je Društvapsihologa Hrvatske, European Association for Research on Learning and instruction (EARLI)i International School Psychology Association (ISPA).205

Popis radova objavljenih u posljednjih pet godina (2000. – 2004. godina)Vizek Vidović, V., Arambašić, L., Keresteš, G., Kuterovac-Jagodić, G., Vlahović-Štetić, V.,(2001.) Pet ownership in childhood and socio-emotional characteristics, work values andprofesional choices in early adulthood. Anthrozoos, 14, 4, 224-231.Vizek Vidović, V., Vlahović Štetić , V.(2003.). Current models and new developments inCroatian teacher education, u Moon, B., Vlasceanu, L., Barrows, L.C. (ur): Institutionalapproaches to teacher education within higher education in Europe: current models and newdevelopments, Studies in higher education, UNESCO-CEPES, Bucharest, 2003. 51-64.Vlahović-Štetić, V.(2002.) Teorije darovitosti i njihovo značenje za školsku praksu. Poticanjedarovite djece i učenika, Zagreb:HPKZVlahović-Štetić, V.(2003./2004.) Rano učenje i poučavanje matematike, Zrno, 85/86, 8.-10.Vlahović-Štetić, V.,Kišak, M, Vizek-Vidović, V. (2000.) Uspješnost rješavanja problemskihmatematičkih zadataka - provjera matematičko-logičkog modela, Suvremena psihologija, 3 ,1-2, 49-66.Popis objavljenih članaka i knjiga koji nastavnika kvalificiraju za izvoñenje nastaveMiljević-Riñički, R., Miljković, D., Pavličevi-Franić, D., Rijavec, M., Vizek Vidović, V.,Vlahović-Štetić, V., Zarevski, P. (2000.) Učitelji za učitelje, IEP, d.o.o., Zagreb (156 str.)Miura, I.T., Okamoto,Y., Vlahović-Štetić, V., Kim, C., Han, J.H. (1999.). Language supportsfor children's understanding of numerical fractions: Cross-national comparisons. Journal ofExperimental Child Psychology, 74, 356-365.Silić, B., Vlahović-Štetić, V., Slaviček, M. (1999.). Identifikacija intelektualno nadarenihučenika na temelju rezultata testa i procjena učitelja, Napredak, 140, 3, 319-329.Vizek Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović Štetić, V., Miljković D. Psihologija obrazovanja,IEP, Zagreb, 2003. (640 str.)Vlahović-Štetić, V. (1999.). Word problem solving as a function of problem type, situationalcontext and drawing, Studia Psychologica, 41, 49-62.Vlahović-Štetić V., Kovačić S. (1999.). Kognitivna reprezentacija brojeva u djecerazličite dobi, Društvena istraživanja, 4 (42), 563-577.206

Vlahović-ŠtetićV., Miura I.T. (1995.). Cognitive representation of number and understandingof place value: First graders in Croatia and the United States, Review of Psychology, 2,23-28.Vlahović-Štetić, V., Vizek Vidović, V. (1998.) Kladim se da možeš..., - psihološki aspektipočetnog poučavanja matematike, Udruga roditelja "Korak po korak", Zagreb.Vlahović-Štetić, V., Vizek Vidović, V., Arambašić L. (1999.). Motivational characteristicsin mathematical achievement; A study of gifted high-achieving, gifted underachieving andnon-gifted pupils, High Ability Studies, 10, 37-49.Vlahović-Štetić, V., Vizek Vidović, V., Arambašić, L., Miharija, Ž. (1995.). Priručnik za Testspremnosti za školu, Naklada Slap, Jastrebarsko.Dr.sc. Predrag Zarevski, red.prof.Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologijupzarevsk@ffzg.hrDatum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 9.5.2000.ŽivotopisPredrag Zarevski roñen je 1951. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zagrebu.Školske godine 1970/71 upisuje studijske grupe psihologija i sociologija Filozofskog fakultetau Zagrebu, a sljedeće godine prelazi na jednopredmetnu psihologijsku grupu, koju diplomira1974. godine. Kao odličan student dobio je nagradu rektora Sveučilišta u Zagrebu. Zavrijeme studija radio je na Odsjeku za psihologiju kao laborant. Radio je kao industrijskipsiholog u kombinatu Borovo i na Tehničkoj srednjoj vojnoj školi u Zagrebu kao školskipsiholog. Od 1979. godine radi kao asistent na katedri za Sistematsku psihologiju naFilozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je 1981. godine temom "Multidimenzionalnaanaliza procjena nekih osobina ličnosti, indikatora inteligencije i školskog uspjeha". U zvanjedocenta izabran je 1983. godine. Od 1989. godine je u zvanju izvanrednog profesora naKatedri za Sistematsku psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Uznanstvenoistraživačko zvanje znanstvenog savjetnika je izabran 1994. godine, a u zvanjeredovitog profesora prvi put je izabran 1995. godine, a reizabran je 2000. g.Održavao je predavanja i ispite iz Sistematske psihologije I, II i III, te povremeno ispite ipredavanja iz "Povijesti psihologije" i "Odabranih poglavlja iz Sistematske psihologije".207

Održavao je i predavanja i ispite iz "Psihoinformatike" na Odsjeku za informatikuFilozofskog fakulteta. Na Studiju za socijalni rad održavao je predavanja i ispite iz "Razvojnepsihologije i psihologije ličnosti". Redovito sudjeluje kao nastavnik na poslijediplomskomstudiju psihologije, gdje je voditelj kolegija "Kognitivna psihologija". Trenutačno održavanastavu iz kolegija "Percepcija i pamćenje" i "Učenje, mišljenje i inteligencija".Član je Europskog udruženja za procjenu ličnost (EAPA) i Hrvatskog psihološkog društva.Bio je predsjednik Savjeta časopisa "Suvremena psihologija" od njegova osnivanja, a od2002. je glavni urednik istog.Od 1991. do 1996. bio je voditelj petogodišnjeg projekta "Kibernetički model ličnosti", a od1997. godine je glavni istraživač trogodišnjeg projekta pod nazivom "Kibernetičkomodeliranje ličnosti". Bio je voditelj dvogodišnje internacionalne ljetne škole psihologije. Od1994. do 2000. godine je vodio u okviru šireg projekta "Kvalitetna škola" Ministarstvaprosvjete i športa RH projekt "Aktivna/efikasna škola".Objavio je ukupno 80 radova: 50 izvornih znanstvenih radova (od kojih je 20 objavljeno utercijarno referenciranim publikacijama), 4 studije, 19 stručnih radova, 6 testova i 2 upitnika spriručnicima, te 8 knjiga.Popis radova objavljenih u posljednjih pet godinaTodorić, A., Zarevski, P. (2000). Implicitne teorije inteligencije ljudi različite dobi, spola iobrazovanja. Suvremena psihologija, Vol. 3., No. 1-2, 7-26.Zarevski, P., Sladić, I., Vranić, A. (2001). Proaktivnost – predstavljanje i evaluacija konstrukta.Suvremena psihologija, Vol. 4, No. 1-2, 73-92.Zarevski, P., Marušić, A., Vranić, A. (2002). Proaktivnost i lokus kontrole kod menadžera.Društvena istraživanja, God. 11, Br. 4-5, 659-681.Zarevski, P., Bratko, D., Butković, A., Lazić, A. (2002). Self-reports and peer-ratings of shynessand assertiveness. Review of Psychology, Vol. 9, No. 1-2, 13-16.Bratko, D., Vukosav, Ž., Zarevski, P., Vranić, A. (2002). The relations of shyness andassertiveness traits with the dimensions of the five-factor model in adolescence, Review ofPsychology, Vol. 9, No. 1-2, 17-23.Zarevski, P., Kujundžić, S., Lasić, A. (2002). Opća informiranost pripadnika različitih sociodemografskihskupina, Revija za sociologiju, Vol. 33, No. 3-4, 159-168.Mahović-Lakušić, D., Pecotić, Z., Zarevski, P, Babić, T. (2002). Alzheimerova bolest. Medix,god. VIII, broj 44, 85-93.Katić, S., Bašić, J., Zarevski, P., Babić, T. (2002). Evaluacija Obojenih progresivnih matrica i208

Crichton ljestvice rječnika na uzorku oboljelih od Parkinsonove bolesti. Suvremena psihologija,Vol. 5, No. 2, 271-311.Vranić, A., Zarevski, P., Ružić, M. (2003). Never-ending story: Utjecaj formata odgovora napsihometrijske karakteristike upitnika, Suvremena psihologija, Vol. 6, Br. 1., 93-103.Bašić, J., Katić, S., Vranić, A., Zarevski, P., Babić, T., Mahović-Lakušić, D. (2004). Cognition inParkinson's disease. Croatian Medical Journal, 45, 451-456.Popis objavljenih članaka i knjiga koji nastavnika kvalificiraju za izvoñenje nastaveKnjige:Zarevski, P. (1995). Provjerite pamćenje. Jastrebarsko: Naklada Slap.Zarevski, P. (2000). Struktura i priroda inteligencije. Jastrebarsko: Naklada Slap.Zarevski, P. (ur.) (2000). Učitelji za učitelje: primjeri provedbe načela Aktivne/efikasne škole.Zagreb: IEP d.o.o.Zarevski, P. (2002). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Naklada Slap (IV. izdanje).Članci u časopisima:Amount of information transmitted in absolute judgments of pitch calculated according to themajority rule (zajedno s A. Fulgosi i Z. Knezović), Bulletin of the Psychonomic Society,1983, 21, 193-194.Group decisions and the amount of transmitted information in absolute identification of pitch(zajedno sa A. Fulgosi i Z. Knezović) Bulletin of the Psychonomic society, 1984, 22,203-204.Individual differences, type of identification response, and practice in absolute identificationof pitch (zajedno s A. Fulgosi i Z. Knezović), Bulletin of the Psychonomic society, 1984,22, 205-207.Intellectual functioning of elementary-school pupils of different sex (zajedno s G. Lugomer),Studia Psychologica, 1985, 27, 1, 29-35.Zarevski, P. (1987). Kognitivni stilovi. Penološke teme, 2, 3-4, 157-180Usporedba adolescenata oštećenog vida različitog spola po kognitivnom postignuću (zajednos V. Kanñera), Psihologija, 1989, 22, 1-2, 63-71.Usporedba adolescenata oštećenog i neoštećenom vida po kognitivnom postignuću (zajedno sV. Kanñera), Psihologija, 1989, 22, 1-2, 73-80.Kognitivno funkcioniranje i neke osobine ličnosti u funkciji spolnih uloga (zajedno s H.Eterović i N. Jerončić), Primijenjena psihologija, 1989, 10, 4, 279-286.209

Zarevski, P. (1989). Modifikacija ponašanja u području kriminaliteta i penologije. Penološketeme, 4, 3-4, 173-192.Zarevski, P. (1991). Pamćenje i vjerodostojnost svjedočenja. Penološke teme, 6, 1-4, 57-77.Zarevski, P., Gačnik-Del Negro, R. (1998). Spolne razlike u općoj informiranosti: razvojnitrendovi. Suvremena psihologija, 1, 43-59.Todorić, A., Zarevski, P. (2000). Implicitne teorije inteligencije ljudi različite dobi, spola iobrazovanja. Suvremena psihologija, Vol. 3., No. 1-2, 7-26.Zarevski, P., Kujundžić, S., Lasić, A. (2002). Opća informiranost pripadnika različitih sociodemografskihskupina, Revija za sociologiju, Vol. 33, No. 3-4, 159-168.Katić, S., Bašić, J., Zarevski, P., Babić, T. (2002). Evaluacija Obojenih progresivnih matrica iCrichton ljestvice rječnika na uzorku oboljelih od Parkinsonove bolesti. Suvremenapsihologija, Vol. 5, No. 2, 271-311.210

4.5 Popis nastavnih radilišta (nastavnih baza za provoñenje praktične nastave) – u tablicamaPOPIS NASTAVNIH RADILIŠTA (NASTAVNIH BAZA) ZA PROVOðENJEPRAKTIČNE NASTAVE - STUDENTSKA PRAKSARedni VježbaonicaMentorZvanjebrojImePrezime1. Dječji vrtić "Remetinec" Sanja Vdović prof. psih./dipl. psih.2. O. Š. "Ivana Cankara" Melanija Slaviček prof. psih./dipl. psih.3. O. Š. "Jurja Habdelića" Ljerka Horvat prof. psih./dipl. psih.4. O. Š. "A. G. Matoš" Sanja Režek prof. psih./dipl. psih.5. O. Š. "Ivana Meštrovića" Edita Ilijašević prof. psih./dipl. psih.6. I. gimnazija Ana Boban-Lipić prof. psih./dipl. psih.7. Škola za cestovni promet Jasminka Zagorac prof. psih./dipl. psih.8. Škola za primalje Zlatka Kozjak-Mikić mr. sc.9. Centar za odgoj iAni Županović prof. psih./dipl. psih.obrazovanje "Vinko Bek"10. Centar za odgoj iVesna Ivasović mr. sc.obrazovanje "Slava Raškaj"11. Centar za socijalni rad Petar Kraljević prof. psih./dipl. psih.Pešćenica12. Okružni zatvor Zagreb Jandre Šarić mr. spec.13. Okružni zatvor Zagreb Bernardica Franjić-Nañ prof. psih./dipl. psih.14. Okružni zatvor Zagreb Ines Knežević prof. psih./dipl. psih.15. Okružni zatvor Zagreb ðulijana Badurina-Sertić prof. psih./dipl. psih.16. Okružni zatvor Zagreb Ivna Brzica prof. psih./dipl. psih.17. Hrvatski zavod zaIvan Sobota prof. psih./dipl. psih.zapošljavanje18. URIHO - Ustanova zarehabilitaciju hendikepiranihosoba profesionalnomVišnja Majsec-Sobota mr. sc.211

ehabilitacijom izapošljavanjem19. GFK - Centar za istraživanje Jelena Vojvoda prof. psih./dipl. psih.tržišta d.o.o.20. GFK - Centar za istraživanje Gordana Vujević-Hećimović mr. sc.tržišta d.o.o.21. VIPnet d.o.o. Damir Babić prof. psih./dipl. psih.22. VIPnet d.o.o. Ines Šuvak prof. psih./dipl. psih.23. Odjel Kadrovskih poslova - Matija Subašić-Maras prof. psih./dipl. psih."PLIVA" d.d.24. "LURA" Suzi Rožić prof. psih./dipl. psih.25. "Zagrebačka banka" Ana Bašić prof. psih./dipl. psih.26. "Zagrebačka banka" Mladen Barešić prof. psih./dipl. psih.27. "Zagrebačka banka" Mihaela Kovaček prof. psih./dipl. psih.28. "Pliva" d.d. Silva Čulina-Germošek prof. psih./dipl. psih.29. "Croatia Airlines" Rajka Marković prof. psih./dipl. psih.30. “Croatia Airlines” Veseljka Rebić prof. psih./dipl. psih.31. “Croatia Airlines” Anita ðuretić Bartolović prof. psih./dipl. psih.32. Target d.o. Nevena Davidović- Mušica prof. psih./dipl. psih.33. Hrvatski telekom Zrnka Saks prof. psih./dipl. psih.34. Getro, d.d. Tina Balenović prof. psih./dipl. psih.35. Getro, d.d. Madlena ðurović prof. psih./dipl. psih.36. Konzum, d.d. Ivana Ukas prof. psih./dipl. psih.37. Ambulanta "Borongaj", Ivan Vračić prof. psih./dipl. psih.Vojarna Borongaj38. Klinika za psihijatriju, KBC Leonida Akrap prof. psih./dipl. psih.Rebro39. Klinika za psihijatriju, KBC Ksenija Maslo prof. psih./dipl. psih.Rebro40. Klinika za neurokirurgijuMedicinskog fakultetaSveučilišta u Zagrebu, KBCRebroValerija Hauptfeld mr. sc.212

41. Klinika za neurokirurgijuMedicinskog fakultetaSveučilišta u Zagrebu, KBCRebro42. Klinika za pedijatriju, KBCRebro43. Klinika za prevencijukardiovaskularnih bolesti irehabilitaciju44. Klinika za dječje bolestiZagreb45. Klinika za dječje bolestiZagreb46. Klinika za dječje bolestiZagreb47. Muška psihijatrija, PB"Vrapče"48. Klinika za opću i forenzičkupsihijatriju i kliničkupsihofiziologiju, PB"Vrapče"49. Specijalna bolnica za zaštitudjece s neurorazvojnim imotoričkim smetnjama50. Specijalna bolnica za zaštitudjece s neurorazvojnim imotoričkim smetnjama51. Poliklinika za rehabilitacijuslušanja i govora "SUVAG"52. Poliklinika za rehabilitacijuslušanja i govora "SUVAG"53. Poliklinika za zaštitu djecegrada ZagrebaLjiljana Pačić-Turk prof. psih./dipl. psih.Marina Grubić mr. sc.Dubravka Kruhek-Leontić prof. psih./dipl. psih.Antonija Urli mr. spec.Mirjana Šprajc-Bilen mr. sc.Dunja Grgić mr. spec.Dunja Krajnović prof. psih./dipl. psih.Danijela Žakić-Milas mr. spec.Snježana Bilać mr. spec.Lidija Sajfert prof. psih./dipl. psih.Lada Pekota prof. psih./dipl. psih.Miroslava Šoštarić- Peklar prof. psih./dipl. psih.Gordana Buljan-Flander dr. sc.213

54. Poliklinika za zaštitu djece Bruna Profaca mr. sc.grada Zagreba55. Poliklinika za zaštitu djece Zorica Durman-prof. psih./dipl. psih.grada ZagrebaMarijanović56. Poliklinika za zaštitu djece Ana Karlović prof. psih./dipl. psih.grada Zagreba57. Dom zdravlja MUP-a Fuad Ibrahimpašić-Topić mr. sc.58. Dom zdravlja MUP-a Roberta Krizmanić prof. psih./dipl. psih.59. Dom zdravja MUP-a Sandra Bušurelo-Erak prof. psih./dipl. psih.60. “Medveščak” - Istraživanje, Tanja Sever prof. psih./dipl. psih.razvoj, savjetovanje,poslovne i uslužnedjelatnosti61. Društvo za psihološku Boris Hudina prof. psih./dipl. psih.pomoć – Centar za djecu,mlade i obitelj “Modus”62. "Dobrobit"- dobrotvorno Jasminka Despot-Lučanin doc. dr. sc.udruženje63. SOS dječje selo Lekenik Jasna Špoljarić mr. sc.64. Psihologijski centar Samobor Mehmed Dautović mr. spec.65. Klinika za psihijatriju, KB Vlasta Sirišćević dr. sc.Split66. Opća bolnica Dubrovnik Josip Lopižić mr. sc.67. Klinika za dječje bolesti Inge Vlašić-Cicvarić mr. spec."Kantrida", KBC Rijeka68. Opća županijska bolnica Slavka Galić mr. sc.Požega69. Medicinski fakultetSveučilišta u SplituGoran Kardum mr. sc.Napomena: Temeljem Dogovora o suradnji u provoñenju studentske prakse, koji je sklopljenizmeñu Filozofskog fakulteta i svake dodiplomske nastavne baze za studentsku praksu,rukovoditelj se obvezuje omogućiti svojim djelatnicima - profesorima psihologije i214

diplomiranim psiholozima, da u sklopu svojih redovnih radnih obveza organiziraju i vodepraksu sa studentima psihologije i osigurati potrebnu opremu i prostor za izvoñenje praktičnenastave. Sklopljen Dogovor vrijedi dok ga jedna od potpisnih strana ne raskine, tako da sesuglasnost rukovoditelja ne traži za svaku šk. god. posebno.POPIS NASTAVNIH RADILIŠTA (NASTAVNIH BAZA) ZA PROVOðENJEPRAKTIČNE NASTAVEKOLEGIJ "METODIKA NASTAVE PSIHOLOGIJE"Redni VježbaonicaMentorZvanjebrojImePrezime1. Škola za cestovni promet Jasminka Zagorac profesor psihologije2. IX. gimnazija Vanja Medić profesor psihologije3. I. gimnazija Ana Boban Lipić profesor psihologije4. I. gimnazija Silvana Fratrić Kunac profesor psihologije5. IV. gimnazija Mirella Kosar profesor psihologije6. Klasična gimnazija Jadranka Žarković profesor psihologije7. Upravno-birotehnička škola Renata Turčinović-Kramar profesor psihologije8. XVI. gimnazija Ana Ribarić-Gruber profesor psihologijeNapomena 1: Suglasnost rukovoditelja za održavanje praktičnih vježbi u nastavnim bazamadostavlja se za svaku školsku godinu posebnoNapomena 2: Temeljem Dogovora o suradnji u provoñenju nastave koji je sklopljen izmeñuFilozofskog fakulteta i svake nastavne baze, rukovoditelj se obvezuje omogućiti svomdjelatniku - profesoru psihologije da u sklopu svojih redovnih radnih obveza organizira i vodivježbe sa studentima psihologije i osigurati potrebnu opremu i prostor za izvoñenje praktičnenastave4.6. Optimalan broj studenata koji se uz postojeće nastavničke i prostorne kapacitete moguupisati na preddiplomski studij je 60 (45 uz potporu Ministarstva te 15 studenata/ica zaosobne potrebe), a na diplomskom studiju 80.215

4.8. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programaPo završetku semestra studenti/ce evaluiraju sve odslušane predmete: njihov sadržaj, načinizvedbe, rad nastavnika/ce i odnos prema studentima. Studenti takoñer evaluiraju i ukupnuorganizaciju studija te rad pratećih službi (tajništvo odsjeka, knjižnice i sl.). Ta evaluacijaprovodi se anonimno korištenjem posebnog računalnog programa. Povratne informacijedobiva svaki nastavnik/ca, šefovi katedri te pročelnik/ca Odsjeka.Pročelnik Odsjeka za psihologijuU Zagrebu, 15. siječnja 2005.Dr. sc. Vladimir Kolesarić, red. prof.216