Odredbe za provođenje - Dubrovačko-neretvanska županija

3.%Amendment of section 5.!3. Amendment of section 5.-In section 5 of the principal Act, in subsection(1), in clause (g), for the words "two years", the words "oneyear"shall be substituted.@4.%Substitution of new section for section 7A.!4. Substitution of new section for section 7A.-For section 7A of theprincipal Act, the following section shall be substituted, namely:-"7A. Registration of overseas citizens of India.-The Central Governmentmay, subject to such conditions and restrictions as may be prescribed,on an application made in this behalf, register as an overseas citizenof India-(a) any person of full age and capacity,-(i) who is citizen of another country, but was a citizen of India atthe time of, or at any time after, the commencement of theConstitution; or(ii) who is citizen of another country, but was eligible to become acitizen of India at the time of the commencement of the Constitution;or(iii) who is citizen of another country, but belonged to a territorythat became part of India after the 15th day of August, 1947; or(iv) who is a child or a grand-child of such a citizen; or(b) a person, who is a minor child of a person mentioned in clause(a):Provided that no person, who is or had been a citizen of Pakistan,Bangladesh or such other country as the Central Government may, bynotification in the Official Gazette, specify, shall be eligible forregistration as an overseas citizen of India.".@5.

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeTekstualni dio PlanaODREDBE ZA PROVOĐENJEZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije7

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije8

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeSadržaj:Sadržaj odredbi za provođenje plana91. Uvjeti razgraničenja prostora prema obilježju, korištenju i namjeni 112. Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za Državu i Županiju 173. Uvjeti smještaja gospodarskih i ostalih sadržaja u prostoru 233.1. Općenito 233.2. Gospodarska namjena -proizvodna namjena I 243.3. Gospodarska namjena - ekspoloatacija mineralnih sirovina E 263.4. Gospodarska namjena - površine uzgajališta (akvakultura) H 283.5. Gospodarska namjena – poslovna namjena K 303.6. Gospodarska namjena – ugostiteljsko-turistička namjena T 323.7. Športsko-rekreacijska namjena R 413.8. Posebna namjena N 433.9. Groblja 453.10. Poljoprivreda, šumarstvo i stočarstvo 484. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti u prostoru 535. Uvjeti određivanja građevinskih područja i korištenja izgrađenog i63neizgrađenog dijela područja6. Uvjeti (funkcionalni, prostorni, ekološki) utvrđivanja prometnih i drugih 83infrastrukturnih sustava u prostoru6.1. Prometni sustavi 836.2. Energetski sustav 836.3. Vodnogospodarski sustav 946.3.1. Korištenje voda 986.3.1.1. Vodoopskrba 986.3.1.2. Sustavi za navodnjavanje 986.3.2 Sustavi za zaštitu voda i mora 1006.3.3. Zaštitni i regulacijski sustavi 1016.3.4. Sustavi za melioracijsku odvodnju 1027. Mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti 1038. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih105cjelina8.1. Zaštita prirodne baštine 1098.2. Dijelovi ekološke mreže u Županiji 1098.3. Zaštita kulturne baštine 1138.3.1. Uspostava zaštite nad kulturnim dobrom 1208.3.2. Mjere zaštite kulturnih dobara 1208.3.3. Smjernice za prostorno uređenje u naseljima sa zaštićenim kulturnim dobrima 1208.3.4. Smjernice za prostorno uređenje etnozona unutar zaštićenog kulturnog krajobraza 1219. Postupanje s otpadom 12310. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš 12510.1. Izvješće o stanju okoliša i Program zaštite okoliša 12910.2. Vode 12910.3. More 12910.4. Šume 13010.5. Tlo 13110.6. Zrak 13110.7. Zaštita od buke 13310.8. Mjere posebne zaštite 13410.8.1 Zaštita od požara 13410.8.2 Sklanjanje ljudi 13510.8.3 Zaštita od potresa 13610.9. Ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu 13611. Mjere provedbe 13911.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja 13911.2. Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera 14011.3. Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru 141DOKUMENTACIJA 143Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije9

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije10

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje1. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA OBILJEŽJU,KORIŠTENJU I NAMJENI(kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena prostora)1. Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije (u daljnjem tekstu: PPDNŽ) uvažavanjemprirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti, razrađuje načela prostornog uređenja iutvrđuje ciljeve prostornog razvoja te organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostoraDubrovačko-neretvanske županije (u daljnjem tekstu: Županije).2. PPDNŽ sadrži prostornu i gospodarsku strukturu Županije, sustav središnjih naseljaregionalnog značenja, sustav razvojne regionalne infrastrukture, osnove za uređenje i zaštituprostora, mjerila i smjernice za gospodarski razvoj, za očuvanje i unapređenje prirodnih,kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša te drugeelemente od važnosti za Županiju.3. U PPDNŽ se razvitak središnjih naselja temelji na načelu policentričnog razvitka, poticajimainvesticijske politike i decentralizaciji gospodarskih struktura, a ostvaruje se, uz prethodnoosiguranje prostornih preduvjeta, izgradnjom kvalitetnog prometnog, vodnogospodarskog ienergetskog sustava, u opsegu koji omogućava planirani razvitak gradskih i ostalih važnijihnaselja.Gospodarenje prostorom Županije provoditi će se na načelima održivog razvoja, racionalnogkorištenja i zaštite prostora.4. Prostor županije podijeljen je u skladu s prirodno-geografskim, društveno-gospodarskim ifunkcionalno-gravitacijskim obilježjima na fizički gotovo odjeljene tri veće geografske cjeline:- Dubrovačko priobalje: grad Dubrovnik i općine Konavle, Župa dubrovačka, Dubrovačkoprimorje- otočno i poluotočno područje: Grad Korčula te općine Lastovo, Vela Luka, Blato, Smokvica,Lumbarda, Mljet, Orebić, Trpanj, Janjina i Ston- Donjoneretvanski kraj: Gradovi Metković, Ploče i Opuzen te općine Pojezerje, Slivno, KulaNorinska i Zažablje.5. Prostor Županije u odnosu na zemljopisni položaj dijeli se na:- kontinentalno područje: gradovi Ploče, Metković, Opuzen te općine Dubrovačko Primorje,Konavle, Kula Norinska, Pojezerje, Slivno, Zažablje i Župa Dubrovačka,- kontinentalno-otočno područje: Grad Dubrovnik,- otočno područje: Grad Korčula te općine Blato, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Smokvica i VelaLuka,- poluotočno područje: općine Janjina, Orebić, Ston i Trpanj.6. Obalno područje je krajobrazna cjelina sa statusom područja s posebnim ograničenjima ukorištenju, sukladno posebnom propisu, kojim će se odrediti njegovo uređenje i zaštita.Prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07) određeno je obalnopodručje prema sljedećim kriterijimaZaštićeno obalno područje mora (ZOP) obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m odobalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. Granice i područje ZOP-a prikazani suna Hrvatskoj osnovnoj karti (HOK) dopunjenoj ortofotokartama.7. U prostoru Županije su na temelju geomorfološke raščlambe kopnenog dijela obalnog područja,batimetrijskih, fizikalno-kemijskih i bioloških značajki izdvojena sljedeća područja:- vanjska obalna zona i otvoreno more,- Koločepski kanal,- Mljetski kanal,- Neretvanski, Korčulanski i Pelješki kanal,- Župski zaljev,- Mljetska jezera,Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije11

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje- estuarij Omble i Gruška luka,- Malostonski zaljev,- akvatorij ušća Neretve.8. Prostor Županije obzirom na smještaj pojedinih gradova i općina na teritoriju Države, dijeli sena:- pogranično područje,- ostalo područje.U pogranično područje pripadaju:- na kopnu: Grad Metković te općine: Pojezerje, Kula Norinska, Zažablje, Slivno,- na kopnu i moru: Grad Dubrovnik te općine Dubrovačko primorje, Župa dubrovačka,Konavle,- na moru: općine Mljet, Lastovo i Ston.U ostalo područje pripadaju: gradovi Korčula, Opuzen i Ploče te općine Blato, Janjina,Lumbarda, Orebić, Smokvica, Trpanj i Vela Luka.9. Područje Županije ovim je Planom prema korištenju i namjeni površina razgraničeno za razvoj iuređenje na sljedeći način:I Razvoj i uređenje prostora/površina naseljaII Razvoj i uređenje prostora/površina izvan naselja10. Prostori / površine za razvoj i uređenje određuju se na slijedeći način:I Razvoj i uređenje prostora / površina naselja - izgrađeni i neizgrađeni diograđevinskog područja- Naselja površine veće od 25,0 ha(na Kartografskom prikazu 1. prikazana su poligonom)- Naselja površine manje od 25,0 ha(na Kartografskom prikazu 1. prikazana su točkom)II Razvoj i uređenje prostora/površina izvan naseljaa) Građevinska područja izdvojene namjene:- Gospodarska namjena – proizvodna Io pretežito industrijska I1o pretežito zanatska I2o pretežito prehrambeno-prerađivačka I3o pretežito građevinarska (asfaltna baza) I4- Gospodarska namjena – površine za iskorištavanje mineralnih sirovina Eo kamen E3o sol E5- Gospodarska namjena – površine uzgajališta (akvakultura) Ho uzgajalište školjkaša H1o kavezni uzgoj riba H2o kavezni uzgoj riba i školjkaša H3o otpremni centar H4- Gospodarska namjena – poslovna namjena Ko pretežito uslužna K1o pretežito trgovačka K2o komunalno-servisna K3o pretežito reciklažna K4o mješovito zone pretežito poslovne K5- Gospodarska namjena – ugostiteljsko-turistička To hotel T1o turističko naselje T2o auto-kamp T3o konačište i sl. T4o luka nautičkog turizma LNo golf R1Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije12

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje- Športsko-rekreacijska namjena Ro golf R1o vodeni sportovi R2o športska dvorana R3o športska igrališta R4o rekreacijski park R5- Posebna namjena N- Groblja Gb) Prostori / površine izvan građevinskih područja- Poljoprivredne, šumske i vodene površineo Poljoprivredno tlo – osobito vrijedno obradivo tlo P1o Poljoprivredno tlo – vrijedno obradivo tlo P2o Poljoprivredno tlo – vrijedno obradivo tlo P2 (istražno područjemelioracije)o Poljoprivredno tlo – ostalo obradivo tlo P3o Šume – gospodarske i zaštitne Š1, Š2o Šume – posebne i rekreativne Š3o Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište PŠ, te kamenjari igoletio Vodene površine V – vodotoci, jezera i moreo Retencije- Površine infrastrukturnih sustavao Energetski sustavio Prometni sustavio Vodnogospodarski sustavio Obrada, skladištenje i odlaganje otpada11. Građevinsko područje naselja namijenjeno je izgradnji naselja, a sastoji se od izgrađenogdijela i neizgrađenog dijela predviđenog za daljnji razvoj.U građevinskom području se zadovoljavaju funkcije stanovanja i drugih funkcija sukladnihznačenju i važnosti naselja (javna i društvena namjena, gospodarska - proizvodna, poslovna,ugostiteljsko-turistička, turistička - luke posebne namjene i sl., športsko-rekreacijska namjena,javne zelene površine, površine infrastrukturnih sustava, groblja, posebna namjena - obrana idr.).12. Građevinsko područje izdvojene namjene izvan naselja je površina određena zagospodarsku (proizvodna, iskorištavanje mineralnih sirovina, akvakultura, poslovna,ugostiteljsko-turistička), športsko-rekreacijsku, posebnu namjenu te komunalnu namjenu(groblja koja se zbog svoje veličine, strukture i načina korištenja smješta izvan naselja)U površinama iz stavka 1. ove točke ne može se planirati nova stambena namjena.13. Izvan građevinskog područja može se prema smjernicama i kriterijima utvrđenim u prostornimplanu uređenja općine/grada planirati zahvati u prostoru za:- infrastrukturne građevine (promet, energetika, vodno i pomorsko gospodarstvo i dr.),- građevine obrane,- zahvate akvakulture/marikulture u moru,- stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, ako su ufunkciji poljoprivrednih djelatnosti,- rekonstrukciju legalno izgrađenih stambenih građevina u postojećim gabaritima.U gradnji izvan građevinskog područja treba spriječiti:- formiranje naselja, ulica i skupina građevnih čestica,- zauzimanje obalnog područja,- korištenje prostora vrijednih, posebno uređenih poljoprivrednih zemljišta.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije13

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje14. Površine infrastrukturnih sustava dijele se za:- građevine prometa i građevine veza:- kopnene (ceste, željeznice, terminali, naftovodi, plinovodi, optički kabeli i dr.),- pomorske (luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene)- zračne (aerodromi, helidromi).- građevine vodnogospodarskog sustava za:- vodoopskrbu - vodozahvati i prijenos vode,- korištenje i zaštitu voda - zaštitne i regulacijske građevine- odvodnju oborinskih i otpadnih voda - odvodni kanali, uređaji za čišćenje i ispusti,- energetske građevine za proizvodnju, transformaciju i prijenos energenata (električnaenergija, plin, ugljen, nafta, vjetar, sunce).15. Površine infrastrukturnih sustava razgraničuju se na:- koridore infrastrukturnih građevina i- površine za ostale dijelove infrastrukturnih građevina.16. Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnihsustava unutar i izvan građevinskog područja.17. Infrastrukturni koridori određuju se prema sljedećim kriterijima:SUSTAVPROMETNIPODSUSTAV GRAĐEVINAKORIDOR GRAĐEVINE(m)vrsta kategorija vrsta postojeća planiranabrza40 400transeuropskaželjeznica državnamagistralna 40 200I. reda 40 200autoceste 105 200cestedržavna brze ceste 85 150ostale 70 100županijska županijske 40 70NAPOMENAjedno ilidvokolosječnakablovska državni međunarodni 1 1TELEKOMUNIKACIJEkanalizacija županijski magistralni 1 1uz javne površine igrađevineVODOOPSKRBA IODVODNJAdržavni magistralni 6 10vodovodižupanijski ostali 6 10kolektori županijski kolektor 6 10ENERGETIKAnaftovodplinovoddalekovodmeđunarodnidržavni magistralni40 100magistralni 20 60državnimeđunarodnimagistralni40 100županijski magistralni 20 60državnidalekovod400 kV70 80dalekovodi220 kV50 60županijskidalekovodi110 kV40 5018. U planiranju infrastrukturnih sustava treba prvenstveno koristiti postojeće trase i zajedničkekoridore za više novih vodova, radi zaštite šuma i osobito vrijednog poljoprivrednog zemljišta isprječavanja razaranja cjelovitosti prirodnih i od čovjeka stvorenih struktura.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije14

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje19. Na poljoprivrednim površinama kao kultiviranim područjima, ljudske aktivnosti se odvijaju ufunkciji poljoprivrede, voćarstva, vinogradarstva, stočarstva i marikulture.20. Poljoprivredne površine isključivo osnovne namjene za poljoprivrednu proizvodnju određene sukao:- osobito vrijedno obradivo tlo,- vrijedno obradivo tlo,- ostalo obradivo tlo.21. Na šumskim i vodnim površinama, ljudske aktivnosti se odvijaju isključivo u funkciji zaštite iočuvanja relativno stabilnih ekosustava ili u funkciji ograničenog i kontroliranog gospodarskogiskorištavanja prirodnih resursa (šumarstvo, vodno gospodarstvo, lovstvo, rekreacija i turizam).22. Šumske površine određene prema namjeni su:- posebne i rekreativne šume,- gospodarske i zaštitne šume.23. Vodne površine određene prema namjeni, korištenju i zaštiti su:- jezera (Baćinska jezera, jezero Kuti),- vodotoci (rijeka Neretva, Ombla, Ljuta)- blatine i slatine (na otoku Mljetu).24. Razgraničenje morske površine - akvatorija provodi se određivanjem namjene za:- prometne djelatnosti (lučki bazeni, sidrišta i plovni putovi),- ribarenje,- rekreaciju (dijelovi akvatorija uz obalu koji su namijenjeni kupanju i sportovima na vodi),- ostale djelatnosti (eksploatacija podmorskih sirovina i dr.).25. Način korištenja prostora za određenu namjenu utvrđuje se vodeći računa o vrsti i opseguzaštite i očuvanja:- prirodnih resursa: vode, šume, plodno tlo, biljni i životinjski svijet, krajobraz, biološkaraznolikost i dr. u cilju zadržavanja biofizičke strukture i daljnjeg razvoja relativno stabilnihekosustava,- osobito vrijednih predjela u cilju racionalnog korištenja i zauzimanja prostora i očuvanjaidentiteta osobito ruralnog krajolika,- okoliša unutar izgrađenih (urbanih područja) u cilju zaštite zdravlja i unapređenja života ljudi iostalih živih bića (tlo, voda, zrak, buka, otpad i dr.)26. Osnovna namjena, korištenje i zaštita prostora prikazani su u kartografskim prikazima 1."Korištenje i namjena prostora", 2. “Infrastrukturni sustavi i mreže” i 3. “Uvjeti korištenja,uređenja i zaštite prostora”, sve u mjerilu 1:100 000.27. Detaljnije razgraničenje pojedinih zona i kategorija, načina i uvjeta korištenja i uređenjaodređuje se u prostornim planovima uređenja općina/gradova, na temelju programskihsmjernica određenih u PPDNŽ i u skladu s odgovarajućim propisima.28. Radi šireg objašnjenja ovih Odredbi za provođenje preporuča se korištenje ostalog dijela tekstai grafičkog dijela PPDNŽ.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije15

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije16

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje2. UVJETI ODREĐIVANJA PROSTORA GRAĐEVINA ODVAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU29. Na području Županije građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku su sljedeće:Prometne građevineCestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima:- Jadransko-Jonska autocesta ( autocesta A1 Zagreb - Dubrovnik) (planirano),- TEM II. autocesta u koridoru Vc Ploče-Metković-Sarajevo-Osijek-Republika Mađarska(planirano),- brza cesta čvor Ploče (čvor na Jadransko-jonskoj autocesti) – Ploče,- spojne prometnice između Jadransko-Jonske autoceste i prometne mreže nižeg reda sačvorova (planirano),- brza cesta Dubrovnik (Osojnik)-Čilipi-Debeli Brijeg (planirano),- brza cesta preko Pelješca čvor Pelješac (čvor na Jadransko-jonskoj autocesti) – mostPelješac - Pelješac – čvor Doli (čvor na Jadransko-jonskoj autocesti) (planirano),- ostale državne ceste.Cestovni granični prijelaziGranični prijelazi između Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine- Planirani cestovni međunarodni granični prijelaz I. kategorije prostorno neposredno prijegranične crte sa Republikom Bosnom i Hercegovinom (Jadransko-jonska autocesta i TEM IIautocesta)- cestovni međunarodni granični prijelazi I. kategorije: Metković – Doljani, Klek – Neum 1,Zaton Doli – Neum 2Granični prijelaz Zaton Doli-Neum 2 mora preseliti s postojećeg položaja u uvali Bistrina napodručje granične crte između Hrvatske i Bosne i Hercegovine oko 5 km zapadnije.- cestovni međunarodni granični prijelazi za putnički promet: Mali Prolog – Crveni Grm, Prud– Bijača, Gabela Polje I – Gabela, Gornji Brgat - Ivanica- cestovni granični prijelazi za pogranični promet: Gabela Polje II – Glibuša, Unka – Unka,Vukov Klanac – Radež, Imotica – Duži, Ćepikuće – Trebimlja, Slano – Orahov DoGranični prijelazi između Republike Hrvatske i Republike Crne Gore- cestovni međunarodni granični prijelaz I. kategorije: Karasovići - Sutorina- cestovni međunarodni granični prijelaz II. kategorije: Vitaljina – NjiviceŽeljezničke građevine s pripadajućim građevinama, postrojenjima i uređajima osimindustrijskih kolosijeka):- željeznička pruga M3, glavna (koridorska) pruga, ogranak V.c. paneuropskog koridora,dionica granica BiH – Metković – Ploče,- brza dužjadranska željeznica (planirano).Željeznički granični prijelazi:- međunarodni granični željeznički prijelaz Metković-ČapljinaZrakoplovne građevine:- zračna luka Dubrovnik,- zračna luka Ploče (planirano),- zračna luka Korčula(planirano).- zračna luka Lisačke Rudine (planirano)Pomorske građevine:- luka osobitog (međunarodnog) gospodarskog značaja Gruž - putnička luka,- luka osobitog (međunarodnog) gospodarskog značaja Ploče,- luka nautičkog turizma ACI marina Komolac, “Miho Pracat” - Komolac,- luka nautičkog turizma ACI marina Korčula,- luka nautičkog turizma Marina Gruž-Lapad (planirano),Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije17

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje- luka nautičkog turizma Ploče,- luka nautičkog turizma Jurjeva luka/Kremena (planirano)- luka nautičkog turizma Kručica-suha marina (planirano)- Ribarska luka Sustjepan (planirana)- Ribarska luka Vela Luka (planirana)- Industrijska luka Bristva u Općini Blato- Brodogradilišna luka Dominče/Koromačna (postojeća/planirana)Energetske građevineElektroenergetske građevine:- hidroelektrana "Dubrovnik" u Platu,- hidroelektrana "Ombla" (planirano),- 2 dalekovoda 220 kV D HE Dubrovnik-Trebinje,- 3 podzemna kabela 220 kV K HE “Dubrovnik” - TS “Plat” (planirano),- dalekovod 2x220 kV, uvod 2 dalekovoda 220 kV D HE „Dubrovnik“ – Trebinje u TS „Plat“(planirano),- dalekovod 2x400 kV kV DS Nova Sela-Zagvozd (planirano),- dalekovod 2x220 kV kV DS Plat-Pelješac-Nova Sela s podmorskom kabelskom dionicomispod Malostonskog zaljeva, alternativno preko BiH (planirano),- dalekovod 2x400 kV Nova Sela - BiH,- TS Plat 220/110/35/20(10) kV (planirano),- TS Nova Sela 400/220/110/20(10) kV (planirano),- rasklopno postrojenje RP 220 kV "Plat".Građevine za transport plina s pripadajućim objektima, odnosno uređajima ipostrojenjima:- magistralni plinovod Split-Ploče, dionica: granica Splitsko-dalmatinske županije – čvor Ploče,- Jonsko-jadranski plinovod, dionica: čvor Ploče-Dubrovnik-Prevlaka sa prijelazom ispodMalostonskog zaljeva, alternativno preko doline Neretve i BiH kod Neuma,- odvojni plinovod za BiH, dionica čvor Ploče-granica BiH,- odvojni plinovod za BiH, dionica Brgat-granica BiH,- terminal za tekuće terete u luci Ploče.Vodne građevineRegulacijske i zaštitne vodne građevine- lijevi obrambeni nasip Neretve, dionica „More – Opuzen“, dužine 12,00 km- brana sa brodskom prevodnicom u Opuzenu,- desni obrambeni zid u Kominu, dionica „More – Opuzen“, dužine 1,30 km,- pregrada sa prevodnicom, planirano, na Neretvi između Opuzena i Komina,- lijevi nasip Neretve, dionica „Opuzen-Metković, dužine 9,10 km,- morski nasip „Diga“ na području Opuzen – ušće, dužine 2,62 km,- brana na ušću Male Neretve,- prevodnica na ušću Male Neretve,- crpna stanica Modrič na području Opuzen – ušće,- svi potrebni zaštitni objekti uz Neretvu (lijeva i desna obala) u ukupnoj dužini, planirano, kojeje potrebno izgraditi za slučaj protjecanja svih velikih voda koritom Neretve, a u cilju zaštiteurbanih područja, infrastrukturnih objekata i poljoprivrednih površina,- brana „Crni vir“, na prostoru Vrgoračkog polja, dužine 0,20 km,- Vrgorski tunel, na prostoru Vrgorskog polja, dužine 2,19 km,- obodni kanal na području Vrgorskog polja od Stinjevca do korita rijeke Matice vrgorskeuzvodno od Prigona, planirano,- osiguranje obala nasipima jezera Birina i spojnih kanala, na dionici jezero Birina – Crna rijeka– more, planirano,- tunel „Birina“, planirano, između Vrgorskog polja i jezera Birina,- betonske preljevne građevine ispred ulaza u Vrgorski tunel i tunel „Birina“, planirano,- tunel „Baćina“, na izlazu iz Baćinskih jezera, dužine 0,12 km,- tunel „Konavle“, dužine 1,97 km,Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije18

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje- obrambeni nasipi uz Ljutu i Kopačicu, planirano,- desni obrambeni nasip uz Malu Neretvu, dužine 9,00 km,Građevine za korištenje voda:- vodoopskrbni sustav Dubrovnik,- vodoopskrbni sustav Neretva-Pelješac-Korčula-Lastovo-Mljet.Proizvodne građevine:- brodogradilište "Inkobrod" u Korčuli,- brodogradilište “Greben”.Građevine za postupanje s otpadom:- županijski centar za gospodarenje otpadom (planirano).Športske građevine:- golf igralište - Ljuta/Zastolje u Općini Konavle (planirano),- golf igralište - plato Srđa u Gradu Dubrovniku (planirano),- golf igralište - lokalitet Rudine u Općini Dubrovačko primorje (planirano).Građevine posebne namjene:- vojna građevina i građevina od posebnog značaja za obranu države, sukladno posebnimpropisima (kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena prostora).30. Građevine od važnosti za Županiju su:Prometne građevineCestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima:- županijske i lokalne cestePomorske građevine:- luke otvorene za javni promet županijskog značaja- luke nautičkog turizma kapaciteta do 200 vezova- brodogradilišna luka Mokošica (Grad Dubrovnik)- brodogradilišna luka Greben (Općina Vela Luka).Energetske građevineElektroenergetske građevine:- hidroelektrana “Konavle” (planirano),- hidroelektrana "Zavrelje" u Mlinima,- vjetroelektrane- solarne elektrane (toplinske i fotonaponske)- dalekovod 2x110 kV DS HE „Dubrovnik“-Komolac,- dalekovod 2x110 kV Komolac-Ston (rekonstrukcija),- dalekovod D110 kV Trebinje-Komolac,- dalekovod D110 kV Makarska-Opuzen, ,- dalekovod D110 kV Čapljina-Opuzen,- dalekovod D110 kV Opuzen-Neum,- dalekovod D110 kV Neum-Ston,- dalekovod D110 kV Ploče - Vrgorac (planirano),- podmorski kabel+dalekovod D+K 110 kV Stari Grad - Blato (planirano),- dalekovod D110 kV Blato-Ston,- dalekovod D110 kV Plat - Herceg Novi (planirano),- dalekovod 2x110 kV, uvod D Plat-Herceg Novi u TS „Konavle“ (planirano),- dalekovod 2x110 kV, uvod DS HE „Dubrovnik“-Komolac u TS „Plat“ (planirano),- dalekovod 2x110 kV, uvod DS HE „Dubrovnik“-Komolac u TS „Srđ“, alternativa s kabelskomdionicom 2x110 kV preko golf terena na Srđu (planirano),- dalekovod 2x110 kV, uvod D Ploče-Vrgorac u TS „Nova Sela“ (planirano),Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije19

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje- dalekovod 2x110 kV, uvod D Ploče-Opuzen u TS „Nova Sela“ (planirano),- dalekovod 2x110 kV, uvod južne trojke DS Plat-Nova Sela u TS „Slivno“ (planirano),- dalekovod 2x110 kV, uvod DS Plat-Nova Sela u TS „Slano“ (planirano),- dalekovod 2x110 kV, uvod DS Plat-Nova Sela u TS „Orašac“ (planirano),- dalekovod 2x110 kV, uvod D Opuzen-Neum u TS „Slivno“ (planirano),- podzemni kabel 110 kV K HE “Dubrovnik” - TS “Plat” (planirano),- podzemni kabel 110 kV K Srđ-Lapad (planirano),- podzemni kabel 110 kV K Komolac-Lapad (planirano),- podzemni kabel 2x110 kV, uvod D Komolac-Ston u TS „Lapad“ (planirano),- podzemni kabel 2x110 kV K HE „Ombla“-Komolac (planirano),- dalekovod 2x110 kV, uvod D 110 KV Blato-Ston u TS „Janjina“ (planirano),- podmorski kabel 110 kV K Korčula-Pelješac,- dalekovod 2x110 kV DS Imotica-Ston (planirano),- dalekovod D110 kV Nova Sela-Vrgorac (planirano),- dalekovod D110 kV Opuzen-Slivno (planirano),- TS 110/35 kV „Komolac“,- TS 110/35 kV „Ston“,- TS 110/35 kV „Blato“,- TS 110/35 kV „Opuzen“,- TS 110/20(10) kV „Konavle“ (planirano),- TS 110/20(10) kV „Srđ“ (planirano),- TS 110/20(10) kV „Lapad“ (planirano),- TS 110/x kV „Janjina“ (planirano),- TS 110/x kV „Orebić“ (planirano),- TS 110/x kV „Korčula“ (planirano),- TS 110/x kV „Imotica“ (planirano),- TS 110/20(10) kV „Ploče“ (planirano),- TS 110/20(10) kV „Slivno“ (planirano),- TS 110/20(10) kV „Brijesta“ (planirano),- TS 110/20(10) kV „Doli“ (planirano),- TS 110/20(10) kV „Slano“ (planirano),- TS 110/20(10) kV „Orašac“ (planirano),Građevine za transport plina s pripadajućim objektima, odnosno uređajima ipostrojenjima:- visokotlačni distribucijski plinovodiGrađevine eksploatacije mineralnih sirovina:- eksploatacijska polja i istražni prostori tehničkog građevnog kamena: Mironja, Bijeli vir,Glavice, Podvlaštica, Kotavca, Osojnik, Obiličevac I, Obilićevac II, Vjetreno- eksploatacijska polja i istražni prostori arhitektonskog građevnog kamena: Visočani, MironjaII, Smokovljani, Sreser II, Humac, Humac II, Ivan dol, Imotica, Topolo/Ošlje, Trnovica,Klokolina- eksploatacijsko polje morske soli: Ston.Vodne građevineRegulacijske i zaštitne vodne građevine:- desni obrambeni nasip uz obodni kanal „Koševo – Vrbovci“, dužine 9,37 km,- separacijski kanal Vrbovci – Kuti 1,26 km.- obrambeni nasip Luke, dužine 0,68 km- nasip uz obodni kanal Vidrice, dužine 5,04 km,- obrambeni nasip za zaštitu dijela grada Metkovića na desnoj obali Neretve- tunel "Blato" Korčula,- bujične građevine na području Konavala, Župe dubrovačke, Srđa, Komolačke kotline,Mokošice, Orašca, Trstenog, Brsečina, Slanog, Stona, Trpnja, Kleka i Pojezerja, kao i načitavom nizu manje značajnih kopnenih priobalnih bujica i bujica poluotoka Pelješca, kao ibujica otoka Korčule, Lastova, Mljeta i ElafitaZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije20

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeGrađevine za melioracijsku odvodnju:- melioracijski sustav donje Neretve,- melioracijski sustav melioracijski sustav Konavosko polje,- melioracijski sustav melioracijski sustav Vrgorsko polje,- melioracijski sustav Stonsko polje- melioracijski sustav Blatsko poljeGrađevine za korištenje voda:- vodoopskrbni sustav "Konavle",- vodoopskrbni sustav "Župa Dubrovačka",- vodoopskrbni sustav "Ploče",- vodovod Dubrovačko primorje (vodovodni sustav priobalnog područja BIH - Neumski -vodovod),- vodoopskrbni sustav Vodovoda Blato.- vodovodni sustav "Doljani" - Metković,- vodovodni sustav "Butina",- sustav za zahvat i dovod vode za navodnjavanje u donjem toku Neretve (podsustav Opuzenkoji uključuje područja Vidrice, Opuzen-ušće i Luke, podsustav Koševo-Vrbovci i Mislina),- sustav za zahvat vode i dovod vode za navodnjavanje Konavoskog polja (planirano),- sustav za zahvat i dovod vode za navodnjavanje Vrgorskog polja (planirano),- sustav za zahvat i dovod vode za navodnjavanje Župskog polja (planirano)Građevine za zaštitu voda:- sustav za odvodnju otpadnih voda Dubrovnika,- sustav za odvodnju otpadnih voda Neum - Mljetski kanal- sustav za odvodnju otpadnih voda Nacionalnog parka MljetOstale građevine:- veletržnica u dolini Neretve.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije21

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije22

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH I OSTALIH SADRŽAJA UPROSTORU(kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena prostora)3.1. Općenito31. Planom se omogućuje smještaj gospodarskih sadržaja u :- građevinskom području naselja,- građevinskim područjima izdvojene namjene izvan naselja- izvan građevinskih područja.32. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u naselju u zonama mješovite namjene određuju se uPPUO/G, GUP odnosno UPU.33. U PPDNŽ se u okviru razvoja gospodarske strukture utvrđuju osnovna usmjerenja za razmještajsadržaja u građevinskim područjima izdvojene namjene izvan naselja:– Gospodarska namjena – proizvodna I– Gospodarska namjena – površine za iskorištavanje mineralnih sirovina E– Gospodarska namjena – površine uzgajališta (akvakultura) H– Gospodarska namjena – poslovna namjena K– Gospodarska namjena – ugostiteljsko-turistička T34. U zonama gospodarskih sadržaja iz članka 33. moguć je smještaj:- sadržaja proizvodne namjene (industrijske, zanatske, prehrambeno-prerađivačke igrađevinske),- sadržaja poslovne namjene (uslužnih, trgovačkih, komunalno-servisnih, reciklažnih temješovitih)- ugostiteljsko-turističkih (hotel, turističko naselje, kamp i konačište, golf) i ostalih sadržaja kaopratećih sadržaja u zoni- infrastrukturnih sadržaja (kao dio infrastrukture zone).U razmještaju sadržaja iz stavka 1. težit će se boljem iskorištenju prostora i infrastrukture,popunjavanju postojećih industrijskih i drugih zona namijenjenih tim djelatnostima tesprječavanju neopravdanog zauzimanja novih površina.35. Planom su određeni uvjeti za smještaj gospodarskih sadržaja za koje se ne određuju posebnagrađevinska područja:- za potrebe poljoprivrede, stočarstva, ribarstva i marikulture,- u funkciji gospodarenja šumama i lova: lugarnice, lovački domovi, hranilišta, pojilišta i sl.36. Razmještaj gospodarskih sadržaja u građevinskim područjima izdvojene namjene izvan naseljaprikazan je na kartografskom prikazu 1. "Korištenje i namjena prostora" u mjerilu 1:100 000.37. Prostor za razvoj gospodarskih djelatnosti osigurat će se uvažavanjem prioritetnih djelatnostiovisno o značajkama i tipu prostora te na temelju kriterija predodređenosti prostora za određenedjelatnosti.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije23

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje3.2. Gospodarska namjena - proizvodna namjena I(kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena prostora)38. Kategorije za razvoj i uređenje prostora/površina izvan naselja za proizvodnu namjenu susljedeće:– pretežito industrijska I1– pretežito zanatska I2– pretežito prehrambeno-prerađivačka I3– pretežito građevinarska (asfaltna baza) I439. Građevinska područja izdvojene gospodarske namjene izvan naselja pretežito I – industrijske ilimješovite industrijsko-poslovne (I,K) su sljedeća:Općina/Grad Naselje Lokalitet Vrsta OPZEM Površina(ha)DubrovnikPostojeće/planiranoZOPDa/neMokošica Petrovo selo- Pobrežje I1, I2 14,0 pl daTrsteno Trsteno I1, I2 7,0 pl neKorčulaDominče Dominče 1, 2, 3 I1, K1 i K3 12,00 pt/pl daČara Čara 1 I3 2,0 pt/pl neOpuzen OpuzenRadna zona Opuzen(II faza poslovne zone I2, K1, K2, K3, OPZEM 5,5 pl neOpuzen)Ploče Luka Ploče I1 OPZEM 235,0 pt/pl daPločeVranjak 2, Vranjak 3,Vranjak 4I1 OPZEM 57,0 pl daPloče Staševica Staševica I3 OPZEM 9,0 pl deRogotin/Banja/Šarić StrugaRogotin I3 OPZEM 31,0 pt/pl nePlina jezero Karamatići-Eraci I1, I3 6,00 pl neMetković Glušci Bijeli vir I4 OPZEM 5,0 pt neBlatoBlato Bristva I1 4,0 pt daBlato Radež-Trikop I1, I2 16,0 pt daImotica Imotica I2 1,0 pt neŠtedrica Štedrica I3, I4 OPZEM 8,0 pt/pl neSmokovljani-Smokovljani-Visočani I2 18,0 pt/pl neDubrovačko Visočaniprimorje Visočani Visočani I2 6,0 pt/pl neVisočani II Visočani I2 6,0 pt/pl nePodimoč Rudine I1 + K5 70,0 pl nePodimoč Mironja I4 3,0 pt neJanjina Sreser Vardište I1, K4 5,0 pl neGruda Gruda I3 OPZEM 24,0 pt/pl neKonavle Popovići Popovići I3, K3 OPZEM 2,0 pt neZvekovica Zvekovica I1, K1, K2 OPZEM 3,0 pt/pl neLumbarda Lumbarda Humac- Pudarica I2 9,0 pl neLovište Lovište I3 i K3 12,0 pl daStankovići Podvlaštica I3,K1,K2,K3 7,0 pl daPrizdrina Donja Banda I3 1,0 pt nePotomje Potomje 2 I3 1,0 pt nePotomje Potomje 1 I3 2,0 pt nePotomje Potomje 4 I3 1,0 pt neOrebićKuna Kuna 1 I3 3,0 pt/pl nePrizdrina Zakotarac I3 i K3 2,0 pl neKuna Kuna 3 I3 2,0 pl neKuna Kuna 4 I3 i K3 1,0 pl nePijavičino Pijavičino 1 I3 1,0 pt nePijavičino Pijavičino 2 I3 2,0 pt nePijavičino Pijavičino 3 I3 1,0 pl neTrstenik Trstenik I3 1,0 pt daPojezerje Pozla gora Industrijska zona uz D62 I2 25,00 pl neSlivnoRaba Raba I2 OPZEM 3,0 pl nePodgradina Glavice I4 OPZEM 1,0 pt neSmokvica Smokvica Smokvica I3 1,0 pt neZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije24

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeTrpanj Trpanj Gornja Vručica I2 i I3 1,0 pl neVela Luka Vela Luka Industrijska zonaI1, I2, K3,K2, K1, K4 i22,0 pt daK5ŽupadubrovačkaDubac Dočine I4 5,0 pl daUKUPNO 653,50OPZEM – Ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu40. Luke posebne namjene u Županiji su sljedeće:Brodogradilišne luke državnog i županijskog značajaOpćina/grad naselje naziv/lokalitetVeličina navozaD preko 50mŽ do 50mVeličina dokaD Veće od 1000t nosivostiŽ do 1000t nosivostiDubrovnik Mokošica Mokošica Ž Ž ptKorčula Korčula Dominče D D Pt/plVela Luka Vela Luka Greben Ž Ž ptPost/planIndustrijske luke državnog značajaOpćina/gradnaseljenaziv/lokalitetMogu uploviti brodovi preko1000 GTPostojeće/planiranoBlato Blato Bristva D ptRibarske luke državnog i županijskog značajaOpćina/gradnaseljenaziv/lokalitetDužina obalepreko 50mDubina većaod 3mPostojeće/planiranoDubrovnik Sustjepan Sustjepan D D plVela Luka Vela Luka Vela Luka D D plZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije25

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje3.3. Gospodarska namjena - ekspoloatacija mineralnih sirovina E(kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena prostora,kartografski prikaz 3.2. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja posebnih ograničenja ukorištenjukartografski prikaz 3.3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu - Područja primjene posebnih uvjeta uređenja izaštite)41. Kategorije za razvoj i uređenje prostora/površina izdvojene namjene izvan naselja zaiskorištavanje mineralnih sirovina su sljedeće:– kamen E3– sol E542. Izdvojena građevinska područja izvan naselja gospodarske namjene E – eksploatacijamineralnih sirovina su sljedeća:Općina/Grad Naselje Lokalitet Vrsta OPZEM Površina(ha)DubrovnikPločePostojeće/planiranoOsojnik Osojnik E3 12,54 pl neOsojnik Ivan Dol E3 11,58 pl nePlina jezeroZOPDa/neOblićevac I E3 14,07 pl neObilićevac II E3 23,84 pl neKorčula Žrnovo Klokolina* E3 4,0 pt/pl daDubrovačkoVisočani Visočani E3 25,82 pt/pl nePrimorjePodimoč Mironja E3 28,72 pt/pl neMravinca Mironja II E3 12,46 pl neHumac* E3 1,89 pt/pl daLumbarda LumbardaHumac II* E3 3,60 pt/pl daOrebić Stankovići Podvlaštica E3 7,00 pt neSlivno Podgradina Glavice E3 22,10 pt neSmokvica Smokvica Kotavca E3 6,70 pt daSton Ston Ston E5 60,0 pt daZažablje Bijeli Vir Bijeli Vir E3 25,74 pt neUKUPNO 260,06* izuzetno se dopušta u svrhu nastavljanja tradicijske djelatnosti eksploatacije i obrade arhitektonsko-građevnogkamena, te obnove vrijedne graditeljske baštine43. Postojeći i planirani zahvati eksploatacije mineralnih sirovina, posebno kamena, šljunka ipijeska u građevinarstvu, moraju se uskladiti u odnosu na zahtjeve zaštite okoliša i sasusjednim prostorom.Područja za ekspolataciju mineralnih sirovina prikazana su na kartografskom prikazu 1.Korištenje i namjena prostora, a istražni prostori mineralnih sirovina prikazani su nakartografskom prikazu 3.2. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja posebnihograničenja u korištenju i kartografskom prikazu 3.3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu -Područja primjene posebnih uvjeta uređenja i zaštite, sve u mjerilu 1:100 000.44. Nova eksploatacijska polja određivat će se na najmanje vizualno osjetljivim lokacijama temeljemRudarsko-geološko osnove/studije Dubrovačko-neretvanske županije kojom su definiranipotencijalnost prostora po vrstama mineralnih sirovina, prijedlog gospodarenja, te načinsanacije tijekom korištenja i nakon zatvaranja eksploatacijskih polja, odnosno uređenjaprenamjenom napuštenih polja.Eksploatacijska polja ne mogu se odobravati u zaštićenim dijelovima prirode, obalnom području,na prostoru visokih šuma i osobito vrijednih poljoprivrednog zemljišta, infrastrukturnih koridora iunutar građevinskih područja. Ovisno o vrsti mineralne sirovine teži se otvaranjueksploatacijskih polja u podzemlju.Na postojećim legalno odobrenim eksploatacijskim poljima moguća je eksploatacija mineralnihsirovina sukladno Zakonu.45. U ZOP-u se ne može planirati, niti se može izdavati lokacijske dozvola ili rješenje o uvjetimagrađenja za građevine namijenjene za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, osim zaZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije26

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeistraživanje i iskorištavanje morske soli, energetskih mineralnih sirovina (nafta i prirodni plin),mineralne i geotermalne vode, te za iskorištavanje tehničko-građevnog kamena u svrhugrađenja na otocima površine na površini do 5 ha i godišnje proizvodnje do 5000 m 3 .46. Prostorni planovi uređenja gradova/općina moraju odrediti planskim mjerama sve elementezaštite prostora i okoliša za vrijeme i poslije korištenja, uključivo sanaciju i konačnu namjenupovršina za eksploataciju mineralnih sirovina, poglavito kamenoloma i iskopa šljunka.U prostornim planovima iz stavka 1. ove točke eksploatacijska polja i istražni prostori mineralnihsirovina određuju se na sljedeći način:- legalno eksploatacijsko polje, koje se prema posebnom propisu može koristiti odnosnoproširiti (vremenski horizont prostornog plana),- legalno eksploatacijsko polje koje se može iskoristiti bez proširenja u planskom razdoblju,- potencijalni istražni prostor prema odgovarajućim stručnim podlogama,- odobreni istražni prostor,- postojeće nelegalno iskorištavanje mineralnih sirovina koje se u prostornom planu zadržavakao potencijalni istražni prostor,- postojeće nelegalno iskorištavanje mineralnih sirovina, koje se u prostornom planu nezadržava i- napušteno eksploatacijsko polje koje treba sanirati.47. Postojeća eksploatacijska polja mogu se koristiti (proširivati) u skladu s propisanim uvjetima, adijelove i cjeline koji se napuštaju i zatvaraju potrebno je sanirati, revitalizirati ili prenamjenitiprema dokumentaciji za sanaciju izrađenoj na načelima zaštite okoliša.Eksploatacijsko polje tehničkog građevnog kamena Krmača u Općini Lumbarda smješteno nasamoj obali se zbog devastacije prostora ne zadržava u PPDNŽ i nakon sanacije će seprenamjeniti. Napuštena eksploatacijska polja: Osobjava u Općini Janjina, Žukovac u OpćiniMljet, Čilipi i Mikulići u Općini Konavle, Komolac u Gradu Dubrovniku i Giča u Općini Vela Lukatreba sanirati i namijeniti sukladno odredbama PPUG/O.48. Eksploatacijska polja mineralnih sirovina u Županiji su:- tehnički građevni kamen: Smokvica (lokalitet Kotavca), Podimoč (lokalitet Mironja),Stankovići (lokalitet Podvlaštica), Podgradina (lokalitet Glavice), Bijeli Vir (lokalitet Bijeli Vir),Brgat Gornji (lokalitet Dubac**), Osojnik, Petrovo Selo (lokalitet Osojnik), Plina (lokalitetiObilićevac I, Obilićevac II),- arhitektonski građevni kamen: Visočani (lokalitet Visočani), Lumbarda (lokaliteti Humac*,Humac II*), Žrnovo (Klokolina*), Podimoč (Mironja II), Osojnik (lokalitet Ivan dol)- morska sol: Ston (lokalitet Ston)***Istražni prostori mineralnih sirovina u Županiji su:- tehnički građevni kamen: Trnova (lokalitet Vjetreno)- arhitektonski građevni kamen: Sreser (lokalitet Sreser II*), Visočani (lokalitet Smokovljani),Imotica (lokalitet Imotica), Topolo/Ošlje (lokalitet Topolo/Ošlje), Trnovica (lokalitet Trnovica)* Izuzetno se dopušta u svrhu nastavljanja tradicijske djelatnosti eksploatacije i obrade arhitektonsko-građevnogkamena, te obnove vrijedne graditeljske baštine,** Potrebno je sanirati i zatvoriti.*** U okviru ekspoloatacijskog polja morske soli na lokalitetu Ston u Općini Ston moguće je planiranje dodatnihsadržaja (prodaja soli, suvenira, muzejsko-izložbeni prostor) uz obvezu ishođenja suglasnosti Ministarstva kulture,Konzervatorskog odjela u Dubrovniku radi šire zone zaštite gradova Ston i Malog Stona.49. Mogućnosti, uvjeti i ograničenja eksploatacije mineralnih sirovina unutar parkova prirode napostojećim eksploatacijskim poljima utvrditi će se Prostornim planovima područja posebnihobilježja.Kamenolome u ostalim zaštićenim područjima zadržati u postojećim okvirima i ne otvarati novaeksploatacijska polja.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije27

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje3.4. Gospodarska namjena - površine uzgajališta (akvakultura) H(kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena prostora)50. Kategorije za razvoj i uređenje prostora/površina izvan naselja za akvakulturu su sljedeće:– uzgajalište školjkaša H1– kavezni uzgoj riba H2– kavezni uzgoj riba i školjkaša H3– otpremni centar H451. Prema prirodnim obilježjima, razvijenosti infrastrukture, kompeticijskim ograničenjima(podmorski ispusti naselja i industrijskih kapaciteta, marine, hoteli, podmorski kablovi i dr.),utvrđene su potencijalna područja pogodna za potrebe akvakulture.52. Potencijalna područja pogodna za potrebe razvoja uzgoja su sljedeća:Općina/Grad Naselje Lokalitet Vrsta OPZEM Površina(ha)Post/plan.Ploče Rogotin Sestrun H2 OPZEM 10,0 pt/pl daZOPDa/neDubrovačko Stupa Bistrina (Malostonski zaljev) IC H1 225,80 pt daPrimorje Stupa Bistrina* (na kopnu)*** IC H4 0,0 pt/pl daSreser, DračeMalostonski zaljev, Malomore (s uvalom Sutvid)H1 OPZEM 929,14 pl daJanjinaSreser- Osobjava.OsobjavaNeretvanski kanalH2 270,44 pl daPopova luka Mljetski kanal H2 OPZEM 146,54 pl daKonavle Prevlaka Prevlaka H2 172,34 pl daSobra** Sobra H2 9,00 pt/pl daMljetSjeverna obala otoka Sjeverna obala otokaizmeđu naselja Kozarica između naselja Kozarica i H2 OPZEM 222,80 pl dai SobraSobraSjeverna obala, istočni Sjeverna obala, istočni diodio O. Orebić: od granice O. Orebić: od granice sH2 343,55 pl das O.Trpanj do granice s O.Trpanj do granice s O.OrebićO. JanjinaJanjinaPopova luka Mljetski kanal H2 OPZEM 8,94 pl daNakovana Uvala Bezdija H2 687,38 pt daBlace Blace-Osinj H1 49,90 pl daSlivnoBlace Uvala Vinogradina H3 OPZEM 66,37 pl daUvala Soline (MalostonskiKomarnaH1 1204,95 pl dazaljev)Malostonski kanalMalostonski kanal(Malostonski zaljev)H1 OPZEM pt/pl daDuba StonskaBjejevica (Malostonskizaljev)H2 4232,03 pt daStonBrijesta- DračeBrijesta - Drače(Malostonski zaljev)H2pt/pl daBrijesta***Brijesta (Malostonskizaljev) (na kopnu)H4 0,0 plPopova luka Mljetski kanal H2 OPZEM 15,13 pl daDuba Stonska***Bjejevica (Malostonskizaljev) (na kopnu)H4 0,0 plTrpanj TrpanjOd granice općine douvale Perna (Jarišta)H2 512,21 pl daOd uvale Jelinska douvale MostH2 134,14 pl daVela Luka Vela Luka Česminova-Žukova H2 40,96 pl daUKUPNO 9281,62OPZEM – Ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu* građevinsko područje istražnog centra marikulture u uvali Bistrina uz građevinsko područje naselja Stupanamijenjeno je smještaju građevina Razvojno-istraživačkog centra za marikulturu IC, te prateće ugostiteljskegrađevine (restoran) i sadržaja vezanih uz uzgajalište školjaka u tom akvatoriju.** dozvoljava se zadržavanje na postojećoj lokaciji narednih 10 godina, u kojem razdoblju je potrebno obaviti svepredradnje za izmještanje na lokaciju uz sjevernu stranu otoka na potezu Kozarica - Sobra*** U okviru otpremnih centara H4 na lokalitetima Duba Stonska i Brijesta u Općini Ston te Bistrina u OpćiniDubrovačko primorje moguće je planiranje dodatnih sadržaja (prodaja, degustacija, muzejsko-izložbeni prostor,turistički obilasci farmi i centra) uz obvezu ishođenja suglasnosti Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije28

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje53. Detaljni uvjeti i kapaciteti zona unutar potencijalnih područja pogodnih za potrebe razvojauzgoja utvrdit će se u PPUO/G.54. U ZOP-u se ne može planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevinanamijenjenih za uzgoj plave ribe.55. U područjima predviđenima za zaštitu u kategoriji Parka prirode, u PPPPO će se ispitatimogućnost obavljanja djelatnosti ribarstva i marikulture/akvakulture.56. Prema salinitetu vode je kategorizirana pogodnost lokaliteta za aktivnosti uzgoja morskih ibočatih organizama.Prema mogućem kapacitetu uzgoja lokaliteti su podijeljeni u 3 kategorije:- lokalitet manjeg kapaciteta do 50 t/god.,- lokalitet srednjeg kapaciteta od 50-200 t/god.,- lokalitet većeg kapaciteta više od 200 t/god.57. Radi osiguranja kvalitetnih uvjeta za marikulturu moraju se na lokalitetima provoditi istraživanja:- stalne kontrole kakvoće vode i mora,- prirodnih pojava koje utječu na uzgoj,- utvrđivanje zagađenja koja dolaze od priobalja,- dotoka hranjivih tvari koje dolaze od priobalja ili od uzgajališta,- zdravstvenog stanja slobodno živućih riba i školjkaša,- stalne kontrole kakvoće uzgajanih organizama.58. U PPDNŽ su na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora u mjerilu 1:100000označene zone potpune zabrane ribolova, zabrane primjene pojedinih ribolovnih alata,vremenskog ograničenja primjene pojedinih ribolovnih alata, te zone bez ograničenja ulova.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije29

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje3.5. Gospodarska namjena – poslovna namjena K59. Kategorije za razvoj i uređenje prostora/površina izdvojene namjene izvan naselja za poslovnunamjenu su sljedeće:– pretežito uslužna K1– pretežito trgovačka K2– komunalno-servisna K3– pretežito reciklažna K4– mješovito zone pretežito poslovne K560. Izdvojena građevinska područja izvan naselja gospodarske namjene pretežito K – poslovne susljedeća:Općina/Gra d Naselje Lokalitet Vrsta OPZEM Površina(ha)KorčulaOpuzenPločeMetkovićBlatoDubrovačkoPrimorjeKonavleKulanorinskaLumbardaMljetOrebićPostojeće/planiranoZOPDa/neKorčula Lokva K1, K2 2,0 pl neŽrnovo Žrnovo K1, K2, K3 20,00 pl nePupnat Pupnat K1, K2, K3 2,0 pl neČara Čara 2 K1, K2, K3 4,0 pl neZona Konzum K2 OPZEM 5,7 pt/pl neNeretva sjever K1 OPZEM 2,5 pt/pl neNeretva jug K1 OPZEM 11,3 pt/pl neD8-zapad II K1 OPZEM 16,1 pt/pl neOpuzen D8-zapad I (Poslovnazona 2)K2 OPZEM 18,0 pl neRadna zona Opuzen(Jugozapadni dio zone K1, K2, K3, I2 OPZEM 12,1 pt/pl neurbanih funkcija)Rogotin K2 Istočno odmostaK2 OPZEM 6,0 pl daRogotinRogotin K5 zapadno odmostaK5 OPZEM 6,0 pl daRogotin K2 zapadno odmostaK2 OPZEM 6,0 pl NeKomin Marinuša K OPZEM 6,0 pl neKomin Kozjak K OPZEM 20,0 pl daMetković Metković-Vid K2,3 OPZEM 11,0 pt/pl neDubravica DubravicaK2, K3, K3,I1, I2OPZEM 9,0 pl neMetkovićMetković (zonaveletržnice)K2 OPZEM 5,0 pl neBlato uz D118 K3 3,09 pt/pl neBlato uz Ž6222 K3 0,26 pt/pl neBanići Banići K5 32,0 pt/pl daTrnovica,TočionikBanjevica K4 20,00 pl neSlano Smrijek K4 1,0Slano Kučalin do K4 1,0 pl nePoslovna zona - ZračnaČilipi/ MočićiK1; K2; K3 106,0 pl neLuka Dubrovnik- sjeverKomaji Poslovna zona Komaji K1 1,0 pl neČilipi Zračna luka K5 22,24 pl neNova Sela Nova Sela K5 170,00 pl neLumbarda-MindelKokojevica K1 10,0 pt/pl neBabino polje Babino polje-Žukovac K1, K2 i K3 2,0 pl daSobra Zaglavac K1 1,0 pl daProžura Crnac kok K1 i K2 1,0 pl daStankovići !Dubravica 1 K2 2,0 pl daDubravica 2 K3 1,0 pl daPotomje Potomje 3 K1 i K2 1,0 pt neKuna Kuna 2 K3 i K2 3,0 pl neZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije30

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjePojezerjePozla Gora Poslovna zona uz D62 K1, K2, K3 32,0 pl neMali PrologZona uz D222 – graničniprijelazK1 5,0 Pl neČesvinica Česvinica K1 i K2 19,0 pt/pl neSton Zamaslina Zamaslina K1 i K2 OPZEM 7,0 pl daZabrđe Ponikve/Zabrđe K1 15,0 pl neZaton Doli Zaton Doli K2 OPZEM 2,0 pt/pl neVela Luka Vela Luka Poslovna zona K1 i K2 6,0 pl daMlinište K5 OPZEM 5,00 pl neZažablje MliništePostoliče K5 OPZEM 11,0 pl neŽupa Gornji Brgat Poslovna zona 2 K1 3,0 pl nedubrovačka Čibaća Poslovna zona 1 K1 18,0 pt neUKUPNO 663,29OPZEM – Ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu61. Planirani gospodarski sadržaji se moraju utvrditi u Prostornim planovima uredenjaOpcina/Gradova. Površina zona ce se definirati ovisno o terenskim prilikama, maksimalno do200 ha, a temeljem Urbanistickog plana uredenja ili Detaljnog plana uredenja.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije31

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje3.6. Gospodarska namjena – ugostiteljsko-turistička namjena T(kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena prostora)62. Kategorije za razvoj i uređenje prostora/površina izdvojene namjene izvan naselja zaugostiteljsko-turističku namjenu su sljedeće:– hotel T1– turističko naselje T2– auto-kamp T3– konačište i sl. (pojedinačne ugostiteljsko-turističke građevine (konačište i sl.) koje moguformirati i zasebne cjeline) T4– golf R163. Izdvojena građevinska područja (izvan naselja) ugostiteljsko-turističke namjene su sljedeća:Općina/GradNaselje Lokalitet Vrsta OPZEMPovršina(ha)KapacitetBosanka Jug T2 OPZEM 10,0 800 pl daBosanka Sjever T2 OPZEM 10,0 800 pl daOrašac Konjevac T3 14,0 750 pl daZaton Auto kamp – rt Gaj T3 1,0 70 pl daBrsečine Zapadno od naselja T2 4,0 300 pl daDubrovnik Šipanska Luka Jakljan T4 1,0 80 pt daLopud Skalini T2 OPZEM 3,0 300 pl daDubrovnik/310,00Srđ (golf) R1 OPZEMBosanka(gp 31,0 ha)1200 pl da/neOrašac Vrtovi sunca T1 i T2 36 2500 pt/pl daTrsteno Veliki stol T* Zona u istraživanju daŠipanska Luka Čempljesi T2 OPZEM 15,0 1500 pl daKorčula Žrnovo Devet hliba T2 7,8 450 pl daRačišće Kneža T2 7,7 750 pl daPupnat Koromačna T2 6,1 600 pl daKorčula Dominče T1 i T2 6,0 500 pl daOpuzen Pižinovac Plaža T* Zona u istraživanju daKomin Galičak T* Zona u istraživanju daKomin Ušće T3 1,0 100 pt daPloče Baćina Željugrad T1 OPZEM 0,5 80 Pl neBaćina Željugrad T3 OPZEM 0,5 100 pl neBačina Dobrogošće T1 12,0 1100 pl daBlato Blato Prižba-Ravno T1 6,6 380 pl daDubrov.primorjePt/plZOPDa/neBlato Izmeta T1 3,8 220 pl daBlato Žukova T1 3,7 200 pl daSlano Hotel Osmine T1 11,0 900 pt/pl daPodimoč Uvala Smokvina T2+T3 4,0 300 pt daPodimoč-Banići Budima T1 i T2 21,0 1700 pl daBanići Rat T1 i T2 27,0 2200 pl daDoli Sestrice T1 OPZEM 30,00 1500 pl daDoli Rudine R196,15(gp 9,6ha)500 pl neJanjina Sreser Palat T1 OPZEM 11,0 900 pl daVitaljina Prevlaka T1 i T2 OPZEM 27,0 1800 pl daKonavle110,00Zastolje/ Ljuta Gnjile R1 OPZEM(gp 11 ha)1100 pl nePasadur Jurjeva luka T1 OPZEM 30,0 500 pl daLastovo Uble Ex vojna zona T2 OPZEM 15,0 1500 pl daUble Zaglav T3 OPZEM 3,0 150 pl daLumbarda Lumbarda Berkovica T2 OPZEM 15,0 1200 pl daMljetSaplunara Gornja Pinjevica 1 T1 OPZEM 9,2 400 pl daSaplunara Gornja Pinjevica 2 T1 OPZEM 4,5 300 pl daOrebićHotel Komodor,KučištePernaT1 11,0 900 pt daKučište Zamošće T3 3,0 300 pt daLovište Bili dvori T2 6,0 500 pt daViganj Liberan T3 10,0 800 pl daZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije32

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeStanković Dubravica 2 T1, T2, T3 25,1 2898 pl daStankovićDonja Banda/Kujevan MokaloT2 0,42 50 pl daStanković Rivijera T1 1,5 180 pl daPodgorje Orebić TZ Hoteli T1 10,5 1100 pt daDonja Banda Pratnice T3 5,0 500 pl/pt daKuna Kuna T1 5,0 400 pl neSlivno Klek Moračna T3 OPZEM 6,0 500 pl daRaba Uvala Soline T1 OPZEM 15,0 800 pl daBlace Uplov T2 OPZEM 12,0 500 pl daSmokvica Smokvica Prihodišća T1 10,0 500 pl daMetohija Prapratno T3 OPZEM 6,0 600 pl daBrijesta Brijesta T* Zona u istraživanju pl daSton Žuljana Vučina T2 OPZEM 10,0 250 pl daDubrava Sutvid T3 3,0 300 pl daMetohija Prapratno T2 15,0 1000 pl daDonja Vručica Divna T2 OPZEM 3,0 300 pl daTrpanjGornja Vručica Gornja Vručica T* Zona u istraživanju neVelaLukaŽupadubrovačkaTrpanj Luka T1 i T3 4,5 250 pl daDuba Pelješka Javić-Zaglav T2 6,0 480 pl daVela Luka Tankaraca-Tečar T3 1,0 100 pt daVela Luka Gradina T2 5,0 400 pl daVela Luka Gabrica T2 10,0 600 pl daVela Luka Martina Bok-Požar T3 8,0 600 pl daVela Luka Poplat T3 1,0 100 pl daSoline Gaj Beterina T1 i T2 5,6 400 pl daKupari Kupari IV T1 i T2 27,0 1700 pl daGornji Brgat Žarkovica T1 12,0 200 pl daPlat Zona hotela Plat T1 i T2 11,0 2000 pt daMlini Astarea T1 7,0 1100 pt daKupari Kupari I T1 14,0 2000 pt daKupari Kupari II - villa T2 (N) 5,0 400 pt daUKUPNO 683,62T4 pojedinačne ugostiteljsko-turističke građevine (konačište i sl.) koje mogu formirati i zasebne cjelineT* Lokacije u istraživanju - Mogu se u prostornom planu uređenja Grada/općine planirati samo kao zone u istraživanju.Tražena istraživanja trebaju obuhvatiti analizu svih prirodnih i stvorenih elemenata prostora i provedbu postupkaprocjene utjecaja na ekološku mrežu (OPZEM) sukladno posebnim propisima, za sve zone kao preduvjet zaprovođenje Izmjena i dopuna Prostornog plana Županije. Za sve zone namjena će se definirati u postupkuistraživanja.OPZEM – Ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežuN – posebna namjena64. U ZOP-u se ne može planirati, niti se može izdavati lokacijska dozvola ili rješenje o uvjetimagrađenja za građevine namijenjene za:– privez i luke nautičkog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan građevinskog područja,– sidrenje, ako smještaj sidrišta nije objavljen u službenim pomorskim publikacijama.U izdvojenom građevinskom području izvan naselja u pojasu najmanje 100 m od obalne crte nemože se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevinakomunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljskoturističkenamjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali(brodogradilišta, luke i sl.) te uređenje javnih površina.U izdvojenom građevinskom području izvan naselja prostornim planom županije može seodrediti veći broj prostornih cjelina jedinstvenog urbanističkog koncepta, tako da pojedinacjelina ima:– površinu do 15 ha,– osiguran najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale širine najmanje 15 m, akoje cjelina dužobalne širine veća od 500 m,– osiguran pripadajući broj parkirališnih mjesta unutar svake cjeline i pristup na prometnupovršinu.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije33

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje65. Izdvojena građevinska područja izvan naselja i površine unutar naselja ugostiteljsko-turističkenamjene mogu se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da:- smještajne građevine i prateći sadržaji (otvoreni športski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni,zabavni i sl.) budu, uz mjere poboljšanja komunalne infrastrukture i zaštite okoliša, višekategorije te položajem, veličinom, osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika,- smještajne građevine, organizirane kao turističko naselje budu oblikovanjem sukladne sizvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima,- smještajne jedinice u autokampu i kampu nisu povezane s tlom na čvrsti način,- vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina budu određeni razmjerno svakoj fazigrađenja smještajnih građevina,- gustoća korištenja iznosi najviše 120 kreveta/ha,- izgrađenost pojedinačne građevne čestice nije veća od 30%, a koeficijent iskoristivosti nijeveći od 0,8,- najmanje 40% površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi iprirodno zelenilo,- odvodnja otpadnih voda bude riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom spročišćavanjem,- ima osiguran priključak na javnu vodoopskrbnu mrežu,- površina (auto) kampa iznosi najviše 15 ha uz poštivanje zatečene prirodne vegetacije idijelova obale,- unutar golf igrališta bude osiguran pojas od najmanje 25 m od obalne crte uređen kao javnozelenilo,- broj vezova jednog ili više priveza plovila iznosi najviše 20% ukupnog broja smještajnihjedinica.U ZOP-u u građevinskom području naselja ugostiteljsko-turistička namjena planira se tako da:- ukupna površina takve namjene iznosi najviše 20% građevinskog područja tog naselja,- kapacitet pojedinačne smještajne građevine (hotel, pansion, prenoćište i sl.) ako se nalaziunutar površine mješovite namjene iznosi do 80 kreveta,- smještajna građevina s pripadajućim zemljištem bude izvan postojećih javnih površina uzobalu.66. Rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene planira se tako da se nepovećava postojeća gustoća korištenja, izgrađenost građevne čestice i koeficijent iskoristivosti,ako su te veličine veće od onih određenih u stavku 1. prethodnog članka.67. Radi što kvalitetnije pripreme projekta na razini UPU-a će se za izdvojena građevinska područja(izvan naselja) ugostiteljsko-turističke namjene i golf igrališta utvrditi potreba, način i smjernicerješenja rekonstrukcije, dogradnje, izgradnje, te ukidanje postojećih infrastrukturnih sustava kojese nalaze unutar ili utječu na projekt. Na razini UPU-a će se odrediti i stvarni iznosi zainfrasrukturne standarde (kapaciteti) u pogledu elektktroopskrbe, vodoopskrbe, odvodnjeoborinskih i otpadnih voda i zbrinjavanja otpada izdvojena građevinska područja (izvan naselja)ugostiteljsko-turističke namjene i golf igrališta.68. Određuju se područja ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja (položaj, vrsta, te najvećikapacitet i veličina) i smjernice za utvrđivanje izdvojenih građevinskih područja te namjene i to:1. (T1) – za hotele sa 70% i vile s 30% smještajnog kapaciteta,2. (T2) – za turističko naselje u kojem će hoteli imati 30% i vile 70% smještajnog kapaciteta,3. (T3) – autokamp i kamp,4. (T4) - konačište i sl. (pojedinačne ugostiteljsko-turističke građevine (konačište i sl.) kojemogu formirati i zasebne cjeline)5. (R1) - golf igrališta.69. Igralište za golf je jedinstvena funkcionalna i prostorna cjelina koja predstavlja složenugrađevinu u smislu posebnih propisa o prostornom uređenju i gradnji, površine najmanje od 85ha, a sastoji se od sljedećih sastavnih dijelova, odnosno građevina:- teren za igranje golfa s pripadajućom infrastrukturom i akumulacijska jezera (u daljnjemtekstu: igralište za golf u užem smislu),Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije34

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje- golf – klupska kuća, parkirališta, servisne zgrade, ugostiteljsko-turističke građevinenamijenjene smještaju ukoliko su predviđeni dokumentima prostornog uređenja u sklopuigrališta za golf te ostali prateći sadržaji.70. Nova izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene mogu seplanirati samo ako su postojeća područja te namjene izgrađena 80% i više svoje površine.71. Ugostiteljsko-turističke građevine namijenjene smještaju i pratećim sadržajima trgovačke,uslužne, ugostiteljske, športske, rekreacijske, zabavne i slične namjene u izdvojenimgrađevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja ne mogu se etažirati.72. Razmještaj, kategorija, kapacitet, veličina i ostali pokazatelji ugostiteljsko-turističkih područjaprimijeniti će se u skladu s kvalitativnim značajkama prostora prema sljedećim smjernicama:- prilagoditi nužno ponudu na turističkom tržištu globalnoj strategiji razvoja Županije,- ulagati prilikom investiranja u turizam u prilagodbu po namjeni postojećih ruralnih naseljapoštujući načela zaštite kulturnih dobara i tradicionalne gradnje (Ropa, Goveđari, Lisac,Točionik, Mravinca, Vidonje, Dobranje, Bačina, Maranovići, Lovorno, Doli, itd.),- poticati razvoj turističkih kapaciteta kod privatnih iznajmljivača soba,- usmjeriti gradnju novih kapaciteta u turizmu pretežito na kvalitetnu dopunu postojećeturističke ponude,- stimulirati gradnju samo viših i visokih kategorija (npr. hoteli sa četiri i pet zvjezdica)investiranjem u postojeće ili nove objekte,- dati prednost poboljšanju unutarnje i vanjske infrastrukture i zaštiti okoliša,- ostvariti gradnju novih građevina na prirodno manje vrijednim područjima i uskladiti ih slokalnim oblicima gradnje,- osigurati prostore za nove i atraktivne sadržaje (npr. golf igrališta - Konavle i Dubrovnik,Dubrovačko primorje, reprezentativni turistički-rekreacijski sadržaj za visoki turizam -ronjenje, jedrenje, rafting, jahanje i sl.).73. U funkciji poboljšanja turističke ponude kao dio komunalne infrastrukture u svakomgrađevinskom području i naseljenom mjestu na obali predviđa se mogućnost uređenjakomunalnog priveza prema prostornim mogućnostima, PPUO/G i PPPPO.74. Unutar zona iz članka 63. nije moguć smještaj građevina za stalno stanovanje, niti građevina zarekreaciju i odmor (povremeno stanovanje), makar te građevine sadržavale i turističkesmještajne jedinice.56. Turističko-ugostiteljske zone, izgrađene ili djelomično izgrađene, treba prioritetno kvalitativnoprestrukturirati i dograđivati na način:- da se njima obnavljaju, dopunjuju ili opremaju postojeći ugostiteljsko-turistički kapaciteti, nezauzimajući prostor uz obalu,- da se koristi ili rekonstruira postojeća infrastruktura, odnosno da se vezuju na postojećuinfrastrukturnu i komunalnu mrežu,Uz osnovne turističko-ugostiteljske sadržaje u ovim zonama moguć je smještaj i drugih sadržajakojima se upotpunjuje i kvalitativno dopunjuje turistička ponuda uz uvjet da pretežiti dio zoneostane u osnovnoj namjeni:- otvorene površine za šport i rekreaciju (razna igrališta, bazeni, dvorane, plaže i plažnisadržaji i dr.)- građevine za prihvat plovila,Parkovi i/ili uređene zelene površine su obvezni dio površina ugostiteljsko-turističkih zona.76. Standardi za planiranje turističkih zona su prostorno planerski standardi koji bi se trebaliprimjenjivati prilikom planiranja turističkih destinacija na svim razinama. To nisu tehnički većvrijednosni (ekonomski, socijalni, ekološki) te su na tragu održivog razvoja turizma. Trebanaglasiti da se primjenom ovih standarda dobiva više socijalno-tržišni nego fizički kapacitetodređenog prostora.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije35

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeStandardi koji su korišteni prilikom ukazivanja na posljedice razvojnih odluka u ovim Izmjenamai dopunama Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije – Nacrt prijedloga plana(studeni - prosinac 2008.) su slijedeći:Standard zapošljavanja (normativ: zaposleni/ krevetu, a izračun je napravljen na temeljupotrebnog maksimalnog broja zaposlenih u špici sezone):Hoteli – 1 zaposleni na 8 kreveta;Turistička naselja – 1 zaposleni na 20 krevetaKampovi – 1 zaposleni na 60 kreveta.Infrastrukturni standard – vodoopskrba (normativ: litara vode/ krevetu/ dan, a izračun jenapravljen temeljem procjenjenog broja dana rada):Hoteli – 50 m 3 (rad 120 dana godišnje);Turistička naselja – 30 m 3 (rad 90 dana godišnje);Kampovi – 15 m 3 (rad 75 dana godišnje).Infrastrukturni standard – elektroopskrba (normativ: KWh/ krevetu/ dan, a izračun jenapravljen temeljem procjenjenog broja dana rada):Hoteli – 1400 KWh (rad 120 dana godišnje);Turistička naselja – 1000 KWh (rad 90 dana godišnje);Kampovi – 400 KWh (rad 75 dana godišnje).Otpad (normativ: kg otpada/ krevetu/ dan, a izračun je napravljen temeljem procjenjenog brojadana rada):Hoteli – 200 kg (rad 120 dana godišnje);Turistička naselja – 110 kg (rad 90 dana godišnje);Kampovi – 100 kg (rad 75 dana godišnje).Brojke koje su iskazane u smjernicama se odnose na zone izvan naselja. To su okvirni brojevikoji mogu pomoći prilikom donošenja odluka na nižim razinama, jer jasno ukazuju na potrebeprilikom realizacije pojedine zone, kao i na posljedice realizacije pojedine zone.77. Luke nautičkog turizma državnog značaja su sljedeće:OPĆINA/GRAD naselje naziv/lokalitet OPZEMKapacitet(broj vezova)DubrovnikDubrovnik Marina Gruž - Lapad do 400 plKomolac ACI Marina Miho Pracat do 450 ptKorčula Korčula ACI marina Korčula do 400 ptDubrovačko primorjeKručica Luka – suha marina do 400 plDoli Sestrice do 300 plPloče Ploče Pod cestom do 400 plLastovo Pasadur Jurjeva Luka-Kremena OPZEM do 400 pl* LN u istraživanju78. Luke nautičkog turizma županijskog značaja su sljedeće:Post/planOPĆINA/GRAD naselje naziv/lokalitet OPZEMKapacitet(broj vezova)Do 200 vezovaKorčula Korčula Korčula (Dominče - Inkobrod) do 200 plBlato Blato Otočac OPZEM do 200 plDubrovačko primorje Slano Slano OPZEM do 200 plKonavleCavtat Prahivac OPZEM do 200 plVitaljina Prevlaka OPZEM do 200 plOrebić Orebić Orebić do 200 plSmokvica Brna Brna OPZEM do 200 plSton Žuljana Žuljana OPZEM do 200 plTrpanj Trpanj Trpanj do 200 plVela Luka Vela Luka Vela Luka do 200 plPost/planZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije36

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeDo 100 vezovaZaton Zaton do 100 plŠipanska luka Jakljan OPZEM do 100 plDubrovnikŠipanska luka Šipanska luka OPZEM do 100 plSuđurađ Suđurađ OPZEM do 100 plLopud Lopud OPZEM do 100 plKoločep Donje Čelo OPZEM do 100 plKorčulaKorčula Korčula (Badija) OPZEM do 100 plRačišće Račišće do 100 plOpuzen Opuzen Opuzen OPZEM do 100 plMetković Metković Metković OPZEM do 100 plDubrovačko primorje Kručica Luka-Kručica do 100 plKonavle Molunat Gornji Molunat OPZEM do 100 plLastovo Skrivena luka Skrivena luka OPZEM do 100 plLumbarda Lumbarda Lumbarda do 100 plProžurska luka Prožurska luka OPZEM do 100 plMljetPolače Polače * OPZEM do 100 plSobra stara riva u naselju OPZEM do 50 plTrstenik Trstenik OPZEM do 100 plOrebićLovište Lovište OPZEM do 50 plKučište Hotel «Komodor» do 100 plSton Kobaš Kobaš OPZEM do 100 plVela Luka Vela Luka Gradina do 100 pl* Preuzima se Prostorni plan „Nacionalnog parka Mljet“ „Narodne novine“ broj 23 od 23. ožujka 2001.79. U ZOP-u se ne može planirati, niti se može izdavati lokacijska dozvola ili rješenje o uvjetimagrađenja za građevine namijenjene za:– privez i luke nautičkog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan građevinskog područja,– sidrenje, ako smještaj sidrišta nije objavljen u službenim pomorskim publikacijama.80. Luka nautičkog turizma planira se u naseljima i izdvojenim građevinskim područjimaugostiteljsko-turističke namjene s najviše 400 vezova.81. Luka nautičkog turizma u građevinskom području naselja i izdvojenom građevinskom područjuizvan naselja može se prostornim planom županije proširiti ili planirati nova s površinomakvatorija od najviše 10 ha. U luci nautičkog turizma mogu se planirati ugostiteljski, trgovački,uslužni, športski i rekreacijski sadržaji.U ZOP-u izvan građevinskog područja nije dopušteno planirati luke nautičkog turizma nitiplanirati ili izvoditi radove nasipavanja obale.Luke nautičkog turizma detaljnije će se planirati u PPUO/G.82. Kao i kod ostalih gospodarskih zona/lokacija i kod lokacija za luke nautičkog turizma može setvrditi da ne postoji sustavni način određivanja prioriteta realizacije pojedinih lokacija.Luke nautičkog turizma moguće je realizirati na svakoj planiranoj lokaciji koja će biti uvrštena uprostorni plan (što zavisi od investicijske odluke, ali i od rezultata procjene utjecaja na okoliš zasvaku lokaciju), ali je vjerojatnije očekivati da će to biti na lokacijama koje se nalaze unutarrazvojnih područja koja su višekriterijskim vrednovanjem utvrđena kao povoljnija.Generalna je ocjena da broj i kapaciteti planiranih luka nautičkog turizma premašuju optimalnesocijalne, gospodarske, infrastrukturne i druge mogućnosti Dubrovačko-neretvanske županije.Smjernice i kriteriji za planiranje turističkih predjela obalnoga područja mora83. Na obalnom području ostvarivanje javnog interesa nadređeno je ostalim interesima;84. U prostornim planovima gradova i općina posebno treba provjeriti opravdanost planskihprijedloga ili već planiranih turističkih predjela na kojima ne postoje mogućnosti i/ili stvaraninteres za turističkom izgradnjom na planiranim mjestima. Opravdanost treba provjeriti u odnosuna kapacitet, veličinu i vrstu turističko-ugostiteljske namjene, željenu sliku naselja i krajolika,Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije37

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjedruge namjene prostora, utjecaj na okoliš, mogućnosti opremanja komunalnom infrastrukturom,radnu snagu, te prema gospodarskim i socijalnim učincima.85. Radi racionalnosti zauzimanja prostora potrebno je dati prednost uređenju turističkih predjelagdje već postoji turistička izgradnja, kao i onih koji nastaju prenamjenom postojećih izgrađenihlokacija druge namjene.Prednost je potrebno dati uređenju:- degradiranih predjela (bivše industrijske lokacije, napušteni kamenolomi i sl.);- izgrađenih predjela u vlasništvu Države;- komunalno opremljenih predjela s izgrađenim prometnicama;- započetih gradnji turističkih predjela;- predjela i lokaliteta u naseljima ili neposredno uz naselja.86. Za povećanje razine turističke ponude bitno je povećati kvalitetu i raznovrsnost sadržaja. Prijekoje potrebno povećati hotelsku ponudu, a smanjiti apartmansku izgradnju.87. Prethodnim studijama treba analizirati kompletnu resursnu osnovu (prirodnu, društvenu) turizma(kvalitetno zoniranje cijelog obalnog pojasa, kao i atraktivnih destinacija u unutrašnjosti) i natome odrediti sadašnje i preporučeno buduće opterećenje turističkog prostora. U prostornimplanovima treba odrediti granice nosivosti turističkih aktivnosti (Tourism Carrying Capacity).88. Turističke sadržaje i marine, planirati koordinirano i usklađeno sa smjernicama Strategije i toobvezno izvan područja očuvanih vrijednosti prirode i zaštićenih dijelova prirode89. Potrebno je utvrditi granične kapacitete postojeće infrastrukture preko kojih opterećenjezahtijeva velika ulaganja te izgradnju usmjeriti na područja koja jesu i koja mogu biti opremljenainfrastrukturnim mrežama dovoljnog kapaciteta (osobito se odnosi na prometnice, vodoopskrbui elektroopskrbu).90. Turistički predjeli izvan naselja planirani u prostornim planovima županija smatraju se mogućim(“za istraživanje”) te je potrebno provjeriti njihovu održivost i provedivost, a u skladu sProgramom prostornog uređenja RH, Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/2007.) iovim kriterijima.91. Za sve planirane izdvojene turističke predjele (na kopnu i moru) izvan naselja obvezatna jeizrada stručnih podloga kojima se vrjednuje predloženi zahvat u očuvanju krajolika te izgradnjeprometne i komunalne infrastrukture.92. Ako se u određenom roku ne dokaže opravdanost planirane gradnje turističkog predjela (zone),predlaže se da ona prestaje važiti kao planska kategorija.93. U prostornim planovima uređenja gradova i općina obvezatno je izraditi vrjednovanje krajolikaza nove i postojeće neizgrađene i neuređene turističke lokacije.94. U prostornim planovima gradova i općina u kojima je postojeći udio turističkih postelja u ostalimkategorijama turističkog smještaja (apartmani, kuće za odmor, kampovi i sl.) veći od 50%ukupnoga turističkoga smještajnog kapaciteta prednost treba dati planiranju hotela.95. Predjeli druge namjene (gospodarski, posebna namjena i sl.), a koji se prenamjenjuju uturističku namjenu, smatraju se neizgrađenim ako je njihova izgrađenost manja od 10%. Priprenamjeni odgovarajućih predjela (npr. gospodarska, posebna namjena – vojna i sl.) trebaodrediti normativ/standard po kojem se neki predio (zona) smatra izgrađenim ili neizgrađenim.96. Određivanje prostornih uvjeta turističkoga predjela planiranog u prostornom planu županije kaocjelovita površina, a koji u stvarnosti presijeca prometna površina javne namjene, provodi se pozakonu za svaki dio te površine.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije38

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje97. Za turističke predjele planirane na poluotocima i otocima ili njihovim dijelovima užim od 250 m(mjereno između dvije najbliže točke nasuprotnih obalnih crta) obvezatno je u obrazloženjuplana dokazati mogućnost provedbe planirane namjene te utvrditi uvjete zaštite krajolika.98. U zaštićenim područjima prirodne i kulturne baštine nije dopušteno planirati proširenjapostojećih neizgrađenih turističkih predjela i prenamjenu hotelskih u turistička naselja ilikampova u hotelska ili turistička naselja.99. U predjelima drugih namjena devastiranih krajobraznih vrijednosti, iskorištene površine zahvataviše od 40% (industrija, eksploatacijska polja, posebna namjena i sl.), koji se prenamjenjuju uturističke predjele, moguće je predložiti povećanje dopuštenih vrijednosti veličina kvantificiranihpokazatelja za 50%, a temeljem stručne podloge (obrazloženja) i suglasnosti nadležnogministarstva.100. Za svaku planiranu lokaciju luka nautičkoga turizma potrebno je u prostornim planovimauređenja gradova i općina predvidjeti odgovarajuće građevno područje za potrebne sadržaje nakopnu i infrastrukturu u moru.101. Za sve nove marine (bez obzira na površinu i vrstu zahvata) treba planom prikazati i obrazložitiutjecaj na promjene i uvjete zaštite krajolika.102. U prostornom planu uređenja općine ili grada treba opisom i planskim prikazom prostornoodrediti uvjete korištenja odlagališta plovila i “suhih marina”. Odlagališta plovila mogu se koristitiu vremenskom razdoblju za privremeno odlaganje plovila na suhom.103. “Suhe marine” jesu servisno-skladišne površine za koje se preporučuju sljedeći standardi:- slobodna površina u kopnenom dijelu treba zadovoljavati potrebe za smještajem određenogbroja plovila;- suha marina u svom sastavu može imati manje brodogradilište za izgradnju, popravak iservis plovila;- suha marina mora biti povezana s okolnim prostorom cestom odgovarajuće širine koja ćeomogućiti siguran prijevoz plovila.104. Prostornim planovima uređenja gradova i općina granice obuhvata urbanističkih planovauređenja naselja (UPU) u kojima se ili uz koja se planiraju “uređene morske plaže” treba odredititako da su te plaže u obuhvatu tih planova.105. Prostornim planovima uređenja gradova i općina treba odrediti obvezu da se u urbanističkimplanovima uređenja (UPU) u građevnim područjima u kojima su planirane “uređene morskeplaže” obvezno planira mogućnost javnog duž obalnog prolaza.106. U prostornim planovima gradova i općina posebno treba provjeriti primjerenost zahvatasmještaja golfskih igrališta u odnosu na: vlasništvo, kontekst smještaja u prostoru, zaštitu iunaprjeđenje krajolika, te zaštitu prirode, kulturnoga naslijeđa i okoliša.107. Preporuča se novu izgradnju planirati što dalje od obalne crte tj. na rubu i/ili izvan zaštićenogobalnoga područja. U obalnom području preporuča se planiranje hotelske izgradnje visokekvalitete s funkcijom koja teži cjelogodišnjem korištenju.108. Prije određivanja građevnoga područja turističkoga predjela treba odrediti prostorno održiviokvir. Određivanje turističkih predjela treba biti temeljeno na argumentiranom koncepturegionalnoga turističkoga razvoja, uvažavajući specifične kriterije i ciljeve te mogućnostiprovedbe.109. Izgrađenost i udio negradivih površina (prirodnoga terena) turističkih predjela određuju se uodnosu na veličinu površine građevnoga područja polazeći od propisanih kvantificiranihpokazatelja za zaštićeno obalno područje mora navedenih u Zakonu o prostornom uređenju igradnji:Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije39

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjepovršina turističkog predjela

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje3.7. Športsko-rekreacijska namjena R116. Kategorije za razvoj i uređenje prostora/površina izdvojene namjene izvan naselja za športskorekreacijskunamjenu su sljedeće:– golf R1– vodeni sportovi R2– športska dvorana R3– športska igrališta R4– rekreacijski park R5117. Izdvojena građevinska područja izvan naselja sportske namjene su sljedeća:Općina/GradNaselje Lokalitet Vrsta OPZEM Površina(ha)Dubrovnik/Postojeće/planiranoZOPDa/neSrđ (golf) R1 OPZEM 310,00 pl da/neDubrovnik BosankaOrašac Vrtovi sunca R2 1,0 pl daKorčula Čara Zavalatica R3 6,0 pl daMale Bare R3 1,0 pl neDobrogošće R2 5,0 pl daPločeMetkovićDubrovačkoPrimorjeKonavleKulanorinskaBaćinaBaćinska jezera R5 270,0 pl da/neVelika Bara igrališta R4 OPZEM 1,0 pl neMetković Dubravica 1 R4 OPZEM 1,0 pl neDubravica Dubravica 2 R4 OPZEM 1,0 pl neMetković Luka Metković R3 OPZEM 1,0 pl nePodimoč-Doli-Lisac Rudine R1 OPZEM 96,0 pl neTopolo Vjetreni mlin R5 1,5 pl neSlađenovići R4 23,0 pl daSlanoMješnice R4 4,0 pl daGruda/ Zastolje Zastolje/Ljuta R1 i R3 OPZEM110,056,0pl nePopovići Lokvice R4 OPZEM 6,0 pl daDesne, Momići Podrujnica R4 OPZEM 3,0 pl neKrvavac-KulanorinskaLivade R3 i R4 OPZEM 0,5 pl neLumbardaLumbarda Pržina R2 OPZEM 0,2 pt daLumbarda Prvi Žal R2 OPZEM 0,2 pt daMljetBabino Polje ŠRC Omani R5 3,0 pl daRopa ŠRC Ropa R5 1,0 pl daOrebić Podgorje ŠRC Podgorje R3 9,0 pl daBlace Blace R3 OPZEM 9,00 pl daSlivnoKlek Moračna R5 OPZEM 1,0 pl daLovorje Lovorje R3 OPZEM 7,0 pl daOtok-Duba Otok-Duba R3 OPZEM 6,0 pl daSmokvica Smokvica ŠRC Smokvica R3 3,0 pl daSton Ston Prapratno Metohija R2 OPZEM 1,0 pl daVela Luka Vela luka Tri porte R5 1,0 pl daZažablje Bijeli vir Bobovište R4 OPZEM 1,0 pl neŽupa Čibača SRC Čibača R3 4,0 pl nedubrovačk Kupari Kupari IV R2 1,3 pl daa Soline Soline R2 8,0 pl daUkupno 976,4118. Izdvojena građevinska područja izvan naselja športske namjene mogu se planirati napredjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da- ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 10%površine sportskih terena i sadržaja,- najmanje 60% površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi iprirodno zelenilo.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije41

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje119. Za izdvojeno građevinsko područje Srđ sportsko-rekreacijske namjene R1 - golf na lokalitetuBosanka u Gradu Dubrovniku potrebna je izrada prethodnog programa sadržaja sporta irekreacije.120. Za izdvojena građevinska područja izvan naselja športske namjene ne postoje sustavnarješenja oko utvrđivanja prioritetnih lokacija.Moguće je na svakoj od planiranih lokacija koje će biti uvrštene u prostorni plan županijerealizirati planirane građevine/zahvate (što zavisi od investicijske odluke, ali i od rezultataprocjene utjecaja na okoliš za svaku lokaciju prije svega golfa), ali je vjerojatnije očekivati da ćeto biti na lokacijama koje se nalaze unutar razvojnih područja koja su višekriterijskimvrednovanjem utvrđena kao povoljnija.121. Sportske luke županijskog značaja su sljedeće:OPĆINA/GRAD naselje naziv/lokalitetKapacitet(broj vezova)Postojeće/planiranoDubrovnik Orsan do 200 ptDubrovnikSolitudo (LS i centar za vodeneDubrovnikdo 200plsportove)Korčula Korčula do 200 plKorčulaPupnat Kneža do 100 plMetković Metković Metković do 200 plOrebić Orebić Orebić do 200 ptTrpanj Trpanj Trpanj do 100 pl122. U ZOP-u se površina za plaže određuje kao uređena i prirodna morska plaža.Uređena morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna svima pod jednakimuvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama smanjene pokretljivosti, većim dijelomuređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine isanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen smorske strane.Prirodna morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morskestrane infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanoga zatečenoga prirodnog obilježja.123. Morske plaže se moraju utvrditi u Prostornim planovima uređenja Općina/Gradova.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije42

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje3.8. Posebna namjena N124. Kategorije za razvoj i uređenje prostora/površina izdvojene namjene izvan naselja za posebnunamjenu su sljedeće:– posebna namjena N– vojne luke državnog značaja125. Područja posebne namjene u županiji su sljedeća:Općina/Grad ZOP Naselje Vojna lokacija NapomenaStondab. Pržina(Marčuleti)c. ŽukovaPB Jugpotencijalne lokacijed. Kupinova *da Ploče „Neretva“ privremeno perspektivnoPločesamo ograničenje civilne gradnje uda Baćina „Male Bare“prostoru bez vojnih objekatada Baćina „Pločica“ privremeno perspektivnoda Baćina „Tatinje“ privremeno perspektivnoda Baćina „Sidrište“ privremeno perspektivnone Čilipi „Čilipi“da Molunat „Lastavica“da Vitaljina „Glavica“ne Jasenice „Jasenice“Konavleda Mikulići „Straža“da Poljice Tt 561 Ilijin vrhdaPopovićiTt 230 Suvarevina i ttKomaji240 Velje brdoda Mikulići/Đurinići „Resnica“samo ograničenje civilne gradnje uCavtat da Župski zaljev Župski zaljevprostoru bez vojnih objekatasamo ograničenje civilne gradnje uLumbarda da Lumbarda „Ražnjić“prostoru bez vojnih objekatada Uble „Velo more“ privremeno perspektivnoLastovoda Uble / Zaklopatica „Pleševo brdo“da Pasadur „Sita“ potkopda Pasadur „Kremena“ potkopda Saplunara „Gruj“da Korita „Planjak vrh“ Helidrom MljetMljetda Pomena „rt Goli“samo ograničenje civilne gradnje uprostoru bez vojnih objekata,Ustupljeno JU NP Mljetda Pomena „Pomena“ Ustupljeno JU NP Mljetda Babino polje „Veliki grad“Orebić ne Kuna pelješka„Rota 1“„Rota 2“Ston da Brijesta „Brijesta“ potkopSlivnoda Duba „Duba“ potkopda Raba „Soline“ „potkopTrpanj ne Duba trpanjska Tt 961 „Sveti Ilija“da Vela Luka „Privala“Vela Lukada Vela Luka „Velo dance“Župadubrovačkada Kupari „Kupari“samo ograničenje civilne gradnje uprostoru bez vojnih objekata126. Razgraničenje prostora od interesa za obranu u prostornim planovima užih područja određujese u suradnji s nadležnim tijelom obrane, granicama vojnog kompleksa sa zaštitnim isigurnosnim pojasom ovisno o vrsti, namjeni i položaju u prostoru i drugim građevinama.Osnovna usmjerenja prostornog razvitka i uređenja prostora od interesa za obranu su:- usmjeriti prioritete prostornog razvoja na zaštitu interesa za obranu,- uskladiti potrebe osiguranja prostora od interesa za obranu s drugim korisnicima prostora,Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije43

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje- odrediti prostorne elemente, smjernice i kriterije za utvrđivanje prostora i sustava od interesaza obranu.127. Prostori posebne namjene za koje Ministarstvo obrane utvrdi da više nisu od interesa zaobranu, mogu se prenamijeniti u drugu namjenu prostornim planom uređenja općine/grada.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije44

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje3.9.Groblja128. Mjesna groblja u Županiji su slijedeća:Općina/Grad Lokacija U naseljugradsko katoličko groblje BoninovodaSv.MihajladaDančedagradsko pravoslavno groblje Boninovo,dagradsko muslimansko groblje Boninovo,dastaro vojno groblje u Gospinu polju, židovsko groblje),daBosanka (Sv.Spasitelj),daBrsečine (Sv.Ana),neDubravica (Sv.Ivan),neGromača (Mala Gospa),daKliševo (Sv.Mihovil),daKnežica (Sv.Kuzma i Damjan),neKoločep (Sv.Nikola),neKomolac (Duh Sveti),daLopud (Gospe od Šunja),neGrad DubrovnikLjubač (Sv.Đurđe),neMokošica (Sv.Spasitelj),daMravinjac (Sv.Ivan),neMrčevo (Sv.Šimun),daOrašac (Sv.Đurđe),daOsojnik (Kamenice),nePetrovo Selo (Gospa od Zdravlja),neRožat (Velika Gospa),daRiđica (Sv.Stjepan),neSuđurađ (Sv.Duh),daSustjepan (Sv.Stjepan),daŠipanska Luka (Sv.Stjepan),daŠumet (Sv.Martin),)neTrsteno (Luncijata),daZaton (Bunica u Malom Zatonudagradsko groblje Sv.LukeneČara (Čara),neGrad KorčulaPupnat (Plišivac - Kneže, Sv.Juraj u Pupnatu),neRačišće (Sv.Vlaho),neŽrnovo (Sv.Vid)negradsko groblje Sv.Ivana,neDubravica (van funkcije),neGrad MetkovićGlušci (pravoslavno groblje Sv.Đorđa),neVid (Sv.Vid)dakorištenje mjesnog groblja u susjednoj Općini Slivno- PodgradinaGrad Opuzen(crkva Sv.Roka)gradsko groblje na Lanzinštini,neBaćina (u Baćini kod Sv.Jure),neBanja (Mali Gaj),daKomin (Sv.Rok),daPeračko Blato,nePlina Jezero (Velika Gospa),neGrad PločeMarijino uznesenja u OblićevcuneSv.Ivan u ZavalineRogotin (Sv.Nikola),neStaševica (Međublace),neStaševica (Grebine)neBlace na SpilicamaneŠarić StruganeOpćina Blato Blato (Sveti Križ) neOpćina Dubrovačko primorje Banići (Sv.Magdalena)daČepikuće (Sv.Martin),neDoli (Velika Gospa),daImotica (Sv.Ana),daKručica (Svi Sveti)neLisac (Gospa od Rozarija),neLisac (Kotezi)neMajkovi (Sv.Trojstvo, Sv.Stjepan, Sv.Petar),neMravinca (Mala Gospa),daOšlje (Sv.Petar),nePodgora (Sv.Mihovil),nePodimoč (Sv.Ana),daSlano (Gospa od Karmena),neSmokovljani (Sv.Vid),daZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije45

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeSmokovljani (Sv.Ivan)neŠtedrica (Sv.Trojstvo),neTočionik (Sv.Kuzma i Damjan),neTopolo (Mala Gospa),neTrnova (Sv.Ivan),neTrnovica (Sv.Nikola),neVisočani (Sv.Ivan)neJanjina (Sv.Stjepan),neOpćina JanjinaOsobjava (Gospe od Zdravlja u “Dočiću”),neSreser (Velika Gospa)neOpćina Lastovo Lastovo (na “Lužu”-Gospa u polju) neOpćina Lumbarda Lumbarda (Sv.Ivan) neBrotnice (Sv.Luka),neCavtat (Sv.Rok i Sv.Đurđe),daČilipi (Sv.Nedjelja),neDuba Konavoska (Sv.Stjepan),neDubravka (Sv.Antun, Sv.Mihovil, Sv.Križ)neDunave (Mala Gospa),neĐurinići (Sv.Križ),neGabrile (Sv.Dimitar, Sv.Martin),neGruda (Sv.Trojstvo, Sv.Ivan, Sv.Nedjelja),daJasenice (Sv.Spas),neKomaji (Sv.Luka),neKuna Konavoska (Sv.Toma),neLovorno (Sv.Ana, Velika Gospa),neLjuta (Sv.Ivan),neMihanići (Sv.Mihovil),neOpćina KonavleMikulići (Sv.Juraj),neMočići (Sv.Đurđe),neMolunat (Sv.Ivan),daPalje Brdo (Sv.Petar i Pavao, Sv.Ivan),nePločice (Sv.Lazar),nePoljice (Sv.Ana),nePopovići (Sv.Đurđe),nePridvorje (Sv.Srđ i Bak, Sv.Vlaho),neRadovčići (Sv.Luka),neStravča (Sv.Spas),neUskoplje (Sv.Ilija),daVitaljina (Sv.Spas),neVodovađa (Sv.Ivan, Sv.Vid, Sv.Andrija),neZastolje (Sv.Roko, Velika Gospa, Sv.Nikola)neZvekovicaplaniranoBorovci (Sv.Nikole),neDesne (Sv.Juraj),neOpćina Kula NorinskaKula Norinska (Bagalović, Gospa od Karmena),neMomići (Gospa Fatimska),neNova Sela (Sv.Ante)neBabino Polje (Sv.Vlaho, Mirogoj),daBlato (Sv.Petar i Pavao),daGoveđari (Sladin gradac, Sv.Marija),neKorita (Sv.Vid),neOpćina MljetKozaricadaRopaneMaranovići (Sv.Antun),neProžura (Sv.Martin)neGrad Orebić (Velika Gospa, Sv.Juraj),neOskorušno (Sv.Trojstvo),nePijavičino (Sv.Matija),nePodgorje (Velika Gospa),nePodobuče (Sv.Andrija, Gospa od Sniga u Borju),nePotomje (Sv.Petar, Sv. Vid),neOpćina OrebićStankovići (Sv.Juraj, Mokalo (sv. Jakov i Kristofor)),neTrstenik (Sv.Mihovil),neViganj (Sv.Mihovil),neDonja Banda (Sv.Ivan u Prizdrini),neKučište (Sv.Luka),neKuna Pelješka (Sv.Spas),neLovište (Gospa od Karmena)neKobiljača (Gospa Jezerska),neMali Prolog (Ćiril i Metod),neOpćina PojezerjeOtrić-Seoci (Sv.Nikola),nePozla Gora (Mala Gospa),neDominikovićineOpćina SlivnoBlace (Sv.Ivan na Meterizima),neKomarna (pravosl. groblje Sv.Spiridona na Kremeni),neZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije46

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjePodgradina (Sv.Rok),neRaba (Sv.Ante),neSlivno Ravno (Sv.Stjepan)neOpćina Smokvica Smokvica (Sv.Ciprijan) neBoljenovići (Sv.Ciprijan),neBrijesta (Sv.Liberan),neBroce (Svi Sveti),neČesvinica (Sv.Nikola)neDančanje (Sv.Mihajlo),neDuba Stonska (Sv.Nikola),neDubrava (Sv.Mihovil),neOpćina StonHodilje (Sv.Vid),neMali Ston (Sv.Ana),nePutniković (Gospa od Rozarija),neSparagovići (Sv.Ivan),neSton (Sv.Kate),neZaton Doli (Sv.Petar-Zamaslina, Sv.Mihajlo),neŽuljana (Sv.Martin)neDonja Vrućica (Sv.Kuzma i Damjana),neDuba Pelješka (Sv.Margarita, Sv.Ilija),neOpćina TrpanjGornja Vrućica (Gospe od Milosrđa),neTrpanj (Sv.Gospa od Milosrđa)neOpćina Vela Luka Vela Luka (Sv.Rok) daBijeli Vir (Srce Isusovo),neDobranje (Mala Gospa),neOpćina ZažabljeMlinište (Sv.Josip),neVidonje (Sv.Ivan Pod Svjetlinom)neČibača (Sv.Luka i Sv.Matej),neKupari (Sv.Stjepan),neMartinovići (Velika Gospa),neMlini (Sv.Ilar),neOpćina Župa dubrovačkaPetrača (Sv.Trojstvo),nePlat (Velika Gospa),neDubacplaniranoGornji Brgat (Sv.Ana)ne129. Gradnja novih, odnosno rekonstrukcija (proširenje) postojećih groblja utvrđuje se prostornimplanom uređenja općine/grada na temelju programa uređenja groblja za vremensko razdobljeod najmanje trideset godina.130. Smještaj novih groblja nije dopušten na poplavnim zemljištima, terenu s visokom podzemnomvodom i u izgrađenim dijelovima naselja, a udaljenost groblja od naselja mora biti najmanje500m.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije47

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje3.10. Poljoprivreda, šumarstvo i stočarstvo(kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena prostora 1:100 000)131. Kategorije za razvoj i uređenje prostora/površina izvan naselja za poljoprivredne, šumske ivodne površine su sljedeće:- poljoprivredno tlo – osobito vrijedno obradivo tlo P1- poljoprivredno tlo – vrijedno obradivo tlo P2- poljoprivredno tlo – vrijedno obradivo tlo P2 (istražno područje melioracije)- poljoprivredno tlo – ostalo obradivo tlo P3- šume – gospodarske i zaštitne Š1- šume – posebne i rekreativne Š3- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište PŠ, te kamenjari i goleti- vodene površine V – vodotoci, jezera i more- retencije132. Razvoj poljoprivrede treba temeljiti na tržišnim načelima i obiteljskom poljoprivrednomgospodarstvu, posebno u voćarstvu, vinogradarstvu i povrćarstvu.Uvjet za primjenu dugoročnih mjera razvoja poljoprivrede je poslovno povezivanje proizvođača iorganizirani nastup na tržištu poljoprivrednih proizvoda.Na području Županije poljoprivredne površine prikladne su za razvoj specifične poljoprivredneproizvodnje - ekološka poljoprivreda, a velike su mogućnosti za uzgoj stoke i podizanje manjihstočnih farmi te razvoj pčelarstva.Način obnove i poticaji razvoja poljoprivrede u gradovima/općinama provjeravati će se uprogramima i drugoj dokumentaciji za poticanje poljoprivredne proizvodnje.133. U svrhu agroekološkog vrednovanja, zaštite i optimalnog gospodarenja tlima na prostoruŽupanije određuje se obveza izrade agroekološke osnove.134. U PPDNŽ određuju se osobito vrijedna tla za poljoprivrednu proizvodnju označena nakartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora u mjerilu 1:100 000, kojima se ne možemijenjati namjena i to:- pjeskovita tla (pržine) u okolici mjesta Lumbarde, Čarsko polje, polja oko mjesta Smokvicena otoku Korčuli,- područje Dingača, Trstenika, Postupa, predjeli na potezu iznad Orebića do Bilog polja,Dranče kraj Janjine, okolina crkve Sv. Ane, dio Stonskog polja, sve na Pelješcu,- predio Trsteno-Brsečine u Dubrovačkom Primorju,- zapadni dio Šipanskog polja.135. U PPDNŽ se određuju vrijedna tla za poljoprivrednu proizvodnju označena na kartografskomprikazu 1. Korištenje i namjena prostora u mjerilu 1:100 000:- Konavosko polje, polje iznad naselja Obod, vrtače kod naselja Mikulići, Poljice, Radovčići,Popovići, čilipi, Močići, od sela Vitaljina do Đurinića, Pločice, Gruda, Gabrili (OpćinaKonavle),- Župsko polje (Općina Župa dubrovačka),- Šipansko polje, Komolačka kotlina, od Lupča do Osojnika (Grad Dubrovnik),- Topolsko polje, Lisačko polje i Majkovi (Općina Dubrovačko primorje),- Stonsko polje, predjeli Ponikve-Mili, kod naselja Brijesta, dio polja kod naselja Putniković,Dubrava, Žuljana (Općina Ston),- polja u okolini Janjine i Popove Luke, Sresersko polje (Općina Janjina),- manje polje u središtu otoka u blizini Babinog Polja, polje sela Maranovići (Općina Mljet),- dio polja u okolici naselja Lumbarda (Općina Lumbarda),- uz naselje Žrnovo i Pupnat, dio Čarskog polja (Grad Korčula),- zapadni dio polja Bradat (Općina Vela Luka),- više odvojenih većih ili manjih polja između brežuljaka (Općina Lastovo),- meliorirane površine od rijeke Neretve do Male Neretve pa do podnožja brda (OpćinaSlivno),Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije48

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje- ravničarsko hidromeliorirano tlo od Opuzena do mora uz rijeku Neretvu, Malu Neretvu, tenjihove pritoke i rukavce (Grad Opuzen),- lijevi tok rijeke Neretve, oko rukava oko Rogotina, Šarić Struge, uz cestu koja vodi doKomina, oko Staševice, u vrtačama oko Baćine i Pline (Grad Ploče),- zemljište uz cestu do Metkovića i do trstika (Općina Zažablje),- uz tok Neretve i njenih pritoka, uz prometnice, iza izgrađenih dijelova Grada, zapadno odceste Metković-Vid, Metković-Kula Norinska (Grad Metković),- uz cestu od Kule Norinske do sela Orepak (Općina Kula Norinska),- u polju Jezeru (Općina Pojezerje, Grad Ploče).Poljoprivredno zemljište iz stavka 1. ove točke iskorištavati će se i uređivati na način utvrđen uPPDNŽ, a njegova namjena može se promijeniti samo u slučaju:- potreba oružanih snaga, odnosno obrane,- osnivanja i proširivanja groblja,- odlaganja otpada, ako za to ne postoje drugi pogodni prostori,- izgradnje građevina za obranu od poplave, odvodnjavanje i navodnjavanje, uređivanje bujicai zaštitu voda od zagađivanja,- uključivanja u šumsko-gospodarsko područje, ako se racionalnijim dokaže pošumljavanje,- pošumljavanja marginalnog zemljišta brzorastućim vrstama drveća.136. Priobalno područje Županije s najvećim ravničarskim površinama je prema vrsti uzgoja kulturnihbiljaka, izrazito povrtlarsko-ratarsko (Konavosko polje, Župsko polje, dolina donjeg toka rijekeNeretve), a dostatne količine vode za natapanje daju proizvodni potencijal za proizvodnjupovrća na otvorenom i tijekom cijele godine u zatvorenim plastenicima.Na priobalnom području treba poticati:- uzgoj voćaka (breskve, kajsije, trešnje, jabuke te masline) uz proizvodnju agruma -mandarine (Opuzen, Slivno, Ploče, Orebić),- uzgoj aromatičnog bilja - kadulje (Dubrovačko Primorje),- razvoj pčelarstva (Župa Dubrovačka, Dubrovačko Primorje, Ploče).- proizvodnju voća i povrća - kupusnjače, rajčica, cikla (Župa Dubrovačka, Konavle, otočni dioGrada Dubrovnika, Slivno, Opuzen, Ploče) i cvijeća (Župsko polje, Polje ispod mjesta Obodu Konavlima, okolina Dubrovnika) uz izgradnju i modernizaciju pogona za preradu, doradu,čuvanje, skladištenje, sortiranje i pakiranje.Na području Neretve potrebno je izgraditi i organizirati suvremenu veletržnicu(Metković/Opuzen).137. Otočno područje Županije je pretežito maslinarsko-vinogradarsko, u kojem treba zadržatinamjenu i posebno zaštititi kao vrlo vrijedne resurse od nacionalnog značaja i površine nakojima se uzgaja ili bi se mogla uzgajati vinova loza radi proizvodnje vrhunskih, ekoloških vinasljedeće položaje:- pjeskovita tla (pržine) u okolici naselja Lumbarda, Čarsko polje, polja oko naselja Smokvicana otoku Korčuli,- područje Dingača, Trstenika, Postupa, predjeli na potezu iznad Orebića do Bilog polja, Dračekraj Janjine, okolina crkve sv. Ane u Putnikoviću, te predjeli Ponikve-Mili, dio Stonskog polja,sve na poluotoku Pelješcu,- maslinici na zapadnom dijelu Općine Vela Luka.Na otočnom području treba ekonomskim i agrarnim mjerama poticati:- proizvodnju maslinovog ulja visoke kakvoće, zaštićenog geografskog podrijetla, kaoposebnog ekološkog proizvoda Županije te izgradnju postrojenja - uljara za preradu plodamasline (otok Mljet - Babino polje, Šipan, Orašac i dio poluotoka Pelješca - Janjina),- uzgoj raznovrsnih južnih voćaka, posebno agruma, badema, trešanja i rogača (Trpanjskopolje, polje iznad sela Sreser, polje Brijesta, dio Stonskog polja, Orebićka rivijera - Orebić -Viganj).138. Zagorsko područje Županije je povrtlarsko-ratarsko, vinogradarsko u ravničarskom dijelu(Pojezerje), a voćnjaci su u okolici Metkovića i Kule Norinske.Obradiva tla u okolini Metkovića zaštićuju se od prenamjene.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije49

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeU zagorskom području Županije nastaviti će se održavati mješovita poljoprivredna obiteljskagospodarstva.139. Na svakom poljoprivrednom proizvodnom području uspostaviti će se poljoprivredni centri(središta) za opsluživanje poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava u najbližoj okolinizajedničkim servisima ili djelatnostima (servisi za poljoprivrednu mehanizaciju, poljoprivredne iveterinarske apoteke, sjedišta poljoprivredne savjetodavne službe, veterinarske službe,laboratoriji za analize pojedinih proizvoda, otkupne stanice, hladnjače, sortirnice voća i povrća,pakirnice, objekti za preradu i doradu poljoprivrednih proizvoda - uljare, vinarije, mljekare i sl.)ovisno o količini i kakvoći proizvodnje.Centri iz stavka 1. ove točke u pravilu se podudaraju sa centrima odnosno urbano-ruralnimsredištima s obilježjima gradske sredine u kojima djeluju i druge službe te proizvodne i uslužnedjelatnosti.U PPDNŽ su na području Županije predviđeni sljedeći poljoprivredni centri u tri reda:- centri I. reda: Blato (Općina Blato), Potomje (Općina Trpanj), Gruda (Općina Konavle), Metković (Grad Metković),Opuzen (Grad Opuzen),- centri II. reda: Lastovo (Općina Lastovo), Ston (Općina Ston), Slano (Općina Dubrovačko Primorje), Vela Luka(Općina Vela Luka)- centri III. reda: Orašac i Šipanska Luka (Grad Dubrovnik), Čara (Grad Korčula), Komin i Staševica (Grad Ploče),Janjina (Općina Janjina), Pridvorje (Općina Konavle), Norin i Metković (Općina Kula Norinska), Lumbarda i ostalicentri na otoku Korčuli (Općina Lumbarda), Babino polje (Općina Mljet), Potomje (Općina Orebić), Otrići (OpćinaPojezerje), Podgradina (Općina Slivno), Smokvica (Općina Smokvica), Putnikovići (Općina Ston),), Metković(Općina Zažablje), Mandaljena (Općina Župa Dubrovačka).140. Gradnja izvan građevinskog područja u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti može sedozvoliti uz uvjet primjene propisanih mjera zaštite okoliša i očuvanja krajobraza:- na posjedu primjerene veličine,- za stočarsku i peradarsku proizvodnju iznad minimalnog broja uvjetnih grla.Iznimno ako nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ove točke, izgradnja izvan građevinskog područjamože se dozvoliti na temelju programa o namjeravanom ulaganju u funkciji obavljanjapoljoprivredne djelatnosti kojim se dokazuje opravdanost izgradnje.U ZOP-u se ne može planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevinanamijenjenih za vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednuopremu i sl.) izvan građevinskog područja, osim za prijavljeno obiteljsko poljoprivrednogospodarstvo i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu s veličinomparcele najmanje 3 ha (kao prizemne građevine ukupne površine do 200m² i udaljene najmanje300 m od obalne crte, a na otocima udaljene najmanje 100 m od obalne crte).Prethodni stavak ne odnosi se na područje otoka koje je udaljeno od obalne crte više od 1000m.Prostornim planovima uredenja Opcine/Grada za podrucja izvan ZOP-a utvdit ce se kriteriji zaizgradnju stambenih i gospodarskih objekata za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma napovršinama manjim od 3 ha.141. Šumarstvo kao gospodarska djelatnost u prostoru Županije ima osnovno značenje u očuvanju ipojačanoj zaštiti šumskog fonda.142. Razvoj šumarstva kao gospodarske djelatnosti temeljiti će se na načelu održivog gospodarenja.143. Gospodarenje šumama, osobito privatnim, u odnosu na korištenje i zaštitu prostora trebaunaprijediti vrednovanjem njihovih općekorisnih funkcija i održanja ekološke ravnoteže uprostoru.144. Gospodarenje šumama unutar zaštićenih i posebno vrijednih područja potrebno je uskladiti smjerama zaštite i drugim smjernicama koje su određene u poglavljima 7. i 8. ovih Provedbenihodredbi.145. Unutar šuma i šumskog zemljišta mogu se planirati samo oni zahvati u prostoru koji su u funkcijikorištenja i održavanja šuma i šumskog zemljišta, a kojima se ni na koji način ne umanjujevrijednost prostora.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije50

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje146. Zaštitno-gospodarske šume obuhvaćaju najveći dio šumskog resursa, a temeljna im je namjenazaštita i sanacija ugroženih područja (opožarenih površina i površina izloženih eroziji),poboljšanje mikroklimatskih osobina prostora, zaštita naselja, gospodarskih i drugih građevina.Unutar zaštitno-gospodarskih šuma mogu se planirati slijedeći zahvati u prostoru: šumarskepostaje (lugarnice), planinarski domovi i lovačke kuće, depoi drvne građe, znanstvenoistraživačkestanice za praćenje stanja šumskih ekosustava, otkupne stanice šumskih plodina.Prostorni raspored i veličina zahvata odredit će se prostornim planovima gradova i općina uzposebne uvjete korištenja šuma koje propisuje nadležno državno tijelo.147. Šume s posebnom namjenom jesu:- šume i dijelovi šuma registrirani za proizvodnju šumskoga sjemena,- šume unutar zaštićenih područja ili prirodnih vrijednosti zaštićene na temelju propisa ozaštiti prirode- šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi, potrebama obraneRepublikeHrvatske te potrebama utvrđenim posebnim propisima.Šume posebne namjene teritorijalno su razgraničene od ostatka šumskog resursa, te se ovimPlanom predviđaju unutar obalnog područja i zaštićenih dijelova prirode (postojećih i planiranih),a temeljna im je namjena održanje ekoloških vrijednosti prostora ili specifičnih (zaštićenih)biotopa, rekreativna namjena i oplemenjivanje krajobraza, a u posebnim slučajevima mogu sekoristiti za turističko-ugostiteljske djelatnosti (kampovi, izletišta).Šume posebne namjene prikazane su na Kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjenaprostora.148. Unutar šuma posebne namjene mogu se planirati slijedeći zahvati u prostoru: planinarskidomovi, izletišta, rekreacijski sadržaji, arboretumi i zvjerinjaci, farme za uzgoj divljači,znanstveno-istraživačke stanice za praćenje stanja šumskih ekosustava.Prostorni raspored i veličina zahvata odredit će se prostornim planovima područja posebnenamjene odnosno prostornim planovima uređenja gradova i općina uz posebne uvjetekorištenja šuma koje propisuje nadležno Ministarstvo.149. U prostornom planu županije ucrtana su lovišta u kartografskom prikazu 3.2 Uvjeti korištenja,uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju u mjerilu 1:100 000.U prostornim planovima uređenja gradova/općina definirat će se granice lovnih područja tako dalovište ne obuhvati:- neizgrađeno i izgrađeno građevinsko zemljište te površine na udaljenosti do 300 m odnaselja- javne prometnice i druge javne površine uključivši i zaštitni pojas.Zabranjeno je ustanovljenje lovišta:- na zaštićeni dijelovima prirode ako je posebnim propisima u njima zabranjen lov,- na moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka,- u rasadnicima, voćnim i loznim nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te pašnjacimaak su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači,- na miniranim površinama i sigurnosnom pojasu širine do 100 m,- na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije51

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije52

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU(kartogram 3. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta)150. U skladu s planiranim razmještajem stanovništva, njihovim potrebama, gospodarskimmogućnostima i postavljenim kriterijima predviđa se razvijanje planiranog sustava središnjihnaselja u Županiji do 2015. godine na sljedeći način:Definicija središtaveće regionalnosredišteregionalno središtemanje regionalnosredištepodručno središtelokalno središteSustav središnjih naselja ŽupanijeNaseljeDUBROVNIKsjedište Županije, važnije regionalno središte u sustavu Republike Hrvatske,veće razvojno središte, veći srednji gradMETKOVIĆvažnije regionalno središte u sustavu Republike Hrvatske(podjela središnjih funkcija s Pločama - konurbacijsko područje - sociogospodarskagradska regija),manje razvojno središte, srednji gradPLOČEpodjela središnjih funkcija s Metkovićemmanje razvojno središte jače razvijenosti, manji srednji gradKORČULAmanje razvojno središte slabije razvijenosti, mali gradCAVTAT - Čilipi i ZvekovicaSTON dijeli funkcije s Malim StonomVELA LUKABLATOOPUZENpodručna središta u sustavu Republike Hrvatske,općinska središta i ostala žarišta, mala razvojna žarišta, mali gradovi,LASTOVOBABINO POLJESMOKVICALUMBARDAOREBIĆTRPANJJANJINAOTRIĆ-SEOCIKULA NORINSKAMLINIŠTESLANOZATONSREBRENO - Kupari, Mlini, Petrača i Čibačamala lokalna središta u sustavu Republike Hrvatske, inicijalna razvojna žarištaU PPDNŽ se predlaže poticajima razvoja središnjih funkcija ostvariti uvjete za:- uspostavu konurbacijskih odnosa podjelom funkcija između naselja Vela Luka i Blato tesukladno tome i njihov razmještaj u manja regionalna središta,- razmještaj naselja Orebić i Lastovo u područna središta posebno zbog zadaća otočnograzvoja,- razmještaj naselja Vlaka u lokalna središta- razmještaj naselja Orašac i Gruda u pomoćna središnja naselja, koja prema svojimobilježjima ne pripadaju skupini gradskih naselja, ali svojim središnjim funkcijama mogu bitiinicijalna razvojna žarišta osobito kao središta u jedinicama lokalne samouprave.151. U naseljima Vela Luka, Blato, Opuzen, Cavtat, Ston, Opuzen i Lastovo poticat će se u ciljuaktiviranja neiskorištenih potencijala ubrzani razvoj gospodarstva, a jačanjem funkcija istvaranjem pretpostavki za postupnu preobrazbu obilježja u gradove srednje veličine, ta ćenaselja preuzeti funkciju žarišta i nositelja policentričnog razvitka pripadajućeg prostora u mrežigradova Županije.152. Razvoj malog i srednjeg gospodarstva, poduzetništva i obrtništva poticat će se posebice uopćinskim središtima i naseljima s više od 1000 stanovnika (Babino Polje, Vlaka, Slano, Trpanj,Janjina, Smokvica, Kula Norinska, Otrić-Seoci, Mlinište, Lumbarda i Srebreno).Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije53

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje153. U PPDNŽ središnje funkcije su klasificirane u veći broj temeljnih djelatnosti, koje se premaznačenju i utjecaju u prostoru dijele u više stupnjeva. Optimalna klasifikacija središnjih funkcijasukladna sustavu središnjih naselja u Županiji je sljedeća:- uprava,- pravosuđe,- udruge građana, polit. stranke i drugeorganizacije,- vjerske zajednice,- prosvjeta (obrazovanje, školstvo),- visoko školstvo i znanost,- kultura, umjetnost i tehnička kultura,- šport, rekreacija, zabava i odmor,- zdravstvo,- socijalna skrb,- financijske i druge slične uslužne djelatnosti,- prometne usluge,- trgovina i ugostiteljstvo,- obrt i druge usluge.Za sadržaje središnjih funkcija na županijskoj, gradskoj, općinskoj i mjesnoj razini i za djelatnostiostalih općih službi i institucija treba osigurati prostorne uvjete rada i razvoja.Ekonomičan, racionalan i funkcionalan razvitak, razmještaj i struktura središnjih uslužnih funkcijauvjet je za ostvarivanje njihove zadaće podizanja obrazovne i kulturne razine, zdravstvene kulture istandarda stanovništva, povećanja socijalne sigurnosti i skrbi o stanovništvu, kvalitetnijegustrojstva opskrbe, servisa i drugih usluga te rekreacije i odmora.Razmještaj i razvitak središnjih funkcija biti će u određenim središtima prema izvršenoj klasifikacijisredišnjih funkcija za pojedine kategorije središnjih naselja. Sve funkcije u gradovima i u drugimsredišnjim naseljima potrebno je razvijati i dimenzionirati u skladu s razvitkom područja te brojemstanovnika, koji gravitira i koristi te usluge u cilju ostvarivanja približno jednakih uvjeta života,porasta kvalitete i standarda njihova življenja.154. Razmještaj središnjih funkcija na području Županije je slijedeći:Temeljneskupinesredišnjihfunkcija(djelatnosti)1.UPRAVASredište županije(veće regionalnosredište)DubrovnikSredište grada(regionalno imanjeregionalnosredište)Metković,Ploče,Korčula,Središtegrada/općine(područnosredište -važnijelokalno središte)Cavtat,Ston,Opuzen, iSredište općinei ostala naselja(lokalnosredište)Babino polje,Smokvica,Lumbarda,Trpanj, Janjina,Otrić-Seoci,Kula Norinska,Slano, Zaton,Mlinište,SrebrenoVela Luka-Blato Orebić, Lastovo Vlakažupan. skupština gradsko vijeće gradsko/općin. općinsko vijećevijećežupanijskogradskogradsko/općin. općinskopoglavarstvo poglavarstvo. poglavarstvo poglavarstvožupan gradonačelnik gradonačelnik/ načelniknačelnikupravni odjeli upravni odjeli upravni odjeli upravni odjeližupanijegradagrada/općine općinežupanijski uredi gradski uredi (ispostave župan. (ispostaveureda)župan. ureda)(područne jedinice (ispostave (ispostave grad.ministartva) matični županij. ureda) ureda)uredmatični ured (matični ured)županijska službamotrenja iobavješćivanjapolicijska uprava(uključujućispecijalnu policiju,prometnu policijugraničnu policiju)župan. postrojbe istožer civilnezaštitegradska službamotrenja iobavješćivanjagradska/općin.služba motrenja iobavješćivanja(općinska službamotrenja iobavješćivanja)policijska postaja (policijska postaja) (policijskapostaja)gradske postrojbei stožer civilnezaštitegr/opć. postrojbe istožer civilnezaštite(opć. postrojbe. istožer civilnezaštite)Pomoćnosredišnjenaselje(važnijaprigradskasredišta)Orašac,Grudamjesni odbor(vijeće mjesnogodbora)(mjesni zborgrađana)gradski kotar(tijela grad.kotara)(ispostaveopćinskihureda)(policijskapostaja)Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije54

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje2.PRAVOSUĐE3.UDRUGEGRAĐANA,POLITIČKESTRANKEI DRUGEORGANIZA-CIJE4.VJERSKEZAJEDNICEžupanijskavatrogasnazajedica(profesionalnevatrog. postrojbe)županijski područniured porezneupravecarinarnicapostaja fininanc.policijegradskavatrogasnazajednica(profesionalnevatrog. postrojbe)ispostavaporezne upravecarinskaispostava ilicarininski referati(postajafinancijskegradska/općinskavatrog. zajednicaudruga dobrov.vatrogasaca(ispostava porezneuprave)općinskavatrogasnazajednicaudruga dobrov.vatrogasaca(ispostavaporezne uprave)udruga dobrov.vatrogasaca(carinski referati) (carinski referati) (carinskireferati)policije)ispostave državnerevizije(ispostavedržavne revizije)lučka kapetanija lučka ispostava (lučka ispostava) (lučka ispostava) (luč. ispostava)konzervatorskiodjelikonzervatorskiodjeli(ured za zaštitukulturnih dobara)(ured za zaštitukulturnih dobara)dopisništvo HINA (dopisništvo HINA) (dopisništvo HINA) (dopisništvoHINA)sinoptičkahidrometeorološkapostaja(sinoptičkahidrometeorološka postaja)(klimatološkameteorološkapostaja)(klimatološkameteorološkapostaja)(kišomjernameteorološkapostaja)županijski sud sokružnim zatvoromopćinski sud sgruntovnicom(općinski sud sgruntovnicom)trgovački sud prekršajni sud (prekršajni sud)županijsko državnoodvjetništvoopćinsko državnoodvjetništvo(općinsko državmoodvjetništvo)državno pravobr.županijeviše odvjetničkihuredaviše odvjetničkihuredaodvjetnički uredviše javnobiljež.mjesta - uredaHGK - županijskaregionalna komoraHOK - područnaobrtnička komoraudruženje obrtnikažupanijskaturistička zajednicažup. razina raznihudruga, klubova,liga, sekcija i dr.udruženja građanažupanijska razinapolitičkih stranaka isindikalnihorganizacijažupanijska razinazaklada i fundacijažupanijska razinaorganizacijecrvenog križaHAK - višeautoklubovaviše auto školastrana diplomatskapredstavništva -konzulatižupan. komisija zaodnose s vjerskimzajednicamajavnobilježničkomjesto - ured(HGK - ispostavažupanijskeregionalnekomore)(područnaobrtnička komora)udruženjeobrtnikagradska turističkazajednicagrad.razina raznihudruga, klubova,liga, sekcija i dr.udruženjagrađanagradska razinapolitičkih stranakai sindikalnihorganizacija(gradska razinazaklada ifundacija)gradska razinaorganizacijecrvenog križajavnobilježničkomjesto - ured(HGK - ispost.županijskeregionalnekomore)(područnaobrtnička komora)udruženje obrtnikagr./opć. turističkazajednicagrad./opć.razinaudruga, klubova,liga, sekcija i dr.udruženja građanagradska/općinskarazina političkihstranaka isindikalnihorganizacija(gradska razinazaklada ifundacija)gradska razinaorganizacijecrvenog križa(javni bilježnik)(udruž. obrtnika)općinskaturističkazajednicaopć. razinaudruga, klubova,liga, sekcija i dr.udruž. građanaopćininskarazina političkihstranaka isindikalnihorganizacijaopćinska razinaorganizacijecrvenog križaHAK - autoklub HAK - autoklub (HAK - autoklub)auto škola auto škola (auto škola)grad. komisija zaodnose s vjerskimzajednicamagrad. komisija zaodnose s vjerskimzajednicamaopć. komisija zaodnose s vjers.zajednicama(turističkodruštvo)(pojedinačneudrugegrađana -ispostave)(polit. stranke -osnovnejedinice,sindikalneorganizacije)Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije55

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje5.PROSVJETA,ŠKOLSTVO,OBRAZOVA-NJE6.VISOKOŠKOLSTVOI ZNANOST7.KULTURA,UMJETNIČKAI TEHNIČKAKULTURA(rimokatoličkabiskupija)više muških iženskih samostanaostale vjerskezajednicežupanijska razinadruštvene brige odjeci predškolskedobi(vježbaonicanastavničke ili višeučiteljske škole)srednja umjetničkaškola - glazba,ples, likovniviše srednjih istrukovnih školasrednjoškolskoobrazovanjeodraslihmuški i ženskiučenički domovipojedina visokaučilišta: fakulteti,umj. akademije,veleučilištaodnosnosveučilišta, visokeškoleznanstvenoistraž.instituti (centri):tehnološki centri(interuniverzitetskistudij sveučilišta)(znan. biblioteka)Hrvatski studentskizbor - podružnica(studentski centar)javne ustanove ukulturi kojima suosnivači ili vlasnicižupanije(rimokatoličkabiskupija)(rimokatoličkabiskupija)rimokatoličkažupa - župniured i crkvarimokatoličkažupa - kapelica- ured i crkvasamostan samostan (samostan) (samostan)(ostale vjerske (ostale vjerske (ostale vjerske (ostale vjerskezajednice) zajednice)zajednice) zajednice)dječji vrtić dječji vrtić dječji vrtić dječji vrtićosnovnoškolovanjeodraslihosnovnaumjetnička škola -glazba, plessrednje škole istrukovne škole(srednjoškolskoobrazovanjeodraslih)(učenički dom)(pojedinačneznanstv. instituc.)(pojedini stručnizavodi)javne ustanove ukulturi kojima suosnivači ilivlasnici gradovi(osnovnoškolovanjeodraslih)osnovnaumjetnička škola -glazba, plessrednje škole istrukovne škole(srednjošk.obrazovanjeodraslih)(učenički dom)(pojedin. znanstv.institucije)(pojedini stručnizavodi)javne ustanove ukulturi (općine -osnivači ili vlasnici)matičnaosnovna školaosnovnaumjetnička škola- glazba, ples(strukovna školaili odjel srednješkole)(javne ustanoveu kulturi (općine- osnivači ilivlasnici)festivali dom kulture dom kulture dom kulturegalerije i izložbe galerijaspecijaliz. muzeji muzej (muzej) (muzej)državni arhiv -regionalni arhivgradska knjižnica narodna knjižn. ičitaonicanarodna knjižn. ičitaonicajavno kazalište amatersko (amatersko (amaterskokazalištekazalište)kazalište)HRT - lokalnistudio i postajalokalni radio i tv lokalna postaja amaterskaradiopostajalokalne tjedne dvotjedne novinenovinefolklorni ansamblsimfonijski orkestar (gradski orkestar)pjevački zbor (pjevački zbor)(amaterskaradiopostaja)područnirazredni odjeliosnovne školedvorana zakulturne i drugepotrebečitaonicaklape klape (klape) (klape)manji glazb.sast. gradska limena (limena glazba) (limena glazba)glazbaviše KUD sasekcijamaKUD sa sekcijima KUD KUD (KUD)otvoreno pučko otvoreno pučko (otvoreno pučko (otvoreno pučkoučilište više učilište 1-2 učilište)učilište)kinematogr. kinematografa (kinematograf) (kinemat.)Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije56

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje8.ŠPORT,REKREACIJA,ZABAVAI ODMOR9.ZDRAVSTVO10.SOCIJALNASKRBumjetničkeorganizacije izajed. samost.umjetnikaogranak Maticehrvatskezajednca i saveztehničke kulturežupanijski športskisavezi i županijskazajednica šport.udruga i savezaveći broj športskihdruštava i klubovaraznih razinanatjecanja - držav.,županijska,gradska/općinskadržavna. i župan.šport. natjecanja imeđunarodnepriredbeotvoreni športskiobjekti: stadion snogometnoigralište i atletskomstazom, stadioni zamale športove,tenis, boćanje itd.zatvoreni športskiobjekti: dvorane,bazen, kuglana,streljana, hangarveći broj objekataza rekraciju,zabavu i odmor:rekreacijski centri,zabavišta i dr.samostalniumjetniciogranak Maticehrvatskezaj.sav.udr.tehn.k.zajednicešportskih udrugašportska društva iklubovi -predstavniciraznih športovadržavma,županijska igradskanatjecanja ipriredbeotvoreni športskiobjekti: športskaigrališta za raznevrste športova sizgrađenimgledalištemzatvoreni športskiobjekti:dvorana,bazen, kuglana idr.pojedinačniobjekti zarekreaciju,zabavu i odmor(samostalniumjetnici)(ogranak Maticehrvatske)(udruge tehničkekulture)(zajednicešportskih udruga)športska društva iklubovižupanijska i grad./opć. športskanatjecanja ipriredbeotvoreni športskiobjekti: športskaigrališta zanogomet i po kojimali šport sgledalištem(zatvoreni športskiobjekti: školskadvorana)(pojedinačniobjekti zarekreaciju, zabavui odmor)(samostalniumjetnici)(ogranak Maticehrv.)(udruge tehičkekulture)(zajednicešportskihudruga)športska društvai klubovi(župan., općin.športskanatjecanja ipriredbe)otvoreni športskiobjekti: športskaigrališta zanogomet i mališport sgledalištem(zatvorenišportski objekti:školskadvorana)(pojedinačniobjekti zarekreaciju,zabavu i odmor)pojedinišportski kluboviopćinskanatjecanjajedno ili višeotvorenihšportskihigrališta(školskadvorana)primarna zz primarna zz primarna zz primarna zz primarna zzDom zdravljaUstanova za hitnumedicinsku pomoćUstanova za zdrav.njegu u kućiLjekarnaDom zdravljaspecijal,hitnamed. služba,laborarijska,radiol. i drugadiagnostikaLjekarnaZdravstvstvenastanica(opća/obiteljskamedicina,stomatološkazdrav. zaštita,patronaža)LjekarnaAmbulantaopće/obiteljskemedicine (s ilibez stalnogliječnika),stom.zdrav.zaštita, stalnapatronažnasestra)Depo lijekovasekundarna zzPoliklinikeOpća bolnica(veća, sa svimodjelima)razinazdrav.zavodaZavod za javnozdravstvo ŽupanijeZavod zatransfuzijskumedicinu - bolničkapostaja za transf.medicinuObiteljski centarCentar za socijalnuskrbDom socijalneskrbi:sekundarna zzPoliklinikeStacionar u DZSpec.bolnicarazinazdrav.zavodaIspost. Zavoda zajavno zdravstvoŽupanijeIObiteljski centar- podružnicaCentar zasocijalnu skrbDom socijalneskrbi:Ispostava Centraza socijalnu skrb(objekti socijalneskrbi)Ambulantaopće/obiteljskemedicinestom.zdrav.zaštita, stalnapatronažnasestra)(Depo lijekova)Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije57

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje11.FINANCIJ.I DRUGESLIČNEUSLUŽNEDJELATNO-STI12.PROMETNEUSLUGE13.TRGOVINA IUGOSTITELJSTVO14.OBRT IDom za djecu imlađe punoljetneosobe, Dom zastarije i nemoćneosobe(Dom za starije inemoćne osobe itjelesno ilimentalnooštećene osobe(Metković), Domza starije inemoćne osobe,Dom za psihičkibolesne odrasleosobe)Centar za pomoći njegu(zavod za platniCentar za pomoć injeguCentar za pomoć injeguzavod za platniprometpromet)poslovnice banaka, nekoliko ispostav. poslovna banka ilištedionica i poslov.banaka mjenjačnicamjenjačnica štedionica i(sjedište ilimjenjačnicaispostava)sjedište ili ispost. ispostava osig. zastupstvo osig.osigurav. zavoda zavodazavodaispostava hrvatske poslovnica prodajno mjestolutrijehrvatske lutrije hrvatske lutrijeturistička agencija - poslovnice (poslovnicesjedište ili ispost. turističke agencije turističke agencije)intelektualne pojedine uslužne (pojedine uslužneusluge, knjigovod. poslovne tvrtke poslovne tvrtke)projektan. uslugezračna luka - manja zračnaaerodrom -luka - aerodrom -terminal zr. luke terminal zr. lukeveća luka manja luka manja putničkalukaveći željeznički manji željeznički željezničkakolodvorkolodvorstanicaveći autobusni manji autobusni autobusna stanicakolodvorkolodvorrent-a-car(rent-a-car)taxi služba(taxi služba)transportno šped. (transportnopoduzećešped. poduzeće)putn. autobusno (putn.o autobusnopoduzećepoduzeće)glavni poštanskipoštanski uredizvršnaured - glavnatelefonskatelefonska centralacentralarazna trgovinskapredstavništva izastupstvoinozemnih firmiveći broj specij.veletrgovina itrgovačkih tvrtkiveći poštanskiured - čvornatelefonskacentralaCentar zapomoć i njegu(poslovna bankaili mjenjačnica)(zastupstvo osig.zavoda)(prodajno mjestohrvatske lutrije)(poslovnice tur.agencije)(pojedineuslužneposlovne tvrtke)(luka -pristanište)(željezničkapostaja)(autobusnastanica)pomoćni pošt.iured (autom.telef. centrala)nekoliko trg.tvrtkina veliko i maloexport-importtrgovina na veliko imalo, exportimportviše robnih kuća robna kuća specij.trgovine trgovine mješov.specij. skladišta,stovarišta, većahladnjačatržnicaskladišta, specijal.trgovine, manjahladnjačamanja tržnicarobom(mjenjačn.)manjepristanište(pom.pošt. ured- telefonskagovornica)trgovinemješov. robomhoteli hotel - prenoćište (hotel - prenoćište) (hotel-prenoćiš.)restaurant-kavana restaurant-kavana gostionica-snack gostionica gostionicazabav. disko klub. disko klub baruslužni centri automehaničarsk (automehaničar.(remontni centar za a radionica radionica)motorna vozila)tiskara iknjigovežnicamanja tiskaraZavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije58

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeDRUGEUSLUGEveći broj spec.obrtničko-tehničkihuslugaspec. servisi zapopravak iodržavanje kućnih iured. strojevaneki specijalnitehnički servisiveći broj obrt.radionica(neki specijalnitehnički servisi)više obrtničkihradionica iuslužnih radnjiobrtničkeradionice iusluge(pojedinačniobrti)Brojstanovnikau utjecajnom i više od 100.000 više od 8.000 više od 2.000 više od 1.000 više od 1.000gravitacijskom područjuBrojstanovnikasredišnjegviše od 40.000 više od 2.000 više od 1.000 više od 500 više od 500naseljaBrojzaposlenih uusluž.više od 10.000 više od 1.000 više od 200 više od 100 više od 100djelatnostimaRadijusutjecaja sred.50 - 120 20 - 50 10 - 30 10 manje od 10naselja u km(u zagradi je iskazana moguća i poželjna središnja funkcija)155. Svi elementi mreža uprave prisutni su u gradu Dubrovniku, sjedištu Županije.156. U sjedištima gradova (Metković, Ploče, Korčula i Opuzen) i u središtima (Cavtat, Ston, VelaLuka-Blato), koja su ujedno i središta optimalnih temeljnih prostorno planerskih cjelina igravitacijskih područja unutar Županije, nalaziti će se:- ispostave županijskih službi,- reducirani broj matičnih ureda,- tijela lokalne samouprave,- sudbena vlast s pratećim službama.U mreži pravosuđa, neovisno o teritorijalnoj podjeli sjedišta javnih bilježnika određuju se premakriteriju: javnobilježnička služba osniva se na 20.000 stanovnika, odnosno 200 pravnihsubjekata i u pravilu se nalazi u sjedištima općinskih sudova, kao i odvjetnička služba.157. Mreža uprave na području Županije obuhvaća sljedeće ustanove:Županijski ured - Dubrovnik,ispostave županijskog ureda - Dubrovnik, Metković,Ploče, Korčula, Blato, Lastovo, Vela Luka,matični uredi - Dubrovnik, Metković, Ploče, Korčula, Vela Luka, Blato, Opuzen, Cavtat, Ston, Orebić, Lastovo, Slano,Uprava za obranu - Dubrovnik,Ured za obranu - Dubrovnik, Metković, Ploče, Korčula, Lastovo, Vela Luka,Policijska uprava – Dubrovnik,policijske postaje - Dubrovnik, Metković, Ploče, Korčula, Vela Luka, Blato, Opuzen, Cavtat, Ston, Orebić, Lastovo,Babino Polje, Vlaka, Janjina, Kula Norinska, Lumbarda, Mlinište, Otrić Seoci, Slano, Smokvica, Srebreno, Trpanj,Gruda,Carinarnica - Dubrovnik,carinske ispostave - Dubrovnik, Ploče, Korčula, Vela Luka,Porezna uprava - Dubrovnik,ispostave porezne uprave - Dubrovnik, Metković, Ploče, Korčula, Blato, Ston, Lastovo, Vela Luka,Državni ured za reviziju - Dubrovnik, Metković, Ploče, Korčula, Vela Luka,Lučka uprava - kapetanija - Dubrovnik, Ploče.158. U svim sjedištima općina i gradova nalaze se institucije lokalne uprave, a mreža se podudara smrežom koja je definirana propisima.159. Sadržaji uprave koji se ne poklapaju s teritorijalnim ustrojem su vezani uz specifičnosti položajaŽupanije (međunarodni granični prijelazi s graničnom policijom, carinske ispostave i referati telučke kapetanije i lučke ispostave koje u primorskim mjestima na kopnu i na otocima):- carinarnice - Dubrovnik, Ploče,- carinske ispostave - Dubrovnik, Metković, Ploče, Korčula, Vela Luka, Cavtat, Lastovo,- lučka kapetanija - Dubrovnik, Ploče.160. Mreža pravosuđa na području Županije obuhvaća sljedeće ustanove:Županijski sud - Dubrovnik,Općinski sud - Dubrovnik, Metković, Ploče, Korčula,Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije59

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeTrgovački sud - Dubrovnik,Prekršajni sud - Dubrovnik, Metković, Ploče, Korčula, Blato, Lastovo, Vela Luka,Županijsko državno odvjetništvo - Dubrovnik,Općinsko državno odvjetništvo - Dubrovnik, Metković,Državno pravobranilaštvo - Dubrovnik,ispostave državnog pravobraniteljstva - Dubrovnik, Metković, Ploče, Korčula,sjedišta javnog bilježnika - Dubrovnik, Metković, Ploče, Korčula, Vela Luka, Blato, Opuzen, Ston, Lastovo.161. Udruge građana, političke stranke i druge organizacije su izraz interesa svake pojedine lokalnezajednice, odnosno posebnih strukovnih organiziranja ili raznih humanitarnih nastojanja.Sukladno specifičnom obilježju ovih središnjih funkcija, potrebno je osigurati u prostornimplanovima odgovarajuće prostorne uvjete u lokalnim središtima.162. Planiranje gradnje objekata i sadržaja vjerskih zajednica potrebno je sustavno uključiti u izraduprostornih planova na razini općina i gradova.163. Mreža ustanova prosvjetne djelatnosti dijeli se na tri osnovne razine: predškolske ustanove,školstvo i visoko školstvo.164. Planiranje mreže predškolskih ustanova je u nadležnosti lokalne samouprave. U svimsredištima općina i gradova potrebno je planirati središta organizirane brige za predškolskupopulaciju, te veći broj ustanova u Gradu Dubrovniku. U manjim središtima, osobito na otocimai u neposrednom zaleđu, većina predškolskih ustanova nalazi se u sklopu građevina osnovnihškola.165. Na temelju postojeće mreže, ocjene demografske slike Županije i primjenom donesenihstandarda i normativa, mreža samostalnih osnovnih škola obuhvaća sva središta općina igradova, a područni razredni odjeli samostalnih osnovnih škola osnivaju se sukladno potrebamalokalnih zajednica na teritoriju jedinica lokalne samouprave te u središtu one jedinice lokalnesamouprave koja objektivno nije mogla osnovati samostalnu osnovnu školu.166. Mrežu osnovnih škola dimenzionirati će se temeljem odgovarajućih demografskih pokazatelja ina osnovu sljedećih standarda i normativa:- za potpunu samostalnu osnovnu školu potrebno je u načelu imati najmanje 240 učenika (po jedan razredni odjel odI. do VIII. razreda),- redoviti razredni odjeli broje maksimalno 30 učenika, odnosno 34 ili 32 ukoliko ima 1 ili 2 razredna odjela i- kombinirani razredni odjeli broje maksimalno 20 ili 16 učenika za učenike I. do IV. razreda te samo iznimno za V.-VIII. razreda.Ovaj kriterij se primjenjuje u planinskim područjima, na otocima te za nastavu na jezicimamanjina.167. Djelatnost srednjeg školstva obavljaju srednjoškolske ustanove (srednje škole i učeničkidomovi) te druge pravne osobe.U skladu s demografskom slikom, podacima o stanju u srednjem školstvu i donesenimstandardima i normativima mreža srednjeg školstva obuhvaća načelno u gradu Dubrovniku višesrednjih škola i u središtima gradova i općina: Cavtat, Ston, Korčula, Vela Luka, Blato,Metković, Opuzen i Ploče, sukladno broju stanovnika gravitacijskog područja, određeni brojsrednjih škola primjenom sljedećih kriterija i standarda:- svaka prostorna cjelina s 8.000 - 30.000 stanovnika treba imati bar jednu srednju školu,- optimalna srednja škola u većim središtima je s 16-24 razredna odjela, odnosno s 480-720 učenika, odnosnomaksimalno 30 učenika u razrednom odjelu.Promjena u sustavu srednjeg školstva može utjecati na potrebu osnivanje škola u još nekimsredištima općina i gradova u Županiji.168. Mrežu srednjih škola upotpuniti će se učeničkim domovima u mjestima u kojima je nužansmještaj učenika iz udaljenijih područja Županije. U učeničkim domovima organiziraju seodgojne grupe od 25 učenika.169. Grad Dubrovnik zadržava se kao jedino sveučilišno središte Dubrovnik.Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije60

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje170. Mreža prosvjete na području Županije je obuhvaća sljedeće ustanove:dječji vrtić - Dubrovnik, Metković, Ploče, Korčula, Vela Luka, Blato, Opuzen, Cavtat, Ston, Orebić, Lastovo, BabinoPolje, Vlaka, Janjina, Kula Norinska, Lumbarda, Mlinište, Otrić-Seoci, Slano, Smokvica, Srebreno, Trpanj, Gruda,Orašac, Zaton,osnovna škola - Dubrovnik, Metković, Ploče, Korčula, Žrnovo, Vela Luka, Blato, Opuzen, Cavtat, Ston, Orebić,Lastovo, Babino Polje, Janjina, Kula Norinska, Otrić-Seoci, Slano, Smokvica, Srebreno, Gruda,područni razredni odjeli - Dubrovnik, Metković, Korčula, Čara, Pupnat, Blato, Ston, Vlaka, Kula Norinska, Lumbarda,Mlinište, Srebreno, Trpanj, Gruda, Orašac, Zaton, Vela Luka,glazbena škola - Dubrovnik, Metković, Ploče, Korčula, Vela Luka, Opuzen, Blato, Cavtat,srednje škole - Dubrovnik, Metković, Ploče, Korčula, Vela Luka, Blato, Opuzen, Ston,đački dom - Dubrovnik, Vela Luka.171. Svi segmenti mreže kulture prisutni su u Dubrovniku, sjedištu Županije.U sjedištima gradova i općina: Cavtat, Ston, Korčula, Blato-Vela Luka, Metković, Opuzen iPloče, koja su ujedno i središta temeljnih gravitacijskih područja unutar Županije, nalazi sevećina kulturnih, odnosno športskih sadržaja.U svim ostalim sjedištima općina nalaze se inicijalni sadržaji kulture i športa.172. Razmještaj školsko-športskih dvorana povezan s lokacijama samostalnih osnovnih i srednjihškola zbog racionalizacije troškova izgradnje i održavanja tih građevina.Na području Županije nužno je istaknuti i potrebu izgradnje zatvorenih bazena i drugih športskihobjekata.173. Mreža kulture na području Županije obuhvaća sljedeće ustanove:otvorena ili pučka učilišta - Dubrovnik, Metković, Ploče, Blato, Lastovo, Vela Luka,knjižnice i čitaonice - Dubrovnik, Metković, Ploče, Korčula, Vela Luka, Blato, Opuzen, Cavtat, Ston, Orebić, Lastovo,Babino Polje, Vlaka, Janjina, Kula Norinska, Lumbarda, Mlinište, Otrić-Seoci, Slano, Smokvica, Srebreno, Trpanj,muzeji, umjetničke zbirke, galerije - Dubrovnik, Metković, Ploče, Korčula, Vela Luka, Blato, Opuzen, Cavtat, Ston,Orebić, Lastovo,kazališta - Dubrovnik, Metković, Ploče, Vela Luka, Blatokinematografi - Dubrovnik, Metković, Ploče, Korčula, Vela Luka,domovi kulture-kina - Dubrovnik, Metković, Ploče, Korčula, Vela Luka, Blato, Opuzen, Cavtat, Ston, Orebić, Lastovo,Babino Polje, Janjina, Kula Norinska, Slano, Srebreno, Lumbarda,HRT - Radio i TV postaja - Dubrovnik,radio postaje - Dubrovnik, Metković, Ploče, Korčula, Vela Luka, Blato, Cavtat, Lastovo, Babino Polje.174. Zdravstvo i socijalna skrb imaju osobitu važnost za unapređenje kvalitete življenja stanovništvana području Županije. Za dimenzioniranje mreže zdravstva za područje Županije koriste sesljedeći zakonski standardi:- 1 tim opće/obiteljske medicine – 1.700 osiguranika- 1 tim zdravstvene zaštite male i predškolske djece – 1.000 osiguranika- 1 tim zdravstvene zaštite žena – 6.000 osiguranika- 1 tim stomatološke zdravstvene zaštite (polivalentna) – 2.200 osiguranika- 1 tim patronažne zdravstvene zaštite – stanovnika- 1 tim zdravstvene njege – 3.500 osiguranika- 1 tim higijensko-epidemiološke zdravstvene zaštite – 40.000 stanovnika- 1 tim preventivno odgojnih mjera za zdrav.zaštitu školske djece i studenata – 5.000 osiguranika- 1 standardni tim HMP – od 35.000 stanovnika nadalje, do 35.000 stanovnika ustrojava se dežurstvo ili pripravnostpo punktu- posebni standardi za područja obzirom na zemljopisno-prometnu povezanost/izoliranost u odnosu na učestalostprometne povezanosti i udaljenost od sjedišta doma zdravlja odnosno organizacijske jedinice doma zdravlja iliordinacije primarne zdravstvene zaštite, najbliže bolnice, otoka od kopna te obzirom na druga, zakonom utvrđena,mjerila za primjenu posebnih standarda.175. Mreža zdravstva na području Županije obuhvaća sljedeće ustanove:domovi zdravlja - Dubrovnik, Metković, Ploče, Korčula, Vela Luka,ambulante opće/obiteljske medicine - Dubrovnik, Metković, , Babino Polje,, Janjina, Kula Norinska, Lumbarda,Mlinište, Otrić-Seoci, Slano, Smokvica, Srebreno, Trpanj, Čara,ambulante primarne zdravstvene zaštite - Blato, Opuzen, Cavtat, Gruda, Ston, Orebić, Lastovo,ustanova za pružanje hitne medicinske pomoći - Dubrovnik,ljekarne - Dubrovnik, Metković, Ploče, Korčula, Vela Luka, Blato, Opuzen, Cavtat, Gruda, Ston, Orebić, Lastovo,Babino Polje, Janjina, Kula Norinska, Lumbarda, Mlinište, Otrić-Seoci, Slano, Smokvica, Srebreno, Trpanj,poliklinike - Dubrovnik, Metković, Ploče, Korčula, Vela Luka,opće bolnice/specijalne bolnice - Dubrovnik, Vela Luka,zavodi - Dubrovnik.Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije61

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje176. Socijalna skrb je organizirana društvena djelatnost u okviru koje se ostvaruje društvena briga iinteres za socijalnu sigurnost pojedinih radnih ljudi i građana kojima je potrebna posebnapomoć društvene zajednice. Standardi i normativi za lociranje ustanova socijalne skrbi suslijedeći:1. Obiteljski centar- U nadležnosti je ministarstva nadležnog za obitelj. Osniva se za područje jedne županije. Može se ustrojiti jednaili više podružnica.2. Centar za socijalnu skrb- Sjedište centra mora biti u gradu ili općini. Sjedište podružnice u pravilu treba biti u naselju koje je povezanojavnim prijevozom s ostalim područjem mjesne nadležnosti. Prilaz objektima treba biti bez arhitektonskih preprekaza nesmetani ulazak osoba s invaliditetom.Broj i vrsta stručnih djelatnika u centru ovisi o broju stanovnika i njihovoj gustoći na odrađenom području, broju ivrsti korisnika te njihovom udjelu u ukupnom stanovništvu, vrsti i opsegu specifičnih problema i poteškoća kojeprevladavaju na tom području, zemljopisnim obilježjima područja mjesne nadležnosti centra, odnosno vrstiposlova utvrđenih statutom centra.3. Dom socijalne skrbi3.a. Dom za djecu i mlađe punoljetne osobeUvjeti glede prostora, opreme I potrebnih stručnih i drugih djelatnika ovise o dobnim skupinama djece, usluzikoja se pruža (stalni, cjelodnevni ili poludnevni smještaj), mogućem tjelesnom ili mentalnom oštećenju.Djelatnost se može organizirati od manjih odgojnih skupina do najviše 200 korisnika. Mlađa punoljetna,mentalno zrela osoba može biti smještena i u stambenoj jedinici.3.b. Dom za odrasle osobe (za tjelesno, mentalno ili višestruko oštećene ili psihički bolesne odrasle osobe, ovisnikeo alkoholu, drogama ili drugim opojnim sredstvima, osobe kojima je potrebna dugotrajna zdravstvena zaštita injega, odnosno stacionarna skrb, te starije i nemoćne osobe).Dom za starije i nemoćne osobe može pružati smještaj za najviše 200 osoba. Spavaonice u stambenom dijelumoraju imati najmanje 8m 2 po korisniku. Najmanje 50% kapaciteta mora biti namijenjeno za pojačanu njegukorisnika.3.c. Dom za djecu i odrasle – žrtve obiteljskog nasilja, mora ispunjavati opće uvjete za djecu i članove obiteljiizložene obiteljskom nasilju dok potreba traje, u pravilu do 6 mjeseci, a izuzetno do godinu dana.177. Mreža socijalne skrbi na područje Županije obuhvaća sljedeće ustanove:županijski obiteljski centar u Dubrovniku, podružnice: Metković, Ploče, Korčulacentri za socijalnu skrb - Dubrovnik, Metković, Ploče, Korčula,domovi socijalne skrbi:dom za djecu i mlađe punoljetne osobe - Dubrovnik, Metković,domovi za odrasle - Dubrovnik, Korčula, Metković, Vela Luka, Blato,centar za pomoć i njegu – Dubrovnik, Metković, Ploče, Korčula, Cavtat, Lastovo, Slano.Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije62

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje5. UVJETI ODREĐIVANJA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA IKORIŠTENJA IZGRAĐENOG I NEIZGRAĐENOG DIJELAPODRUČJA(kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena prostora)178. U PPDNŽ, u skladu s "Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznimprostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova" („Narodne novine“ broj106/98, 39/04 i 45/04 – ispr, 163/04) na kartografskom prikazu broj 1: "Korištenje i namjenaprostora" prikazuju se građevinska područja naselja veća od 25,0 ha poligonom te za naseljamanja od 25,0 ha simbolom.Građevinska područja iz stavka 1. ove točke primjenjuju se samo kao planski pokazateljpovršine za razvoj naselja i drugih namjena.179. Granice građevinskih područja utvrditi će se prostornim planovima uređenja općina/gradova natemelju detaljne analize demografskog i gospodarskog potencijala, određenih prostornihpokazatelja i iskaza površine izgrađenog i neizgrađenog dijela, uvažavajući sljedeće smjernice:- ispitati mogućnost gradnje unutar postojećih granica građevinskog područja, a posebnounutar nedovršenih dijelova te u odnosu na kapacitet postojeće infrastrukture,- povećati površinu građevinskog područja samo ako je iscrpljena mogućnost gradnje unutarpostojećih granica tih područja i na temelju argumentiranih razvojnih potreba (porast brojastanovnika, središnje funkcije, razvoj gospodarstva), koje prati program izgradnje i uređenjazemljišta, a prijedlozi za povećanje moraju sadržavati podatke o iskorištenosti postojećeggrađevinskog područja, osobito kada je neizgrađena površina veća od 10% ukupne površinegrađevinskog područja,- prilagoditi gustoću stanovanja i gustoću stanovništva prema tipu naselja sukladnopripadnosti prostoru određenom u ovim Provedbenim odredbama,- oblikovati građevinska područja primjereno geomorfološkim značajkama kao naseljskucjelinu, odvojeno od druge takve cjeline.180. U PPDNŽ se zauzetost prostora preporuča najviše 300 m 2 /st pri čemu se uzima u obzirizgrađena cjelina i kompaktni dijelovi naselja unutar građevinskog područja, bez poljoprivrednih,te šumskih i vodnih površina koje nisu u funkciji naselja.181. Građevinska područja u Županiji se dijele na:- građevinska područja obalnog područja,- građevinska područja ostalog dijela Županije.182. Na području Županije s obzirom na racionalnost korištenja utvrđuju se:1. prostori visokog intenziteta korištenja,2. prostori srednjeg intenziteta korištenja,3. prostori niskog intenziteta korištenja.183. Prostori visokog intenziteta korištenja su dijelovi naseljenih i izgrađenih područja s visokomkoncentracijom gospodarskih kapaciteta i zaposlenih i to:- područje od Cavtata do Orašca, koje obilježava monofunkcionalna gospodarska orijentacija(turizam i komplementarne uslužne djelatnosti),- područje od Ploča uz Neretvu do Opuzena i Metkovića, koje obilježava koncentracija svihlučkih pretovarnih kapaciteta u Županiji i važnih prometnih središta uz prateće industrijskoservisnekapaciteteU područjima iz stavka 1. ove točke predviđa se nastavak koncentracije stanovništva idjelatnosti, nastavak gradnje i koncentracija svih namjena, s mogućnošću proširenjagrađevinskih područja, odnosno razrjeđivanja, ako su infra/suprastrukturno substandardna.Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije63

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje184. Prostori srednjeg intenziteta korištenja su dijelovi obalnog područja srednje gustoćenaseljenosti (150-300 st/km 2 ), u kojem je značajna zastupljenost izgradnje zapovremeno/sekundarno stanovanje i turizam i to:- područje od Račišća do Lumbarde na otoku Korčuli i od Orebića do Lovišta na poluotokuPelješcu,- obalni pojas Općine Slivno,- obalni pojas Općine Vela Luka, osobito dio u zaljevu Vela Luka.U područjima iz stavka 1. ove točke se predviđa nastavak gradnje i koncentracija svih namjenaprema kriteriju najveće zauzetosti prostora do 450 m 2 /st neto unutar područja označenihdijelova (na Kartografskom prikazu 1: Korištenje i namjena prostora, “Raspored građevinskihpodručja naselja i koncentracije sekundarnog stanovanja”) obalne crte koja je trajno izmijenilaosobine. Povećanje građevinskih područja je dozvoljeno samo ako je ukupno neizgrađeni diomanji od 10% ukupne površine postojećeg građevinskog područja.185. Prostori niskog intenziteta korištenja su ekstenzivno izgrađena područja s malim brojem ilibez stalnog stanovništva, vrlo niskog ili nikakvog standarda komunalne infrastrukture i opreme,najčešće bez valjane prostorne organizacije cjelina koje bi odredile identitet naselja ili njegovogdijela. Zauzetost obalne crte je nesrazmjerno visoka (npr. 22% u Općini Blato) i u odnosu nadruge pokazatelje pokazuje izrazito neracionalno zaposjedanje obale:- sjeverna obala otoka Korčule, zapadno od Račišća pa do Vela Luke,- južna obala otoka Korčule i to obalni pojas Općine Blato i Zavalatica,- obalni pojas Općine Ston, posebice u Malostonskom zaljevu i Malom moru,- sjeverna obala otoka Mljet od Pomene do Okuklja i otoka Lastova od Lučice na zapadu pado Skrivene Luke,- uvala Gornji Molunat.Za prostore iz stavka 1. ove točke predviđa se nastavak gradnje i koncentracija planiranihnamjena samo unutar označenih dijelova (na Kartografskom prikazu 1: Korištenje i namjenaprostora, “Raspored građevinskih područja naselja i koncentracije sekundarnog stanovanja”) zaobale koje su trajno izmijenile osobine, a povećanje građevinskih područja se ne predviđa.Ostale dijelove obalnog područja obilježava nizak postotak zaposjedanja obale, uz relativnoveliku gustoću naseljenosti unutar postojećih tradicionalnih aglomeracija:- Elafitski otoci Lopud i Šipan, te naselje Slano,- ostali dijelovi obalnog područja.U prostorima iz stavka 3. ove točke, u općinama gdje je postotak izgrađenosti prostora veći odpostotka izgrađenosti Županije (6,1%), ne mogu se povećavati postojeća građevinska područjaniti utvrđivati nova, bez obzira na njihov smještaj.186. U građevinskim područjima (Općina Pojezerje, Zažablje i Kula Norinska) primjenjuju se odredbeza gradnju određene za Prostore srednjeg intenziteta korištenja.187. Za naselja Cavtat, Orebić, Vela Luka, Korčula, Smokvica, Lumbarda, Opuzen, Ploče, Žrnovo,Blato, Stankovići, Kuna Pelješka, Dubrava, Ston, naselja u nizinskom dijelu zagorskog područja(općine Kula Norinska i Pojezerje) te sva ostala naselja za koja se to prostornim planomuređenja općine/grada utvrdi, predlaže se zbog interpoliranih zona povremenog/sekundarnogstanovanja, da zauzetost prostora iznosi 400-450 m 2 /st neto (u odnosu na građevinska područjastambene izgradnje), odnosno 670-750 m 2 /st bruto (u odnosu na ukupna građevinska područja- zbroj ukupne stambene izgradnje, industrijskih kapaciteta, rekreativnih zona, poslovneizgradnje i turističkih kapaciteta).188. Za građevinska područja u obalnom području, ako se nalaze unutar obuhvata nacionalnogparka, parka prirode te posebnih rezervata vrijede kriteriji propisani prostornim planom posebnihobilježja.Do donošenja prostornog plana iz stavka 1. ove točke za područja predloženog parka prirodeDonja Neretva i predloženog regionalnog parka Elafitski otoci, postojećih i predloženih posebnihrezervata: Malostonski zaljev i Malo more, otok Lokrum, Velika dolina na Mljetu, otoci Mrkan,Bobara i Supetar kod Cavtata, Pod Gredom, Prud i Orepak kod Metkovića, jugoistočni dio DeltaNeretve i otočić Osinj, Sv. Ilija iznad Orebića, Lokve kod Gornjih Majkova, Konavoske stijene,Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije64

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje192. U PPDNŽ se za razvoj gradova i ostalih naselja određuje primjerenim sljedeći pravacpreobrazbe:- urbana obnova ili reurbanizacija za gradska područja (Dubrovnik, Korčula, Metković, Ploče,Opuzen, Vela Luka, Blato), kojoj su glavni ciljevi postizanje odgovarajuće kakvoće uvjeta inačina života,- infrastrukturna rekonstrukcija za prijelazna područja (gradska - Cavtat, Opuzen, Ston, Orebići Lastovo te seoska - Slano, Trpanj, Lumbarda i Srebreno),- revitalizacija za ruralna područja (Babino Polje, Vlaka, Janjina, Smokvica, Kula Norinska,Otrić Seoci, Mlinište) i ostala naselja u Županiji (manja naselja i sela).Za grad Dubrovnik koji pripada u skupinu većih gradova u Hrvatskoj, predviđa se razvojnoosposobljavanje za funkciju većeg regionalnog središta.Srednji i manji gradovi (Metković - regionalno središte, Ploče, Korčula, te potencijalno VelaLuka-Blato - manja regionalna središta) trebaju potvrditi svoj potencijal većih središta i nositeljadaljnje urbanizacije.Za male gradove i naselja s gradskim obilježjima (Cavtat, Opuzen, Ston te potencijalno Orebić iLastovo - područna središta) kao i lokalna središta (Slano, Trpanj, Lumbarda, Zaton i Srebreno- inicijalna razvojna žarišta unutar urbanog područja te Babino Polje, Janjina, Smokvica, KulaNorinska, Otrić Seoci, Mlinište i potencijalno Vlaka - inicijalna razvojna žarišta ruralnog prostora)predlaže se urbanizacijski proces provoditi kombinacijom postupaka za reurbanizaciju,revitalizaciju i infrastrukturnu rekonstrukciju.193. Unutar građevinskog područja u planovima užih područja svrhovito je prikazati osnovnefunkcije, namjene i način korištenja prostora uvažavajući slijedeće preporuke:niska stambena izgradnjaslobodnostojeći objekt dvojni objekt stambeni nizvišestambena izgradnjamax. izgrađenost 40% 40% 50% 30%max. katnost Po + P + 1 + Pk Po + P + 4 + Pkmješovita stambena pretežito poslovna namjenamax. izgrađenost 40%max. katnostPo + P + 2 + Pkmješovita stambena pretežito turistička namjenamax. izgrađenost 40%max. katnostP + 1 + PkIznimno, osim u naseljima Slano, Ston, Opuzen, Orebić i Srebreno, radi boljeg uklapanjastepenaste gradnje na terenima u nagibu, određena katnost u stavku 1. ove točke se neprimjenjuje.194. U urbanističkim planovima uređenja potrebno je primijeniti sljedeće normative:Okvirni odnosi površinaProsječna vrijednostNamjena%%Stanovanje 31 - 47 36Centralne funkcije 3 - 10 5Industrija 9 - 18 11Parkovi 9 - 29 4Zaštitne zelene površine 8 - 26 15Promet 10 - 25 16Ukupno orijentacijski 100195. Sukladno Stručnoj ekspertizi gospodarskog razvitka Dubrovačko-neretvanske županije snaglaskom na turizam izrađene za potrebe Izmjena i dopuna PPDNŽ pored uobičajenih načelaodrživog razvoja turizma pridodana su i slijedeća posebna načela za razvoj turizma uDubrovačko-neretvanskoj županiji.Strateški okvir za razvoj turizma u Županiji riješen je na način :A. analizom postojeće turističke polarizacije,Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije66

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeB. prijedlogom razvijanja novog sustava županijskih turističkih polova, teC. podjelom područja Županije na uvjetne klastere;D. utvrđivanjem postojećih vrsta turizma u Županiji, kao iE. prijedlogom novih vrsta turizma koje se mogu razviti na raspoloživoj turističkojatrakcijskoj osnovi Županije.A. Postojeća turistička polarizacijaDanašnja turistička ponuda i učinci turizma pokazuju određenu prostornu turističkupolarizaciju DNŽ. Dubrovnik, s Cavtatom i Župom Dubrovačkom, predstavlja neupitnižupanijski turistički pol razvoja I. kategorije, kako po broju noćenja tako i po turističkimcentralnim funkcijama i integrativnim turističkim svojstvima.Znatno manji, ali drugi po važnosti u Županiji je turistički pol razvoja II. kategorije koji činitandem Korčula-Orebić, s Trpnjem i Lumbardom.Turističkih polova razvoja III. kategorije ima više, to su: Mljet, Vela Luka, Blato, Slivno, Stoni Dubrovačko Primorje (Slano).Na kraju, kao turistički polovi razvoja IV. kategorije, javljaju se Lastovo, Smokvica, Janjina,Opuzen i Ploče.B. Prijedlog razvijanja novog sustava županijskih turističkih polovaStvarno rasprostiranje navedenih turističkih sadržaja ponekad se razlikuje od granicaopćinske administrativne podjele, međutim, to ne umanjuje vjerodostojnost iznesene„armature“ shematskog prikaza postojeće turističke prostorne polarizacije DNŽ. Ovakvashema prikazuje sliku spontano nastale turističke polarizacije, koja je u bitnim dijelovimabila objektivno neizbježna a koju će u budućnosti biti moći i potrebno optimalno nadograditi.Procjenjuje se da bi se polu II. kategorije trebali približi Ston, tandem Blato – Vela Luka tedefinirati takav pol u Delti Neretve, apolu III. kategorije trebalo bi se približiti Lastovo, dok bipolu između III. i IV. kategorije valjalo pridružiti prostor Vitaljina-Prevlaka, kao južnuturističku fasadu, južni morski (nautički) prilaz Konavlima i Županiji.C. Podjela područja Županije na uvjetne klastere;Dubrovačko-neretvanska je turistički vrlo privlačna županija, a po Dubrovniku, u svijetunajpoznatija hrvatska turistička destinacija. Međutim, po svojoj atrakcijskoj osnovici ona jevrlo heterogena kako fizionomski tako i po različitosti turističkih motiva i vrsta turizma skojima ona korespondira. Neujednačena je po svojoj turističkoj razvijenosti, a velike surazlike u značajkama njenih turističkih proizvoda koji se nude na europskom pa i svjetskomtržištu. Također, velike su lokalne razlike u iskorištenosti turističkih razvojnih potencijalapojedinih dijelova Županije.Za ujednačavanje ovih razlika, u planskom smislu, koristi se županijska razina, što znači daće se analizirati samo sastavnice koje su od županijske važnosti (međunarodne, nacionalnei regionalne). To se poglavito odnositi na ključne potencijalne i realne turističke atrakcije tena ključne vrste turizma koje se mogu razviti na ovim turističkim atrakcijama, a koji zajednoodređuju okvir za optimalni, uravnoteženi i održivi razvoj turizma u DNŽ putem turističkepolarizacije Županije i utvrđivanja uvjetnih turističkih klastera u Županiji.Turističko-funkcionalna mikro-regionalizacija područja Županije sadrže njihovu tipologijuglede pretežite vrste turizma koje bi se optimalno u njima razvijale, osobito u odnosu naprimorski ljetni odmorišni turizam. Međutim, ova podjela ne zagovara niti jednu vrstuturističke monostrukture. U svakoj od ovih mikroregija (osnovnih turističkih destinacija)uvijek će se javljati više vrsta i oblika turizma, ovisno o pripadajućoj atrakcijskoj osnovi.Stoga se u ovom slučaju može govoriti samo o uvjetnoj klasterizaciji budući da se ona netemelji na homogenim već na polariziranim mikro-regijama, čiji se destinacijski turističkiproizvodi razlikuju po suptilnoj turističkoj prepoznatljivosti a ne po isključivosti istovrsnihturističkih proizvoda. Tu se nalazi ključ za mikro-regionalizaciju područja Županije nanačelima polarizirane a ne homogene regije kakvu zagovara standardna klasterizacija.Uvjetni klaster, nije moguće pojednostavljeno prikazati kroz monostrukturni pojedinačnituristički proizvod, već samo kroz specifični destinacijski turistički proizvod, izbalansiranoZavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije67

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjesastavljen od parcijalnih turističkih proizvoda s obzirom na raspoložive atrakcijske značajke.Za provedbu ovakvog pristupa, s jedne strane, na županjskoj razini je potrebno osiguratiminimalne direktivne (programske) podatke za svaki uvjetni klaster, a s duge strane datinaputke (metodološke) za detaljno turističko planiranje takve polarizirane mikro-regije.Gravitacijska sila Dubrovnika prelazi administrativne granice, a koja djeluje zaključno sKonavlima, na istoku, i Dubrovačkim primorjem, na zapadu. U gravitacijskom prostoruDubrovnika afirmirati će se sadržaji vezani uz izravni utjecaj Dubrovnika, što se poglavitoodnosi na odabrane oblike ekskluzivnog turizma.- U svjetskim i europskim mjerilima DNŽ posjeduje vrlo atraktivnu biološku i krajobraznu raznolikost te iznimnokulturno nasljeđe, koje zajedno u turizmu treba optimalno koristiti kao višeznačno atraktivno okruženje igospodarski ga turistički drugačije vrednovati nego li se to čini putem «diveloperskog» neoliberalističkog modela,preko kojeg se brzi profit izvlači poglavito kroz građevinski sektor ili promet nekretnina.- Hrvatska, osobito njeno priobalje, ima razvijeni milenijski funkcionalni sustav naselja, koji predstavlja iznimnupogodnost za razvijanje kompleksne turističke ponude po modelu uravnotežene i održive osnovne turističkedestinacije - po modelu polarizirane mikroregije, što je osobito u skladu s novim turističkim trendovima. Stoga valjaizbjegavati monostrukturnu ponudu samodovoljnih resorta, koja, fizičkom ili drugom perfidnom ogradom, takouspješno dijeli turiste od lokalnog stanovništva i obrnuto. Valja podsjetiti da se model resorta mora objektivnokoristiti u slučaju turističkih kompleksa smještenih u prirodno ili društveno negostoljubivom okruženju, što DNŽ icijela Hrvatska zasigurno nisu.- Razvoj turizma u ruralnom prostoru DNŽ je neodrživ ako se ne odvija u okviru održivog ruralnog razvoja, štopoglavito podrazumijeva održivi razvoj poljoprivrede (vinogradarstvo, maslinarstvo, voćarstvo i ekološkaproizvodnja povrća i voća) i ribarstva u harmoniji s turizmom.- U ruralnom prostoru posebnu pozornost treba posvetiti razvoju mreže (sustava) posjetiteljskih centara (zavičajnimuzeji i zbirke te druge tematske zbirke) i tematskih putova (vinske ceste, ceste maslina, putovi tradicijskih obrta,hodočasnički putovi, biciklističke staze, planinarske staze, konjičke staze, tematske staze i putovi te slično) i drugojinterpretacijskoj infrastrukturi pojedinih turističkih atrakcija na mježi.Područje Županije podijeljeno je na uvjetne turističke klastere – 14 klastera razvrstano je u 7karakterističnih tipova.- Tip I. Dubrovnik (1) prostor svjetske kulturne baštine- Tip II. Cavtat (2), Korčula-Orebić (3), Ston (4) prostor maritimnog turizma s naznakamasvjetske ili nacionalne kulturne baštine- Tip III. Župa Dubrovačka (5), Dubrovnik-zapad (6) prostor ljetnog odmorišnog turizmaintenzuivno korišten, osobito zbog blizine grada dubnorvnika- Tip IV. Konavle (7), Delta Neretve (8) atraktivni ruralni prostor s mali udjelom morske obalpodobne za ljetni odmorišni turizam- Tip V. Otok Korčula (9), Pelješac (10) tipičan prostor ljetnog kupališnog turizma, velikihmaritimnoh pogotnosti i relativno malih okolišnih ograničenja- Tip VI. Dubrovačko Primorje (11) turistički slabo razvijen prostor s velikim maritimnimpotencijalom i očuvanim ruralnim prostorom u zaleđu- Tip VII. Mljet (12), Lastovo (13), Elafiti (14) atraktivni maritimni prostor s velikim okolišnimograničenjima (zaštićeni dijelovi prirode)U nastavku se opisno daju određene natuknice za razvoj turizma u svakom tipu odnosnouvjetnom klasteru koji mogu biti važne kod detaljne prostorne razrade svakog od njih.Tip I. Prostor svjetske kulturne baštineDubrovnik (1)U ovom slučaju nema sadržajne razlike između tipa i uvjetnog klastera, pa se u nastavku navode zajedničkinaglasci.- Ne samo zbog zaštite kulturno-povijesne baštine, nego, prije svega, zbog optimalnog razvoja turizma uDubrovniku, u ovom prostoru se ne smije ugroziti primat velikog kulturnog turizma, bez obziraugrožavala ga bilo koja druga vrsta turizma ili djelatnost iz drugog sektora. U tom smislu osobito valjabiti oprezan s prekomjernim bujanjem ljetnog odmorišnog turizma.- Kruzing turizam predstavlja komplementarnu vrstu turizma velikom kulturnom turizmu pa mu nagradskoj razini treba posvetiti posebnu pozornost, kako ga se ne bi bezrazložno kompromitiralo iometalo prepuštanjem stihijskom razvoju. Prije svega treba osmisliti optimalni sustav posjećivanja svihturista, pa tako i posjetitelja s kruzera, te utvrditi nosivi kapacitet (carrying capacity) najposjećenijihdijelova grada prema tako utvrđenom sustavu.- Za komplementarno korištenje slobodnih turističkih kapaciteta ljetnog odmorišnog turizma izvankupališne sezone, valja razvijati proljetno-jesenski odmorišni turizam.Tip II. Prostor maritimnog turizma s naznakama svjetske ili nacionalne kulturne baštineIako je riječ o tipičnim prostorima ljetnog odmorišnog turizma i relativno maloj zastupljenosti velikogkulturnog turizma, zbog iznimne destinacijske prepoznatljivosti osobito treba njegovati i održavati velikikulturni turizam, njegovu osnovicu i značajke turističkih polova Županije.Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije68

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeCavtat (2)- Zbog svojeg povijesnog nasljeđa, prirodnog okruženja i strukture izgrađene turističko-ugostiteljskestrukture, u Cavtatu i najbližem okruženju, uz ljetni odmorišni turizam poglavito valja razvijati primorskijesensko-proljetni odmorišni turizam, zdravstveni turizam i kongresni te tranzitni turizam (zračna luka,putnička luka i buduća autocesta).Korčula-Orebić (3)- Uz ljetni odmorišni turizam osobito valja razvijati nautički turizam, primorski jesensko-proljetni izdravstveni turizam.Ston (4)- Ston i njegovo okruženju su po svojim turističkim potencijalima za stupanj rafiniraniji i osjetljiviji oddrugih sličnih uvjetnih klastera, pa zbog toga i manje operativno valorizirani. Oni čine prostornu cjelinukoju vrijedi s nekoliko aspekata proglasiti zaštićenim područjem (povijesne jezgre i pripadajuće zidineStona i Malog Stona, antička solana, Malostonski zaljev i okolni pripadajući krajobraz), sličnonacionalnom parku, parku prirode, kulturno-prirodnom rezervatu ili slično, ali ne kao preprekuturističkom korištenju i razvoju, već kao instrument za usmjeravanje na stvaranje vrednije turističkeponude kakvu zaslužuje takav kulturno-povijesni i prirodni potencijal. U tom kontekstu bi trebalorješavati ukupni, poglavito turistički razvoj i očuvanje ovog područja.Tip III. Prostor ljetnog odmorišnog turizma intenzivno korišten, osobito zbog blizinegrada DubrovnikaTo je prostor naglašeno usmjeren na razvoj ljetnog odmorišnog turizma, a pod utjecajem velikog grada saskromnim kupališnim resursima.Župa Dubrovačka (5)- Ovo područje je u cijelosti turistički saturirano sa smještajnim objektima, a sada mu prijeti iprekogranični pritisak s novim objektima u izravnom susjedstvu (Ivanica). Za razvoj preostaje samounutrašnja prostorna reorganizacija i zaštita od daljnjeg pritiska iz susjedstva.Dubrovnik-zapad (6)- Simetrično položeno zapadno susjedstvo grada Dubrovnika, pod sličnim je utjecajem grada, ali sdovoljno prostora za razvoj ljetnog odmorišnog turizma. Ipak, zbog konfiguracije terena i vrijednihpodručja prirode, osobito Arboretuma Trsteno i njegova okruženja, potrebno je prostorno jasnodefinirati daljnji razvoj ljetnog odmorišnog turizma (manji i rastresiti objekti s više zelenila), ali izdravstvenog turizma, primorskog jesenko-proljetnog odmorišnog turizma i ruralnog turizma. Tu jemoguće, doduše u manjem opsegu, razvijati i neke vrste elitnog turizma u funkciji grada Dubrovnika.Tip IV. Atraktivni ruralni prostor s malim udjelom morske obale podobne za ljetniodmorišni turizamU ovim uvjetnim klasterima, razvoj turizma treba osobito vezati uz razvoj tradicijske poljoprivrede snaglaskom na razvoj ruralnog turizma.Konavle (7)- Razvoj turizma ostvarivati putem smještajnih kapacitete malog mjerila, najuže naslonjene na tradicijskisustav konavoskih naselja.- U Moluntu je već došlo do saturacije i manjka slobodnog kupališnog prostora, pa se u tom smislutraže odgovarajuća planska rješenja- Prevlaku treba osmisliti kao visoko vrijedan turistički proizvod (pet zvjezdica) te planirati,projektirati i oblikovati na tragovima uređenja Velog Brijuna- Obalni prostor između Prevlake i crnogorske granice, valja detaljno programirati i projektirati kaopotpuno novo naselje te osmišljeno realizirati po unaprijed utvrđenoj dinamici, sve na tragusadržaja i iskustva kod osnivanja Opatije. Ovdje nije riječ o osnivanju kupališnog resorta ilikupališnog turističkog mjesta, već turističkog mjesta posebnih zadaća:- Osnovna zadaća - «južna nautička (pomorska) porta» Konavala i DNŽ.- Obavezni sadržaji- Putnička luka bez trajekta- Lučica za vezove jahti i izletničkih brodica- Mediteranska riva s palmama- Lungo mare- Ugostiteljski, trgovački i drugi čisti uslužni sadržaji poglavito duž rive.- Sustav javnog prijevoza (autobusna stajališta)- Smještaj – isključivo obiteljski hoteli- Promet u mirovanju, u drugom redu iza rive parkirališta/podzemne garaže.- Bogato i reprezentativno, hortikulturno osmišljeno gradsko zelenilo- Prepoznatljivo i atraktivno oblikovanje novog naselja potrebno je osigurati putemarhitektonsko-urbanističkog natječaja.- U preostalom dijelu Konavala razvijati bogato strukturirani ruralni turizam.Delta Neretve (8)Turistički kapaciteti i ovdje moraju biti malog mjerila ali osobito usklađeni s prirodnim i kulturnim značajkamasvake karakteristične zone a da istovremeno čine prepoznatljivu, uravnoteženu i dobro organiziranuturističku destinaciju uvjetnog klastera Delta Neretve.- Karakteristične zone uvjetnog klastera su: morska obala, rijeka Neretva, prirodni rezervati – vlažnapodručja, tradicijska naselja, grad Metković, povijesno područje Narone (Vid), plodnopoljoprivredno zemljište) i grad PločeZavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije69

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje- Razvijanje gospodarskog sadržaja Vezanog uz luku i grad Ploče te vođenje i križanje velikeinfrastrukture na tom području treba biti znalački vođeno kako se ne bi ugrozila atrakcijska osnovaovog uvjetnog klastera.Tip V. Tipičan prostor ljetnog kupališnog turizma, velikih maritimnoh pogotnosti irelativno malih okolišnih ograničenjaNa otoku Korčuli i Pelješcu nalaze se veliki potencijali za razvoj turizma, poglavito ljetnog odmorišnogturizma, i ruralnog turizma, te nautičkog turizma. Ograničenja za razvoj turizma su standardna na razini DNŽ.Otok Korčula (9)Pelješac (10)Tip VI. Turistički slabo razvijen prostor s velikim maritimnim potencijalom i očuvanimruralnim prostorom u zaleđuOvaj će se uvjetni klaster turistički razvijati nastavno na Dubrovnik – zapad, sa istim značajka kao ispomenuti, s tim da će dio još netaknutog ruralnog prostora moći razviti s naglašenim značajkama turizmana seljačkim gospodarstvima i seoskog turizma. Valja podsjetiti da bi se i ovdje mogla pojaviti ponudaodređenih oblika ekskluzivnog turizma u funkciji grada Dubrovnika.Dubrovačko Primorje (11)Tip VII. Atraktivni maritimni prostor s velikim okolišnim ograničenjima (zaštićeni dijeloviprirode)Na Mljetu, Lastovu, i Elafitima također se nalaze velike mogućnosti za razvoj ljetnog odmorišnog turizma,međutim, u okviru ruralnog turizma, u ovom tipu će dominirati turizam zaštićenih dijelova prirode. Osim toga,za razvoj turizma ovdje postoje mnoga ograničenja bolje rečeno usmjerenja, određena dokumentima ozaštićenim dijelovima prirode (nacionalni park, park prirode, zaštićeni krajobraz) što će imati konkretnogutjecaja na njihovu prostornu organizaciju.Mljet (12)Lastovo (13)Elafiti (14)D. Postojeće vrste turizmaNa području Županije su slijedeće postojeće vrste turizmaa. ljetni odmorišni (kupališni) turizam, tzv. masovni turizam, poglavito temeljen naprivlačnosti sunca i mora,- najrazvijenija vrsta turizma- plaže, more, mediteranska klima, šume, mediteranska kuhinja (jelo+vino)- stacionarni- sezona 01. VI. do 15. IX.- relativno ravnomjerno raspoređen po cijeloj Županiji s obzirom na prirodne (kupališne) uvjete.- najslabije razvijen u strukturi turizma na području grada Dubrovnikab. veliki kulturni turizam, temeljen na privlačnosti vrlo vrijedne kulturno-povijesne baštine,poglavito one s popisa UNESCO-a- Izolirano vrlo razvijena vrsta turizma (Grad Dubrovnik)- Stari grad Dubrovnik (povijesna gradska jezgra – Stari grad, kulturne institucije, kulturne manifestacije –Dubrovačke ljetne igre), Korčula (povijesna gradska jezgra, kulturne manifestacije): Cavtat; u tragovima Sv.Vid (Narona), Mali Ston (zidine, antička solana), otok Šipan (ljetnikovci), Lastovo (povijesna jezgra)- Vizitacijsko-stacionarni- Sezona od 01. IV. do 30. 10.- Dubrovnik, Korčula, Cavtat.c. nautički turizam, blizak ljetnom odmorišnom turizma koji se oslanja na atraktivnost mora imorske obale- slabo razvijen na ostale primorske županije- more- otvoreno more, morska obala (osobito kanali, otoci i hridi), morsko dno, podmorski živi svijet.- Nautička infrastruktura (marine, luke nautičkog turizma)- Pretežito stacionarni- Sezona 01. IV. do 30. X.- Dubrovnik, Korčula, Lumbardad. kongresni turizam, koji u posezoni i predsezoni koristi privlačno okruženje i smještajneobjekte s raspoloživim kongresnim dvoranama- Kongresni turizam na trećem mjestu u Hrvatskoj (iza Zagreba i Opatije)- Dubrovački hoteli i kongresne dvorane- Stacionarni- Sezona 15. IX. do 30. XI. i 01. II. do 15. VI.- Dubrovnik, CavtatZavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije70

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjee. kruzing turizam , koji se je razvio u novije vrijeme, a temelji se na mediteranskomgeoprometnom položaju Dubrovnika, njegovoj kulturno-povijesnoj baštini i odgovarajućimlučkim kapacitetima- U gradu Dubrovniku razvijen na razini Mediterana- Dubrovačka kulturna baština svjetskog glasa te putnička luka (luke) za prihvat kruzera (ekspozitureKorčula i Cavtat)- Vizitacijski- Sezona cijele godine, a glavna od 01. IV. do 30. X.- Dubrovnik, Korčula, Cavtatf. tranzitni turizam, poglavito oslonjen na postojeću prometnu infrastrukturu (zračna luka,putnička luka i sustav magistralnih cesta)- Slabo razvijen- Putničke luke: Dubrovnik, Korčula i Cavtat, (potencijalno Ploče i Vela Luka); Zračna luka Čilipi, glavnijadranski dužobalni cestovni pravac (u planu Jadransko-Jonska autocesta)- vizitacijski- Naglašeno vezano uz ljetnu odmorišnu sezonu- Dubrovnik s okruženjem, KorčulaE. Potencijalne vrste turizma (prijedlog novih vrsta turizma koje se mogu razviti naraspoloživoj turističkoj atrakcijskoj osnovi Županije).Obzirom na značajke potencijalnih a neiskorištenih turističkih atrakcija Županije, mogle bi serazviti i neke nove vrste turizma:- primorski jesensko-proljetni odmorišni turizam kao komplementarni korisnik smještajnihkapaciteta ljetnog odmorišnog turizma izvan kupališne sezone,- Gotovo nerazvijena vrsta turizma- More, morski aerosol, mediteranska klima (tada blaga), eterično bilje, šume, smještajni kapaciteti- stacionarni- Sezona 15. IX. do 30. XI. i 25. 12. do 01. VI.- U tragovima na području Grada Dubrovnika i Cavtata- ruralni turizam, temeljen na ruralnim atraktivnim značajkama zaleđa morske obale teunutrašnjosti otoka i poluotoka, bogato strukturiran od mnogih oblika turizma (turizam naseljačkom gospodarstvu, seoski turizam, turizam zaštićenih dijelova prirode, eko-turizam,kulturni turizam, vjerski turizam, zdravstveni turizam, planinarstvo, avanturistički turizam isl.),- Nerazvijen- Atraktivan ruralni prostor- Pretežito stacionarni- Cijelu godinu- Područje Županije izvan gradova i centara masovnog turizma- Oblici ruralnog turizma:Turizam na seljačkom gospodarstvuSeoski turizamTurizam zaštićenih dijelova prirodeEko-turizamKulturni turizamVjerski turizamZdravstveni turizamPlaninarstvoAvanturistički turizam- zdravstveni turizam, temeljen na umjerenoj ili jakoj insolaciji i drugim značajkamamediteranske klime, moru i morskom aerosolu, eteričnom bilju, šumama i privlačnomkrajobrazu, te određeni oblici- Nerazvijen- Morski aerosol, mediteranska klima, eterična ulja, aromatično bilje, postojeći smještajni objekti- Stacionarni- Cijelu godinu- Turistički razvijeni dio Županije.- ekskluzivni turizam, primjerice, ekskluzivni golf turizam (18 ili 27 rupa), ekskluzivni konjičkiturizam (hipodrom i kladionica), mondeni turizam i sl..- ELITNI GOLF TURIZAM (TERENI S 18 ILI 27 RUPA)o Nerazvijeno Mediteranska klima – Dubrovnik (svjetsko mondeno središte)o Pretežito stacionarnio Cijelu godinuo Gravitacija DubrovnikaZavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije71

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje- ELITNI KONJIČKI TURIZAM (HIPODROM I KLADIONICA)o Nerazvijeno Mediteranska klima – Dubrovnik (svjetsko mondeno središteo Pretežito stacionarnio Cijelu godinuo Gravitacija Dubrovnika- MONDENI TURIZAM (ELITNI NAUTIČKI TURIZAM, KOCKANJE I SLIČNO)o Slabo razvijeno Uvjeti za skupljanje svjetske eliteo Stacionarno-vizitacijskio Cijele godineo Gravitacija DubrovnikaRazvoj po vrstama turizma i važnostiI. Dubrovnik (I)I. Veliki kulturni turizam - natpolovičniII. Ljetni odmorišni turizamIII. Kruzing turizam (dolasci bez noćenja)IV. Kongresni turizamV. Nautički turizamVI. Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizamVII. Tranzitni turizamVIII. Određene vrste elitnog turizmaII. Cavtat (II)I. Ljetni odmorišni turizam - natpolovičniII. Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizamIII. Zdravstveni turizamIV. Kongresni turizamV. Nautički turizamVI. Veliki kulturni turizamVII. Kruzing turizamVIII. Tranzitni turizamIX. Određeni oblici elitnog turizma – u funkciji Dubrovnika (gravitacja Dibrovnika)III. Korčula-Orebić (II)I. Ljetni odmorišni turizam - natpolovičniII. Nautički turizamIII. Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizamIV. Zdravstveni turizamV. Veliki kulturni turizamVI. Kruzing turizamVII. Tranzitni turizamIV. Ston (II)I. Ljetni odmorišni turizam - natpolovičniII. Veliki kulturni turizamIII. Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizamIV. Zdravstveni turizamV. Ruralni turizamVI. Nautički turizamV. Župa Dubrovačka (III)I. Ljetni odmorišni - natpolovičniII. Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizamIII. Zdravstveni turizamIV. Ruralni turizamVI. Dubrovnik zapad (III)I. Ljetni odmorišni turizam - natpolovičniII. Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizamIII. Zdravstveni turizamIV. Ruralni turizamV. Određeni oblici elitnog turizma – u funkciji Dubrovnika (gravitacija Dubrovnika)VII. Konavle (IV)I. Ruralni turizam - natpolovičniII. Ljetni odmorišni turizamIII. Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizamIV. Zdravstveni turizamV. Određeni oblici elitnog turizma – u funkciji Dubrovnika (gravitacija Dubrovnik)Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije72

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeVIII. Delta Neretve (IV)I. Ruralni turizam – natpolovičniII. Ljetni odmorišni turizamIII. Nautički turizamIV. Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizamV. Zdravstveni turizamVI. Tranzitni turizamVII. Veliki kulturni turizamIX. Otok Korčula (V)I. Ljetni odmorišni turizam - natpolovičniII. Ruralni turizamIII. Nautički turizamIV. Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizamV. Zdravstveni turizamX. Pelješac (V)I. Ljetni odmorišni turizam - natpolovičniII. Ruralni turizamIII. Nautički turizamIV. Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizamV. Zdravstveni turizamXI. Dubrovčko Primorje (VI)I. Ljetni odmorišni turizam - natpolovičniII. Ruralni turizamIII. Nautički turizamIV. Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizamV. Zdravstveni turizamVI. Određeni oblici elitnog turizma – u funkciji Dubrovnika (Dubrovačka gavitacija)VII. Mljet (VII)I. Ljetni odmorišni turizam - natpolovičanII. Ruralni turizamIII. Nautički turizamIV. Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizamV. Zdravstveni turizamVIII. Lastovo (VII)VI. Ljetni odmorišni turizam - natpolovičanVII. Ruralni turizamVIII. Nautički turizamIX. Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizamX. Zdravstveni turizamIX. Elafiti (VII)XI.XII.XIII.XIV.XV.XVI.Ljetni odmorišni turizam - natpolovičanNautički turizamRuralni turizamPrimorski jesensko-proljetni odmorišni turizamZdravstveni turizamVeliki kulturni turizam196. Smjernice za planiranje većih homogenih cjelina – područja su sljedeće:1. KONAVLEPrema rezultatima višekriterijalne analize razvojni potencijal područja je u prosjeku županije.Međutim, sam prostor Cavtata gotovo po svim pokazateljima je iznad prosjeka županije.Turizam - Obzirom na utvrđeni prostorni i društveni „potencijal“ promatranog područja možese ustanoviti da se prioriteti za daljni razvoj gospodarskih djelatnosti, prije svega turizma, nalazeunutar manjeg razvojnog područja Kupari – Cavtat (20) koji ima izrazito povoljne razvojnepotencijale, dok se za planirane turističke zone i kapacitete u razvojnim područjima Gruda (21) iPrevlaka (22) trebaju dodatno preispitati prostorne mogućnosti i društvena prihvatljivost krozizradu prostornih planova uređenja te ostalih detaljnijih planova prostornog uređenja.Gospodarstvo - Planovima određeni prostori za razvoj gospodarstva realno su postavljeni.Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije73

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje2. DUBROVNIKPrema rezultatima višekriterijalne analize razvojni potencijal područja je prema očekivanjunajbolji u županiji.Turizam - Obzirom na utvrđeni prostorni i društveni „potencijal“ promatranog područja može seustanoviti da se prioriteti za daljni razvoj gospodarskih djelatnosti, prije svega turizma, nalazeunutar razvojnih područja Srđ-Dubrovnik (19) i Zaton (18) koji imaju izrazito povoljne razvojnepotencijale, dok se za planirane turističke zone i kapacitete u razvojnom području Šipan (17)trebaju dodatno preispitati prostorne mogućnosti i društvena prihvatljivost kroz izradu prostornihplanova uređenja te ostalih detaljnijih planova prostornog uređenja.Gospodarstvo - Planovima određeni prostori za razvoj gospodarstva (izvan građevinskihpodručja naselja) realno su postavljeni.3. DUBROVAČKO PRIMORJEPrema rezultatima višekriterijalne analize razvojni potencijal područja je u prosjeku županije.Turizam - Obzirom na utvrđeni prostorni i društveni „potencijal“ promatranog područja može seustanoviti da se prioriteti za daljni razvoj turizma nalaze unutar manjeg razvojnog područjaSlano (15), dok se za planiranu turističku zonu u razvojnom području Planikovac (14) trebadodatno preispitati prostorne mogućnosti i društvenu prihvatljivost kroz izradu prostornihplanova uređenja te ostalih detaljnijih planova prostornog uređenja.Posebnu pažnju treba posvetiti prostoru na kontaktu između razvojnog područja (15) i područjaPelješca, odnosno manjeg razvojnog područja Ston-Prapratno (11) gdje bi se moglo planirati iznačajnije kapacitete, a sve u cilju pozicioniranja Stona kao jednog od županijskih turističkihpolova razvoja II. kategorije.Gospodarstvo - Planovima određeni prostori za razvoj gospodarstva realno su postavljeni.Mora se međutim naglasiti izrazito nepovoljna demografska struktura koja bi mogla otežatidaljnji razvoj unutar određenih zona.4. NERETVANSKI KRAJPrema rezultatima višekriterijalne analize razvojni potencijal ovog područja je prema očekivanjuiznad prosjeka, odnosno između najboljih u županiji.Turizam - Obzirom na utvrđeni prostorni i društveni „potencijal“ promatranog područja može seustanoviti da se prioriteti za daljni razvoj gospodarskih djelatnosti, prije svega turizma, nalazeunutar razvojnih područja Ploče (12) i Klek (13) koji imaju izrazito povoljne razvojne potencijale.Unutar ovih područja moglo bi se planirati i značajnije kapacitete, a sve u cilju pozicioniranjaovog područja kao jednog od županijskih turističkih polova razvoja II. kategorije.Gospodarstvo - Planovima određeni prostori za razvoj gospodarstva (izvan građevinskihpodručja naselja) realno su postavljeni.Navedeno se odnosi i na zone koje su planirane izvan (u ovoj ekspertizi) homogenih razvojnihpodručja. To se odnosi na poslovne, odnosno višenamjenske zone kao i zone eksploatacijemineralnih sirovinama u općinama Pojezerje, Kula Norinska, Zažablje kao i u gradu Metkoviću.5. PELJEŠACIako je ova prostorna cjelina – područje homogeno u pogledu svojeg položaja i geografskihkarakteristika, unutar njega je u ovoj stručnoj ekspertizi izdvojeno nekoliko manjih homogenihrazvojnih područja koji su nakon vrednovanja imali izrazito različite ocjene „razvojnogpotencijala“ od iznad prosječnog potencijala manjeg razvojnog područja Orebića (8) i Ston-Prapratno (11) do ispod prosječnog potencijala područja Kune (9) i Lovišta (6), tako da jenemoguće odrediti razvojni potencijal za područje u cjelini.Turizam - Obzirom na utvrđeni prostorni i društveni „potencijal“ promatranog područja može seustanoviti da se prvi prioriteti za daljni razvoj turizma nalaze unutar manjih razvojnih područjaOrebić (8) i Ston-Prapratno (11), da se drugi prioriteti razvoja turizma nalaze unutar manjihrazvojnih područja Janjina (10) i Trpanj (7), dok se za planirane turističke zone i kapacitete umanjim razvojnim područima Kuna (9) i Lovište (6) trebaju dodatno preispitati prostornemogućnosti i društvena prihvatljivost kroz izradu prostornih planova uređenja te ostalihdetaljnijih planova prostornog uređenja.Posebnu pažnju treba posvetiti prostoru na kontaktu između manjeg razvojnog područja Ston-Prapratno (11) i većeg razvojnog područja Dubrovačkog primorja gdje bi se moglo planirati iZavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije74

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeznačajnije kapacitete, a sve u cilju pozicioniranja Stona kao jednog od županijskih turističkihpolova razvoja II. kategorije.Gospodarstvo - Planovima određeni prostori za razvoj gospodarstva realno su postavljeni.Mora se međutim naglasiti izrazito nepovoljna demografska struktura koja bi mogla otežatidaljnji razvoj unutar pojedinih zona.6. KORČULAIako je ova prostorna cjelina – područje homogeno u pogledu svojeg položaja i geografskihkarakteristika, unutar njega je u ovoj stručnoj ekspertizi izdvojeno nekoliko manjih homogenihrazvojnih područja koji su nakon vrednovanja imali izrazito različite ocjene „razvojnogpotencijala“ od iznad prosječnog potencijala manjeg razvojnog područja Korčule (5) do ispodprosječnog potencijala područja Prihodišće (4) i Prižba (3), tako da je nemoguće odreditirazvojni potencijal za područje u cjelini.Turizam - Obzirom na utvrđeni prostorni i društveni „potencijal“ promatranog područja može seustanoviti da se prvi prioriteti za daljni razvoj turizma nalaze unutar manjeg razvojnog područjaKorčula (5), da se drugi prioriteti razvoja turizma nalaze unutar manjeg razvojnog područja VelaLuka (2), dok se za planirane turističke zone i kapacitete u manjim razvojnim područimaPrihodišće (4) i Prižba (3) trebaju dodatno preispitati prostorne mogućnosti i društvenaprihvatljivost kroz izradu prostornih planova uređenja te ostalih detaljnijih planova prostornoguređenja.Posebnu pažnju trebalo bi posvetiti prostoru Vela Luka – Blato u cilju pozicioniranja ovog dijelaotoka Korčule kao jednog od županijskih turističkih polova razvoja II. kategorije.Gospodarstvo - Planovima određeni prostori za razvoj gospodarstva realno su postavljeni.7. LASTOVO I MLJETPrema rezultatima višekriterijalne analize razvojni potencijal područja je ispod prosjekažupanije.Turizam - Obzirom na utvrđeni prostorni i društveni „potencijal“ promatranog područja može seustanoviti da se za planirane turističke zone i kapacitete u manjim razvojnim područima Ubli (1)i Prožura (16) trebaju dodatno preispitati prostorne mogućnosti i društvena prihvatljivost krozizradu prostornih planova uređenja te ostalih detaljnijih planova prostornog uređenja.Gospodarstvo - Planovima određeni prostori za razvoj gospodarstva realno su postavljeni.Mora se međutim naglasiti izrazito nepovoljna demografska struktura koja bi mogla otežatidaljnji razvoj unutar određenih zona.197. Smjernice za planiranje manjih homogenih cjelina – razvojnih područja su slijedeće:1. UBLI - LASTOVOObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, zonu koja se nalazi unutar ovog područja moguće jerealizirati ali postoji realna bojazan da sama realizacija može narušiti princip održivog razvoja,prije svega socijalne održivosti. Stoga je potrebno pažljivo odrediti sadržaje i kapacitet zone udaljnjem postupku realizacije, prije svega kroz postupak procjene utjecaja na okoliš.Turizam - Obzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanovitida planirana zona ima znatnih ograničenja prilikom realizacije, te da se treba obratiti pažnja naslijedeće posljedice realizacije zone u planiranim kapacitetima: potrebno je osigurati minimalno 109 radnika, od čega minimalno 5% visokoobrazovanihte 40-50% srednje obrazovanih potrebno je osigurati minimalno 59.750 m 3 pitke vode godišnje potrebno je osigurati minimalno 1.910.000 kWh električne energije godišnje potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 230.000 kg otpada godišnje.Prilikom detaljne razrade zone, u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicamavoditi računa, te korigirati pojedine razvojne odluke u skladu s mogućnostima jedinice lokalnesamouprave.2. VELA LUKAObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, turističke zone koje se nalaze unutar ovog područjamoguće je realizirati bez većih poremećaja.Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije75

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeTurizam - Obzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanovitida planirane zone nemaju značajnijih ograničenja prilikom realizacije, ali da se treba obratitipažnja na slijedeće posljedice realizacije zona u planiranim kapacitetima: potrebno je osigurati minimalno 63 radnika, od čega minimalno 5% visokoobrazovanih te20-30% srednje obrazovanih potrebno je osigurati minimalno 42.000 m 3 pitke vode godišnje potrebno je osigurati minimalno 1.320.000 kWh električne energije godišnje potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 280.000 kg otpada godišnje.Prilikom detaljne razrade zona, u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicamavoditi računa, te korigirati pojedine razvojne odluke (prije svega maksimalne kapacitete) uskladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.Gospodarstvo - Industrijska/ poslovna zona u Veloj Luci određena je u skladu s razvojnimpotencijalom općine.3. PRIŽBA – BLATOObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, zone koje se nalaze unutar ovog područja moguće jerealizirati ali postoji realna bojazan da sama realizacija može narušiti princip održivog razvoja,prije svega socijalne održivosti (potreba za radnom snagom). Stoga je potrebno pažljivo odreditisadržaje i kapacitete zona u daljnjem postupku realizacije.Turizam - Obzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanovitida zone koje su planirane u ovom području imaju velikih ograničenja koja se mogu očitovatiprilikom realizacije, te da je potrebno obratiti pažnju na slijedeće posljedice realizacije zone uplaniranim kapacitetima: potrebno je osigurati minimalno 66 radnika, od čega minimalno 20% visokoobrazovanihte 40-50% srednje obrazovanih potrebno je osigurati minimalno 27.800 m 3 pitke vode godišnje potrebno je osigurati minimalno 796.000 kWh električne energije godišnje potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 111.200 kg otpada godišnje potrebno izgraditi pristupne ceste do lokacija.Prilikom detaljne razrade zona u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicamavoditi računa, te korigirati pojedine razvojne odluke u skladu s mogućnostima jedinice lokalnesamouprave.4. PRIHODIŠĆE – SMOKVICAObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, zone koje se nalaze unutar ovog područja moguće jerealizirati ali postoji realna bojazan da sama realizacija može narušiti princip održivog razvoja,prije svega socijalne održivosti (potreba za radnom snagom). Stoga je potrebno pažljivo odreditisadržaje i kapacitete zona u daljnjem postupku realizacije.Turizam - Obzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanovitida zone koje su planirane u ovom području imaju velikih ograničenja koja se mogu očitovatiprilikom realizacije, te da je potrebno obratiti pažnju na slijedeće posljedice realizacije zone uplaniranim kapacitetima: potrebno je osigurati minimalno 88 radnika, od čega minimalno 30% visokoobrazovanihte 40-50% srednje obrazovanih potrebno je osigurati minimalno 35.000 m 3 pitke vode godišnje potrebno je osigurati minimalno 980.000 kWh električne energije godišnje potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 140.000 kg otpada godišnje potrebno izgraditi pristupne ceste do lokacija.Prilikom detaljne razrade zona u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicamavoditi računa, te korigirati pojedine razvojne odluke u skladu s mogućnostima jedinice lokalnesamouprave.5. KORČULA –LUMBARDAObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, turističke zone koje se nalaze unutar ovog područjamoguće je realizirati bez značajnijih poremećaja.Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije76

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeTurizam - Obzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanovitida planirane zone nemaju značajnijih ograničenja prilikom realizacije, ali se treba obratiti pažnjana slijedeće posljedice realizacije zona u planiranim kapacitetima: potrebno je osigurati minimalno 192 radnika, od čega minimalno 20% visokoobrazovanihte 40-50% srednje obrazovanih potrebno je osigurati minimalno 110.000 m 3 pitke vode godišnje potrebno je osigurati minimalno 3.600.000 kWh električne energije godišnje potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 410.000 kg otpada godišnje.Prilikom detaljne razrade zona, u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicamavoditi računa, te korigirati pojedine razvojne odluke (prije svega maksimalne kapacitete) uskladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.Gospodarstvo - Industrijske/ poslovne zone Žrnovo i Dominče određene su u skladu srazvojnim potencijalom područja.6. LOVIŠTEObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, zone koje se nalaze unutar ovog područja moguće jerealizirati ali postoji realna bojazan da sama realizacija može narušiti princip održivog razvoja,prije svega socijalne održivosti (potreba za radnom snagom). Stoga je potrebno pažljivo odreditisadržaje i kapacitete zona u daljnjem postupku realizacije.Turizam - Obzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanovitida zona koja je planirana u ovom području ima značajnih ograničenja koja se mogu očitovatiprilikom realizacije, te da je potrebno obratiti pažnju na slijedeće posljedice realizacije zone uplaniranim kapacitetima: potrebno je osigurati minimalno 50 radnika, od čega minimalno 20% visokoobrazovanihte 40-50% srednje obrazovanih potrebno je osigurati minimalno 20.000 m 3 pitke vode godišnje potrebno je osigurati minimalno 560.000 kWh električne energije godišnje potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 80.000 kg otpada godišnje potrebno izgraditi pristupne ceste do lokacije.Prilikom detaljne razrade zona u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicamavoditi računa, te korigirati pojedine razvojne odluke u skladu s mogućnostima jedinice lokalnesamouprave.Gospodarstvo - Industrijske/ poslovne zone određena je u skladu s razvojnim potencijalompodručja.7. TRPANJ – DUBAObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, turističke zone koje se nalaze unutar ovog područjamoguće je realizirati bez većih poremećaja.Turizam - Obzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanovitida planirane zone nemaju značajnijih ograničenja prilikom realizacije, ali da se treba obratitipažnja na slijedeće posljedice realizacije zona u planiranim kapacitetima: potrebno je osigurati minimalno 52 radnika, od čega minimalno 20% visokoobrazovanihte 40-50% srednje obrazovanih potrebno je osigurati minimalno 29.650 m 3 pitke vode godišnje potrebno je osigurati minimalno 955.000 kWh električne energije godišnje potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 112.050 kg otpada godišnje potrebno izgraditi pristupne ceste do lokacija.Prilikom detaljne razrade zona, u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicamavoditi računa, te korigirati pojedine razvojne odluke (prije svega maksimalne kapacitete) uskladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.8. OREBIĆObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, turističke zone koje se nalaze unutar ovog područjamoguće je realizirati bez značajnijih poremećaja.Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije77

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeTurizam - Obzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanovitida planirane zone nemaju značajnijih ograničenja prilikom realizacije, ali se treba obratiti pažnjana slijedeće posljedice realizacije zona u planiranim kapacitetima: potrebno je osigurati minimalno 514 radnika, od čega minimalno 20% visokoobrazovanihte 40-50% srednje obrazovanih potrebno je osigurati minimalno 252.000 m 3 pitke vode godišnje potrebno je osigurati minimalno 7.552.000 kWh električne energije godišnje potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 1.039.000 kg otpada godišnje.Prilikom detaljne razrade zona, u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicamavoditi računa, te korigirati pojedine razvojne odluke (prije svega maksimalne kapacitete) uskladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.9. KUNAObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, zone koje se nalaze unutar ovog područja moguće jerealizirati ali postoji realna bojazan da sama realizacija može narušiti princip održivog razvoja.Stoga je potrebno pažljivo odrediti sadržaje i kapacitete zona u daljnjem postupku realizacije.Turizam - Obzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanovitida zona koja je planirana u ovom području ima značajnih ograničenja koja se mogu očitovatiprilikom realizacije, te da je potrebno obratiti pažnju na slijedeće posljedice realizacije zone uplaniranim kapacitetima: potrebno je osigurati minimalno 50 radnika, od čega minimalno 30% visokoobrazovanihte 40-50% srednje obrazovanih potrebno je osigurati minimalno 20.000 m 3 pitke vode godišnje potrebno je osigurati minimalno 560.000 kWh električne energije godišnje potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 80.000 kg otpada godišnje potrebno izgraditi pristupne ceste do lokacije.Prilikom detaljne razrade zona u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicamavoditi računa, te korigirati pojedine razvojne odluke u skladu s mogućnostima jedinice lokalnesamouprave.10. JANJINA – ŽULJANAObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, turističke zone koje se nalaze unutar ovog područjamoguće je realizirati bez većih poremećaja.Turizam - Obzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanovitida planirane zone nemaju značajnijih ograničenja prilikom realizacije, ali da se treba obratitipažnja na slijedeće posljedice realizacije zona u planiranim kapacitetima: potrebno je osigurati minimalno 161 radnika, od čega minimalno 20% visokoobrazovanihte 40-50% srednje obrazovanih potrebno je osigurati minimalno 74.000 m 3 pitke vode godišnje potrebno je osigurati minimalno 2.100.000 kWh električne energije godišnje potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 317.000 kg otpada godišnje potrebno izgraditi pristupne ceste do lokacija.Prilikom detaljne razrade zona, u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicamavoditi računa, te korigirati pojedine razvojne odluke (prije svega maksimalne kapacitete zona) uskladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.Gospodarstvo - Veliki broj rezerviranih prostora za akvakulturu karakterizira ovo razvojnopodručje. Potrebno je prilikom realizacije te djelatnosti preispitati odnos turističkih kapaciteta izona za razvoj akvakulture.11. PRAPRATNO – STONObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, turističke zone koje se nalaze unutar ovog područjamoguće je realizirati bez značajnijih poremećaja.Turizam - Obzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanovitida planirane zone nemaju značajnijih ograničenja prilikom realizacije, ali se treba obratiti pažnjana slijedeće posljedice realizacije zona u planiranim kapacitetima:Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije78

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje potrebno je osigurati minimalno 63 radnika, od čega minimalno 20% visokoobrazovanihte 40-50% srednje obrazovanih potrebno je osigurati minimalno 40.500 m 3 pitke vode godišnje potrebno je osigurati minimalno 1.290.000 kWh električne energije godišnje potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 175.500 kg otpada godišnje potrebno izgraditi pristupne ceste do lokacija.Prilikom detaljne razrade zona, u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicamavoditi računa, te korigirati pojedine razvojne odluke (prije svega maksimalne kapacitete) uskladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.Gospodarstvo - Poslovna zona Česvinica određena je u skladu s razvojnim potencijalompodručja.12. PLOČEObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, turističke zone koje se nalaze unutar ovog područjamoguće je realizirati bez značajnijih poremećaja.Turizam - Obzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanovitida planirane zone nemaju značajnijih ograničenja prilikom realizacije, ali se treba obratiti pažnjana slijedeće posljedice realizacije zona u planiranim kapacitetima: potrebno je osigurati minimalno 110 radnika, od čega minimalno 20% visokoobrazovanihte 40-50% srednje obrazovanih potrebno je osigurati minimalno 53.500 m 3 pitke vode godišnje potrebno je osigurati minimalno 1.542.000 kWh električne energije godišnje potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 212.000 kg otpada godišnje.Prilikom detaljne razrade zona, u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicamavoditi računa, te korigirati pojedine razvojne odluke (prije svega maksimalne kapacitete) uskladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.Gospodarstvo - Industrijske zone Ploče i Rogotin svojim značajem premašuju čak i županijskeokvire te su određene u skladu s razvojnim potencijalom područja.13. KLEK – BLACEObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, turističke zone koje se nalaze unutar ovog područjamoguće je realizirati bez značajnijih poremećaja.Turizam - Obzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanovitida planirane zone nemaju značajnijih ograničenja prilikom realizicije, ali se treba obratiti pažnjana slijedeće posljedice realizacije zona u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 213 radnika, od čega minimalno 20%visokoobrazovanih te 40-50% srednje obrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 97.000 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 2.800.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 408.000 kg otpada godišnje- potrebno izgraditi pristupne ceste do lokacija.Prilikom detaljne razrade zona, u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicamavoditi računa, te korigirati pojedine razvojne odluke (prije svega maksimalne kapacitete) uskladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.Gospodarstvo - Veći broj rezerviranih prostora za akvakulturu karakterizira i ovo razvojnopodručje. Potrebno je prilikom realizacije te djelatnosti preispitati odnos turističkih kapaciteta izona za razvoj akvakulture.14. PLANIKOVAC – STONObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, turističku zonu koje se nalazi unutar ovog područjamoguće je realizirati bez većih poremećaja. Međutim, obzirom na specifičnost same lokacije,treba dodatno preispitati prostorne mogućnosti i društvenu prihvatljivost same lokacije krozizradu prostornih planova nižeg reda.Turizam - Obzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanovitida planirane zone nemaju značajnijih ograničenja prilikom realizacije, ali da se treba obratitipažnja na slijedeće posljedice realizacije zone u planiranim kapacitetima:Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije79

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje potrebno je osigurati minimalno 20 radnika, od čega minimalno 10% visokoobrazovanihte 40-50% srednje obrazovanih potrebno je osigurati minimalno 12.000 m 3 pitke vode godišnje potrebno je osigurati minimalno 400.000 kWh električne energije godišnje potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 44.000 kg otpada godišnje potrebno izgraditi pristupnu cestu do lokacije.Prilikom detaljne razrade zone, u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicamavoditi računa, te korigirati odluku o samoj lokaciji u skladu s mogućnostima jedinice lokalnesamouprave, ali obzirom na specifičnosti lokacije ove zone, treba dodatno preispitati i prostornemogućnosti kroz izradu prostornih planova nižeg reda.15. SLANOObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, turističke zone koje se nalaze unutar ovog područjamoguće je realizirati bez većih poremećaja. Međutim, obzirom na iskazane kapacitete zonapostoji realna bojazan da sama realizacija može narušiti princip održivog razvoja, prije svegasocijalne održivosti (potreba za radnom snagom). Stoga je potrebno pažljivo odrediti sadržaje ikapacitete zona u daljnjem postupku realizacije.Turizam - Obzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanovitida planirane zone nemaju značajnijih ograničenja prilikom realizacije, ali da se treba obratitipažnja na slijedeće posljedice realizacije zona u planiranim kapacitetima: potrebno je osigurati minimalno 572 radnika, od čega minimalno 25% visokoobrazovanihte 40-50% srednje obrazovanih potrebno je osigurati minimalno 262.500 m 3 pitke vode godišnje potrebno je osigurati minimalno 7.720.000 kWh električne energije godišnje potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 1.062.000 kg otpada godišnje.Prilikom detaljne razrade zona, u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicamavoditi računa, te korigirati pojedine razvojne odluke (prije svega maksimalne kapacitete) uskladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.Gospodarstvo - Industrijska zona Rudine, poslovna zona Banići te kamenolomi koji se nalazeunutar ovog razvojnog područja određeni su u skladu s razvojnim potencijalom općine. Manjezone akvakulture koje su planirane u ovom području mogu doći u koliziju s planiranim turističkimzonama tako da je to potrebno dodatno preispitati.16. PROŽURA – SAPLUNARAObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, zone koje se nalaze unutar ovog područja moguće jerealizirati ali postoji realna bojazan da sama realizacija može narušiti princip održivog razvoja.Stoga je potrebno pažljivo odrediti sadržaje i kapacitete zona u daljnjem postupku realizacije.Turizam - Obzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanovitida zona koja je planirana u ovom području ima značajnih ograničenja koja se mogu očitovatiprilikom realizacije, te da je potrebno obratiti pažnju na slijedeće posljedice realizacije zona uplaniranim kapacitetima: potrebno je osigurati minimalno 76 radnika, od čega minimalno 20% visokoobrazovanihte 40-50% srednje obrazovanih potrebno je osigurati minimalno 45.750 m 3 pitke vode godišnje potrebno je osigurati minimalno 1.525.000 kWh električne energije godišnje potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 167.750 kg otpada godišnje potrebno izgraditi pristupne ceste do planiranih lokacija.Prilikom detaljne razrade zona u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicamavoditi računa, te korigirati pojedine razvojne odluke u skladu s mogućnostima jedinice lokalnesamouprave. Obzirom na specifičnosti lokacija svake od planiranih zona, treba dodatnopreispitati prostorne mogućnosti i njihovu društvenu prihvatljivost kroz izradu prostornih planovanižeg reda.17. ŠIPAN – LOPUDObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, zone koje se nalaze unutar ovog područja moguće jerealizirati ali postoji realna bojazan da sama realizacija može narušiti princip održivog razvoja,Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije80

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeprije svega socijalne održivosti (potreba za radnom snagom). Stoga je potrebno pažljivo odreditisadržaje i kapacitete zona u daljnjem postupku realizacije.Turizam - Obzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanovitida zona koja je planirana u ovom području ima značajnih ograničenja koja se mogu očitovatiprilikom realizacije, te da je potrebno obratiti pažnju na slijedeće posljedice realizacije zone uplaniranim kapacitetima: potrebno je osigurati minimalno 94 radnika, od čega minimalno 20% visokoobrazovanihte 40-50% srednje obrazovanih potrebno je osigurati minimalno 56.400 m 3 pitke vode godišnje potrebno je osigurati minimalno 1.880.000 kWh električne energije godišnje potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 206.800 kg otpada godišnje potrebno izgraditi pristupne ceste do lokacija.Prilikom detaljne razrade zona u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicamavoditi računa, te korigirati pojedine razvojne odluke u skladu s mogućnostima jedinice lokalnesamouprave. Obzirom na specifičnosti lokacija svake od planiranih zona, treba dodatnopreispitati prostorne mogućnosti i njihovu društvenu prihvatljivost kroz izradu prostornih planovanižeg reda.18. ZATON - ORAŠACObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, zone koje se nalaze unutar ovog područja moguće jerealizirati bez većih poremećaja.Turizam - Obzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanovitida se planirane zone mogu realizirati, ali da se treba obratiti pažnja na slijedeće posljedicerealizacije navedenih zona u planiranim kapacitetima: potrebno je osigurati minimalno 185 radnika, od čega minimalno 20% visokoobrazovanihte 40-50% srednje obrazovanih potrebno je osigurati minimalno 95.000 m 3 pitke vode godišnje potrebno je osigurati minimalno 2.870.000 kWh električne energije godišnje potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 403.750 kg otpada godišnje.Prilikom detaljne razrade zona u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicamavoditi računa, te korigirati pojedine razvojne odluke u skladu s mogućnostima jedinice lokalnesamouprave.19. SRĐ – DUBROVNIKObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, zone koje se nalaze unutar ovog područja moguće jerealizirati bez većih poremećaja.Turizam - Obzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanovitida se planirane zone mogu realizirati, ali da se treba obratiti pažnja na slijedeće posljedicerealizacije navedenih zona u planiranim kapacitetima: potrebno je osigurati minimalno 255 radnika, od čega minimalno 30% visokoobrazovanihte 40-50% srednje obrazovanih potrebno je osigurati minimalno 118.000 m 3 pitke vode godišnje potrebno je osigurati minimalno 3.560.000 kWh električne energije godišnje potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 456.000 kg otpada godišnje potrebno je izgraditi pristupne ceste do lokacija.Prilikom detaljne razrade zona u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicamavoditi računa, te korigirati pojedine razvojne odluke u skladu s mogućnostima jedinice lokalnesamouprave.20. KUPARI – CAVTATObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, zone koje se nalaze unutar ovog područja moguće jerealizirati bez većih poremećaja.Turizam - Obzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanovitida se planirane zone mogu realizirati, ali da se treba obratiti pažnja na slijedeće posljedicerealizacije navedenih zona u planiranim kapacitetima:Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije81

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje potrebno je osigurati minimalno 518 radnika, od čega minimalno 30% visokoobrazovanihte 40-50% srednje obrazovanih potrebno je osigurati minimalno 224.000 m 3 pitke vode godišnje potrebno je osigurati minimalno 6.480.000 kWh električne energije godišnje potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 894.000 kg otpada godišnjePrilikom detaljne razrade zona u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicamavoditi računa, te korigirati pojedine razvojne odluke u skladu s mogućnostima jedinice lokalnesamouprave.Gospodarstvo - Poslovna zona Ćilipi određena je u skladu s razvojnim potencijalom općine.21. GRUDAObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, zone koje se nalaze unutar ovog područja moguće jerealizirati bez većih poremećaja pažljivo određujući kapacitet u daljnjem postupku realizacijeprije svega kroz postupak procjene utjecaja na okoliš za golf.Turizam - Obzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanovitida se planirane zone mogu realizirati, ali da se treba obratiti pažnja na slijedeće posljedicerealizacije navedenih zona u planiranim kapacitetima: potrebno je osigurati minimalno 138 radnika, od čega minimalno 30% visokoobrazovanihte 40-50% srednje obrazovanih potrebno je osigurati minimalno 55.000 m 3 pitke vode godišnje potrebno je osigurati minimalno 1.540.000 kWh električne energije godišnje potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 220.000 kg otpada godišnje.Prilikom detaljne razrade zona u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicamavoditi računa, te korigirati pojedine razvojne odluke u skladu s mogućnostima jedinice lokalnesamouprave.Gospodarstvo - Industrijska zona Gruda određena je u skladu s razvojnim potencijalomopćine.22. PREVLAKA – MOLUNATObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, zonu koja se nalazi unutar ovog područja moguće jerealizirati ali postoji realna bojazan da sama realizacija može narušiti princip održivog razvoja,prije svega socijalne održivosti. Stoga je potrebno pažljivo odrediti sadržaje i kapacitet zone udaljnjem postupku realizacije, prije svega kroz postupak procjene utjecaja na okoliš.TurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da planiranazona ima velikih ograničenja prilikom realizicije, tei da se treba obratiti pažnja na slijedećeposljedice realizacije zone u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 150 radnika, od čega minimalno 30%visokoobrazovanih te 40-50% srednje obrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 72.000 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 2.160.000 kWh električne energije- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 288.000 kg otpada godišnje.Prilikom detaljne razrade zona u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicamavoditi računa, te korigirati pojedine razvojne odluke u skladu s mogućnostima jedinice lokalnesamouprave.198. Generalna je ocjena da broj i kapaciteti planiranih turističkih i gospodarskih zona premašujuoptimalne socijalne, gospodarske, infrastrukturne i druge mogućnosti Dubrovačko-neretvanskežupanje.Za područje Županije (kao i Jadranske Hrvatske) nameće se potreba utvrđivanja cjelovitograzvojnog plana turizma kao generalnog okvira za poduzetništvo u turizmu, koji bi potaknuointeres domaćih i stranih investitora. Osim što takav turistički (master) plan osiguravainvestitorima jasnu sliku područja i projekata za razvoj, on također pokazuje razinuposvećenosti i uvjerljivosti inicijatora procesa razvoja i investicija Županije.Zbog ograničenja koja su navedena, razvoj je moguće ostvariti i u svakoj od planiranihgospodarskih zona, ali je vjerojatnije da će to biti u onima koje se nalaze unutar područja kojasu višekriterijskim vrednovanjem utvrđena kao povoljnija.Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije82

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje6. UVJETI (FUNKCIONALNI, PROSTORNI, EKOLOŠKI)UTVRĐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIHSUSTAVA U PROSTORU6.1. Prometni sustavi(kartografski prikaz 2.1.1. Infrastrukturni sustavi - cestovni promet)(kartografski prikaz 2.1.2. Infrastrukturni sustavi - željeznički, pomorski i zračni promet)(kartografski prikaz 2.2.1 nfrastrukturni sustavi - pošta i telekomunikacije)(kartografski prikaz 2.2.2 Infrastrukturni sustavi – javne telekomunikacije u pokretnoj mreži – zajedničkiplan razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture na samostojećim stupovimana području DNŽ za razdoblje od 2008-2011. godine)199. U cestovnom prometu treba osigurati optimalno povezivanje unutar Županije, te povezivanjeŽupanije sa ostalim dijelovima Hrvatske i Europom gradnjom prometnica kojima će se brzo iučinkovito odvijati tranzitni promet područjem Županije na način da se stvori optimalan cestovniprometni sustav s poticajnim utjecajem na život stanovnika.To se planira postići:- izgradnjom auto-cesta i brzih cesta koje bi trebale omogućiti izlazak iz prometne izoliranostiŽupanije u odnosu na uže i šire okruženje, a osobito Jadransko-Jonske autoceste –autoceste A1 Zageb-Dubrovnik i TEM II auto-ceste u koridoru Vc Ploče-Sarajevo-Osijek-Mađarska,- izgradnjom brze ceste preko Pelješca s mostom između Kleka i Pelješca kao razvojnogresursa za poluotok Pelješac i Korčulu i u cilju povezivanja čvrstom vezom fizički razdvojenihdijelova Županije u jedinstvenu cjelinu,- izgradnjom mosta ili uronjenog tunela između Pelješca i Korčule radi boljeg prometnogpovezivanja otoka Korčule čvrstom vezom,- poboljšanjem postojeće cestovne prometne mreže (rekonstrukcija, modernizacija, pojačanoodržavanja) s naglaskom na obnovi i rekonstrukciji, a dijelom izgradnji novih trasa nadržavnim cestama, koje čine okosnicu cestovne mreže Županije,- omogućavanjem bolje prometne povezanosti između gradova i općina u Županiji,- izgradnjom obilaznica naselja u kojima prolaz tranzitnog prometa stvara funkcionalniproblem,- uređivanjem cestovne prometne mreže unutar područja naselja radi omogućavanja njihovognormalnog funkcioniranja,Varijantna rješenja pojedinih koridora prometnica, odnosno koridori u istraživanju, sastavni sudio PPDNŽ do izgradnje prometnice, a na preostalim koridorima prostor će se potom koristitiprema postojećoj namjeni.200. U PPDNŽ se na razini plansko-usmjeravajućeg značenja utvrđuje osnovni položaj prometnihsustava u prostoru Županije u odnosu na prometnu ulogu, razmještaj naselja, vrijednosti izaštitu prostora za:- glavne cestovne prometne pravce,- cestovne granične prijelaze,- željezničke prometne pravce,- zračne luke,- objekte pomorskog prometa,- poštu i telekomunikacije.201. Osnove cestovnog prometa prikazane su u kartografskom prikazu 2.1.1. “Infrastrukturni sustavi- cestovni promet”, pomorski, željeznički i zračni promet u kartografskom prikazu 2.1.2“Infrastrukturni sustavi - željeznički, pomorski i zračni promet”, te pošte i telekomunikacije ukartografskim prikazima 2.2.1 “Infrastrukturni sustavi - pošta i telekomunikacije” i 2.2.2.„Infrastrukturni sustavi – javne telekomunikacije u pokretnoj mreži – zajednički plan razvojaelektroničke komunikacijske infrastrukture na samostojećim stupovima na području DNŽ zarazdoblje od 2008. -2011. godine“.Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije83

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje202. Cestovni prometni sustav čini mreža sljedećih cestovnih koridora i pripadajućih građevina:- Jadransko-Jonska autocesta (autocesta A1 Zagreb-Dubrovnik), dionica granica Splitskodalmatinskežupanije – čvor Ploče – čvor Metković-čvor Opuzen Opuzen – čvor PelješacčvorRudine-čvor Doli-čvor Slano-čvor Osojnik (Dubrovnik) - granica BiH,- autocesta TEM II transeuropska magistrala u koridoru Vc: Republika Mađarska-BeliManastir-Osijek-Slavonski Šamac-(Sarajevo-Mostar)-Ploče, dionica čvor Metković naautoce- granica BIH,- brza cesta preko Pelješca: čvor Pelješac (Jadransko-jonska autocesta)-čvor Slivno RavnočvorDuboka-Komarna-most Pelješac-Brijesta-čvor Brijesta-čvor Zaradež-čvor Metohija-čvorPrapratno-čvor Zaton Doli-čvor Doli (Jadransko-jonska autocesta),- brza spojna cesta za grad i luku Ploče,- brza cesta Dubrovnik – Debeli brijeg,- planirane spojne prometnice sa Jadransko-Jonske autoceste na cestovnu mrežu nižeg reda,- most (uronjeni tunel) preko Korčulanskog kanala - rt Sv. Ivan na Pelješcu - uvala Kneža naKorčuli) i spojna cesta Kneža-Pupnat kao koridor za istraživanje,- ostale državne, županijske i lokalne ceste.203. Jadransko-Jonska autocesta (autocesta A1 Zagreb-Dubrovnik)U PPDNŽ je planirani koridor autoceste utvrđen u na temelju dokumentacije Hrvatskihautocesta d.o.o., a dio koridora od čvora Osojnik - granica s Bosnom i Hercegovinom predviđase kao koridor u istraživanju za nastavak autoceste u smjeru BiH, Crne Gore, Albanije i Grčke.204. U IDPPDNŽ su spojne prometnice sa Jadransko-Jonske auto-ceste na cestovnu mrežu nižegreda određene sa čvorova Ploče, Opuzen, Pelješac, Rudine, Doli, Slano i Osojnik.205. U PPDNŽ je određeno koordinirano korištenje koridora za vođenje infrastrukturnih sustava upojedinim područjima Županije te je unutar koridora predviđenog za vođenje Jadransko-Jonskeautoceste potrebno razmotriti mogućnost vođenja koridora dužjadranske željeznice.206. TEM II. (transeuropska magistrala) u koridoru Vc Republika Mađarska-Beli Manastir-Osijek-Slavonski Šamac-(Sarajevo-Mostar)-PločeU PPDNŽ je određen kao koridor autoceste od interregionalnog čvora Metković na Jadranskojonskomautocesti do granice s BIH.207. Brza cesta preko Pelješca čvor Pelješac-Komarna-most Pelješac-Brijesta-Prapratno-Zaton DoličvorDoliTrasa brze ceste od spoja na autocestu u čvoru Pelješac vodi se potpuno novom trasom dočvrova Slivno Ravno i Duboka za spoj sa državnom cestom D8 i mosta za Pelješac na pozicijiKomarna. Na predjelu Komarna-Duboka, koridor prelazi preko Malostonskog zaljeva novimmostom dužine oko 2200 m do poluotoka Pelješca, sjevernije od naselja Brijesta. Na Pelješcucesta se vodi novom trasom neovisno od postojeće državne ceste D 414. Na trasi su predviđeničvorovi: Brijesta za promet u pravcu zapadnog dijela poluotoka Pelješca te prema Korčuli,Zaradež u kojem se promet odvaja na postojeću D-414, Prapratno za promet prema Stonu iprema uvali Prapratno u kojoj je trajektno pristanište za vezu Mljeta s kopnom. Nakon čvoraPrapratno trasa prelazi mostom preko Stonskog kanala (most dužine oko 750m), te dalje vodiprema čvoru Zaton Doli na državnoj cesti D8 i čvoru Doli na Jadransko-jonskoj autocesti.208. Brza spojna cesta za grad i luku PločeBrza cesta se planira na čvoru Ploče vezati za Jadransko-jonsku autocestu, te prekointeregionalnog čvora Metković na autocestu TEM2. u međunarodnom koridoru Vc.209. Brza cesta Dubrovnik – Debeli brijegZa dionicu od Osojnika do Brgata utvrđen je:- koridor iznad grada Dubrovnika prema Stručnoj ekspertizi glavnih cestovnih koridora rađeneu okviru Izmjena i dopuna Prostornog plana.Brza cesta od čvora Osojnik na autocesti vodi kao četverotračna prema mostu dr FranjeTuđmana, prelazi preko mosta na istočnu stranu zaljeva Rijeke dubrovačke gdje je planiranZavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije84

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenječvor Dubrovnik-zapad na kojem se odvaja promet sa brze ceste prema Sustjepanu, te daljevodi iznad grada Dubrovnika do čvora Ilijina glavica i u koridoru ceste D8 do tunela ispod Srđaprema čvoru Dubrovnik-istok i naselju Brgat. Od mosta Dubrovnik do čvora Ilijina glavica trasabrze ceste sa dva nova kolnika po dva prometna traka bi se izgradila u tunelu kako bi sezaobišlo naselje Nuncijata, te da se izbjegne zadiranje u padine Srđa kojim bi se ugrozila vizuraDubrovnika. Ovim bi državna cesta D8 na dionici most Dubrovnik – čvor Ilijina glavica izgubilarang državne ceste i postala gradska prometnica.Od čvora Ilijina glavica do ulaza u tunel prema čvoru Dubrovnik-istok i Župi dubrovačkoj bi seizgradio još jedan kolnik uz sadašnju trasu državne ceste D8.Način vođenja trase brze ceste na iznad grada Dubrovnika će se detaljno razraditi u projektnomrješenju vodeći računa o vizuri grada Dubrovnika i vrijednom krajobrazu južnih padina Srđa.Na čvoru Dubrovnik-istok bi se spojila cesta Komolac – Šumet – Brgat za koju je planiranarekonstrukcija sa izgradnjom treće trake do gospodarske zone Komolac i na problematičnimdionicama na usponima.Sa ovog čvora će se izvesti spojna cesta na državnu cestu D223 Gornji Brgat (gr. BiH) – D62, ana koju će se priključiti lokalna cesta L69049 Bosanka – Brgat.Od čvora Dubrovnik-istok utvrđuje se koridor brze ceste sjeverno od gornjih naselja u Župidubrovačkoj (Brgat, Grbavac, Makoše, Buići, itd.) prema Platu i Cavtatu, sjevernm rubompodručja zračne luke Dubrovnik do čvora Čilipi i dalje u koridoru državne ceste D8 zaobilazećinaselje Grudu prema graničnom prijelazu Debeli brijeg.Iza naselja Čilipi koridor vodi postojećom trasom Jadranske turističke ceste s tim da na područjunaselja Gruda postoje dvije varijante prolaska. Po prvoj varijanti planira se obilaznica naseljajužno od istog, dok se po drugoj koridor poklapa s postojećim koridorom D-8 i podvožnjakom(tzv. zatrpani tunel) se provodi kroz naselje.Na brzoj cesti uz navedene čvorove se još planiraju:Čvor Cavtat - spoj za zračnu luku i područje zapadnog dijela KonavalaČvor Čilipi - spoj na zračnu luku i prometnu mrežu nižeg reda područja naselja ČilipiČvor Gruda - spoj na prometnu mrežu nižeg reda za središnji dio KonavalaČvor Karasovići - spoj na prometnu mrežu nižeg reda za istočni dio Konavala.Za Župu dubrovačku potrebno je istražiti mogućnost priključka na brzu cestu. Stoga se kaokoridori u istraživanju predlažu:- spoj sa brze ceste na D8 u Kuparima. Spojna cesta bi trasom kroz Župsko polje vodila dopriključka na državnu cestu D8 u Kuparima.- spoj sa brze preko čvora Plat.209a. Na području Grada Dubrovnika predviđa se nova cesta sjevernom padinom brda Srđ s dvavozna traka kao spojnica most Dubrovnik – čvor Dubrovnik - istok planiran kod Brgata na brzojcesti Dubrovnik (Osojnik) – Debeli brijeg. Na ovu vezu je moguće usmjeriti tranzitni promet okoDubrovnika putem prometnih restrikcija za teški promet (prometnom signalizacijom).210. U IDPPDNŽ se na ostalim državnim cestama planiraju rekonstrukcije, te određuju koridori novihdionica državnih cesta:- D8 - obilaznica Trstenog, nova dionica Sustjepan-Gruška luka sa tunelom Kaboga,rekonstrukcija dionice Orašac-Zaton-Dubrovnik sa izgradnom treće trake na problematičnimdionicama, spuštanje nivelete ceste izgradnjm podvožnjaka (tzv. zatrpani tunel) kroz središtenaselja Čilipi- D-9 - južna obilaznica Metkovića na potezu od Kule Norinske do granice s BIH.- D-414 - obilaznica Stona, spojna cesta od čvora Brijesta na brzoj cesti preko Pelješca dopočetka obilaznice Janjine na D-414, obilaznica Janjine, novi koridor Janjina-Donja Banda,obilaznica Potomja, obilaznica Orebića sjevernim rubom građevinskog područja naselja,- nova trasa D414 – obilaznica Kapetana i Orebića- spojna cesta od obilaznice Orebića do trajekfnog pristaništa u Perni- spojna cesta od zaobilaznice Vignja do Svetog Ivana (prijelaz za otok Korčulu)- D-118 - obilaznica Čara-Smokvica, produžetak trase do planiranog trajektnog pristaništa uVeloj Luci- D-120 - obilaznica Polača, definirana Prostornim planom Nacionalnog parka “Mljet”,obilaznica Sobre.Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije85

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje211. Most (odnosno uronjeni tunel) preko Korčulanskog kanala (rt Sv.Ivan na Pelješcu - uvala Knežana Korčuli) i spojna cesta Kneža-Pupnat (D-118)U IDPPDNŽ određen je koridor u istraživanju prometnice iz stavka 1. ove točke, koji će seutvrditi provjerom u određenoj dokumentaciji (Studija o utjecaju na okoliš i Cost-benefit studija).212. U IDPPDNŽ je omogućeno na postojećim državnim, županijskim i lokalnim cestama sukladnoZakonu provoditi promjene kategorije i trasa u slučaju gradnje obilaznica, zamjenskih ili novihpravaca. Rekonstrukcija pojedinih dionica radi poboljšanja prometno-tehničkih elemenata nesmatra se promjenom trase takve ceste.213. U IDPPDNŽ je omogućeno na postojećim državnim, županijskim i lokalnim cestama sukladnoZakonu provoditi promjene kategorije i trasa u slučaju gradnje obilaznica, zamjenskih ili novihpravaca. Rekonstrukcija pojedinih dionica radi poboljšanja prometno-tehničkih elemenata nesmatra se promjenom trase takve ceste.214. Na cestovnoj prometnoj mreži u pogledu županijskih i lokalnih cesta planira se:Županijske cesteBroj cesteŽ6221Ž6224Lokalne cesteBroj cesteL69048L69046L69035ŽUPANIJSKE CESTEVela Luka (Plitvine) – D118), obilaznica naselja Vela LukaRačišće – Korčula (D118). nova trasa na dionici Korčula – RačišćeSpojna cesta most Dubrovnik – Stara Mokošica – Nova MokošicaSpojna cesta za luku Polačišta (Žrnovska Banja)Spojna cesta za Županijski centar za gospodarenje otpadomParalelni poljski put, uz koridor spojne brze ceste čvor Ploče1 – PločeVukov klanac – MoračnaLOKALNE CESTEKomolac (D8) – Šumet - Brgat (D223), rekonstrukcija sa izgradnjom treće trake dogospodarske zone Komolac i na problematičnim dionicama na usponimaŽ6226 – Mravinjac – Kliševo – Ljubač, nova dionica Ljubač-OsojnikLastovo – Skrivena Luka, obilaznica naselja LastovoStankovići (naselje Orebić) – Vlaštica – TrpanjBrijestica - GoračićiD8-Raba-Duba-BlaceSaplunara (Podškoji) – D120 (serpentina)Lastovo-Barje215. Koridori planiranih cesta su načelno određeni. Točan prostorni položaj (trase ceste) biti ćeodređeni projektnom dokumentacijom za te ceste.“216. Cestovni granični prijelaziGranični prijelazi između Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine- cestovni međunarodni granični prijelazi I. kategorije: Metković – Doljani, Klek – Neum 1,Zaton Doli – Neum 2Granični prijelaz Zaton Doli-Neum 2 mora preseliti s postojećeg položaja u uvali Bistrina napodručje granične crte između Hrvatske i Bosne i Hercegovine oko 5 km zapadnije.- cestovni međunarodni granični prijelazi za putnički promet: Mali Prolog – Crveni Grm, Prud– Bijača, Gabela Polje I – Gabela, Gornji Brgat - Ivanica- cestovni granični prijelazi za pogranični promet: Gabela Polje II – Glibuša, Unka – Unka,Vukov Klanac – Radež, Imotica – Duži, Ćepikuće – Trebimlja, Slano – Orahov DoGranični prijelazi između Republike Hrvatske i Republike Crne Gore- cestovni međunarodni granični prijelaz I. kategorije: Karasovići - Sutorina- cestovni međunarodni granični prijelaz II. kategorije: Vitaljina – NjiviceU koridoru planirane autoceste planira se cestovni međunarodni granični prijelaz I. kategorijeprostorno neposredno prije granične crte sa Republikom Bosnom i Hercegovinom (Jadranskojonskaautocesta i TEM II autocesta.217. U prostornim planovima uređenja gradova/općina potrebno je osigurati prostorne uvjete zaplanirane cestovne koridore i koridore u istraživanju na način određen u PPDNŽ i u širiniZavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije86

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeodređenoj ovim Provedbenim odredbama, osim unutar građevinskog područja naselja, gdje seširina koridora može utvrditi temeljem detalnije razrade u tom prostornom planu.218. Na području Županije sustav pomorskog prometa čine luke otvorene za javni promet:Općina/gradnaseljenaziv/lokalitetNazivi lukaprema Naredbio razvrstajuluka...(96/96)Vrsta(PL, TR)Značaj(M, D, Ž,L)Planirano proširenje(površina DA/NE)DubrovnikDubrovnikGruž - Putnička Luka Gruž -Lukaputnička lukaPL, TR M ProširenjeDubrovnikGradska lukaGradska LukaDubrovnik -Dubrovnikputnička lukaPL ŽDubrovnik Gruž Luka Gruž PL L Proširenje 550 vezovaBrsečine Brsečine Luka Brsečine PL, TL L Proširenje 50 - 100 vezovaLukaŠipanskaJakljan Luka Jakljan PL LDonje Čelo MuoLuka DonjeČeloPL L Proširenje 50 - 100 vezovaGornjeLuka GornjeGornje ČeloČeloČeloPL LKomolac Komolac Luka Komolac PL LLokrum Lokrum Luka Lokrum PL LLopud Lopud Luka Lopud PL L Proširenje 50 - 100 vezovaLukaŠipanskaLukaŠipanskaLuka Luka(Šipanska)PL L Proširenje 50 - 100 vezovaProširenje "Batala" 100Mokošica Mokošica Luka Mokošica PL Lvezova, Mokošica 500Orašac Orašac Luka Orašac PL LSuđurađ Suđurađ Luka Suđurađ PL LSustjepan Naselje PL LLuka SustjepanSustjepan ShellPL LTrsteno Trsteno Luka Trsteno PL LZaton Zaton Luka Zaton PL L Proširenje 50 - 150 vezovaŽrnovskaBanjaPolačišta PL, TL ŽKorčula Korčula ELuka Korčula -putnička lukaPL ŽKorčula Korčula W PL LKorčula Korčula Uš Luka Korčula PL L ProširenjeKorčula DominčePL L ProširenjeKorčula Badija Luka Badija PL L ProširenjePupnat Kneža Luka Kneža PL L ProširenjeRačišće Račišće Luka Račišće PL L ProširenjeČara Zavalatica Luka Zavalatica PL L ProširenjeMetkovićMetković Metković Luka Metković - TR ŽMetković Metković teretna luka PL ŽOpuzen Opuzen Opuzen Luka Opuzen PL LPloče Ploče Luka Ploče PL,TR MPloče Komin Komin Luka Komin PL LKomin Ušće novaNe fukcionira kao lukaotvorena za javni promet,Blato Bristva Luka Bristva LI Lveć samo kao industrijskaBlatolukaBlato Grščica Luka Gršćica PL LBlato Prigradica Luka Prigradica PL LBlato Prižba Luka Prižba PL LDubr.Doli Doli Luka Doli PL LKručica Janska Luka Janska PL L ProširenjePrimorjeSlano Slano Luka Slano PL L proširenjeDrače Drače Luka Drače PL L ProširenjeJanjinaSreser Sreser Luka Sreser PL L ProširenjeKonavle Cavtat Tiha-Cavtat PL L ProširenjeStara Luka Luka CavtatCavtatPL LZavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije87

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeMolunat Molunat Luka Molunat PL LVitaljina Prevlaka Luka Prevlaka PL L ProširenjeLastovoLučica Luka Lučica(Lastovo) (Lastovo)PL LLastovoLastovo Sveti MihovilLuka SvetiMihovilPL LUbli Ubli Luka Ubli PL L Rekonstrukcija/proširenjeUbli Pasadur Luka Pasadur PL L proširenjeZaklopatica ZaklopaticaLukaZaklopaticaPL L proširenjeLumbarda Lumbarda Naselje Luka Lumbarda PL LKozarica Kozarica Luka Kozarica PL LOkuklje Okuklje Luka Okuklje PL L ProširenjePolače Polače Luka Polače PL L ProširenjePomena Pomena Luka Pomena PL L ProširenjeMljetProžurskaLukaProžura Luka Prožura PL L ProširenjeSaplunara Podškoji PL L novaSaplunara Saplunara Luka Saplunara PL LProširenje na dio rive uSobra Naselje PL LLuka SobranaseljuSobra TrajektPL L ProširenjeOrebić Putnička LukaLuka Orebić -putnička lukaPL ZPodgorje Perna Luka Perna PL, TL Z PlaniranaKuna Kuna Luka Crkvice PL LKunaPelješkaCrkvice Luka Kućište PL LOrebić Kućište Kućište Luka Lovište PL LLovište Lovište Luka Podobuče PL L ProširenjePodobuće Podobuće Luka Trstenik PL LTrstenik Trstenik Luka Viganj PL LViganj Viganj Luka Perna PL LOskorušnoVelikaPrapratnaPL LBlace Blace Luka Blace PL LDuboka Duboka Luka Duboka PL LSlivnoKlek Klek Luka Klek PL LOperativnaKomarna obala uzTL ŽPelješki mostSmokvica Brna Brna Luka Brna PL L ProširenjeSton Ston Luka Ston PL L ProširenjeSton Prapratno 1 PL LLuka PrapratnoSton Prapratno 2PL LMali Ston Mali Ston Luka Ston Mali PL LBrijesta Brijesta Luka Brijesta PL LStonBroce Broce Luka Broce PL LHodilje Hodilje Luka Hodilje PL LLuka Luka Luka Luka PL LŽuljana Žuljana Luka Žuljana PL LBrijestaOperativnaobala uzTL ŽPelješki mostTrpanj Putnička LukaLuka Trpanj -putnička lukaPL ZTrpanj Trpanj Trpanj Luka Trpanj PL LVela LukaŽupaDubrovačkaDubaTrpanjskaDubaTrpanjskaLuka Duba(Trpanjska)Vela Luka Putnička LukaLuka Vela Luka- putnička lukaPL ZVela Luka Vela Luka Luka Vela Luka PL LKupari Kupari Luka Kupari PL LMlini Mlini Luka Mlini PL LPlat Hidrocentrala Luka Plat PL LPLLNe fukcionira kao lukaotvorena za javni prometNe fukcionira kao lukaotvorena za javni promet,postavljena rampaZavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije88

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje219. Plovni putovi su sljedeći:Srebreno Srebreno Luka Srebreno PL L ProširenjevrstaOpisTrasa plavemagistraleZnačaj(M, D, Ž, L)NapomenaGlavni uzdužniplovni putUzdužni plovniputUzdužni obalniplovni putoviGlavni poprečniplovni putoviPrilazni plovniputeviPoprečni plovniputoviVODI SREDIŠNJIM DIJELOMJADRANA OD Otranta premalukama u sjevernom JadranuOtvorenim morem uz vanjski rubotoka Mljeta, Lastova i SušcaOtvorenim morem vanjskim rubomElafita, Mljetskim, Pelješkim iKorčulanskim kanalomLastovskim kanalom koji senastavlja na plovni put mljetskimkanalomIz pravca Dubrovnika Koločepskimkanalom koji prolazi krozKoločepska vrata, Lopudska vratai Vratnik na otvoreno moreIz pravca Dubrovnika premaCavtatu, Molintu i PrevlaciIz pravca Splita i Hvara premaVeloj Luci i Lastovu UbliIzmeđu međunarodnih luka naistočnoj i zapadnoj obali JadranaSa uzdužnih plovnih putova zaluke Dubrovnik, Ploče, Metković,Lastovo, Korčula, Vela LukaSa uzdužobalnih plovnih putovado svih luka u županijiPloče TrpanjBrna LastovoSobra - PrapratnoOrebić (Perna) – KorčulaDrvenik-Sućuraj-TrpanjKorčula -DrvenikIz Dubrovnikaprema Hvaru iSplitu(Dubrovnik-BariDubrovnik-BrindisiDubrovnik-MMMMMMDPreporuča se se brodovimakoji plove na glavnomplovedbineom smjeru,posebno većim i s opasnimteretimapovoljanNa dijelu kroz Pelješki kanalje zabrana plovidbe za teretnebrodove iznad 500 GT i zabrodove s opasnim teretomNa dijelu kroz Koločepskikanal je zabrana plovidbe zateretne brodove iznad 500 GTi za brodove s opasnimteretom220. Državne linije u javnom prijevozu u linijskom obalnom prometu (državne trajektne, brzobrodske iklasične brodske linije na području dubrovačko neretvanske županije) su sljedeće:BrojLinije premaKapacitetRelacijalinijevrsti broda vozila/putnika101-107 Rijeka-Split-Starigrad-Korčula-Dubrovnik i obrnuto 1) Trajektna 250 / 12009604 Lastovo-Vela Luka- (Hvar)-Split i obrnuto 4) Brzobrodska 300604 Lastovo-Vela Luka-(Hvar)-SPLIT i obrnuto 4 Trajektna 160/1200 (2 trajekta)604a Vela Luka - Lastovo i obrnuto Trajektna 40/3009608 Korčula- (Prigradica) - Hvar-Split i obrnuto 4) Brzobrodska 300633 Ploče-Trpanj i obrnuto Trajektna 25/200634 Orebić-Dominče i obrnuto Trajektna 65/300 (2 trajekta)807 Šipan - Lopud-Koločep-Dubrovnik i obrnuto Brodska 300831 Dubrovnik-Suđurađ -(Sobra) i obrnuto 4) Trajektna 40/400 (25/200)831a SOBRA-PRAPRATNO i obrnuto Trajektna 30/3509807Dubrovnik-Šipan Luka- Sobra-(Polače-Korčula-Lastovo) iobrnuto 7)Brzobrodska 200614 Orebić-Korčula i obrnuto Brodska 100641 Drvenik-Dominče Trajektna 35/200Napomena:1.) Na linijama 101. - 107. brodar može kao nastavak linije održavati međunarodna putovanja.2.) Na pojedinim relacijama za luke koje su navedene u zagradi, ticanje je opcionalno.3.) Linija će se uspostaviti do Korčule i Lastova sukladno osiguranju sredstava Državnom proračunu RH i tehničkimkarakteristikama broda.Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije89

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje221. Pri izradi planova nižeg reda, na mjestima koja se tradicionalno koriste za privez plovilalokalnog stanovništva predviđaju se sidršta i komunalna privezišta u sklopu luka otvorenih zajavni promet.222. Pomorski granični prijelazi- stalni međunarodni granični prijelaz I. kategorije: Ploče, Dubrovnik, Korčula- međunarodni granični prijelaz II. kategorije: Metković, Vela Luka, Ubli- sezonski granični prijelaz: Cavtat223. U sustavu željezničkog prometa potrebno je modernizirati postojeće kapacitete i koristiti ih zabolje međusobno povezivanje unutar Županije kao i Županije sa okruženjem, tako da se:- u najvećoj mjeri iskoriste prednosti željezničkog prijevoza i revitalizacijom luke Ploče povežes pomorskim prometom,- izgradi drugi kolosijek na postojećoj željezničkoj pruzi Ploče-Metković-Sarajevo-Osijek-Mađarska,- izgradi dužjadranska željeznica velikih brzina (tzv. TGV)224. Koridor dužjadranske željeznice u istraživanju plansko-usmjeravajućeg je značenja i sukladnoStrategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske, odnosno projektnoj dokumentacijiProjektnog biroa Hrvatskih željeznica prolazi područjem Županije do graničnog prijelaza DebeliBrijeg i granice s SRJ.Prema IDPPDNŽ koridor u istraživanju dužjadranske željeznice se pruža od granice sa Splitskodalmatinskomžupanijom preko područja Neuma, Dubrovačkim Primorjem do Osojnika gdje senalazi željeznička postaja Dubrovnik i dalje preko granice s BIH, nastavlja prema jugoistokuteritorijem Bosne i Hercegovine. Dionicu od Osojnika do granice sa SRJ na Debelom Brijegu jepotrebno istražiti.225. Granični prijelazi između Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine- željeznički međunarodni granični prijelaz: Metković - Čapljina226. U sustavu zračnog prometa objekti su sljedeći:- zračne luke,- helidromi,- pomorske luke i uređene površine na otocima i obali za hidroavionski i amfibijski promet.227. Zračne luke u Županiji su sljedeće:Grad/OpćinaLokacijaDužinastaze (m)Širinastaze (m)PremaznačajuKategorijaPremareferent.koduPostojeći/PlaniraniOpćina Konavle Čilipi 3300 45 sekundarni 4E PostojećeGrad Ploče Modrić - Komin 1200 30 tercijarni 2C PlaniranoOpćina Smokvica Brna 1200 30 tercijarni 2C PlaniranoOpćina Dubrovačko primorje Rudine 1200-1800 30 tercijarni 3C PlaniranoOpćina Lastovo Lastovo 800/1200 25 tercijarni 2C/1A Planirano228. Za zračnu luku Dubrovnik se zbog problema bočnog vjetra, a u skladu s činjenicom da su udarivjetra značajno manji iz smjera Grude (istok), rezervira se prostor za produljenje uzletno-slijetnestaze u duljini od 300 m u smjeru istoka, kao i produljenje vozne staze prema istoku. Zaosiguranje zaštitnog pojasa sjeverno od uzletno-sletne staze sukladno međunarodnimregulativama osigurava se koridor od 150 m od središnjice uzletno-sletne staze.229. Za zračnu luku Ploče se planira premještaj sa postojeće lokacije u luci Ploče na lokaciju Modrič-Komin ili na neku drugu lokaciju u dolini Neretve, s tim da se sagleda mogućnost alternativnihlokacija izvan Delte Neretve, što će se provesti provjerom u Prostornom planu Parka prirodeZavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije90

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje“Delta Neretve”, te kroz postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i ocjene prihvatljivostizahvata za ekološku mrežu.230. U PPDNŽ se osigurava prostor za lokaciju zračne luke Korčula uzletno-sletne staze dužine1200 m i širine 30 m između naselja Brna i Smokvica na području Općine Smokvica sukladno"Konačnoj studiji utjecaja na okoliš za izgradnju zračne luke na Korčuli".231. U PPDNŽ se rezervira prostor za dvije potencijalne lokacije (bivša Vojarna iznad naselja Ubli ilokalitet Sozanj iznad naselja Zaklopatica) za zračnu luku na Lastovu dužine uzletno-sletnestaze 1000 m i širine 25 m (prema "Prethodnoj studiji utjecaja na okoliš zračne luke Lastovo").232. Na području Lisačkih Rudina u Općini Dubrovačko Primorje planira se izgradnja zračne lukekategorije „3C“. Za lokaciju je potrebno izraditi studiju opravdanosti, te provesti ukupanpostupak propisan za određivanje lokacija za ovakvu vrstu građevina. Ovim postupkom će seistražiti mogućnosti smještaja zračne luke, te odrediti točna pozicija i dužina uzletno-slijetnestaze s obzirom na prirodne uvjete, te u odnosu na ostale planirane građevine i koridore napodručju Lisačkih Rudina.233. Zračni granični prijelazi- međunarodni granični prijelaz I. kategorije: Dubrovnik- granični prijelaz II. kategorije: Ploče234. Na području Županije planira se izgradnja i potpuno uređenje helidroma, odnosno njihovoopremanje za noćno slijetanje na otocima Lastovu, Mljetu, poluotoku Pelješcu, te u doliniNeretve, u Općini Dubrovačko primorje, te u Gradu Dubrovniku.Grad/Općina Lokacija Postojeći/planiraniGrad Dubrovnik Bolnica Dubrovnik postojećiGrad Dubrovnik Orašac, Glavica planiraniGrad Dubrovnik Otok Lopud planiraniGrad Dubrovnik Otok Koločep planiraniGrad Dubrovnik Šipanska Luka planiraniGrad Korčula Korčula, dom zdravlja postojećiGrad Ploče Vranjak planiraniGrad Opuzen Poslovna zona planiraniOpćina Blato Blatsko polje postojećiOpćina Dubrovačko primorje Slano planiraniOpćina Janjina Vardište postojećiOpćina Lastovo Ubli, Zlepolje postojeći – planirana rekonstrukcijaOpćina Mljet Planjak vrh u blizini Korita planiraniNP MLJETUz naselje PolačeplaniraniNa brdu Veliki PlanjakplaniraniOpćina Orebić Perna - Kućište planirani235. U PPDNŽ se podržava gradnja čvrste obale ili pontona u pomorskim lukama na otocima radiostvarenje hidroavionskih veza s kopnom i određivanje primjerenih područja u moru i na kopnuza amfibijske mogućnosti.236. U Prostornim planovima užih područja (PPUO/G, UPU) će se ograničiti visina gradnje objekataunutar zone prilaznih i odletnih putanja i uzletno-sletne staze za zračnu luku Dubrovnik, teostale zračne luke i helidrome, a kako se ne bi probijale zaštitne ravnine zračnih luka ihelidroma.237. U svrhu osiguranja vrhunskog turizma sukladno svjetskim standardima i ostvarivanja turističkeponude na najvišem nivou omogućuje se na razini PPUO/G i UPU planiranje helidroma sapratećom infrastrukturom i suprastrukturom koji će biti u funkciji izdvojenih građevinskihpodručja (izvan naselja) ugostiteljsko-turističke namjene i golf igrališta, a čija će se točnalokacija i dimenzije utvrditi sukladno stručnim studijama, analizama i nadležnim tijelima.Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije91

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje238. Planira se kroz izradu PPUG/O mogućnost izgradnje/rekonstrukcije žičara. Za tu potrebu planirase izrada studije koja će odgovoriti na tu mogućnost.239. Na području Županije razvoj telekomunikacijske mreže temelji se na unaprjeđenju postojećeg,relativno visokog stupnja razvijenosti i praćenju novih tehnoloških dostignuća.Postojeći telekomunikacijski sustav veza, odnosno podzemni i podmorski svjetlovodni kabeli(Adria 1 i Jadranko) planira se dodatno povezati svjetlovodnim kabelima s telekomunikacijskimsustavima susjednih zapadnih zemalja (Italija).Ovisno o budučim potrebama moguća su odstupanja na planiranoj mreži. Podržava sepolaganje elektroničkih komunikacijskih kabela (trasa) u koridorima cestovne i željezničkeinfrastrukture radi zaštite i očuvanja prostora, te spriječavanja nepotrebnog zauzimanja novihpovršina, Zbog potreba za novim uslugama u svim naseljima u novoplaniranim prometnicamapotrebno je prostornim planovima užih područja predvidjeti koridore za ugradnju elektroničkekomunikacijske mreže .Potrebno je izgraditi preostali dio mreže radijskih i TV odašiljača i pretvarača radi postizanjaplanirane pokrivenosti teritorija Županije.240. Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema prema načinu postavljanja, dijelise na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na postojećimgrađevinama (antenski prihvat), i elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremuna samostojećim antenskim stupovima.241. Za grafički prikaz samostojećih antenskih stupova koristi se «Zajednički plan razvoja pokretnekomunikacijske infrastrukture» izrađen od Udruge pokretnih komunikacija Hrvatske i potvrđenod Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije.242. U grafičkom prikazu određuje se područje elektroničke komunikacijske zone za smještajsamostojećeg antenskog stupa u radijusu od 1000 m do 3000 m unutar koje je moguće lociratisamostojeći antenski stup.243. Unutar elektroničke komunikacijske zone uvjetuje se gradnja samostojećeg antenskog stupatakvih karakteristika da može prihvatiti više operatora, odnosno prema tipskom projektu koji jepotvrđen rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.244. Ukoliko je unutar planirane elektroničke komunikacijske zone već izgrađen samostojeći antenskistup/stupovi koji ne može prihvatiti druge operatere, tada je moguće planirati izgradnjudodatnog stupa za ostale operatore/operatora, izuzev ako je postojeća lokacija u blizini ili nadijelu arheološkog lokaliteta, gdje se onda uvjetuje izgradnja jednog antenskog stupa za prihvatviše operatera, uz prethodnu suradnju s nadležnim Konzervatorskim odjelom. Novi stup semože graditi na udaljenosti koja minimalno utječe na krajobraz, na način da se ovisno ouvjetima prostora određuje područje – zona unutar koje je moguće locirati samo jedan stup.245. Iznimno, ukoliko lokacijski uvjeti ne dozvoljavaju izgradnju jednog stupa koji ima takvekarakteristike da može primiti sve zainteresirane operatore (visina i sl.) dozvoljava se izgradnjanekoliko nižih stupova koji na zadovoljavajući način mogu pokriti planirano područje signalom.246. Pri određivanju detaljnijeg položaja samostojećeg antenskog stupa uvjetuje se gradnja izvanpodručja namijenjenog pretežito stanovanju, te javnoj i društvenoj namjeni.247. Ne planirati smještaj samostojećih antenskih stupova na područjima zaštićenim temeljemZakona o zaštiti prirode, a posebice na područjima zaštićenim u kategoriji nacionalni park, strogirezervat i posebni rezervat, te ostalim kategorijama ukoliko zaštićeno područje obuhvaća malupovršinu.248. Ukoliko je zbog postizanja osnovne pokrivenosti područja nemoguće izbjeći planiranje iizgradnju samostojećih antenskih stupova na zaštićenom području isti se trebaju planirati rubno,odnosno na način da se izbjegnu istaknute i krajobrazno vrijedne lokacije i vrhovi uzvisina.Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije92

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje249. Na prostoru velikih zaštićenih područja planirati minimalni broj stupova koji omogućavapokrivenost.250. Na područjima zaštićenih dijelova prirode i graditeljske baštine tipske građevine za smještajopreme treba oblikovati u skladu s prostornim obilježjima okolnog prostora i tradicijskomarhitekturom.251. Pristupni put do samostojećeg antenskog stupa ne smije se asfaltirati.252. Za planirane samostojeće antenske stupove na području ekološke mreže (Uredba oproglašenju ekološke mreže, „Narodne novine“, 109/07.), koji sami ili sa drugim zahvatimamogu imati bitan utjecaj na područje ekološke mreže treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštitiprirode, njihovu prihvatljivost za ekološku mrežu odnosno na ciljeve očuvanja tog područjaekološke mreže.253. Dopušteno je postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme napostojećim građevinama u skladu s posebnim uvjetima tijela i/ili osoba određenim posebnimpropisima koji propisuju posebne uvjete prilikom ishođenja lokacijske dozvole.Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije93

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje6.2. Energetski sustav(kartografski prikaz 2.3. Infrastrukturni sustavi - energetski sustavi)254. U PPDNŽ se podržava razvitak energetike u kojem se promovira čista tehnologija, plinofikacija,energetska učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije, razvitak poduzetništva i zaštitaokoliša.255. Sustav opskrbe električnom energijom na razini PPDNŽ obuhvaća proizvodna postrojenja, teprijenosna i transformatorska postrojenja od 35 (20) kV na više.Energetski sustav s koridorima vodova i lokacijama energetskih građevina prikazan je ukartografskom prikazu karta 2.3. Infrastrukturni sustavi - energetski sustavi.U PPDNŽ se zadržava obveza istraživanja iz Programa prostornog uređenja RepublikeHrvatske radi određivanja najpovoljnije lokacije termoenergetskih objekata na obalnom područjuDalmacije južno od Zadra i sjeverno od Ploča.256. U PPDNŽ se predviđa realizacija II. faze HE “Dubrovnik” i izgradnja HE “Ombla”, postrojenja zaenergetsko korištenje podzemne akumulacije u zaleđu izvora Rijeke Dubrovačke, izgradnjominjekcijske pregrade.257. Programom izgradnje malih hidroelektrana (Program MAHE) planira se mala hidroelektrana“Konavle” koja bi energetski koristila protočne vode iz odvodnog tunela Konavoskog polja.258. U cilju trajnog osiguranja kvalitetnog i sigurnog napajanja područja Županije i usmjeravanjaviška električne energije proizvedene u HE Dubrovnik u elektroenergetski sustav Hrvatske,potrebno je izgraditi dalekovod 220(400) kV DS Plat-Imotica-Nova Sela-Zagvozd.259. U cilju unapređenja elektroenergetske mreže potrebno je izgraditi sljedeće građevine:na elektroprijenosnom sustavu:- TS 220/110/35/20(10) kV “Plat”,- TS 400/220/110/20(10) kV “Nova Sela”,- Dalekovod 2x220kV DS Plat-Pelješac-Nova Sela s podmorskom dionicom ispodMalostonskog zaljeva, alternativno preko BiH,- Dalekovod 2x400 kV DS Nova Sela-Zagvozd,- Dalekovod 2x400 kV DS Nova Sela-Zagvozd,- Dalekovod 2x400 kV Nova Sela - BiH,- Dalekovod 2x220 kV – uvod 2 dalekovoda 220 kV HE Dubrovnik-Trebinje u TS „Plat“,- 3 podzemna kabela Dalekovod 2x400 kV DS Nova Sela-Zagvozd,- TS 110 kV “Komolac”, planirana rekonstrukcija,- TS 110 kV “Ston”, planirana rekonstrukcija,- TS 110 kV “Blato”, planirana rekonstrukcija,- TS 110/20(10) kV “Konavle”,- TS 110/20(10) kV “Srđ”,- TS 110/20(10) kV “Lapad”, planirana dogradnja postojeće TS 35 kV „Lapad“,- TS 110/x kV “Janjina”,- TS 110/x kV “Orebić”,- TS 110/x kV “Korčula”,- TS 110/x kV “Imotica”,- TS 110/20(10) kV “Ploče”,- TS 110/20(10) kV “Slivno”,- TS 110/20(10) kV “Brijesta”,- TS 110/20(10) kV “Doli”,- TS 110/20(10) kV “Slano”,- TS 110/20(10) kV “Orašac”,- dalekovod D110 kV Ploče - Vrgorac (planirano),- dalekovod 2x110 kV Komolac-Ston (planirana rekonstrukcija),- dalekovod D110 kV Plat - Herceg Novi (planirano),- dalekovod 2x110 kV, uvod D Plat-Herceg Novi u TS „Konavle“ (planirano),Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije94

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje- dalekovod 2x110 kV, uvod DS HE „Dubrovnik“-Komolac u TS „Plat“ (planirano),- dalekovod 2x110 kV, uvod DS HE „Dubrovnik“-Komolac u TS „Srđ“, alternativa s kabelskomdionicom K 2x110 kV preko golf terena na Srđu (planirano),- dalekovod 2x110 kV, uvod D Ploče-Vrgorac u TS „Nova Sela“ (planirano),- dalekovod 2x110 kV, uvod D Ploče-Opuzen u TS „Nova Sela“ (planirano),- dalekovod 2x110 kV, uvod južne trojke DS Plat-Nova Sela u TS „Slivno“ (planirano),- dalekovod 2x110 kV, uvod DS Plat-Nova Sela u TS „Slano“ (planirano),- dalekovod 2x110 kV, uvod DS Plat-Nova Sela u TS „Orašac“ (planirano),- dalekovod 2x110 kV, uvod D Opuzen-Neum u TS „Slivno“ (planirano),- podzemni kabel 110 kV K HE “Dubrovnik” - TS “Plat” (planirano),- podzemni kabel 110 kV K Srđ-Lapad (planirano),- podzemni kabel 110 kV K Komolac-Lapad (planirano),- podzemni kabel 2x110 kV, uvod D Komolac-Ston u TS „Lapad“ (planirano),- podzemni kabel 2x110 kV K HE „Ombla“-Komolac (planirano),- dalekovod 2x110 kV, uvod D 110 KV Blato-Ston u TS „Janjina“ (planirano),- podmorski kabel 110 kV K Korčula-Pelješac, planirana zamjena postojećeg kabela- dalekovod 2x110 kV DS Imotica-Ston (planirano),- dalekovod 110 kV D Nova Sela-Vrgorac (planirano),- dalekovod 110 kV D Opuzen-Slivno (planirano),na distribucijskom sustavu:- TS 35(20) kV "Cavtat“, planirana rekonstrukcija,- TS 35(20) kV "Prevlaka“,- TS 35(20) kV "Mokošica“,- TS 35(20) kV "Lapad“, planirana rekonstrukcija,- TS 35(20) kV "Cavtat“, planirana rekonstrukcija,- TS 35(20) kV "Vela Luka“,- TS 35(20) kV "Lastovo“,- TS 35(20) kV "Blato“-Mljet,- podzemni kabel 35(20) kV K Rt Goli (Mljet)-Ropa ,- dalekovod 35(20) kV D Zaglavac(Mljet)-Ropa- dalekovod + podmorski kabel D+K 35(20) kV Ston – Prapratno - Zaglavac(Mljet)260. Ako izgradnja Golf centra Srđ bude zahtijevala rekonstrukciju nadzemnog dalekovoda 2x110 kVUvod D HE Dubrovnik – Komolac u TS Srđ, urbanističkim planom uređenja (UPU) Golf-centraSrđ odredit će se način rekonstrukcije predmetnog nadzemnog voda. Predmetni dalekovod, kaoi ostala elekroenergetska mreža će se izvesti podzemno, odnosno bit će ukopani.261. U izgradnji elektroenergetske mreže treba koristiti u najvećoj mjeri postojeće koridore i težiti štomanjem zauzimanju novih površina.262. Elektroenergetska mreža mora se planirati uvažavajući uvjete razgraničenja prostora premaobilježju, korištenju i namjeni, te se određuje širina zaštitnih pojaseva:- Za podmorske postojeće i planirane elektroenergetske kabele od 110 kV potrebno jeosigurati zaštitne pojaseve 4 (četiri) puta najveće dubine mora na trasi.- Dalekovodima kad se grade kao zračni vodovi, odnosno podzemni kabeli, potrebno jeosigurati sljedeće zaštitne pojaseve:Elekroenergetska mreža Građevina Koridor građevine¸ (m)Vrsta Kategorija Vrsta postojeća planirranadalekovod 2x400 kV 80 100Dalekovod 400 kV 70 80državni Dalekovod 2x220 kV 60 70Dalekovod 220 kV 50 60Dalekovod/KabelKabel 220 kV 6 12Dalekovod 2x110 kV 50 60županijskiDalekovod 110kV 40 50Kabel 2x110kV 6 12Kabel 110kV 5 10Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije95

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeKorištenje i uređenje prostoa unutar koridora dalekovoda i kabela treba biti u skladu s posebnimuvjetima nadležnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima. Unutar koridora dalekovoda upravilu nije dozvoljena gradnja i rekonstrukcija stambenih, poslovnih i industrijskih objekata. Tajprostor može se koristiti primarno za vođenje prometne i druge infrastrukture u skladu sazakonskim propisima i standardima. Za bilo koji zahvat unutar koridora dalekovoda potrebno jeishoditi posebne uvjete od korisnika HEP-Operator prijenosnog sustava d.o.o.263. Moguća odstupanja u pogledu rješenja trasa elektroenergetskih vodova i lokacijeelektroenergetskih građevina utvrđenih ovim Planom, radi usklađenja s planovima i preciznijimgeodetskim izmjerama, tehnološkim inovacijama i dostignućima, neće se smatrati izmjenamaPlana. Veličine transformatorskih stanica 110/x kV zatvorene izvedbe (GIS) prilagodit će seveličini postrojenja, tehnološkim zahtjevima i zoni koja ih okružuje.264. Za izgradnju transformatorskih stanica određuju se sljedeće površine:- TS 400/x kV – otvorena izvedba postrojenja (AIS): cca 350x350 m,- TS 400/x kV – zatvorena izvedba postrojenja (GIS): cca 200x200 m,- TS 220/x kV – otvorena izvedba postrojenja (AIS): cca 250x250 m,- TS 220/x kV – zatvorena izvedba postrojenja (GIS): cca 170x170 m,- TS 110/x kV – otvorena izvedba postrojenja (AIS): cca 100x100 m,- TS 110/x kV – zatvorena izvedba postrojenja (GIS): cca 60x60 m.- AIS –zrakom izolirano postrojenje (izvedba na otvorenom)- GIS – plinom SF6 izolirano i metalom oklopljeno postrojenje (izvedba u zgradi)265. U PPDNŽ se utvrđuju sljedeće magistralne plinoopskrbne građevine:Vrsta građevine Naziv građevine NapomenaMagistralni plinovod nazivnogpromjera DN 1000 mm,maksimalnog operativnog tlaka 75baraMagistralni plinovod nazivnogpromjera DN 1000 mm,maksimalnog operativnog tlaka 75baraMagistralni plinovodMagistralni plinovodMjerno-redukcijske staniceMagistralni plinovod Split-Ploče, dionica: granicaSplitsko/dalmatinske županije-čvor PločeJonsko-jadranski plinovod, dionica čvor Ploče-gradPloče-prijelaz ispod Malostonskog zaljeva-Pelješac-Dubrovnik-Župa dubrovačka-prijelaz ispod Župskogzaljeva-Konavosko polje-PrevlakaOdvojni plinovod za BiH, dionica čvor Ploče-granicaBiHOdvojni plinovod za BiH, dionica Brgat-granica BiHMRS „Ploče“, „Janjina“, „Ston”, „Rudine“, „Slano”,„Dubrovnik“, „Cavtat”Alternativa prekodoline Neretve i BIH266. U IDPPDNŽ se omogućuje, do izgradnje visokotlačnih magistralnih plinovoda, plinofikacija većihurbanih središta miješanim odnosno isparenim ukapljenim naftnim plinom (tzv. “satelitskaplinska opskrba” - za veća konzumna područja) na području Grada Dubrovnika.267. Programu korištenja obnovljivih izvora energije se daje poseban značaj zbog velikog potencijalaprostora Županije obnovljivim izvorima energije (sunce, vjetar. biomasa) i pogodnosti s obziromna zaštitu prirode i okoliša.268. Postrojenja za korištenje energije sunca moguće je realizirati u svim dijelovima Županije, s timda se usklade s ostalim postojećim i planiranim namjenama u prostoru.Lokacije sunčanih elektrana (toplinske i fotonaponske) će se na temelju detaljno razrađenihkriterija za planiranje i izgradnju utvrditi u PPUG/O. Za lokacije je potrebno provesti istražneradove i postupak procjene utjecaja na okoliš.IDPPDNŽ-om se utvrđuju smjernice za određivanje lokacija sunčanih elektrana:- smjestiti elektrane:- izvan građevinskih područja- izvan ZOP-a- na otocima na udaljenosti većoj od 1000 m od obalne crte- izvan poljoprivrednog zemljišta I. i II. bonitetne klaseZavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije96

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje- izvan zaštićenih i predloženih za zaštitu dijelova prirode i područja graditeljske baštine- izvan vizura osobito vrijednog krajobraza i zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina- veličinu i smještaj postrojenja odrediti sukladno analizi vizualnog utjecaja- uskladiti smještaj elektrana sa elektroničkom komunikacijkom mrežom radi izbjegavanjaelektomagnetskih smetnji- udaljenost solarnih postrojenja od granica građevinskog područja naselja i turističkih zonamora iznositi minimalno 500 m zračne udaljenosti- udaljenost od prometnica visoke razine uslužnosti je 200 m zračne udaljenosti- udaljenost od ostalih prometnica je minimalno 100 m zračne udaljenosti- nakon isteka roka amortizacije postrojenja se moraju zamijeniti ili ukloniti, te zemljišteprivesti prijašnjoj namjeni.269. U IDPPDNŽ su predložene sljedeće potencijalne makrolokacije vjetroelektrana na manjeizloženim vizurama u zaleđu kopnenog dijela Županije i na poluotoku Pelješcu:Općina/Grad Naselje Lokalitet Površina (ha)ZOPDa/neDubrovnik Riđica Glave 193,92 nePloče Plina Zapad i istok 92,79 neVisočani, Lisac, Podimoč Rudine 481,28 neTopolo, Stupa, Ošlje Vrtog 257,27 neDubrovačkoprimorjeTočionik, Trnovica Grabova gruda 422,95 nePodgora Štrbina 185,77 neMravinca,Trnova Vjetreno 1 50,52 neMravinca,Trnova Vjetreno 2 40,48 neTrnovica Trštenovo 98,05 neMajkovi Glave 374,70 neKonavle Jasenice/ Stravča/ Duba Konavoska brda 672,56 neKula norinskaMomići Rujnica 301,40 neKula norinska Babine gomile 5,40 neOrebićTrstenik Čućin 195,76 neDonja banda Bila ploča 80,50 nePojezerje Otrić-Seoci, Kobiljača Zveč – Šubir – Raotina 188,00 neSton Sparagovići Ponikve 295,98 neZažablje Vidonje Čukovica 188,45 neUKUPNO 4125,78270. Smjernice za određivanje lokacija vjetroelektrana:- smjestiti vjetroelektrane:- izvan obalnog područja,- izvan zaštićenih i predloženih za zaštitu dijelova prirode,- izvan planiranih građevinskih područja, infrastrukturnih koridora, visokih šuma ipoljoprivrednog zemljišta,- izvan zona izloženih vizurama vrijednog krajolika, te s mora i zaštićenih kulturnopovijesnihcjelina,- udaljiti zonu vjetroelektrane od naselja i drugih objekata najmanje 500m, odnosno razinabuke za najbliže objekte ne smije prelaziti 40 dB(A),- uskladiti smještaj vjetroelektrana u odnosu na telekomunikacijske uređaje (radio i TV -odašiljači, navigacijski uređaji) radi izbjegavanja elektromagnetskih smetnji,- voditi računa u odabiru veličine i boje lopatica i stupa o mogućoj vizualnoj degradacijiprostora,- izraditi za karakteristične lokacije kompjutorsku vizualizaciju radi ocjene utjecajavjetroelektrana na fizionomiju krajobraza.Planiranje i građenje građevina za iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju u ZOP-unije dopušteno.271. Konačne lokacije vjetroelektrana odrediti će se na temelju prethodnih istraživanja, studijapodobnosti i provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš.Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije97

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje6.3. Vodnogospodarski sustav(kartografski prikaz 2.4. Infrastrukturni sustavi - vodnogospodarski sustav)272. Raspored, zalihe i osobine voda, identifikaciju potreba za vodom, način podmirenja tih potreba,osobito u vodoopskrbi, značajnije pritiske i utjecaje ljudske djelatnosti na stanje površinskih ipodzemnih voda, ciljeve i mjere zaštite voda i ostalog okoliša, identifikaciju potreba inajpovoljnijih tehničkih i drugih rješenja za uređenje vodotoka, zaštitu od poplava i drugih oblikaštetnog djelovanja voda, rezervaciju prostora za izgradnju regulacijsko-zaštitnih vodnihgrađevina, kao i druge mjere značajne za upravljanje vodama određuju se u skladu saZakonom o vodama Planom upravljanja vodnim područjem.6.3.1. Korištenje voda6.3.1.1. Vodoopskrba273. Usporedo radovima na unapređenju vodoopskrbnih sustava provodit će se sanitarna zaštita iuređenje izvorišta. Potrebno je izvršiti hidrogeološke radove za utvrđivanje zona sanitarnezaštite i na razini Županije donijeti odluke o tim zonama.274. Vodoopskrbni sustavi s trasama cjevovoda i lokacijama vodoopskrbnih građevina prikazani suna kartografskom prikazu 2.4. Infrastrukturni sustavi - vodnogospodarski sustav.275. Gradovi Metković i Opuzen, te Općine Kula Norinska, Zažablje i Slivno na neretvanskompodručju, Općine Trpanj, Janjina i Orebić, te naselja Žuljana, Putnikovići, Tomislavac,Dančanje, Brijesta, Sparagovići i Metohija u Općini Ston na poluotoku Pelješcu, Grad Korčula iOpćine Lumbarda, Blato i Vela Luka na otoku Korčuli, te Općine Mljet i Lastovo opskrbljivati ćese vodom s neretvansko-pelješko-korčulansko-lastovskog vodovoda. Vodoopskrbagospodarskih zona Nova Sela u Općini Kula Norinska i Pozla Gora u Općini Pojezerje će setakođer vezati za ovaj vodoopskrbni sustav.Vodoopskrbni sustav temeljiti će se na zahvaćanju vode na izvorištu rijeke Norin u Prudu.276. U prvoj etapi razvitka neretvansko-pelješko-korčulansko-lastovskog vodovoda je potrebnoizvesti nezavršene dionice cjevovoda i vodoopskrbne objekte na otoku Korčuli i poluotokuPelješcu, čime bi se omogućilo dovođenje vode na nezadovoljavajuće opskrbljena područja(otoci Mljet i Lastovo, središnji i zapadni dio otoka Korčule i središnji dio poluotoka Pelješca).U drugoj etapi ovisno o potrebama potrebno je ostvariti povećanje kapaciteta vodovodnogsustava.U cilju sigurnosti opskrbe, osiguranja dodatnih količina vode i poboljšanja kakvoće vodepotrebno je uključenje izvorišta Modro oko u vodoopskrbni sustav.277. Općina Konavle će se opskrbljivati vodom sa vodoopskrbnih sustava Konavle-istok i Konavlezapads vodozahvatima na izvoru Konavoska ljuta i Duboka Ljuta.278. Općina Župa dubrovačka će se opskrbljivati s vodoopskrbnog sustava vezanog za vodozahvatna izvorištu Duboka Ljuta.279. Vodoopskrba Grada Dubrovnika sa susjednim naseljima: Bosanka, Donje i Gornje Obuljeno,Čajkovica, Čajkovići, Knežica, Komolac, Mokošica, Nova Mokošica, Pobrežje, Osojnik, Lozica,Rožat, Sustjepan i Šumet osiguravati će se s vodoopskrbnog sustava Dubrovnik svodozahvatom na izvorištu rijeke Omble.280. Izgradnjom planirane HE “Ombla” podzemna akumulacija hidroelektrane će se uključiti uvodoopskrbu Dubrovnika, te ovisno o potrebama i šireg obalnog područja zapadno odDubrovnika do Slanoga i Stona.281. Vodoopskrbni sustav Zaton-Orašac-Elafiti s vodozahvatom na izvorištu Palata u Malom Zatonuopskrbljivati će obalno područje Grada Dubrovnika Lozica-Zaton-Brsečine, otoke Koločep,Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije98

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeLopud i Šipan i naselja u zaleđu: Ljubač, Kliševo, Mrčevo, Mravinjac i Riđica. Na sustav će sevezati i naselja Dubravica i Majkovi u Općini Dubrovačko primorje.Za potrebe opskrbe vodom građevina (PUO, CP, COPK i dr.) na dionici autoceste Doli-Osojnik iprotupožarne zaštite tunela planirana je izgradnja magistralnog cjevovoda u koridoru autoceste,sa pratećim vodoopskrbnim građevinama, koji će se vezati na postojeći vodoopskrbni sustavkoji koristi vodu sa vodocrpilišta Palata u Malom Zatonu.Osim opskrbe vodom građevina uz autocestu novim vodoopskrbnim sustavom će se osiguratimogućnost opskrbe vodom usputnih potrošača: naselja u zaleđu Orašca na potezu Riđica-Ljubač, naselja Slano i Majkovi, naselja Zaton Doli i Doli, te cijelo područje zaleđa općineDubrovačko primorje, a kao nadopuna postojećim vodoopskrbnim sustavima.282. Vodoopskrbni sustav Slano s vodozahvatom na crpilištu Nereze opskrbljivati će naselja Slano,Banići, Doli, Gornji i Donji Majkovi. Potrebno je nastaviti hidrogeološke radove na crpilištu u ciljusmanjenja klorida i povećanja kapaciteta.Zbog osiguranja dovoljnih količina i poboljšanja kakvoće vode planira se povezivanje ovogvodoopskrbnog sustava sa sustavom Orašac-Trsteno-Brsečine čime će se rješiti i vodoopskrbaMajkova i Dubravice.Vodoistražnih radova na području Dola će se istražiti mogućnost korištenja podzemnih zalihavode uz desalinizaciju za opskrbu ovog naselja.283. Vodoopskrbni sustav Neum-Dubrovačko primorje će opskrbljivati sva naselja i gospodarskezone u zaleđu Općine Dubrovačko primorje, uključivo zonu Rudine sa zračnom lukom.Način vodoopskrbe naselja u sjeverozapadnom dijelu Općine Dubrovačko primorje: Trnovica,Lisac, Čepikuće, Podimoć, Trnova i Mravinica alternativno se predviđa iz potencijalnih nalazišta(lokacija Lisac-Ćepikuće) kao najoptimalnije i najekonomičnije rješenje. Također je potrebnoistražiti mogućnost uključenja u vodoopskrbu potencijalnog zahvata kod naselja Imotice zapotrebe naselja s mogućnošću alternativne opskrbe susjednih naselja.284. Vodoopskrba Stona sa susjednim naseljima (Mali Ston, Hodilje, Luka, Duba, Prapratno,Česvinica, Kobaš, Broce, Zamaslina, Konštari, Zaton Doli i Doli) će se vezati za vodoopskrbnisustav koji će se temeljiti na crpljenju vode u Stonskom polju iz bunara “Oko” i ovisno orezultatima hidrogeoloških istraživanja bunara “Palata”.285. U cilju sigurnosti vodoopskrbe istražiti će se mogućnost realizacije regionalnog vodoopskrbnogsustava Dubrovnik – zapad sa vodozahvatima na izvorištima Ombla i Palata, kojim bi sezajedno s vodoopskrbnim sustavima Zaton-Orašac-Elafiti, Slano i Ston pokrivalo područjezapadno od Dubrovnika do Stona. O koridorima glavnih cjevovoda (obalni, zaleđem uz trasuautoceste) odlučiti će se temeljem daljnjih istraživanja.286. Vodoopskrbni sustav Grada Metkovića i susjedne Općine Zažablje će se povezati naneretvansko-pelješko-korčulansko-lastovski vodovod.287. Vodoopskrba Grada Ploča će se osigurati s vodocrpilišta Modro oko i s vodocrpilišta Klokun, uzmogućnost povezivanja na regionalne vodovode Makarska i Neretva-Pelješac-Korčula-Lastovo.288. Općina Pojezerje, te naselje Staševica u Gradu Ploče opskrbljivati će se s vodoopskrbnogsustava vezanog za izvor Butina.289. Blatski vodovod sa crpljenjem vode u Blatskom polju, kapaciteta 80 l/s, zadovoljava potrebezapadnog dijela otoka Korčule u zimskom razdoblju, dok će se u ljetnom sušnom razdoblju(povećana potrošnja i smanjena kakvoća vode zbog neodgovarajućeg standarda vode za piće -Cl>200mg/l), opskrba vodom osiguravati iz Blatskog i Neretvansko-pelješko-korčulanskolastovskogvodovoda.Na vodoopskrbnom sustavu će se vršiti daljnja hidrogeološka ispitivanja u svrhu povećanjakapaciteta crpilišta, te radovi na širenju vodoopskrbne mreže i izgradnji uređaja zakondicioniranje vode.Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije99

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje290. Vodoopskrba otoka Mljeta će se riješiti povezivanjem na regionalni Neretvansko-pelješkokorčulansko-lastovskivodovod preko već položenog podmornog cjevovoda uvala Kupjenova naPelješcu - uvala Zaklopita na Mljetu. Razvod glavne mreže cjevovoda i smještaj vodoopskrbnihobjekata u Nacionalnom parku rješavati će se u skladu s Prostornim planom Nacionalnogparka.U prijelaznom razdoblju do izgradnje kompletnog vodoopskrbnog sustava otoka vezanog zaregionalni NPKL(M) vodovod planira se opskrba naselja Maranovići, Okuklje, Prožura,Prožurska Luka, Sobra, Babino Polje, Blato, Ropa i Kozarica u središnjem dijelu otokakorištenjem podzemnih zaliha bočate vode na lokacijama Blatina kod Sobre, Blatsko polje iSlatina kod Kozarice, te izgradnja vodopostrojenja za desalinizaciju morske vode na lokacijamaGoveđari i Saplunara za okolna pripadajuća naselja na zapadnoj i istočnoj strani otoka.291. Opskrba vodom otoka Lastova će se osigurati u I. etapi povećanjem kapaciteta crpljenja iugradnjom uređaja za desalinizaciju boćate vode u Prgovom polju kojim bi se omogućilaisporuka potrebnih količina od oko 8 l/s. U II. etapi radove vezati za dovod vode s kopna izNeretvansko-pelješko-korčulsko-lastovovskog vodovoda preko postojećeg podmorskogcjevovoda. Na ovaj način će se osigurati oko 15 l/s.292. Za nove trase cjevovoda potrebno je u pravilu koristiti postojeće infrastrukturne koridore,posebice u zaštićenim dijelovima prirode.6.3.1.2. Sustavi za navodnjavanje293. Područja za navodnjavanje, zahvati vode za navodnjavanje, prijedlog koncepcijenavodnjavanja, te veličina obuhvata za navodnjavanje prikazani su na kartografskom prikazu2,4. Infrastrukturni sustavi – vodnogospodarski sustav sukladno Planu navodnjavanja zapodručje Dubrovačko-neretvanske županije izrađenom i usvojenom u sklopu provedbeNAPNAV-a (Nacionalni program navodnjavanja).294. Na donjoneretvanskom području potrebno je rekonstruirati magistralni natapni kanal, saniratinatapne mreže, i nastaviti radove na kanalskoj distribucijskoj mreži za navodnjavanje.U cilju osiguranja dovoljne količine vode za navodnjavanje planira se pregradnja rijeke Neretveu sušnom razdoblju mobilnom pregradom čime bi spriječio prodor morske vode uzvodno.Na podsustav Koševo-Vrbovci i Mislina voda se gravitacijski dovodi iz Neretve do sadašnjegglavnog dovodnog kanala iz kojeg se preko crpnih stanica izravno tlači u dovodne cjevovode icjevovode sekundarne mreže.Za podsustav Opuzen koji uključuje područja Vidrice, Opuzen-ušće i Luke se voda zanavodnjavanje preko ustave u Opuzenu upušta u Malu Neretvu iz koje se osim crpljenja izravnou natapnu mrežu predviđa i crpljenje preko glavne crpne stanice Opuzen na Maloj Neretvi umikroakumulaciju (Lađište), kako bi se omogućilo prilagodljivije i racionalnije navodnjavanje.295. Za navodnjavanje poljoprivrednih površina Konavoskog i Župskog polja izgraditi će se zasebnisustavi za navodnjavanje s vodozahvatom na vodnoj komori HE "Dubrovnik".296. Za navodnjavanje poljoprivrednih površina u Vrgorskom polju koristiti će se voda iz rijekeMatice, s izvora lociranih po sjevernom rubu polja i s natapnog sustava polja Rastok, iz kojeg ćese voda dovoditi kroz tunel polje Rastok-Vrgorsko polje.297. Na ostalim planiranim sustavima za navodnjavanje (Stonsko polje i Kuna na Pelješcu, Blatskopolje, Donje blato, Čarsko polje, Smokvičko polje, Kruševo, Vrbovica i Bradat na otoku Korčuli,te Desne u Općini Kula Norinska i Raba-Stolovi u Općini Slivno), kao i ostalim površinamapogodnim za navodnjavanje (Dubrovačko primorje, Pelješac, otoci Korčula, Lastovo, Mljet,Elafiti) planirano je korištenje voda iz podzemlja i kišnice uz izgradnju mikroakumulacija.Također je potrebno koristiti vodu sa manjih lokalnih izvora i iz vodoopskrbnih sustava(Neretvansko-pelješko-korčulansko-lastovski vodovod, vodoopskrbni sustav Zaton-Orašac-Elafiti i drugi) uz akumuliranje u zimskom razdoblju. Za poljoprivredne površine oko Dubrovnikaplanira se vodozahvat na izvoru rijeke Omble.Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije100

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje6.3.2. Sustavi za zaštitu voda i mora298. Zaštita voda i mora od onečišćenja otpadnim vodama će se osigurati izgradnjom kanalizacijskihsustava naselja, turističkih, poslovnih i proizvodnih objekata s uređajem za pročišćavanje iispustom u prijamnik, kojima će se spriječiti nekontrolirano ispuštanje u vodotoke, obalno more ipoluzatvorene zaljeve.299. Izgradnja unutar ZOP-a moguća je samo uz prethodno izgrađenu mrežu odvodnje s uređajemza pročišćavanje i ispustom u prijamnik. Iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja, do izgradnjejavne mreže odvodnje građevine kapaciteta potrošnje do 10 ES (ekvivalent stanovnika) moguse spojiti na vodonepropusne sanitarno ispravne septičke ili sabirne jame na način prihvatljiv zaokoliš. Izgradnja građevina (stambenih, stambeno-poslovnih, javno-društvenih, poslovnih iproizvodnih) sa kapacitetom preko 10 ES moguća je samo uz realizaciju vlastitog uređaja zapročišćavanje otpadnih voda sa odgovarajućim ispustom u recipijent, prema posebnimvodopravnim uvjetima.300. Za naselja izvan ZOP-a, koja se zbog topografskih uvjeta i male gustoće naseljenosti, terelativno malog broja stanovnika neće obuhvatiti javnim kanalizacijskim sustavima predviđa seindividualno zbrinjavanje otpadnih voda sa septičkim jamama ili nepropusnim sabirnim jamamakoje bi se praznile na uređajima za pročišćavanje.Ukoliko bude iskazan odgovarajući interes ova naselja mogu formirati izdvojene sustaveodvodnje s vlastitim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda i ispustom u prijamnik.301. Kanalizacijski sustavi se planiraju za sva veća naselja, naselja u obalnom području, naselja uzvodotoke i jezera te naselja u vodozaštitnom području izvorišta koja se koriste u vodoopskrbi.Prioritet su radovi na odvodnim sustavima Dubrovnika, Cavtata, Župe Dubrovačke, Zatona iOrašca, Slanog, Elafita, Nacionalnog parka Mljet, Malostonskog zaljeva, Orebića, Trpnja,Korčule, Lumbarde, Brne, Blata, Vela Luke, Ubli, Lastova, Metkovića, Opuzena i Ploča.302. Potrebno je izvršiti predtretman otpadnih voda ugostiteljsko-turističkih objekata, servisa iindustrijskih pogona na vlastitim uređajima za pročišćavanje prije upuštanja u javnikanalizacijski sustav.303. Pročišćene otpadne vode će se ispuštati u more dugim podmorskim ispustima.304. Stupanj pročišćavanja na uređajima za pročišćavanje, kao i duljina podmorskog ispusta morazadovoljiti standarde zaštite prijamnika.Uređaji za pročišćavanje mogu se realizirati etapno odnosno fazno. Etapnost odnosno faznostuređaja može se odnositi na kapacitet uređaja za pročišćavanje i stupanj pročišćavanjaotpadnih voda, a detaljnije se definira tehničkom dokumentacijom i vodopravnim uvjetima.305. Sukladno Studiji zaštite voda i mora Dubrovačko-neretvanske županije utvrđuje se obvezaobrade i zbrinjavanja mulja na području Dubrovačko-neretvanske županije na svim uređajajimaza pročišćavanje otpadnih voda nazivnog kapaciteta večeg od 10 000 ES.Obrađeni mulj će se odlagati na posebno uređena odlagališta. Studijom zbrinjavanja mulja suređaja za pročišćavanje potrebno je utvrditi mogućnost njegova korištenja u poljoprivredi,cvjećarstvu i šumarstvu, kao i pitanje njegovog konačnog zbrinjavanja kada ga nije mogućekoristiti.Mulj koji nastaje na manjim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda, te fekalni mulj izseptičkih jama koji nastaje na područjima gdje se primjenjuju postupci individualnogzbrinjavanja otpadnih voda će se odvoziti i obrađivati na uređajima za pročišćavanje otpadnihvoda opremljenim postrojenjem za obradu mulja.U izdvojenim lokacijama predlaže se primjena manje složenih postupaka kao što je obrada nabiljnim gredicama.Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije101

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje306. Na područjima na kojima nema tehničkog ili ekonomskog opravdanja za povezivanje nazajednički sustav odvodnje s centralnim uređajem za pročišćivanje potrebno je poticati izgradnjuindividualnih uređaja za zaštitu voda.6.3.3. Zaštitni i regulacijski sustavi307. Na bujičnim i erozijskim površinama Konavoskog polja, Župe Dubrovačke, Srđa, Komolačkekotline, Mokošice, Orašca, Slanog, Stona, Trpnja, Orebića, Kleka i Pojezerja, kao i na čitavomnizu manje značajnih bujica od lokalnog značaja na kopnenom priobalnom području, poluotokuPelješcu, te otocima Korčuli, Lastovu, Mljetu i Elafitima potrebno je provesti zaštitu od erozije iuređenje bujica koja će obuhvaćati biološke i hidrotehničke radove. Biološko-tehnički radovi nazaštiti od štetnog djelovanja voda obuhvaćati će pošumljavanje slijevnih površina, uzgoj iodržavanje zaštitne vegetacije, krčenje raslinja i izgradnju terasa i gradona. Hidrotehnički radoviobuhvaćaju čišćenje korita bujica i izradu betonske obloge, stepenica i pregrada u koritima.Radove je potrebno uskladiti s poljodjelskom i šumarskom djelatnošću i sa zahtjevima zaštiteprirode.308. Radovima na uređenju bujica i zaštiti od erozije sanirati će se i nestabilne flišne padine Župedubrovačke, Konavala, Komolca, kod Orašca, Trstenog i Brsečina. Tereni sa aktivnim klizištimasanirati će se zahvatom podzemnih voda, koje ugrožavaju stabilnost padina i drenažnimsustavima.309. Prilikom zahvata na uređenju i regulaciji vodotoka sa ciljem spriječavanja štetnog djelovanjavoda (nastanak bujica i erozije) treba prethodno snimiti postojeće stanje te planirati zahvat nanačin da se zadrži doprirodno stanje vodotoka.310. Zaštita tla od eolske erozije, na temelju prethodnog proučavanja treba biti provedena sadnjomvjetrozaštitnih pojaseva, čime se pojava erozije svodi na minimalnu mjeru.311. Na rijeci Neretvi na cijelom prostoru od ušća u more do državne granice, potrebno je provestisanacijske radove na dijelovima obale ugrožene erozijom.312. Duž čitavog toka rijeke Neretve potrebno je nastaviti sa započetim radovima na zaštiti naselja,poljoprivrednih površina i infrastrukturnih objekata, na način da se velike vode Neretve provodenjenim koritom bez rasterećenja kroz korito Male Neretve. Zaštitu provesti na velike vodeodređenog reda pojavljivanja, ovisno o značaju zaštite (na najveći stupanj zaštite branitistambena naselja, infrastrukturne objekte braniti na srednji stupanj zaštite, a melioracijskepovršine na nešto niži stupanj zaštite).313. Za obranu od poplava dijela Grada Metkovića (Jerkovac) smještenog na desnoj obali rijekeNeretve, koje nastaju zbog prodora velikih voda Neretve kroz ušće Norina i izlijevanja izvora posjevernom rubu područja Vid-Norin, potrebno je izgraditi nasip s nadvišenjima (projektiran zavodostaj + 3,55 m.n.m.) po trasi postojećeg nasipa do ceste Metković-Vid, cestom Metković-Viddo vodotoka Glibuša, te kroz Gabela polje do brda južno od Slane Drage. Unutrašnja odvodnjabranjenog područja osigurati će se izgradnjom glavnog kanala uz novi nasip i detaljne kanalskemreže priključene na glavni kanal kojom će se prikupljati suvišne vode. U vrijeme visokihvodostaja Neretve evakuacija voda iz područja će se vršiti preko crpnih stanica Duvrat iGlibuša.314. Nakon provedenih potrebnih interdisciplinarnih istraživanja (biološka, ekološka, pedološka i dr.)definirati vrstu i veličinu potrebnih zahvata na zaštiti hidromelioracijskog sustava Kuti, kao idodatne radove na zaštiti područja Vid-Norin (a za dio područja između rijeka Norin i Neretva).315. Zaštita poljodjelskih površina Konavoskog polja od poplavnih voda će se postići povećanjemkapaciteta odvodnog tunela, regulacijom glavnih vodotoka Ljute, Konavočice i Kopačice,prihvaćanjem poplavnih voda u planirane retencije: glavnu retenciju koja bi se formirala unutarZavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije102

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjenasipa uz Ljutu i Kopačicu i povremenu retenciju, za poplavne vode povratnog perioda većegod 25 godina, na najnižem dijelu polja, neposredno uz tunel, odnosno uz vodotoke Ljutu iKopačicu, te zaštitom od brdskih voda izgradnjom obodnog kanala.316. U cilju zaštite od poplava Vrgorskog polja potrebno je provesti radove na povećanju kapacitetapostojećih odvodnih objekata iz Vrgorskog polja i Rastoka dogradnjom, odnosno izvedbomnovih objekata. U tom smislu treba izvršiti regulaciju Matice na području Prigona, na postojećemkanalu uzvodno od tunela „Krotuša“ izgraditi prag za spriječavanje pronosa nanosa u Baćinskajezera, te povećati propusnu moć kanala između Baćinskih jezera i mora. Osim toga trebaizgraditi novi obodni kanal na prostoru Vrgorskog polja i novi odvodni tunel od Krotuše do jezeraBirina. Na uzvodnoj strani novog tunela treba izvesti spoj sa rijekom Maticom i izgraditi prag zaspriječavanje pronosa nanosa u jezero Birina. Na nizvodnoj strani treba izvršiti prokop dojezera, produbiti i proširiti spojne kanale jezera sa morem, s rekonstrukcijom objekata na njima.6.3.4. Sustavi za melioracijsku odvodnju317. U PPDNŽ se određuje potreba provođenja radova na melioracijskoj odvodnji nadonjeneretvanskom području, u Konavoskom polju, Vrgorskom polju, Stonskom polju, Blatskompolju i Donjem blatu na otoku Korčuli i Vino polju na otoku Lastovu.318. Potrebno je spriječiti neplanske i nekontrolirane melioracije na preostalim močvarnimpodručjima, kao i uništavanje izgrađenih objekata melioracijskog sustava.319. Melioracijski radovi na donjeneretvanskom području se prioritetno usmjeravaju na sanaciju iunapređenje postojećeg sustava na melioracijskim područjima Koševo-Vrbovci, Luke, Vidrice iOpuzen-ušće.320. U Konavoskom polju, Vrgorskom polju i Donjem blatu kod Lumbarde se predviđa izgradnjaosnovne i detaljne kanalske mreže, drenažne mreže i drugih pripadajućih objekata.321. Melioracijski radovi na ostalim poljima vezani su za dogradnju i održavanje odvodne mreže.Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije103

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeZavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije104

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje7. MJERE OČUVANJA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI(kartografski prikaz 3.2. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - područje posebnih ograničenja ukorištenju)322. U cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti potrebno je izraditi Krajobraznu osnovu Hrvatske kaoprostorno plansku podlogu integralne zaštite raznolikosti i identiteta krajolika, te prirodnih ikulturno-povijesnih vrijednosti prostora.323. Krajobraznu osnovu treba uspostaviti i održavati na državnoj, županijskoj i gradskoj/općinskojrazini, pri nadležnim službama prostornog uređenja, uz multidisciplinarnu suradnju službizaštite prirodne i graditeljske baštine, zaštite okoliša te nositelja relevantnih znanstvenih istručnih projekata.324. Do uspostave Krajobrazne osnove vrednovanje krajolika na županijskoj razini treba provoditina temelju smjernica za očuvanje krajobrazne raznolikosti područja, seoskih krajolika iprostornog identiteta gradova utvrđenih Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske,kao i smjernica u PPDNŽ za polazišta u izradi prostornih planova užih područja.325. Na području Županije u PPDNŽ su određeni osobito vrijedni predjeli - prirodni krajobrazi i to:326. Na području Županije predlaže se temeljem Prostornog plana Dubrovačko-neretvanskežupanije očuvati 46 osobito vrijedan predjel - prirodni krajobraz, te nakon razmatranjamogućnosti kroz stručne studije nadležne službe zaštite prirode u budućnosti pojedine zaštititi uodgovarajućim kategorijama po zakonu. To su:RedniGrad/OpćinaPodručjebroj1 estuarij Rijeke dubrovačke2 zapadni dio poluotoka Lapad3 Spomen park otočić DaksaGrad Dubrovnik4 skupina starih stabala kod kuće starog kapetana u Lapadu Dubrovnik5 zeleni pojas od rta Mlinac do Orsule, uključujući akvatorij6 SrđGrad Dubrovnik, Općina 7 Elafitski otociDubrovačko primorje 8 uvale Zaton, Slano, Lopud i Šipan, kao i cijeli akvatorij zaljeva Budima9 šuma “Bori”10 šuma “Fortezza”11 šuma “Carevića glava” kod hotela Bon Repos na Korčuli12 šuma “Banja” na istočnom rubu uvale Banja na Korčuli13 šumoviti gaj alepskog bora s nešto čempresa uz crkvu Sv Nikole u RačišćuGrad Korčula14 Korčulansko-pelješki arhipelag15 Paganettijeva pećina na Korčuli16 špilja Pišurka na Korčuli17 špilja Zaglav na Korčuli18 cijela južna obala od uvale Orlanduša do uvale Pržina19 krajolik u Pupnatu20 Baćinska jezeraGrad Ploče23 područje Vrgorskog polja (jezera) kod PločaGrad Ploče, Grad Opuzen,24 akvatorij delte NeretveOpćina SlivnoOpćina Blato, Općina Vela25 akvatorij Blata i Vele LukeLukazona od rta Ratac do rta Pologrina na poluotoku Grbljava, te uvaleOpćina Dubrovačko26Hodobije i Klobučara (područje Dola)primorje27 širi prostor zaljeva BudimaOpćina Konavleakvatorij južno od uvale Pržina i akvatorij sjeverno od uvale Bili žal uzOpćina Lumbarda 30poluotok Ražnjić u LumbardiOpćina Mljet31 Blatina kod Blata na Mljetu32 Slatina na Mljetu2128Višnjica kod Pločaakvatorij od spojnice Cavtat-otok Mrkan do uvale Donji Molunat (rt Lokvica)2229jezero Vlaška kod Pločapoluotok Sustjepan kod CavtataZavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije105

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje33 Blatine kod Sobre na Mlljetu34 Prožura na MljetuVela Spilja kod Blata, špilja kod Grabove glave, Movrica, Ostaševica,35 polušpilja kod Sobre; bočate jame: jama na rtu Lenga ispod Stupe, jamaispod Maranovića; izvori bočate i slatke vode, izvor Vodice36 potez od obalne linije od luke Gonoturska do rta Zaglavac37sjeverna obala od Pustog rta u uvali Sobra do rta Stoba kod uvale Okukljesa svim otocima i akvatorijem38 šuma “pod Mokalo”39 TrstenikOpćina Orebić40 hrast medunac u Orebiću41 tri stabla košćele u Stankovićima Orebić42 vrtovi pomorskih kapetana u Orebiću43 akvatorij u zapadnom dijelu poluotoka PelješcaOpćina Slivno 44 Blato - područje južno od Male NeretveOpćina Smokvica 45 Jama Kom na lokalitetu KomOpćina Župa dubrovačka 46 potez šume “Dubac-Kupari”327. Navedeni osobito vrijedni predjeli - prirodni krajobrazi te njihov sustav mjera zaštite trebajuosigurati trajno prisustvo navedenih prirodnih oblika kao i zaštitu od bitne promjene tihvrijednosti, stoga ih je potrebno u prostornim planovima užeg područja:- sačuvati od prenamjene te unapređivati njihove prirodne vrijednosti i posebnosti (podsticatiprirodnu regeneraciju šuma, pošumljavanje, rekultivacija) u skladu s okolnim prirodnimuvjetima i osobitostima da se ne bi narušila prirodna krajobrazna slika,- odgovarajućim mjerama (prevencijom) sprječavati šumske požare,- uskladiti i prostorno organizirati različite interese u krajobrazno i biološko jedinstvenimpodručjima (npr Neretve),- posebno ograničiti i pratiti građevinsko zauzimanje neposredne obale,- izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima, i uzvišenjima tevrhovima kao i dužobalnu izgradnju jer to narušava krajobraznu sliku,- izgradnju izvan granica građevinskog područja treba kontrolirati u veličini gabarita iizbjegavati postavu takve izgradnje uz zaštićene ili vrijedne krajobrazne pojedinačneelemente,- treba štititi značajnije vizure od zaklanjanja većom izgradnjom (vjetroelektrane),- planirani koridori infrastrukture (ceste, željeznice, elektrovodovi i sl) treba izvoditi dužprirodne reljefne morfologije. ukoliko treba izvoditi veće morfološke promjene (nasipi i usjeci)preporučuje se izvedba građevinskih tijela odvojenih od terena kako bi se osigurao dojamcjelovitosti i stopljenosti tj protočnosti krajobraza,- osobito vrijedne predjele - prirodne krajobraze treba u konačnosti postepeno dovesti i dozakonske zaštite od nepoželjnih intervencija i to različitim stupnjevima (od zaštićenogkrajolika do pojedinačnih spomenika).328. Na području Županije u PPDNŽ određeni su osobito vrijedni predjeli - kulturni krajobrazi i to:RedniGrad/OpćinaPodručjebroj1 estuarij rijeke Omble2 šira zona sela LjubačGrad Dubrovnik3 obalni potez Orašca4 Elafitski otoci5 uvala Brsečine6 kulturni krajolik PridvorjeOpćina Konavle7 potez sela Konavoskih brdaOpćina Mljet 9 otok Mljet sa pripadajućim akvatorijemGrad Korčula, Općinekultivirani agrarni krajolik Korčule i Lastova: područje sjevernih i južni obalaLastovo, Vela Luka, Blato, 10 Korčule i Lastova, područje južnih obronaka Sv. Ilije na Pelješcu, -područjeSmokvica, Lumbarda,otoka Lastovo i Prežba, područje od Korčule do Lumbarde uz obaluGrad Metković, GradOpuzen, Općina Slivno,Općina Kula Norinska,Općina Zažablje11kulturni krajolik doline Neretve - područje oko Neretve uz deltu, područje uzNeretvu oko Vida i MetkovićaZavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije106

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje329. U velikom broju slučajeva dolazi do preklapanja osobito vrijednih predjela - prirodnih krajobrazau smislu ekološki vrijednih područja s aspekta prirodnih značajki, te kulturnih krajobraza kojiopćenitije tretira krajolik u smislu članka 7. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.Nalaže se da se u okviru prostornih planova užeg područja i pobliže odrede te razgraniče zoneprirodnih krajobraza od zona kulturnih krajobraza odnosno krajolika ili njihovih dijelova sukladnočlanku 7. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturne baštine.Pri tome se treba držati slijedećih postulata:- posebno se zaštićuje kulturni krajolik odnosno specifičan oblik tradicionalnog obrađivanja tla(suhozidi) te veće površine pod vinogradima i maslinicima koji također tvore specifičnu slikujužnodalmatinskog krajolika te se zaštićuju i kao djelatnosti i kao cjelovite pejzažne slike,- posebno se zaštićuju površine ruralnih i urbanih naselja i to u cjelovitoj slici gabarita, te seštiti vidljivi rub naselja (izgradnja) s prelazom u kultivirani pejzaž. Predlažu se prekidi ulinearnom širenju, a naročito se traže prostorno prazni prekidi u turističkim kompleksima,- u područjima označenim kao kulturni krajobraz preporučuje se izbjegavanje narušavanjaprirodnog sklada, odnosno pažljivije planiranje uz očuvanje izvornih elemenata krajobraza,- oštećene kulturne krajobraze preporuča se rekonstruirati, rekultivirati i preoblikovati tjuređenjem unaprijediti, a novu izgradnju dopustiti u obimu u kojem je potrebno i moguće teje podrediti osnovnom režimu zaštite i unapređenja prostora.Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije107

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeZavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije108

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI IKULTURNO-POVIJESNIH CJELINA(kartografski prikazi 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora)8.1. Zaštita prirodne baštine(kartografski prikaz 3.1.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – Područja posebnih uvjeta korištenja -Prirodna i graditeljska baština)330. Na području Dubrovačko-neretvanske županije zaštićeno je i potencijalno vrijedno za zaštitu 70područja prirodne baštine. Prema stupnju zaštite (Zakon o zaštiti prirode, NN, 70/08. VI.2005.), do sada su zaštićena 43 prirodno vrijedna područja i to: 1 nacionalni park (Mljet), 1 parkprirode, 10 posebnih rezervata, 8 park šuma, 7 značajnih krajobraza, 6 spomenika prirode te 10spomenika parkovne arhitekture.331. Potencijalno vrijednih za zaštitu je 27 prirodnih područja i to: 1 park prirode, 1 regionalni park, 8posebnih rezervata, 1 park šuma, 8 značajna krajobraza, 2 spomenika prirode i 6 spomenikaparkovne arhitekture.332. S ciljem sustavne skrbi o svim prirodnim vrijednostima, a posebno zaštićenim i evidentiranimprirodnim vrijednostima te područjima ekološke mreže, uspostaviti propisanu zaštitu i donijetiodređene prostorne planove.333. Na području Županije temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštićene su sljedeće prirodnevrijednosti:Kategorija Ukupno Podkategorija Lokaliteta) nacionalni park 1 Nacionalni park Mljetb) park prirode 1šumske vegetacijeLastovsko otočjeLokrum - DubrovnikŠuma Kočje na otoku Korčuli - ŽrnovoŠumski predjel Velika dolina u NP MljetČempresada Pod Gospu - OrebićMrkan, Bobara i Supetar - Cavtatc) posebni rezervat 10Pod Gredom - VidornitološkiPrud - MetkovićMočvarno područje Orepak - Kula NorinskaihtiološkoornitološkiJugoistočni dio delte rijeke Neretveu moruMalostonski zaljev i Malo mored) park šuma 8Velika i Mala Petka - DubrovnikŠuma alepskog bora (Pinus halepensis Mill.)na poluotoku Osmolišu kraj BrsečinaŠumski predjel na obalnom pojasu Trsteno -Brsečine kod DubrovnikaMakija na Donjem Čelu na otoku KoločepŠuma alepskog bora (Pinus halepensis Mill.)na Gornjem Čelu na otoku KoločepuPark Hober u KorčuliPredolac-Šibanica kod Metkovićae) značajni krajobraz 7Otočić Ošljak kod Vela LukeRijeka Dubrovačka,Predjel Saplunara na otoku MljetuUvala Vučina s obalnim pojasom na PelješcuUvala Prapratno na PelješcuKonavoski dvori - KonavleOtok Badija - KorčulaModro oko i jezero uz naselje Desne - KulaNorinskaZavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije109

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjef) spomenik prirode 6g) spomenikparkovne arhitekture10Ukupno: 43geomorfološkirijetki primjerakdrvećaarboretumparkpojedinačnostabloskupina stabalaMočiljska spilja kod sela PodbrežjaŠipun - CavtatGromačka spilja - GromačaŠpilja Rača na LastovuVela spilja kod Vele LukeHrast crnika (Quercus ilex L.) na predjeluKlokolina u Žrnovu na KorčuliArboretum TrstenoPark Foretić u KorčuliPlatana (Platanus orientalis L.) u Trstenu -1Platana (Platanus orientalis L.) u Trstenu -2Stablo azijske platane (Platanus orientalis L.)u Dubrovniku (preventivna zaštita)Čempres (Cupressus sempervirens var.pyramidalis Nym.) u selu Čara na KorčuliČempres (Cupressus sempervirens var.pyramidalis Nym.) u MetkovićuSkupina čempresa (Cupressus sempervirensvar. pyramidalis Nym.) iznad Orebića naPelješcuDrvored čempresa (Cupressus sempervirensvar. pyramidalis Nym.) iznad Orebića naPelješcuDrvored čempresa (Cupressus sempervirensvar. pyramidalis Nym.) na Korčuli334. Na području Županije predlaže se temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštititi sljedeće prirodnevrijednosti:d) značajni krajobraz 4+1Kategorija Ukupno Podkategorija Lokaliteta) park prirode 1 Delta Neretveb) regionalni park 1 Elafitski otoci i sv. Andrijašumske vegetacije Sv. Ilija iznad Orebićaornitološki Jezero Kuti – Zažablje, OpuzenbotaničkiOleandri kod Slanogc) posebni rezervat 5+1 herpetološki Lokve kod Gornjih Majkovaornitološko-Ušće Neretve - proširenjeihtiološkigeomorfološkiKonavoske stijenepoluotok Molunatpredjel od uvale Divna do uvale Duba -Pelješacuvala Pupnatska lukapoluotok Ražnjić - LumbardaAkvatorij uvala Žuljana, Vučina i Kupinova naPelješcu - proširenjee) spomenik prirode 1 špilja Samograd - Račišćef) spomenik parkovnearhitekture1 skupina čempresa - Kuna PelješkaUkupno: 15335. Predlaže se proširenje ornitološko-ihtiološkog rezervata Ušće Neretve na način da se obuhvaticjelovito ušće, uključujući lagunu Parila kao i proširenje značajnog krajobraza uvala Vučina sobalnim pojasom na Pelješcu na način da obuhvati okolni akvatorij i otočić Lirica.336. Predlaže se dodatno vrednovati te ovisno o rezultatima eventualno zaštititi potencijalno vrijednapodručja:Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije110

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeKategorija Ukupno Lokaliteta) Posebni rezervat u moru 2Akvatorij otoka LokrumaAkvatorij otoka Mrkan, Bobara i Supetarb) značajni krajobraz 3PrevlakaŠuma Šaknja rat - Vela LukaBabin Kukc) park šuma 1 Bat - Zatond) spomenik prirode 1 Đurovićeva špilja - Ćilipipark oko dvorca Skočibuha - Šipanstari park u centru Metkovića.e) spomenik parkovne5 Perivoj Gjorgjić-Mayneri na LopuduarhitektureKompleks vrtnog prostora Pile-BoninovoDrvored lipa BlatoUkupno 12337. Predlaže se zbog nestanka obilježja zbog kojih su zaštićeni, donijeti akt o prestanku zaštitesljedećih prirodnih vrijednostiKategorija Ukupno Lokalitetznačajni krajobraz 1 Uvala Prapratno na PelješcuUkupno 1338. Predlaže se izvršiti ponovno vrednovanje te ovisno o rezultatima vrednovanja razmotritieventualnu promjenu obuhvata ili ukidanje zaštite slijedećih područja:Kategorija Ukupno Lokalitetznačajni krajobrazpark šuma12Rijeka DubrovačkaŠuma alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) na poluotokuOsmolišu kraj BrsečinaŠumski predjel na obalnom pojasu Trsteno – Brsečine kodDubrovnikaUkupno 3339. Predlaže se prekategorizirati zaštićeni rezervat šumske vegetacije Čempresada Pod Gospu upark-šumu.340. Predlaže se Odlukom Županijske skupštine uz suglasnost ministarstva nadležnog za zaštituprirode revidirati, odnosno detaljno utvrditi granice zaštićenih područja za koje su u postojećimodlukama o zaštiti utvrđene vjerojatne pogreške: Velika i mala Petka – Dubrovnik; ArboretumTrsteno; Gradski park Hober – Korčula; Park Foretić, Korčula; park-šuma Predolac-Šibanicakod Metkovića; značajni krajobraz predjel Saplunara na otoku Mljetu.341. Nastaviti rad na vrednovanju prirode u Županiji radi eventualnog utvrđivanja novih područjavrijednih zaštite.342. Po donošenju Prostornog plana Parka prirode Lastovsko otočje, uskladiti sve sadržaje uPPDNŽ s prostornim planom Parka prirode343. S obzirom na obveze DNŽ u zaštiti prirodnih vrijednosti, nužno je jačati kapacitete Javneustanovu za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području DNŽ te osiguratipotrebna sredstva za provedbu propisane zaštite.344. Za zaštićena područja i područja ekološke mreže potrebno je izraditi planove upravljanjasukladno Zakonu o zaštiti prirode i Uredbi o proglašenju ekološke mreže.345. Temeljem članka 36. Zakona o zaštiti prirode, za svaki planirani zahvat koji sam ili s drugimzahvatima može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološkemreže, potrebno je provesti ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu .Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije111

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje346. Prije odobravanja lokacija za vjetroelektrane, sagledati pojedinačni i zbirni utjecaj na ekološkumrežu i krajobrazne vrijednosti; sa stanovišta zaštite prirode nije prihvatljivo planirati lokacije VEna rubnom području Delte Neretve (područje važno za ptice), na poluotoku Pelješcu (koridor zaselidbu ptica) i na Snježnici.347. Lokacije svih planiranih zahvata na ušću Neretve, izuzetno osjetljivom području ekološke mrežei planiranog parka prirode Delta Neretve, smatraju se potencijalnim (istražnim) lokacijama zakoje je potrebno kroz postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu i ostalepropisane postupke sagledati njihov zbirni utjecaj te ovisno o tome utvrditi koji su zahvati i ukojemu opsegu prihvatljivi; sa stanovišta zaštite prirode na ušću Neretve nije prihvatljivoplanirati hotele, marine niti akvakulturu.348. Sustavno suzbijati divlju gradnju u područjima prirodnih vrijednosti i uklanjati bespravne objekte.Do donošenja općih i pojedinačnih upravnih akata sukladno Zakonu o zaštiti prirode, unutarprostora područja predloženih za zaštitu, potrebno je ograničiti izgradnju novih objekata izvanpodručja namijenjenih izgradnji naselja i drugim zonama izgradnje objekata.349. Kamenolome u zaštićenim područjima zadržati u postojećim okvirima i ne otvarati novaeksploatacijska polja.350. Osigurati poticaje za aktivnosti u područjima prirodnih vrijednosti koje doprinose očuvanjubiološke raznolikosti (tradicionalna poljoprivreda, ekstenzivno stočarstvo, ekološka poljoprivredai dr.) kroz u suradnju nadležnih tijela državne i županijske uprave.351. Načiniti i provoditi programe razvoja održivog (ekološkog) turizma u područjima prirodnihvrijednosti te ograničiti razvoj masovnog turizma i popratnih objekata u tim područjima.352. Osigurati inventarizaciju i monitoring kvalifikacijskih vrsta i stanišnih tipova u pojedinimpodručjima ekološke mreže.353. Određuje se obveza postupka Ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, uključujućisagledavanje kumulativnih efekata s ostalim postojećim i planiranim zahvatima koji mogu imatinegativan utjecaj na područja ekološke mreže, za sljedeće planirane zahvate:- Planirane industrijske zone Vranjak u luci Ploče na granici s planiranim Parkom prirodeDelta Neretve (terminali za: za ukapljeni naftni plin, za rasute terete, za tekuće terete tekontejnerski terminal)- Planirani sadržaji na ušću Neretve – prije nego se odobri bilo koji pojedinačni zahvat,potrebno je sagledati zbirni utjecaj svih planiranih zahvata i sadržaja u tom prostoru napodručje ekološke mreže- Premještanje zračne luke Ploče na novu lokaciju.- Neretvansko-pelješko-korčulansko-lastovski vodovod – potrebno je ocijeniti kako ćeznačajno povećanje kapaciteta vodocrpilišta Prud i Modro oko, uzimajući u obzir iNacionalni program navodnjavanja, zbirno utjecati na vodni režim Donjeg toka Neretve iposljedično na ciljeve očuvanja ekološke mreže- Planirani projekt Obrana od poplave Metkovića- Dodatna odvodnja Vrgorskog polja planiranim novim kanalom Krotuša-Birina- Planirane hidroelektrane na izvoru Omble i u Konavoskom polju- Planirane lokacije za vjetroelektrane – prije odabira konačnih lokacija potrebno je sagledatizbirni utjecaj svih predloženih lokacija i utvrditi koliko ih je, koje i pod kojim uvjetima suprihvatljive- Planirane regulacije vodotoka Ljute, Konavočice i Kopačice- Planirana marikulturu na području posebnog rezervata Malostonski zaljev i Malo more,uvale Donji Molunat te na području Mljetskog kanala (područja ekološke mreže)- Planirane turističke zone u posebno osjetljivim područjima kao što su Baćinska jezera, UšćeNeretve, Saplunara (Gornja Pinjevica), Prevlaka, Lumbarda (Berkovica), Šipan, Sresar,Uvala Vučina i Divna (D.Vručica), Malostonski zaljev i Malo moreZavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije112

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje- Utvrđivanje sa stanovišta zaštite prirode spornih trasa za sljedeće prometnice: cesta čvorSlivno – spoj s brzom cestom preko Pelješca; brza cesta Osojnik – Župa Dubrovačka –Konavle – Debeli brijeg; uzdužnojadranska željeznica velikih brzina: SDŽ- Opuzen-Rudine-Osojnik-granica BiH (brza transeuropska željeznička pruga)- Planirani most kopno-Pelješac te most/tunel Pelješac-Korčula.354. Navedeni zahvati označavaju se u PPDNŽ kao istražne lokacije koje su sporne sa stanovištazaštite prirode te ih nije moguće konačno utvrditi bez provedenog postupka ocjene prihvatljivostizahvata za ekološku mrežu.355. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode svi prostorni planovi općina i gradova koji na svom teritorijusadrže područje ekološke mreže moraju prije donošenja ishoditi suglasnost Ministarstva kulture.356. Zaštićene biljne i životinjske vrste, kao i vrste kojima opada brojnost, nestaju staništa i prijetiodumiranje treba štititi unutar zaštićenih predjela i odgovarajućim planskim mjerama uprostornim planovima uređenja općina/gradova.8.2. Dijelovi ekološke mreže u Županiji357. Ekološka mreža je sustav funkcionalno povezanih područja važnih za ugrožene vrste i staništa.Funkcionalnost ekološke mreže osigurana je zastupljenošću njezinih sastavnica. Područjaekološke mreže sukladno EU ekološkoj mreži NATURA 2000 podijeljena su na područja važnaza ptice te područja važna za divlje svojte osim ptica i stanišne tipove. Unutar ekološke mreženjezini dijelovi povezuju se prirodnim ili umjetnim ekološkim koridorima. Ekološki koridor jeekološka sastavnica ili niz takvih sastavnica koje omogućuju kretanje populacijama živihorganizama od jednog lokaliteta do drugog.U Hrvatskoj je ekološka mreža propisana Zakonom o zaštiti prirode, a obuhvaća tzv. ekološkivažna područja od međunarodne i nacionalne važnosti koja su međusobno povezanakoridorima. Ekološka mreža proglašena je Uredbom Vlade Republike Hrvatske u listopadu2007. (NN 109/07).358. Sukladno mehanizmu EU Direktive o staništima, Zakon propisuje da se dijelovi ekološke mrežemogu štititi kao posebno zaštićena područja ili provedbom planova upravljanja, kao i krozpostupak ocjene prihvatljivosti za prirodu svakog ugrožavajućeg zahvata. Negativno ocijenjenzahvat se može odobriti samo u slučajevima prevladavajućeg javnog interesa i uz Zakonomutvrđene kompenzacijske uvjete. Važan mehanizam je i mogućnost sklapanja ugovora svlasnicima i ovlaštenicima prava na područjima ekološke mreže, uz osiguranje poticaja za onedjelatnosti koje doprinose očuvanju biološke raznolikosti.359. Područje obuhvata Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije preklapa se s 167područja važnih za divlje svojte i staništa te 5 međunarodno važnih područja za ptice:Grad/OpćinaDubrovnikVažna područja za divlje svojte i stanišne tipoveNaselje Naziv SmjerniceDubrovnik Lokrum 29,121,124,126, 128,129,17Dubrovnik Srđ 18,30,120Dubrovnik Mrtvo more (špilja) 11, Ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjeteDubrovnik Špilja kod Dubrovnika 6000Dubrovnik Srđ - Dubrave 121,123,126,127, 128,129Gromača Špilja za Gromačkom vlakom 6000Koločep, Lopud,Suđurađ, ŠipanskaLukaElafitiKomolacVilina špilja - Ombla izvorsustav6000KomolacMala špilja između DubrovnikaKomolca6000Lokrum Lokrum - I 25,31,32,132,13317,22,23,25,30,31,32,132,133,135; za morskešpilje - 11, održati povoljne stanišne uvjeteZavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije113

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeKorčulaLokrum Lokrum - II 132,13311,132,133, Ostalo: očuvati povoljne stanišneLopudSveti Andrija - podmorjeuvjeteLopudMorska špilja na Svetom Andriji 11, Ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjeteMokošica Sumporna špilja u Mokošici 11, Ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjeteOrašac Orašac - kanjon 33Orašac Akumulacija Orašac 100,107Osojnik Močiljska špilja 6000Prijevor-Čajkovica Ombla 100,107Rožat Vilina špilja 6000Šipanska Luka Vilinska jama; Šipan 6000Trsteno Trsteno 2623,25,29,132,133, Ostalo: zabrana gradnje izvanKorčulaBadija i otoci oko Korčuleveć postojećih naseljaKorčula Pišurka špilja 6000Korčula Jama na Badiji 11, Ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjetePupnat Klupca 124,126,127,129Pupnat Pupnatska luka 22,23,132,133,135Pupnat Otok Korčula - travnjaci 18,26,30,116,120Pupnat Samograd špilja 6000Pupnat Pupnat 26Žrnovo Uvala Orlanduša 22,23,29,132,133Žrnovo Pavja luka 22,23,29,132,133Žrnovo Uvala Rasohatica 22,23,29,132,133Žrnovo Kočje 29,121,124,126,128Žrnovo Jakasova špilja 6000Lastovski i Mljetski kanal 28,132,133BaćinaBaćinska jezera100,107, Ostalo: izgraditi i održavati prolaze zaanadromnu migraciju; zabrana gradnje izvannaseljaKomin Laguna Parila Ostalo: regulirati ribolovKomin, Rogotin Ušće Neretve 4,23, Ostalo: zabrana gradnjePločeMetkovićOpuzenPeračko Blato Pukotina u tunelu polje Jezero 6000Plina Jezero Krotuša 26,100,101,102, 103,108Plina Jezero,100,104,106,107, Ostalo: zabrana gradnje izvanMatica-Vrgoračko poljeStaševicanaseljaPloče, Rogotin Jezero Vlaška 107, Ostalo: regulirati ribolovStaševicaSva naselja, osimStaševicePolje JezeroDelta Neretve100,104,106,107,6000, Ostalo: zabrana gradnjeizvan naselja4,6,7,8,10,11,22,23,28,30,100,101,102,103,107,109,119,5000,6000, Ostalo:prolazi za anadromnumigraciju, zaštiti mrijesna staništa, dio područjaposebni ornito-ihtiološki rez.4,6,7,8,10,11,22,23,28,30,100,101,102,103,107,109,119,5000,6000, Ostalo:prolazi za anadromnuSva naselja Delta Neretvemigraciju., zaštiti mrijesna staništa, dio područjaposebni ornito-ihtiološki rez.Glušci Izvor - špilja kod bunkera 6000Metković Jama u Predolcu 6000Metković Jama u Predolcu 60004,6,7,8,10,11,22,23,28,30,100,101,102,103,107,109,119,5000,6000, Ostalo:prolazi za anadromnuSva naselja Delta Neretvemigraciju., zaštiti mrijesna staništa, dio područjaposebni ornito-ihtiološki rez.Pržinovac Ušće Neretve 4,23, Ostalo: zabrana gradnjeBlatoBlato Otočić Kosor 17Blato Zvirnovik 11, Ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjeteBlato, Potirna11,21,23,25,31,32,132,133, Ostalo: očuvatiOd uvale Poplat do Vrhovnjakapovoljne stanišne uvjetePotirna Otočić Veli Pržnjak 17Potirna Otočić Trstenik 121,124,126,129Potirna Veliki Pržnjak 11, Ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjeteLastovski i Mljetski kanal 28,132,133Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije114

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeDubr.primorjeJanjinaKonavleKulaNorinskaLastovoDoli Stonski kanal 23,132,133,135Majkovi Gornji Majkovi - lokve 33,100,107,108Majkovi Lokva u Prljevićima 100,107,108Podimoć Lokva u selu Podimoć 100,107,108Slano Uvala Slano 23,25,31,32,132,133Slano, Majkovi Slano - oleandri 33Imotica-Doli Malostonski zaljev 121,122,124,126,128,129Ostalo: rezervat u moruLastovski i Mljetski kanal 28,132,133Janjina Špilja kod Janjine 6000Sreser Pelješac - travnjaci 30,115,116,120Sreser, Janjina,Popova Luka, Malostonski zaljev121,122,124,126,128,129, Ostalo: rezervat u moruDračeCavtat Bobara 29,113,114Cavtat Šipun špilja 6000Cavtat-Vitaljina Akvatorij uz Konavoske stijene 25,29,31,32,132,133Čilipi Đurovića špilja 6000Jasenice, Stravča,Duba KonavoskaKuna K., Dunave,Snježnica i Konavosko polje Ostalo: zabrana gradnje izvan naseljaBrotniceKomaji, Popovići,Radovčići, LovornoLjuta 5,100,101,105,106,107Komaji-Poljice Konavoske stijene 29Kuna Konavoska Glogova jama 6000Kuna Konavoska Jezero špilja 6000Kuna Konavoska Škrabuljica špilja 6000Molunat Poluotok Molunat 29, Ostalo: zabrana gradnjeMolunat Morska špilja kod Molunata 2 11, Ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjeteMolunat Morska špilja kod Molunata 1 11, Ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjete4,6,7,8,10,11,22,23,28,30,100,101,102,103,107,109,119,5000,6000, Ostalo:prolazi za anadromnuSva naselja Delta Neretvemigraciju, zaštiti mrijesna staništa, dio područjaposebni ornito-ihtiološki rez.Nova sela Čoćina jama 6000Lastovski i Mljetski kanal 28,132,133Glavat Saplun 6000Glavat Morska špilja na otoku Kručica 11, Ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjeteGlavatMorska špilja na otokuPetrovac11, Ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjeteGlavat Saplun - podmorska špilja 11, Ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjeteLastovo Dubrova-ispod Crvene grže 6000Lastovo Jama između Zegova i Huma 6000Lastovo Jama u brdu Straža (Forteca) 6000Lastovo Kukurna 6000LastovoMorska špilja - uvala Zace i rtNori Hum11, Ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjeteLastovoMorska špilja ispod brda Sozan 11, Ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjeteLastovo Morska špilja u uvali Zaprage 11, Ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjeteLastovo Pod Kaštelom špilja 6000Lastovo Pod Veji Vrh špilja 6000Lastovo Puzalica - špilja 6000Lastovo Rača - špilja 6000LastovoRopa Medvjedina kod rtaBusovača11, Ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjeteLastovo Špilja u Župnikovoj kući 6000Lastovo Zlepolje - podnožje Glavice 6000LastovoZlepolje - podnožje MalogHuma6000Pasadur Usidrena jama 11, Ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjeteSkrivena Luka Pod Spilnikom špilja 6000Skrivena Luka Morska špilja pod Strugom 11, Ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjeteSkrivena Luka Ropa Medvjedina kod rta 11, Ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjeteZavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije115

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeLumbardaMljetOrebićSkriževaSkrivena Luka Špilja sa tri sifona 11, Ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjeteSušac Kopist - podmorska špilja 11, Ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjeteSušacPodmorski prolaz na otočićuBijelac11, Ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjeteSušac Špilja u uvali Međedina 11, Ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjeteUbli Dragovode-iznad uvale 6000Ubli Kručica - iznad uvale 11, Ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjeteZaklopaticaMorska špilja kod rtaZaklopatica11, Ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjeteSva naselja Lastovsko otočje 9,11,13,17,28,29,30,31,32,1000Lumbarda Poluotok Ražnjić 23,26, Ostalo: zabrana gradnjeLumbardaAkvatorij J od uvale Pržina i Sod uvale Bilin žal uz poluotokRažnjić22,25,31,32,132,133Lastovski i Mljetski kanal 28,132,133Lastovski i Mljetski kanal 28,132,133Babino polje Ostaševica špilja 6000Babino polje Movrica špilja 6000Babino poljePolušpilja 1 km SI od Babinogpolja6000Blato Blatina kod Blata 33,108Blato Velika špilja kod Blata 6000Goveđari Jezero Mljet - Veliko 29,133Goveđari Špilja kod Nerezinog dola 6000Goveđari Špilja na Mljetu 6000Goveđari Jama Bjejaka 11, Ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjeteGoveđari-Obalna linija od lukeSaplunaraGonoturska do rta Vratnički23,132,133, Ostalo: regulirati izlov koraljaKorita Mljet 4 113,114Korita Jama Zaglavica 11, Ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjeteKozarica Slatina na Mljetu 26,33,108Kozarica Špilja kod brda Grabova glava 6000MaranovićiBočata jama ispodMaranovića11, Ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjeteMaranovići Mljet 3 18,30,120Polače Jama na rtu Lenga 11, Ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjetePolače Špilja 40m na rtu Lenga 11, Ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjetePomena Jezero Mljet - Malo 29,133Pomena, Goveđari,PolačeNacionalni park Mljet11,28, Ostalo: nacionalni parkProžura Blatina kraj Prožure 33,108Prožura Mljet 2 18,30,120Prožura Mljet 5 113,114Saplunara Saplunara 22,23,26,29Sobra Blatina kraj Sobre 33,108Sobra Mljet 1 18,30,120Sobra Polušpilja kod Sobre 6000Sobra Pukotina u stijeni kod Sobre 6000Sjeverna obala od rta Pusta uSobra-Okukljeuvali Sobra do rta Stoba koduvale Okuklje s otocima i25,32,132,133akvatorijemLovištePelješac - od uvale Rasoka dorta Osičac23,25,31,32,132,133Lovište Pelješac - uvala Pržina 11,29,116Nakovanj Uvala v. Bezdija 23,132,133Orebić Orebić-Ruskovići 17Oskorušno Pelješac - Orebić - Trpanj 26Podgorje Sv. Ilija 26Viganj Orebić - Osirac 17Lastovski i Mljetski kanal 28,132,133Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije116

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjePojezerje Dubrave Ponor Crni Vir 6000Klek-DubaMalostonskizaljev121,122,124,126,128,129, Ostalo: rezervat u moruBlace Ušće Neretve 4,23, Ostalo: zabrana gradnjeSlivnoPodgradina Vištičina jama 6000Sva naseljaDelta Neretve4,6,7,8,10,11,22,23,28,30,100,101,102,103,107,109,119,5000,6000, Ostalo:prolazi za anadromnumigraciju., zaštiti mrijesna staništa, dio područjaposebni ornito-ihtiološki rez.Smokvica Smokvica Lastovski i Mljetski kanal 28,132,133StonLastovski i Mljetski kanal 28,132,133Broce Uvala Priježba 25,32,132,133,135Ston Solana Ston 24Ston Kanal Stonsko polje 1 100,101,107Ston Kanal Stonsko polje 2 100,101,107Zamaslina, Ston,BroceStonski kanal 23,132,133,135Zaton Doli-Dubrava Malostonski zaljev 121,122,124,126,128,129, Ostalo: rezervat u moruTrpanjDonja Vrućica Špilja ispod Velikog Gradca 11, Ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjeteTrpanj Jama kod Dubokog doca 11, Ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjeteLastovski i Mljetski kanal 28,132,133Vela Luka Otok Proizd i Privala 25,31,32,132,133,135Vela Luka Jama Stračinćica 11, Ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjeteVela Luka Ključ 11, Ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjeteVela LukaVela Luka11,21,23,25,31,32,132,133, Ostalo: očuvatiOd uvale Poplat do Vrhovnjakapovoljne stanišne uvjeteVela Luka Šakanj rat 121,124,126,128,129Vela Luka Špilja na Korčuli 6000Vela Luka Tabaina špilja 6000Vela Luka Vela špilja 6000Vela Luka Zaklopatica 11, Ostalo: očuvati povoljne stanišne uvjete4,6,7,8,10,11,22,23,28,30,100,101,102,103,107,109,119,5000,6000, Ostalo:prolazi za anadromnuSva naselja Delta Neretvemigraciju., zaštiti mrijesna staništa, dio područjaposebni ornito-ihtiološki rez.Zažablje Bijeli Vir Izvor Bijeli Vir 6000MliništeIzvor - špilja kod kapele Sv.Mihovila6000Mlinište Špilja na Maloj Žabi 6000Vidonje Jama na Maloj Žabi 6000ŽupaGrbavac Golubov kamen - Brgat 17Dubrovačka Petrača Špilja kod Brašine-Petrače 6000Međunarodno važna područja za pticeVažna područja za divlje svojte i stanišne tipoveGrad/ Općina Naziv SmjerniceMetković, Ploče, Kula Norinska,Opuzen, Slivno, ZažabljeKorčula, Blato, Janjina, Lumbarda,Orebić, Smokvica, Ston, Trpanj,MljetLastovoDijelom LastovoDelta Neretve 4; 5; 6; 7; 8; 9; 11; 22; 23; 28Srednje dalmatinskiotoci i PelješacNacionalni park MljetLastovsko otočjePučinski otoci7; 9; 11; 27; 28360. Smjernice za mjere zaštite za područja ekološke mreže su sljedeće:Broj11; 28; ostalo: zabrana izgradnje objekata na gnijezdećimkolonijama i njihovoj neposrednoj blizini11; 28; ostalo: sprječavanje izgradnje objekata nagnijezdećim kolonijama i u njihovoj neposrednoj blizini11; 28; ostalo: sprječavanje izgradnje objekata nagnijezdećim kolonijama i u njihovoj neposrednoj bliziniSmjernice za mjere zaštite za područja ekološke mreže1 Osigurati poticaje šaranskim ribnjacima za očuvanje ornitološke vrijednosti2 U pravilu zadržati razinu vode potrebnu za biološki minimum i očuvati staništeZavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije117

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje3 Provoditi mjere očuvanja biološke raznolikosti u šumama (P)4 Pažljivo provoditi melioraciju5 Pažljivo provoditi regulaciju vodotoka6 Revitalizirati vlažna staništa uz rijeke7 Regulirati lov i sprječavati krivolov8 Ograničiti širenje područja pod intenzivnim poljodjelstvom9 Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo10 Osigurati pročišćavanje otpadnih voda11 Pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnosti12 Restaurirati vlažne travnjake13 Prilagoditi rad HE zbog ubalažavanja velikih dnevnih kolebanja vodostaja14 Restaurirati stepske travnjake i reintroducirati stepske vrste15 Održavati pašnjake16 Očuvati seoske mozaične krajobrazeMoguće je provoditi šumske zahvate uključujući i sanitarnu sječu uz posebno dopuštenje Ministarstva17 zaduženog za zaštitu prirode18 Sprječavati zaraštavanje travnjaka19 Osigurati poticaje za načine košnje koji ne ugrožavaju kosce (Crex crex)20 Zabrana penjanja na liticama na kojima se gnijezde značajne vrste21 Zaštititi područje temeljem Zakona o zaštiti prirode22 Kontrolirati ili ograničiti gradnju objekata i lučica na muljevitim i pjeskovitim morskim obalama23 Sprječavati nasipavanje i betonizaciju obala24 Osigurati poticaje solanama za očuvanje ornitološke vrijednosti25 Ograničiti sidrenje26 Svrsishodna i opravdana prenamjena zemljišta27 Pažljivo planirati izgradnju visokih objekata (osobito dalekovoda i vjetroelektrana)28 Prilagoditi ribolov i sprječavati prelov ribe29 Odrediti kapacitet posjećivanja područja30 Osigurati poticaje za očuvanje biološke raznolikosti (POP)31 Regulirati akvakulturu32 Regulirati ribolov povlačnim ribolovnim alatima33 Zaštititi područje u kategoriji posebnog rezervataSmjernice za mjere zaštite u svrhu očuvanja stanišnih tipova, propisanih Pravilnikom o vrstamastanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanjestanišnih tipova1000 A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa100 Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti revitalizacijuOsigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i101 njihovih značajnih bioloških vrstaOčuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa102 i njihovih značajnih bioloških vrsta103 Održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa104 Očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništaOčuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnudinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i105 dr)106 Očuvati povezanost vodnoga tokaOčuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane107 organizme108 Sprječavati zaraštavanje preostalih malih močvarnih staništa u priobaljuIzbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih staništa ukoliko to nije109 neophodno za zaštitu života ljudi i naseljaU zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnih retencija i vodotoka kao prostore za110 zadržavanje poplavnih voda odnosno njihovu odvodnjuVađenje šljunka provoditi na povišenim terasama ili u neaktivnom poplavnom području a izbjegavati vađenje111 šljunka u aktivnim riječnim koritima i poplavnim ravnicama112 Ne iskorištavati sedimente iz riječnih sprudova2000 B. Neobrasle i slabo obrasle kopnene površine113 Očuvati povoljnu strukturu i konfiguraciju te dopustiti prirodne procese, uključujući erozijuOčuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane114 organizme3000 C-D. Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikareZavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije118

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeGospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo115 korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojivaOčuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane116 organizmeOčuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa sukcesije (sprječavanje117 zaraštavanja travnjaka i cretova i dr.)118 Očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlažnih travnjakaOčuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova, vlažnih119 travnjaka i zajednica visokih zeleniPoticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva u brdskim, planinskim, otočnim i primorskim travnjačkim120 područjima4000 E. Šume121 Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šumaPrilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje122 neposječene površine123 U gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske ruboveU gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki124 vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajedniceU gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih125 sredstava ('control agents'); ne koristiti genetski modificirane organizmeOčuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane126 organizmeU svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s127 dupljamaU gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno128 praćenje njihova stanja (monitoring)Pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu kojiodražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo129 gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi5000 F.-G. More i morska obala130 Očuvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vode ili ih poboljšati tamo gdje su pogoršana131 Osigurati pročišćavanje gradskih i industrijskih voda koje se ulijevaju u more132 Očuvati povoljnu građu i strukturu morskoga dna, obale, priobalnih područja i riječnih ušćaOčuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane133 organizmeProvoditi prikladni sustav upravljanja i nadzora nad balastnim vodama brodova, radi sprječavanja širenja134 invazivnih stranih vrsta putem balastnih voda135 Sanirati oštećene djelove morske obale gdje god je to moguće136 Ne iskorištavati sedimente iz sprudova u priobalju6000 H. PodzemljeOčuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane137 organizme138 Očuvati sigovine, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze139 Ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini140 Sanirati izvore onečišćenja koji ugrožavaju nadzemne i podzemne krške vode141 Sanirati odlagališta otpada na slivnim područjima speleoloških objekataOčuvati povoljne uvjete (tama, vlažnost, prozračnost) i mir (bez posjeta i drugih ljudskih utjecaja) u142 speleološkim objektima143 Očuvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, količinu vode i vodni režim ili ih poboljšati ako su nepovoljniZavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije119

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje8.3. Zaštita kulturne baštine(kartografski prikaz 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - 3.1.1. Područja posebnih uvjeta korištenja - Prirodnai graditeljska baština i 3.1.2. Područja posebnih uvjeta korištenja - Uvjeti zaštite graditeljske baštine)8.3.1. Uspostava zaštite nad kulturnim dobrom361. U cilju zaštite graditeljske baštine utvrđen je popis zaštićenih kulturnih dobara (R), preventivnozaštićenih kulturnih dobara (PZ) i evidentiranih (E) dobara koji je sastavni dio PPDNŽ, aprikazana su na Kartografskom prikazu 3.1.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora -Prirodna i graditeljska baština.Mjere zaštite za pojedina kulturna dobra naznačene na Kartografskom prikazu 3.1.2. Uvjetikorištenja, uređenja i zaštite prostora - Uvjeti zaštite graditeljske baštine sastavni su dio ovihProvedbenih odredbi.362. Kulturna dobra upisana su u Registar kulturnih dobara RH na temelju rješenja o utvrđivanjusvojstva kulturnog dobra, koji u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara donosi:1. Listu preventivno zaštićenih kulturnih dobara (Konzervatorski odjel nadležan napodručju na kojem se pretpostavljeno kulturno dobro nalazi)2. Listu zaštićenih kulturnih dobara (pomoćnik ministra kulture)3. Listu kulturnih dobara od nacionalnog značaja (ministar kulture)8.3.2. Mjere zaštite kulturnih dobara363. Na području županije u sustavu mjera zaštite nepokretnih kulturnih dobara razlikuju se :POJEDINAČNE GRAĐEVINEZaštićena i preventivno zaštićena kulturna dobraPostupak zaštite usmjeren je na potpuno očuvanje izvornosti kulturnog dobra, njegovog povijesnog iprostornog okoliša. Mogućnost rekonstrukcije na temelju istražnih radova i detaljne konzervatorskedokumentacije.Evidentirana dobraPostupak zaštite usmjeren na primjenu i provedbu članka 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara(„NN“ 69/99) kojim je pružena mogućnost tijelima lokalne uprave i samouprave proglašenja zaštićenogdobra od lokalnog značenja, dok će se način njihove zaštite utvrditi uz prethodnu suglasnost nadležnogtijela (Konzervatorski odjel u Dubrovniku).Iz popisa evidentiranih i na lokalnoj razini zaštićenih dobara, moguća je promjena statusa dobra, temeljemdetaljnije razrade kroz planove nižega reda.KULTURNO POVIJESNE CJELINEZaštićene i preventivno zaštićene kulturno povijesne cjelineNa temelju čl. 27. a u vezi s čl.6., stavak 2. Pravilnika o registru kulturnih dobara Republike Hrvatske(„Narodne novine“ broj37/01) i Uputa o načinu utvrđivanja sustava mjera zaštite za nepokretna kulturnadobra predložena za upis u registar kulturnih dobara utvrđuje se zaštita kulturno-povijesnih cjelina.(primjenjuje se od 31. 03. 2004.)Utvrđen je slijedeći sustav mjera zaštite (ovisno o utvrđenoj valorizacijskoj karti za svaku cjelinu zasebno):1. Potpuna zaštita povijesnih struktura (zona A)2. Djelomična zaštita povijesnih struktura (zona B)3. Ambijentalna zaštita (zona C)1. Potpuna zaštita povijesnih struktura (zona A) - Odnosi se na kulturno povijesnu cjelinu ili njezinedijelove koji sadrže dobro očuvane osobito vrijedne povijesne strukture. Sustavom mjera zaštite u ovojzoni, uvjetovati će se mjere cjelovite zaštite i očuvanja svih kulturno povijesnih vrijednosti uz najvećemoguće poštivanje tradicije i funkcija prostora i sadržaja. Na području ove zone strogo se kontroliraunošenje novih struktura i sadržaja stranih ili neprikladnih sačuvanim kulturno-povijesnimvrijednostima. Prilagođavanje postojećih povijesnih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama može seprihvatiti uz minimalne fizičke intervencije u povijesne strukture. Prihvatljive su metode sanacije,konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije.2. Djelomična zaštita povijesnih struktura (zoni B) uvjetuje se u djelovima kulturno povijesne cjeline kojisadrže vrijedne elemente povijesnih strukturarazličitog stupnja očuvanosti. Sustavom mjera zaštite u ovoj zoni,odnosno zonamakoje se nalaze na području kulturno-povijesne cjeline unutar prostornih međa, utvrđenihZavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije120

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjerješenjem o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra, uvjetovat će se zaštita osnovnih elemenata povijesne planskematrice i karakterističnih skupina građevina, pojedinih posebno zaštićenih građevina i drugih, za ukupnostodređene kulturno-povijesne cjeline važnih vrijednosti, a prije svega oblika građevina i sklopova, gabarita ipovijesnih sadržaja. Na području ove zone uvjetovati će se intervencije u smislu prilagođavanja funkcija isadržaja suvremenim potrebama, ali bez bitnih fizičkih izmjena sačuvanih elemenata povijesnih struktura.Prihvatljive su metode konzervacije, rekonstrukcije, interpolacije, rekompozicije i integracije u cilju povezivanjapovijesnih s novim strukturama i sadržajima koji proizlaze iz suvremenih potreba. Na području ove zone sveintervencije u prostoru uvjetovane su prethodnim arheološkim i konzervatorskim istraživanjima, a svaka jepodređena rezultatima provedenih istraživanja.3. Ambijentalna zaštita uvjetuje se u djelovima kulturno povijesne cjeline (zona C) s prorjeđenim povijesnimstrukturama ili bez značajnih primjera povijesne izgradnje koji osiguravaju kvalitetnu i funkcionalnu prezentacijukulturno povijesnih vrijednosti zona potpune i djelomične zaštite (zona A i B). Na području prihvatljive su sveintervencije uz pridržavanje osnovnih načela zaštite kulturno-povijesne cjeline. Pri radovima na uređenjuprostora prihvatljive su metode obnove postojećih struktura i izgradnja novih uz uvjet očuvanja ambijentalnihkarakteristika kulturno-povijesne cjeline, napose tradicijskih oblika, krajobraznog karaktera i harmoničnogsklada cjeline.Evidentirane povijesne cjelinePostupak mjera zaštite usmjeren je na očuvanje osnovne povijesne matrice cjeline, temeljem valorizacije i razradestupnjeva zaštite kroz Planske dokumente nižih redova.ARHEOLOŠKI LOKALITETIZaštićeni, preventivno zaštićeni i evidentirani arheološki lokalitetiKopneni arheološki lokaliteti – sustav mjera zaštite odnosi se na obavezu provedbe prethodnih zaštitniharheoloških istraživanja, konzervaciju nalaza, te osiguravanje uvijeta za njihovu prezentaciju.Podvodni arheološki lokaliteti – sustav mjera zaštiteKULTURNI KRAJOLIKEvidentirani kulturni krajolikPostupak mjera zaštite usmjeren je na ograničavanje intervencija unutar navedenog područja, te daljnjegprovođenja postupka valorizacije, temeljem čega bi se utvrdile mjere očuvanja i rekultivacije.NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINAPotpuna zaštita nematerijalnog kulturnog dobra upisom u Registar kulturnih doabara Republike Hrvatske – Listuzaštićenih kulturnih dobara, uz slijedeći utvrđeni sustav mjera zaštite:- usvajanje opće politike i odnosa sa ciljem promicanja funkcije i značaja nematerijalnog kulturnog dobra udruštvu;- izrada i čuvanje zapisa o nemtarijalnom kulturnom dobru;- poticanje njegova prenošenja i njegovanja u izvornim sredinama;- uključivanje zaštite nematerijalnog kulturnog dobra u programe planiranja;- osigurati održivost nematerijalnog kulturnog dobra kroz edukaciju, identificiranje, primjereno dokumentiranjekulturnog dobra u svim oblicima, uključujući i načine suvremenog bilježenja, te znanstveno istraživanje;- promicanje mogućnosti prenošenja tradicije nasljednicima putem formalnog i neformalnog obrazovanja.364. Za naselja koja imaju zaštićene spomeničke cjeline i dijelove tih cjelina, građevinske sklopove ilipojedinačne spomenike kulture izrađuju se prostorni planovi na temelju konzervatorskedokumentacije koja sadrži kulturno povijesnu analizu i valorizaciju prostora te sustav mjerazaštite s kartografskim prikazom zona zaštite.8.3.3. Smjernice za prostorno uređenje u naseljima sa zaštićenim kulturnim dobrima365. U prostornim planovima za naselja sa zaštićenim povijesnim cjelinama potrebno je u najvećojmogućoj mjeri zadržati i revitalizirati povijesnu matricu jezgre naselja, a izmjena strukture itipologije postojećih objekata funkcionalnim povezivanjem u veće prostorne sklopove, zboggubitka prostornog identiteta nije opravdana.366. Radi zadržavanja stambene funkcije povijesnih dijelova naselja, u slučaju interpolacije novihobjekata u povijesne jezgre, potrebno je planirati više od 50% njihove površine za stambenunamjenu, a poslovne namjenu (trgovina, servis, obrt, ugostiteljstvo, usluge) osiguravati uprizemljima postojećih i novih objekata.Uvjeti iz stavka 1. ove točke ne odnose se na hotele i građevine javne i društvene namjene.Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije121

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje367. Unutar povijesne jezgre potrebno je prilagoditi prometna rješenja veličini tog prostora te značajui obimu poslovnih djelatnosti koje se u njemu obavljaju, osiguranjem:- površina za promet u mirovanju prema kriteriju 1 PM/1 stambenu jedinicu, prilagodivšiudaljenost najudaljenije stambene jedinice od te površine,- pješačkih zona površine najviše 30% od područja povijesne jezgre, odnosno najviše 5% odizgrađene površine naselja.368. U povijesnim jezgrama kojima obuhvat graniči s morem potrebno je osigurati izgradnju iuređenje obale (pomorskog dobra) na način koji je sukladan urbanom ambijentu, a tako nastalepovršine koristiti isključivo kao javne površine.369. U prostor etnozona ne mogu biti uključena naselja morfološke, tipološke, strukturalne ilifunkcionalne osobine tradicionalnog uređenja ruralnog prostora.370 Potrebno je istražiti svaku pojedinu karakterističnu etnozonu, uočiti i zaštiti arhetipske pojave tepoticati obnavljanje i zaštitu izvornih nastambi pojedinog kraja. (stanovi u Vela Luci, kućarice poPrimorju, te bunje u Konavlima i sl.).Za zahvate unutar povijesne cjeline Stona potrebno je primjenjivati smjernice iz konzervatorskedokumentacije PUP-a Ston-stari grad iz 1988. godine, te obraditi na isti način i sve objekteunutar Malog Stona kao nadjeljive cjeline Stona.371. U cilju očuvanja identiteta povijesnih cjelina u naseljima Metković, Opuzen, Uble, Blato, Zaton,Lopud, Suđurađ i Vid prostor je potrebno uređivati na načelu urbane rekonstrukcije u praviluprema zatečenoj arhitektonsko-urbanističkoj matrici, a za posebno vrijedne arhitektonske cjelinesukladno konzervatorskoj podlozi preporuča se i potpuna rekonstrukcija.Zahvatima radi poboljšanja infra i supra strukturne opremljenosti u obuhvatu povijesnih cjelina izstavka 1. ove točke ne može se razarati zatečena urbanistička struktura (pročelja, uličnevedute, materijali, proporcije).372. U zonama neposredne okoline povijesnih jezgara Dubrovnika, Ston-Mali Stona, Cavtata,Korčule i Lastova te zonama neposredne okoline Metkovića, Opuzena, Blata, Lopuda, ZatonaSuđurđa, Vida te Ubla treba primijeniti mjere urbane rekonstrukcije, odnosno uspostavitiprimjereno stanje radi poboljšanja uvjeta života i rada.U prostoru zonama neposredne okoline iz stavka 1. ove točke mjerama urbane rekonstrukcijese određuje:- nova gradnja u zonama pojedinih kontaktnih područja s manje zahtjevnim uvjetima gradnje(stil, gustoća i dr.),- formiranje (većih) stambeno-gospodarskih cjelina,- zaštita “prava na vidik” od prve etaže na više,- rješenje površina namijenjenih prometu u kretanju/mirovanju podzemno,- pojačanje javnog gradskog prometa i stvaranje prostornih preduvjeta za njegovo nesmetanoodvijanje.Urbana rekonstrukcija prema načelu “zgušnjavanja” može se primijeniti u Dubrovniku, Stonu,Cavtatu, Korčuli, Lastovu, Ublima, Blatu, Lopudu, Suđurđu.U zonama neposredne okoline označenim na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja,uređenja i zaštite prostora, može se graditi na temelju prethodno provedenih arheološkihistraživanja. U tu svrhu potrebno je:- valorizirati urbanistički (funkcionalno-oblikovno) povijesne cjeline iz raznih razdoblja i ocijenitiprevladavajući stil,- valorizirati urbanistički sve “stilove” u oblikovanju grada i način njihove dopune elementimakoji su tijekom vremena uklonjeni (austrougarsko razdoblje),- revalorizirati:- sve hotelske cjeline i način njihovog oblikovnog tretmana,- elemente fizičke strukture,- namjenu kontaktne zone u odnosu more-kopno,- izraditi prostornu regulaciju za svaku ulicu u kontaktnoj zoni u mjerilu prilagođenom razinirješavanja,Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije122

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje- razgraničiti po zonama potpuno neartikulirane kontaktne zone povijesnih jezgara narušenihprostornih vrijednosti, koje prema funkcionalnim i oblikovnim standardima ne odgovarajukulturnom krugu kojem pripada jezgra radi hitne urbane rekonstrukcije.373. U prostornim planovima za cjeline ambijentalne vrijednosti u naseljima prema kartografskomprikazu 3.1.2. Područja posebnih uvjeta korištenja - Uvjeti zaštite graditeljske baštine potrebnoje u najvećoj mogućoj mjeri zadržati i revitalizirati matricu povijesne jezgre naselja, a izgradnju uneizgrađenim dijelovima jezgre realizirati interpolacijama na načelima tipološke rekonstrukcije, atemeljem konzervatorskih studija i konzervatorske dokumentacije.374. Pod tipološkom rekonstrukcijom podrazumijeva se izgradnja koje je unutarnjom organizacijomprostora, komunikacijom s javnim površinama, gabaritima i namjenom usklađena s postojećimokolnim povijesnim objektima, ne narušavajući siluetu i osnovne vizure te komunikacijsketijekove unutar povijesne jezgre, a posebno je potrebno očuvati odnos izgrađenog dijelapovijesnih cjelina ambijentalne vrijednosti s neposrednim agrarnim okolišem i poljoprivrednimpovršinama unutar povijesnih jezgri.375. Uređivanje svih vanjskih ploha objekata unutar povijesnih cjelina ambijentalne vrijednosti morase temeljiti na korištenju isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala.376. U sklopu modela revitalizacije ruralnih cjelina ambijentalne vrijednosti potrebna je primjenaintegralnih oblika zaštite radi odgojno obrazovnih, ekoloških i turističkih učinaka, te poticanjebrige za nacionalnu baštinu kod lokalnog stanovništva. To se odnosi na sela i predjele kulturnogkrajolika u Konavlima - Predvorje i Ljuta, sela Gornjih Konavala -Duba, Strava, švelji do, Seljak,sela u Dubrovačkom Primorju, na Pelješcu - Borce i Stonski kanal, predio Ponikava,Putnikovima, na Korčuli - predjeli kultiviranog krajolika, ljudskom rukom stvorenih pejzažavinograda i maslinika - kraj Žrnova, Vela Luke, na Lastovu itd. koji zahtijevaju integralni oblikzaštite po svim razinama i očuvanje predjela od agresivnih namjena.8.4.4. Smjernice za prostorno uređenje etnozona unutar zaštićenog kulturnog krajobraza377. Etnozone unutar zaštićenih kulturnih krajobraza (pretpostavljene nacionalne i županijske razineznačaja) kao što su šire područje Konavoskog polja, unutrašnjosti otoka Lastova i Korčule,posebice naseljeni prostori uz rubove obradivih polja, prostori Općina Slivno, Zažablje, KulaNorinska i Pojezerje, prostori istočne i zapadne Pline, uređuju se stvaranjem mreže naselja ukojima se planskim pristupom revitaliziraju lokalne tradicije. Kako je očuvanje etnološkihvrijednosti neposredno vezano uz očuvanje vitaliteta naselja, potrebno je kroz djelovanjeustanova, zaklada ili fundacija promovirati elemente duhovnosti u kulturnom stvaralaštvustanovnika etnozona, a razvoj gospodarskih djelatnosti vezati za radne običaje stanovnika(poljoprivredna proizvodnja, obrt, turizam na seljačkim domaćinstvima).Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije123

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeZavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije124

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje9. POSTUPANJE S OTPADOM(kartografski prikaz 2.5 Infrastrukturni sustavi - Obrada , skladištenje i odlaganje otpada)378. IDPPDNŽ-om se utvrđuje cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (izdvojeno skupljanje otpada,recikliranje otpada, kompostiranje organskog otpada, termičku obradu ostatnog organskogotpada iz procesa predobrade i sortiranja otpada, te odlaganje ostatka nakon obrade) i određujupotencijalne makrolokacije za objekte u sustavu gospodarenja otpadom.379. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom sa županijskim centrom za gospodarenje otpadom,pretovarnim stanicama, reciklažnim dvorištima, zelenim otocima, pogonima za obradugrađevinskog otpada i dr. će se realizirati do 2015. godine.380. Potrebno je odmah prići sanaciji sljedećih odlagališta otpada: Lovornik (Ploče), Vardište(Janjina), Kokojevica (Lumbarda), Sitnica (Blato). Vinošte (Trpanj), Podvlaštica i Osičine(Orebić), Sozanj (otok Lastovo) i Ugrinovica (Smokvica).381. Nakon sanacije zatvoriti će se i napustiti sljedeća odlagališta otpada: Osičine i Podvlaštica(Orebić), Vinošte (Trpanj), Sozanj (otok Lastovo) i Ugrinovica (Smokvica).382. Sanirana odlagališta otpada: Grabovica (Dubrovnik), Dubravica (Metković), Lovornik (Ploče),Kokojevica (Lumbarda), i Sitnica (Blato) će se zadržati u funkciji zbrinjavanja otpada sukladnozakonskoj regulativi, odnosno do otvaranja Županijskog centra za gospodarenje otpadom.Nakon izgradnje županijskog centra za gospodarenje lokacije će se moguće je koristiti isključivokao odlagališta inertnog otpada, te za smještaj pretovarne postaje, odlagališta (skladišta)izdvojeno skupljenih vrsta otpada do otpreme na središnje mjesto u Županiji, moguće obrade isl.383. Potencijalne lokacije u sustavu gospodarenja otpadom su:- Banjevica- Grabovica (Dubrovnik)- Lovornik (Ploče),- Dubravica (Metković),- Kokojevica (Lumbarda),- Sitnica (Blato),- Kalac-Sveti Luka (Lastovo).384. Građevina za odlaganje otpada na području Dubrovačko-neretvanske županije su:Općina/Grad Naselje Lokalitet VrstaPovršina Postojeće/ ZOP(ha) planirano da/neDubrovnikOsojnik Osojnik OG plOsojnik Grabovica OK, OI 4,0 ptPloče Baćina Lovornik OK, OI,OG 2,3 pt neMetković Dubravica Dubravica OK, OI, OG 3,1 pt neBlato Blato Sitnica OK, OI, OG pt neDubrovačkoPrimorjeKonavleTrnovica, Točionik Banjevica OK, OI, OO, O 20,00 pl neVisočani Visočani OG pl neSlano Kučalin do OG pl neKamenolomMočićisjeverozapadnoOGod zračne lukeLastovo Lastovo Kalac-Sv Luka OK, OI, OG plLumbarda Lumbarda Kokojevica OK 3,6 pt daMljet Babino poljeBabino polje-ŽukovacOI 1,13 pl daOK – odlagalište komunalnog otpada; OI – odlagalište inertnog otpada; OG – odlagalište građevinskog otpadaOO – građevina za obradu otpada; O – građevina za skladištenje opasnog otpada do otpreme u centar za obraduopasnog otpadaZavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije125

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje385. U prostornim planovima užih područja (PPUG/O, UPU) će se utvrditi lokacije sabirališta otpada(reciklažna dvorišta, zeleni otoci), pretovarnih stanica i odlagališta i postrojenja za građevinskiotpad.Planirana realizacija opreme i objekata na poručju Županije u razdoblju 2008. – 2015.Jedinice lokalnesamouprave DNŽZeleni otociReciklažno dvorišteMini RDRashladnikontejneriKompostiranje -windrowPogon za obradugrađ. otpadaPretovarna stanicaŽupanijski centarGradoviDubrovnik 88 2 0 1 1 1 1 0Korčula 12 1 0 1 1 1 1 0Metković 31 1 0 1 1 1 1 0Opuzen 6 0 1 1 0 0 0 0Ploče 22 1 0 1 1 1 1 0OpćineBlato 7 0 1 0 0 0 1 0Dubrovačko primorje* 4 0* 1 0 0 0* 0 1Janjina 1 0 1 0 0 1 1 0Konavle 17 1 0 1 0 1 0 0Kula Norinska 4 0 1 1 0 0 0 0Lastovo 4 0 1 0 1 1 1 0Lumbarda 2 0 1 0 0 0 0 0Mljet 4 0 1 1 1 1 1 0Orebić 8 0 1 1 1 0 0 0Pojezerje 2 0 1 1 0 0 0 0Slivno 4 0 1 1 0 0 0 0Smokvica 2 0 1 1 0 0 0 0Ston 5 0 1 1 0 0 0 0Trpanj 2 0 1 1 0 0 0 0Vela Luka** 9** 0** 1** 1 0** 0** 0** 0Zažablje 2 0 1 1 0 0 0 0Župa dubrovačka 13 1 0 1 0 0 0 0UKUPNO 250 7 16 17 7 8 7 1* Općina Dubrovačko primorje je u OPGO predvidjela izgradnju 1 reciklažnog dvorišta za komunalni otpad i 1reciklažnog dvorišta građevnog otpada. Istraživanja na potencijalnoj makrolokaciji za Županijski centar su u tijeku.** Općina Vela Luka predvidjela je na svom području ukupno 14 zelenih otoka, 2 reciklažna dvorišta, 2 mini RD, 1kompostanu, 1 reciklažno dvorište (pogon za obradu) građevnog otpada i 1 petovarnu stanicu386. Makrolokacija županijskog centra za gospodarenje otpadom je određena na područjuBanjevice na širem području naselja Trnovica i Točionik. Na lokaciji je potrebno provestihidrogeološke istražne radove.387. U Županijskom centru za gospodarenje otpadom predviđa se:- priprema, privremeno skladištenje, predobrada (čišćenje, baliranje, prešanje i sl.) izdvojenoskupljenog otpada, na mjestu nastanka kao što su staklo, papir i karton, plastičnaambalaža, metali i dr.,- sortirnica otpada koji u svom sastavu nema biorazgradivog otpada, pastoznih i tekućih vrstaotpada, u kojoj se smješta odgovarajući tip reciklažnog dvorišta,- skladištenje opasnog otpada do njegove otpreme u centar za obradu i odlaganje (Napodručju Republike Hrvatske planira se izgradnja 4 centra za obradu i odlaganje opasnogotpada.),- biološka obrada biorazgradivog otpada iz domaćinstva i ugostiteljstva kompostiranjem,- pogon za termičku obradu ostatnog organskog otpada iz navedenih procesa predobrade isortiranja otpada, poželjno s iskorištenjem topline u obliku električne energije,- pogon za obradu i sortiranje građevinskog otpada,- odlagalište otpada nakon obrade.Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije126

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje389. Planiranje i gradnja pojedinačnih ili više građevina namijenjenih za skladištenje, obradu iodlaganje otpada se ne može dopustiti u ZOP-u, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti ikonfiguracija terena.390. Radi sprječavanja mogućih negativnih utjecaja odlagališta na okoliš (podzemne i površinskevode, tlo, zrak) potrebno je provesti mjere sanitarne zaštite sukladno propisima.391. Skupljanje opasnog otpada potrebno je organizirati u sabirnim punktovima i u županijskomcentru za gospodarenje otpadom osigurati prostor za centar za privremeno skladištenjeopasnog otpada do otpreme u centar za obradu i odlaganje.Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije127

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeZavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije128

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NAOKOLIŠ10.1. Izvješće o stanju okoliša i Program zaštite okoliša392. Županija je obvezna donijeti Izvješće o stanju okoliša i Program zaštite okoliša za dvogodišnjerazdoblje.393. Izvješće o stanju okoliša treba sadržavati podatke o stanju okoliša, utjecaju pojedinih zahvatana okoliš, ocjenu provedenih mjera i dr., s naglaskom na zaštitu zaštićenih dijelova prirode,mora, podzemnih i površinskih voda, šuma, tla.394. U Programu zaštite okoliša se posebice utvrđuje stanje okoliša po pojedinim dijelovima prirode(vode, more, šume, tlo, zrak) i prostornim cjelinama, mjere za sprječavanje onečišćenja,smjernice za očuvanje i unapređenje stanja okoliša, interventne mjere u iznenadnimslučajevima onečišćenja.395. U svrhu zaštite okoliša potrebno je:- provoditi mjere sanacije ugroženih dijelova prostora i okoliša u okviru djelovanja svihsubjekata korištenja prostora, osobito sustava s velikim utjecajem na okoliš (industrija irudarstvo, energetika, promet, intenzivna poljoprivreda, vodno gospodarstvo),- ispitati i uskladiti prema smjernicama održivog i ravnomjernijeg razvitka, koje uvažavajuznačajke i osjetljivost prostorne strukture, postojeće prostorno-planske i razvojne projekcije,osobito s gledišta pretežito deklarativnih postavki zaštite okoliša i oslonca na predviđenineutemeljen trend rasta svih razvojnih veličina s učincima zauzimanja prostora,- osnažiti udjel ulaganja u infrastrukturu i kvalitativnu transformaciju postojećih gospodarskihsustava (uklanjanje nečistih i zastarjelih tehnologija), a u postupcima određivanja novihlokacija i trasa obuhvatiti bitne elemente okoliša i osigurati interdisciplinaran pristup,- uspostaviti mehanizme informiranja i donošenja odluka temeljenih na vjerodostojnosti ipovjerljivosti podataka te težiti suradnji i konsenzusu svih relevantnih subjekata i lokalnezajednice- sprječavati onečišćenja na mjestu mogućeg ili stvarnog nastanka (u okviru tehnologija ifunkcionalnih cjelina), uspostaviti ekonomske i pravne instrumente poticanja i sankcija, akonflikte rješavati prvenstveno prevencijom i poticajnim mjerama.396. Na području Županije potrebno je radi učinkovitije zaštite okoliša, organizirati praćenje(monitoring) kakvoće zraka, tla i voda te povećati broj plaža na kojima se ispituje kakvoća moraza kupanje.397. Za područje Županije potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara.10.2. Vode398. U cilju zaštite voda i mora od otpadnih voda potrebno je:- osigurati izvedbu odvodnih sustava prema točki 6.3.3. ovih Odredbi,- izvršiti predtretman otpadnih voda raznih servisa i industrijskih pogona na vlastitimuređajima za čišćenje prije upuštanja u javni kanalizacijski sustav.- razmotriti mogućnost upotrebe mulja u poljoprivredi, cvjećarstvu i šumarstvu u sklopuprograma zbrinjavanja mulja sa uređaja za čišćenje,- provesti sanitarnu zaštitu izvorišta koja se koriste u vodoopskrbi. Za slijevna područjaizvorišta potrebno je izraditi hidrogeološke studije zona sanitarne zaštite izvorišta kaostručne podloge kojima će se utvrditi zaštitne zone i mjere zaštite. Županija treba donijetiodluke o zaštitnim zonama izvora Prud, Modro oko, Klokun i vodocrpilišta u Stonskom poljui Blatskom polju, za koje su utvrđene preliminarne zone zaštite, te za izvore Ombla, Palata(Mali Zaton), Duboka Ljuta, Konavoska ljuta i vodocrpilište Nereze (Slano),Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije129

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje- ograničiti upotrebu i uvesti nadzor nad upotrebom umjetnih gnojiva i kemijskih sredstava zazaštitu bilja,- zabraniti izgradnju gospodarskih objekata koji ispuštaju štetne i opasne tvari u slijevnimpodručjima izvorišta,- zabraniti odlaganje otpada na nesanitarnim odlagalištima,- uspostaviti redovitu kontrolu kakvoće vode na vodotocima, jezerima i izvorima.10.3. More399. Planiranje, gospodarenje i zaštita mora kao najznačajnijeg obnovljivog prirodnog resursaHrvatske ima strateško značenje za održivi prostorni razvitak, a kao velik i cjelovit eko-sustavosigurava uvjete kvalitetnog življenja.400. Program korištenja i zaštite obalnoga područja i mora u okviru Integralnog programaupravljanja obalnim područjem i morem na nacionalnoj razini treba uvažavati specifičnostiobalnog područja na području Županije. U Programu je potrebno:identificirati i ocijeniti probleme,uspostaviti prioritete i odrediti način rješavanja prioritetnih problema,identificirati, ocijeniti i izvršiti odabir strategije i mjera za odabrani način rješavanja pojedinogprioritetnog problema,definirati kriterije za ocjenjivanje učinkovitosti prihvaćenih strategija i programa,odrediti programe elemenata potrebnih za podršku u rješavanju prioritetnih problema.Dugoročni cilj nacionalnog programa treba biti razvoj integriranih strategija i programa uusmjeravanju prioriteta svih aktivnosti u odnosu na utjecaj s kopna na morsku sredinu, aProgram aktivnosti mora biti integriran s cjelokupnim nacionalnim ciljevima i drugimodgovarajućim programima za održivi razvitak.401. Za potrebe zaštite mora na području Županije, gradova i općina, a prema stanju kvalitetemora, djelatnostima i izvorima onečišćenja, potrebno je prioritetno uspostaviti katastarzagađivača mora i obalnog područja te redovito pratiti opterećenje mora otpadnim tvarima,osobito onima koje su postojane, toksične i podložne bioakumuliranju i to: u području ŽupeDubrovačke, Lokrumskog kanala, estuarija rijeke Omble i Gruškog zaljeva, uvale Vela Luka,uvale Bristva, u luci Ploče i ušću Neretve.402. Na području Županije potrebno je uspostaviti cjeloviti sustav praćenja stanja onečišćenja morai podmorja, osobito u urbaniziranim područjima Županije.403. Nekontrolirano ispuštanje gradskih otpadnih voda u obalno more i poluzatvorene zaljeve(Molunat, zračna luka Dubrovnik, Cavtat, Župa Dubrovačka, stara gradska jezgra Dubrovnika,Elafitsko otočje, izvorišni dio Rijeke Dubrovačke, sva naselja zapadno od Rijeke Dubrovačkedo uvale Doli, naselja na poluotoku Pelješcu, otocima Korčuli i Lastovu, naselja općina Slivno iPloče) potrebno je spriječiti izgradnjom kanalizacijskih sustava s uređajima za pročišćavanje idugačkim podmorskim ispustima.404. Nekontrolirano ispuštanje industrijskih otpadnih voda u obalno more potrebno je spriječitiizgradnjom uređaja za pročišćavanje industrijskih otpadnih voda na mjestu nastanka i njihovimupuštanjem u gradski kanalizacijski sustav.405. U obalnom području, a izvan građevinskih područja nije dopušteno nasipavanje i izgradnja ipristana, priveza i privezišta.U ZOP-u, a izvan građevinskih područja nije dopušteno nasipavanje obale i izgradnja lukanautičkog turizma, pristana, priveza i privezišta.406. U postupku dodjele koncesija za izgradnju marina, osim ekonomske opravdanosti, potrebno jevrednovati značaj i zaštitu odabranog lokaliteta, moguće nepoželjne posljedice izgradnje ikapaciteta marine na šire područje kopna i mora te važnosti za život lokalnog stanovništva.Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije130

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje407. Na lokalitetima niske obale koju obilježava posebna vegetacija slaništa (na dijelu MalogStona, Soline kod Lumbarde, Blace, i drugi lokaliteti označeni kao “soline”) nisu dopušteniradovi i radnje koje bi ih ugrozile.408. Sanacijom i pravilnim rješenjem odvodnje te sustavom pročišćavanja potrebno je uklonitioštećenja na pridnenim zajednicama, koja su nastala djelovanjem divlje i nekontroliraneodvodnje te ih postupno dovesti u prvobitno stanje.Potrebno je utvrditi stanje bentoskih zajednica na propisanim sidrištima turističkih i teretnihbrodova.409. Područja koja su značajna za mrijest i zadržavanje mlađi gospodarski značajnih vrstaorganizama potrebno je zaštititi.10.4. Šume410. Na području Županije je očuvanje i sprečavanje daljnjeg smanjenja šumskog fonda prioritetnazadaća.Za šume posebne namjene i zaštitne šume potrebno je odrediti način gospodarenja iregeneracije te smjernice za zaštitu šuma u skladu sa svrhom i aktom o proglašenju.411. Programima gospodarenja šumama potrebno je obuhvatiti i privatne šume radi očuvanja iunapređenja šumskog fonda i provođenja zajedničke politike gospodarenja državnim iprivatnim šumama.Programima za gospodarenje šumama na kršu, čije se korištenje pretežito zasniva naopćekorisnim funkcijama, potrebno je dati posebnu pozornost.412. Potrebno je provoditi preventivne mjere radi zaštite od požara i to osobito:- njegu i prorjeđivanje mladih kultura,- probijanje i održavanje protupožarnih puteva,- uspostavu motrilačke službe s patroliranjem.Radi zaštite od požara oko obradivih tala posebice maslinika i vinograda potrebno je smanjitineracionalan i divlji rast borove šume.413. Sanacija opožarenih površina je prioritet u šumsko uzgojnim radovima, osobito na erozijskimpovršinama (Konavosko polje, Župa dubrovačka, padine Srđa, bujična područja Stona,Trpnja i Orebića na Pelješcu, strme padine na potezu Prižba-Brna-uvala Stiniva na otokuKorčuli i područja uz uvalu Skrivena luka i iznad naselja Ubli na otoku Lastovu).414. Programima jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma osim opožarenih i erozijskihpovršina potrebno je obuhvatiti posebice područja uz glavne prometnice i na atraktivnimpovršinama uz turistička naselja.415. Razvoj lovstva na području županije zbog kvalitetnih prirodnih staništa za uzgoj visoke i niskedivljači, potrebno je razvijati kao turističku djelatnost.416. Požari na kršu prema odredbama Zakona o šumama se smatraju elementarnom nepogodom.Potrebno je u šumskogospodarskim osnovama inventarizirati miniranost šuma i šumskogzemljišta.10.5 Tlo417. U PPDNŽ se zabranjuje prenamjena vrijednog poljodjelskog zemljišta u nepoljodjelsko, aposebice u građevinske svrhe za:- Konavosko polje,- područje iznad Orebića do Bilog polja,- područje Postup-Dingač,- područje Trstenik-Drače-Žuljana,Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije131

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje- pjeskovito pržinasta tla oko Lumbarde, Čarsko polje, polje oko Smokvice,- područje Sreser-Polje,- područje Brijesta-Polje,- Stonsko polje, okolina crkve Sv.Ane - Putnikovići, predjeli Ponikve-Mili,- područje Brsečine-Trsteno,- Župsko polje,- polje iznad naselja Obod,- zapadna strana otoka Lopuda,- Šipansko polje.418. Funkcije tla potrebno je dugoročno kvalitativno i kvantitativno osigurati i održavati mjeramakoje su usmjerene poglavito na korištenje tla primjereno staništu, smanjenje uporabe površina,izbjegavanje erozije i nepovoljne promjene strukture tla kao i smanjenje unošenja tvari.419. Funkcionalnost i mogućnosti korištenja tla za različite namjene kao i buduća raspoloživost tlapostiže se preventivnom zaštitom. Preventivna zaštita funkcija tla provodi se:- određivanjem prioritetnih područja za određeno korištenje,- osiguranjem vrijednih tla i lokacija posebnim mjerama, uključivo i njihovo korištenje.420. U slučaju predvidivih opasnosti za važne funkcije tla, daje se prednost njihovoj zaštiti u odnosuna korisničke interese.421. Smanjivanje trošenja površina tla potrebno je osigurati usmjeravanjem razvoja naselja,prioritetno na postojeće dijelove (stručno "zgušćivanje" naseljenosti uz poboljšanje stambenogokruženja, očuvanje sadržaja unutar općina i obnova zgrada i objekata, prenamjena površinakorištenih za industriju, obrt i vojne svrhe) i ograničavanjem rasta naselja na novimpovršinama.422. Potrebno je poticati ekstenziviranje ekološkog odnosno biološkog poljodjelstva, kao i sveaktivnosti radi zaštite tla i ekološki usmjerenog korištenja tla.423. Nesanitarna odlagališta otpada potrebno je sanirati.424. Osim utvrđivanja i dokumentiranja površina pod starim odlagalištima (katastar starihodlagališta), potrebno ih je ispitati usporedivim metodama i procijeniti moguće opasnosti.425. Površine koje se više ne koriste (npr. rudne jalovine, odlagališta otpada, klizišta) potrebno jeponovo obrađivati (rekultivirati).426. Zaštitu od erozije i štetnog zbijanja tla potrebno je provoditi odgovarajućim poljoprivrednim išumarskim postupcima specifičnim za pojedine regije ("Pravila dobre poljoprivredne išumarske prakse").427. Površine oštećene erozijom i klizanjem potrebno je što je više moguće obnoviti.428. Potrebno je u poljodjelskoj proizvodnji ograničiti upotrebu umjetnih gnojiva i kemijskihsredstava za zaštitu bilja.429. U cilju utvrđivanja stanja onečišćenja tla i provođenja mjera zaštite potrebno je organiziratimonitoring tla na poljodjelskim površinama, primjerice dolina Neretve, Konavosko polje,Blatsko polje i Pelješac za teške metale: Pb, Cd, As, Ni, Cr, Cu, Zn, Fe, pesticide i herbicide.430. Zaštitu od prirodnih razaranja potrebno je ostvarivati održavanjem odnosno obnavljanjemzaštitnih šuma, a poglavito pošumljivanjem strmih padina.431. Pošumljivanje treba provoditi na tome prilagođenom staništu i poticati procese prirodnogpomlađivanja šuma i autohtone šumske zajednice.Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije132

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje432. Održavanje i korištenje šuma treba prilagoditi uvjetima stanja tla.433. U vodnom gospodarstvu, niskogradnji i šumarstvu potrebno je slično prirodnim mjeramaograničavati erozije.434. Uporabom močvarnih tla koja se koriste u poljoprivredi za pašnjake i sprječavanjemrazgradnje organske tvari u tlu osigurava se održivo gospodarenje.435. Potrebno je izraditi planove (karte) rasprostiranja osjetljivih i ugroženih područja, koje ćeobuhvatiti i područja s geološkim, hidrogeološkim i seizmološkim rizicima.10.6. Zrak436. U svrhu zaštite i poboljšanja kakvoće zraka potrebno je uspostaviti katastar emisijaonečišćujućih tvari u zrak i praćenje kakvoće zraka.437. Županije, gradovi i općine će donijeti programe zaštite i poboljšanja kakvoće zraka s ciljem dagospodarski razvitak ne utječe na prekoračenje utvrđene kategorije kakvoće zraka određenogpodručja, odnosno da sanacijske mjere omoguće veću kategoriju kakvoće zraka.438. Potrebno je uspostaviti područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka, provoditi mjerenja emisijeu zrak, te uspostaviti ovisno o potrebama, posebna mjerenja kakvoće zraka.439. Ugradnja otprašivača obavezna je radi zaštite zraka od onečišćenja kamenom prašinom izkamenoloma.440. Smanjivanje onečišćenja zraka od industrijskih izvora treba provoditi ugradnjom filtera zapročišćavanje zraka od sagorjelih plinova i prašine, izborom goriva s malom količinomsumpora te usmjeravanjem na zamjenu postrojenja s čistom tehnologijom.441. Smanjivanje onečišćenja zraka od prometa u naseljima treba provoditi gradnjom osnovnogprometnog sustava na području Županije (koridor Jadranske autoceste prolazi zaleđemobalnog pojasa, te bi se tranzitni promet koji uzrokuje najveći dio onečišćenja zraka, odvijao uslabije naseljenim područjima), unapređenjem gradske mreže prometnica radi ubrzanjaprotoka vozila, poboljšanjem regulacije prometa te gradnjom obilaznica većih naselja.442. Sanitarno uređenje odlagališta otpada potrebno je uvjetovati sa skupljanjem bioplina radienergetskog iskorištavanja.10.7. Zaštita od buke443. Provođenje mjera za zaštitu zraka (unaprjeđenje gradske mreže prometnica, izgradnjaobilaznica naselja, hortikulturne mjere) smanjiti će i utjecaj buke posebice od prometa.444. Radi smanjenja utjecaja buke od zračnih luka Dubrovnik u Čilipima, Ploče u Pločama kao isprječavanja buke od planiranih zračnih luka Korčula u Brni i Lastovo na Lastovu potrebno je:- uvesti nove procedure slijetanja i polijetanja u smislu korekcije putanje leta,- planirati manje osjetljive namjene prostora na buku oko zračne luke.445. Za zračne luke iz točke 293. potrebno je izraditi karte buke na temelju novih proceduraslijetanja, očekivanog prometa i novih tipova zrakoplova.446. Objekte i postrojenja koji su izvor prekomjerne buke potrebno je planirati na dovoljno udaljenimlokacijama od naselja, stambenih i rekreacijskih zona.Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije133

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje10.8. Mjere posebne zaštite447. Kriteriji za provedbu mjera zaštite ljudi, prirodnih i materijalnih vrijednosti temelje se nageografskim osobitostima, demografskim osobitostima, dostignutom stupnju razvojagospodarstva, infrastrukture i svih društvenih djelatnosti, kao i na stalnom procjenjivanjuugroženosti ljudi i područja prirodnim nepogodama, tehničko-tehnološkim i ekološkimnesrećama i povredljivošću na eventualna ratna razaranja.Mjere posebne zaštite sastoje se iz osnovnih i specifičnih mjera i zahtjeva.Osnovne mjere i zahtjevi zaštite i spašavanja u najvećoj mjeri sadržane su u načelima imjerama planiranja prostora.Specifične mjere i zahtjevi zaštite i spašavanja općenito obuhvaćaju:- mjere kojima se osigurava zaštićenost stambenih, poslovnih i drugih građevina, smanjujenjihova izloženost i povredljivost od razaranja (manja visina građevina, manja gustoćaizgrađenosti, više zelenih površina, veća udaljenost između građevina i slično),- mjere koje omogućavaju učinkovitiju evakuaciju, izmještanje, spašavanje, zbrinjavanje,sklanjanje i druge mjere zaštite i spašavanja ljudi,- mjere koje omogućavaju elastičan prijelaz iz jednog u drugi oblik prometa i kretanja (izoptimalnih u izvanredne uvjete),- mjere koje omogućavaju lokalizaciju i ograničavanje dometa pojedinih prirodnih nepogoda idrugih incidentnih – izvanrednih događaja i- mjere koje omogućavaju funkcioniranje i obnavljanje građevina u slučaju oštećenja(protupotresno i protupožarno projektiranje i slično).10.8.1. Zaštita od požara448. Određivanje zona zaštite od požara vatrobranim pojasevima ovisno je o požarnom opterećenju,a utvrđuje se prema sljedećoj tablici:Požarno opterećenje GJ/M2 Red požarne zapreke Žirina požarne zaprekeVrlo visoko Veće od 4 I. hv1+hv2+20 mVisoko Veće od 2 II. hv1+hv2+10 mSrednje Od 1 do 2 III. hv1+hv2+5 mNisko Manje od 1 IV. visina višeg objektaVatrobrani pojasevi, odnosno požarne zapreke mogu biti ulice, parkovi i drugi slobodan prostorgdje nije dopuštena izgradnja, kao i prirodne prepreke – vodotoci i jezera. Zapreke II. redatreba koristiti za izgrađenost veću od 30 %, bez obzira na požarno opterećenje.S obzirom na gustoću izgrađenosti, požarno opterećenje i međusobnu udaljenost građevinaprovoditi prema kriterijima utvrđenim propisima, pravilnicima i normativima. Za građevinskapodručja s gustoćom izgrađenosti većom od 30 %, kao i većim nepokretnim požarnimopterećenjem, prostornim planovima užih područja treba utvrditi pojačane mjere zaštite:- ograničenje broja etaža,- obvezatnu interpolaciju građevina većeg stupnja otpornosti (najmanje F 120),- izgradnju požarnih zidova,- ograničenje namjenena djelatnosti s minimalnim požarnim opasnostima i- izvedbu dodatnih mjera zaštite (vatrodojava, pojačan kapacitet hidrantske mreže).Mjere zaštite od požara temelje se na procjeni ugroženosti od požara i planu zaštite od požara.Prostornim planovima treba odrediti koncentrični način izgradnje unutar područja bez obzira nanamjenu radi što učinkovitije kurativne zaštite od požara (izbjegavati longitudinalnu izgradnju).449. U svrhu spriječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena odsusjednih građevina najmanje 4 m ili manje, ako se dokaže uzimajući u obzir požarnoopterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvorana vanjskim zidovima građevina i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili morabiti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 min., koji uslučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornostiZavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije134

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjenajmanje 90 min.) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolomiste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivogmaterijala najmanje na dužini konzole.450. Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenomprostoru, građevina mora imati vatrogasni pristup prema posebnim propisima, a prilikomgradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se , ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjskahidrantska mreža. Ovo se posebno odnosi na zaštićene dijelove prirode, za koje je potrebnodonijeti procjene ugroženosti i planove zaštite sukladno posebnim propisima i na iste zatražitisuglasnost Ministarstva unutarnjih poslova. Ovu zaštitu je potrebno planirati na šumskim ipoljoprivrednim područjima koja neposredno okružuju gradska naselja, da se tijekom požarnesezone onemogući zahvaćanje istih s otvorenih prostora. Na ovim površinama je potrebnopredvidjeti provođenje svih preventivnih mjera zaštite od požara, sukladno pozitivnim propisima,uvažavajući sve specifičnosti ove županije.451. U slučaju planiranja skladišta i postrojenja zapaljivih tekućina i plinova, te eksploziva, pridržavatise pozitivnih hrvatskih propisa.452. Obvezno je štititi zaštitne koridore dalekovoda od gradnje objekata.453. Za objekte u zonama ugostiteljsko-turističke namjene potrebno je poštivati propise Pravilnika ozaštiti ugostiteljskih objekata.454. Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža posebnu pažnju je potrebno obratiti naizvedbu vanjske i unutarnje hidrantske mreže za gašenje požara, a sve prema Pravilniku ohidrantskoj mreži za gašenje požara.455. Kod gradnje i projektiranja visokih objekata obvezno primjeniti Pravilnik o tehničkim normativimaza zaštitu visokih objekata od požara.456. Kod gradnje i projektiranja srednjih i velikih garaža obvezno primjeniti austrijske smjernice TRBN106 za zaštitu od požara u srednjim i velikim garažama.10.8.2. Sklanjanje ljudi457. Zaštita i sklanjanje ljudi i materijalnih dobara osigurava se gradnjom skloništa osnovne zaštiteotpornosti 100-300 kPa i dopunske zaštite otpornosti 50kPa.Skloništa osnovne zaštite moraju biti dvonamjenska, a u mirnodopske svrhe koriste se uzsuglasnost Ministarstva unutarnjih poslova tako da se u roku od 24 sata mogu osposobiti zapotrebe sklanjanja u slučaju ratne ili druge opasnosti.Skloništa se moraju projektirati sukladno propisanim tehničkim normativima tako da se osigurapotreban opseg zaštite, a smještavaju se u najnižu etažu građevine s osiguranim rezervnimizlazima iz skloništa.Broj sklonišnih mjesta u skloništima određuje se sklonišni prostor za:- obiteljska skloništa, najmanje za 3 osobe,- kućna skloništa i skloništa za stambeni blok, najmanje za 1 stanovnika na 50 m 2 razvijenegrađevinske (bruto) površine zgrade,- skloništa pravnih osoba, za dvije trećine ukupnog broja djelatnika, a pri radu u više smjenaza dvije trećine broja djelatnika u najvećoj smjeni u vrijeme rada,- javna skloništa pravnih osoba, za procijenjeni broj stanovnika koji se mogu zateći na javnommjestu i broj stanovnika za koje nije osigurano kućno sklonište za stambeni blok u polumjerugravitacije tog skloništa (250 m).Skloništa u zonama obvezne gradnje ne treba graditi:- ukoliko je sklanjanje osigurano u već izgrađenom skloništu,- u građevinama za privremenu uporabu,Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije135

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje- u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih tvari,- ispod zgrada viših od 10 nadzemnih etaža,- u razini nižoj od podrumske,- u području zahvata zone plavljenja nizvodno od hidro-energetskih akumulacija te- u područjima s nepovoljnim geološko-hidrološkim uvjetima.Pri planiranju i gradnji podzemnih javnih, komunalnih i sličnih građevina dio kapaciteta nužno jeprilagoditi zahtjevima sklanjanja ljudi ukoliko u zoni takve građevine sklanjanje nije osigurano nadrugi način.Lokaciju pojedinog skloništa ili dvonamjenskog objekta treba predvidjeti tako da je pristupomogućen i u uvjetima rušenja građevina.Zone i lokacije obvezne izgradnje skloništa (kao dvonamjenskog objekta) utvrđuju se uzsuglasnost nadležnog tijela uprave.10.8.3.Zaštita od potresa458. Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu oprostornom uređenju i gradnji i postojećim tehničkim propisima.Potrebno je seizmotektonski zonirati Županiju u mjerilu 1:100 000, što mora biti usklađeno saseizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske, kao i izvršiti geotehničko zoniranje općina i gradova(1:25000), odnosno mikrozoniranje pojedinih urbanih cjelina (1:5000).Lociranje građevinskih područja i građevina u prostornim planovima užih područja mora seprovoditi u skladu sa seizmotektonskim zoniranjem Županije i geotehničkim zoniranjem Općina iGradova, odnosno geotehničkim mikrozoniranjem urbanih cjelina.Do izrade nove seizmičke karta Županije lociranje građevinskih područja i građevina udokumentima prostornog uređenja užih područja, kao i protupotresno projektiranje i građenjetreba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.Rekonstruiranje postojećih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima zaprotupotresno projektiranje i građenje će se uvjetovati ojačavanjem konstrukcije na djelovanjepotresa.10.9. Ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu459. Planovi/zahvati za koje je obvezno provesti postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološkumrežu (OPZEM), uključujući sagledavanje kumulativnih efekata s ostalim postojećim iplaniranim zahvatima koji (bez obzira gdje su smješteni) mogu imati negativan utjecaj napodručja Nacionalne ekološke mreže:o Marikultura- Ploče/Rogotin/Sestrun -H2 (uzgoj jegulje u postojećim bazenima)- Slivno/Blace/Uvala Vinogradina -H3 (uzgoj riba i školjkaša)- Malostonski zaljev i Malo more - H1 (uzgoj školjkaša)- Mljetski kanal: sjeverna obala otoka između Kozarice i Sobre, Popova Luka - H2(uzgoj riba)o Izdvojena građevinska područja (izvan naselja) ugostiteljsko-turističke namjene:- Bosanka/Jug (T2), Bosanka/Sjever (T2), Šipanska Luka/Čemprijesi (T2),Pržinovac/Plaža (T1), Komin/Galičak (T1), Baćina/Željugrad (T1), Baćina/Željugrad(T3), Vitaljina/Prevlaka (T1 i T2), Lumbarda/Berkovica (T2), Brijesta (T1),Saplunara/Gornja Pinjevica1 (T2) i Saplunara/Gornja Pinjevica 2 (T2).o Golf igralište (R1): Bosanka/Srđ, Zastolje, Ljuta/Gnjile, Doli/Rudineo Proizvodne zone (I): Ploče (Vranjak 1, 2, 3) u kontaktnoj zoni sa planiranim PP DeltaNeretveZavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije136

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeo Terminali za ukapljeni naftni plin, za rasute terete, za tekuće terete, te kontejnerskiterminal u luci Ploče – potrebno sagledati skupni utjecaj.o Prometni sustav- Jadransko-jonska autocesta – trasa prolazi područjem planiranog PP Delta Neretve- brza cesta preko Pelješca- brza cesta Dubrovnik (Osojnik)-Debeli brijeg, koja prolazi iznad izvora Omble, uneposrednoj blizini Viline špilje- premještanje zračne luke Ploče na lokaciju Modrič-Komin ili neku drugu lokaciju uplaniranom PP Delta Neretve- most kopno-Pelješac i most ili tunel Pelječac-Korčula- trasa uzdužjadranske željeznice velikih brzina granica Splitsko-dalmatinske županije-Opuzen-Rudine-Osojnik-granica BiHo Energetski sustav- Jadransko-jonski plinovod – trasa kroz dolinu Neretve i ispod Malostonskog zaljeva- HE Ombla na izvoru Omble- MAHE Konavle u Konavoskom polju- Vjetroelektrane, uključujući lokacije na području Delte Neretve ili neposredne kontaktnezone, sagledati zbirni utjecaj svih predloženih lokacijao Vodnogospodarstvo- Neretvansko-pelješko-korčulansko-lastovski vodovod - povećanje kapacitetavodocrpilišta Prud i Modro oko- Navodnjavanje u Donjoj Neretvi sa planiranim pregrađivanjem Neretve mobilnompregradom za sušnog razdoblja radi sprječavanja prodora slane vode uzvodno- Dodatna odvodnja Vrgorskog polja planiranim tunelom Krotuša – Birina- Obrana od poplava Metkovića- Regulacija vodotoka Ljute, Konavočice i Kopačice na području NEM Konavosko polje- Zaštitni objekti radi obrane urbanih područja, infrastukturnih objeka at i poljoprivrednihpovršina od poplavnih voda rijeke Neretve- Utvrđena istražna područja melioracije, područje koje se naslanja posebni ormitološkirezervat Pod Gredom i Prud (južno od rezervata) te područje koje dijelom obuhvaća iza zaštitu predložen ornitološki rezervat oko jezera Kuti.Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije137

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeZavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije138

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje11. MJERE PROVEDBE11.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja460. Prostor se može trajno uređivati samo na temelju odredbi PPDNŽ i drugih prostornih planovakoji se donose na temelju tog prostornog plana, kao i na temelju onih odredbi postojećihprostornih planova koje nisu u suprotnosti s odredbama PPDNŽ.Prostorni planovi užih područja moraju se izraditi u skladu i na temelju smjernica i kriterijautvrđenih u PPDNŽ.461. Na temelju Zakona o prostornom uređenju i u smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode, Strategijei Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske te planskih usmjerenja i određenja uPPDNŽ utvrđuje se potreba izrade dokumenata prostornog uređenja i to:a) Prostornog plana područja posebnih obilježja (PPPPO) za:- Park prirode Lastovsko otočje,- Park prirode Donja Neretva,- Regionalni park Elafitski otoci,- posebni rezervat Malostonski zaljev i Malo more,- posebni rezervat Lokrum,- park šuma Ošjak,- značajni krajobraz Pupnatska luka- značajni krajobraz Prevlaka.b) Usklađenja te Izmjena i dopuna Prostornih planova uređenja općina/gradova (PPUO/G) za:- gradove: Dubrovnik, Korčula, Metković, Opuzen i Ploče,- općine: Blato, Dubrovačko Primorje, Janjina, Konavle, Kula Norinska, Lastovo,Lumbarda, Mljet, Orebić, Pojezerje, Slivno, Smokvica, Ston, Trpanj, Vela Luka,Zažablje i Župa Dubrovačka.c) Prostornog plana uređenja velikog grada za:- Dubrovnik.d) Urbanističkih planova uređenja (UPU) za:- sjedišta općina/gradova: Metković, Korčula, Opuzen, Ploče, sjedišta općina: Blato,Slano, Janjina, Cavtat, Kula Norinska, Lastovo, Lumbarda, Babino Polje, Orebić,Otrić-Seoci, Vlaka, Smokvica, Ston, Trpanj, Vela Luka, Mlinište, obalni pojas ŽupeDubrovačke - Kupari, Srebreno, Mlini, Soline, Plat,- povijesne urbanističke cjeline: Dubrovnik, Ćilipi, Gruda, Mali Ston u obuhvatuodređenom u konzervatorskoj podlozi prema posebnom propisu,- građevinska područja za povremeno stanovanje:otočko područjeGrad Korčula - lokalitet Zavalatica,Općina Blato - potezi Črnja Luka-Prigradica-Žukova, te Garma-Karbuni-Prižba,Općina Janjina - Osobjava, potez Drače-Bratkovica,Općina Lastovo - naselja Pasadur, Skrivena Luka,Općina Lumbarda - Soline-Pelegrin-Krmača,Općina Mljet - područje lokaliteta Saplunara, Sutmiholjska,Općina Orebić - Crkvice,Općina Ston - lokalitet Mali Kabo - Žuronja,Općina Trpanj - Duba trpanjska,Općina Vela Luka - potezi Tankaraca-Prapratna, Stračinćica-Mikulina Luka, Poplat, Gabrica.priobalno područjeOpćina Slivno - Komarna, Kremena, Duba,Općina Dubrovačko primorje - Slađenovići, Banići, Ratac.- za neizgrađene dijelove građevinskog područja naselja i neizgrađena područja izvannaselja te za dijelove tih područja planiranih za urbanu obnovu.e) U prostornom planu uređenja općine/grada odredit će se obveza donošenja detaljnihplanova uređenja akvatorija za područja pogodna za razvoj marikulture u blizinigrađevinskih područja bez obzira na njihovu namjenu.Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije139

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje462. Prioritet u provođenju PPDNŽ je izrada svih prostornih planova određenih Zakonom i uPPDNŽ za Dubrovnik, Ploče, Korčulu, Velu Luku, Blato, Cavtat, Ston, Orebić, Trpanj, Slano,Lumbardu, Srebreno, Orašac, Zaton i ostala manja naselja u obalnom području.463. Na području Grada Dubrovnika i dijelu Županije koji se, sukladno kartografskom prikazu br. 3.“Uvjeti korištenja i zaštite prostora”, nalaze u X. 0 seizmičnosti odnosno u rasponu od VII 0 doIX 0 seizmičnosti, potrebno je u prostornim planovima užih područja u suradnji s nadležnimdržavnim tijelom primjenjivati propise o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda.464. Prostorni planovi uređenja gradova/općina i prostorni planovi doneseni na temelju tih planovamoraju sadržavati mjere sanacije za područja bespravne gradnje prema smjernicamaodređenim u PPDNŽ.11.2. Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera465. Daljnji razvitak gospodarstva Županije u cjelini, a posebno središta rada, potrebno je poticatiodgovarajućim mjerama gospodarske politike.Jedinice lokalne samouprave u okviru svoje nadležnosti provode mjere iz područja komunalnedjelatnosti, te uređenja i zaštite okoliša, kojima se uz pravilnu primjenu može postići prihvatljivijirazmještaj gospodarskih aktivnosti na pojedinim područjima.Županijska tijela će provoditi mjere za organizaciju i način gospodarenja poljoprivrednimzemljištem, a osobito u dolini Neretve.466. U ostvarivanju policentričnog gospodarskog razvitka Županije potrebno je primjenjivatipoticajne mjere, posebice za:- gospodarski razvitak rubnog ruralnog područja te demografski i gospodarski ugroženihpodručja prema Zakonu o posebnim poticajima (diferencirana visina komunalne naknade popojedinim područjima; osiguranje statusa izvoznika turističko-ugostiteljskoj djelatnosti),- održivi otočni razvitak prema odredbama Zakona o otocima (dodjela nekretnina, stimulativniuvjeti kreditiranja; poreznim i carinskim povlasticama te povlasticama za zaposlene udržavnim tijelima i javnim službama, pri dobivanju kredita, oprostu poreza na dobit, upotrošnji vode, u prijevozu robe i putnika,- razvitak poljoprivrede (brže identificiranje vlasničkog statusa zemljišnog potencijala;stimuliranja privatizacije i dodjele koncesija u zemljišnoj politici radi potpunijeg korištenjazemljišnog potencijala; povoljniji kreditni uvjeti uz jednostavniji postupak dobivanja;osiguranje plasmana poljoprivrednih proizvoda; primjena modela zadrugarstva i izgradnjamreže za plasman poljoprivrednih proizvoda),- razvitak malog i srednjeg poduzetništva osobito u obrtništvu i poljoprivredi.467. Županijska razvojna strategija dio je terminologije regionalne politike Europske Unije, kojipodrazumijeva strategijski strukturirani razvojni plan koji se predstavlja svim potencijalniminvestitorima. Svrha Županijske razvojne osnove je pripremiti Županiju da prima i uspješnokoristi sredstva sada pretpristupnih fondova, a vrlo uskoro strukturnih fondova. Županija se ovimstrateškim dokumentom priprema i prilagođava cilju - korištenje sredstava fondova, realiziranjeprojekata i uravnotežen regionalni razvoj.U procesu izrade ovog dokumenta prepoznati su osnovni razvojni ciljevi Dubrovačkoneretvanskežupanije, a koji su prihvaćeni od strane partnerskog odbora:- uravotežen i održiv razvoj obale, otoka i zaleđa,- očuvanje i zaštita prirodne i kulturne baštine uz poboljšanje kvalitete življenja- unaprjeđivanje kvalitete odgoja i obrazovanja.Navedeni ciljevi putem deset prioriteta i dvadeset tri mjere trebali bi dovesti do ostvarenjapostavljene Vizije županije koja glasi :„Gospodarski visoko razvijena i turistički najatraktivnija županija Republike Hrvatske s potpunoizgrađenom infrastrukturom, održivom poljoprivrivrenom proizvodnjom te očuvanom prirodnom ikulturnom baštinom. Zajednica sretnih ljudi.“Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije140

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje468. Programi ukupnog razvoja (PUR) za jedinice lokalne samouprave su jednako tako strateškigospodarsko ekonomsko razvojni programi koji na nižoj lokalnoj razini imaju isto značenje kao iŽupanijska razvojna strategija na županijskoj razini i koji moraju biti usklađeni s njom.Trenutno je usvojen jedan PUR i to Općine Blato, na usvajanje čekaju PUR-ovi za GradoveKorčulu i Ploče te za općine Mljet, Vela Luka i Župa dubrovačka, a za ostale jednice lokalnesamouprave su u izradi ili se izrada očekuje uskoro.469. Razvitak i uređenje naseljenih otoka, uz maksimalno očuvanje prirodnih, kulturnih i tradicijskihvrijednosti, posebno se temelji na ostvarenju uvjeta za:- zadržavanje stanovništva i kvalitetniji život (sigurnost, promet, usluge, obrazovanje,zdravstvo),- povezivanje otoka infrastrukturom u šire sustave i primjenu specifičnih rješenja komunalneinfrastrukture radi štednje i zaštite resursa,- razvitak pomorskih djelatnosti, otočne poljoprivrede snažnog ekološkog usmjerenja itradicionalnih djelatnosti stanovništva uz strogo očuvanje otočkih polja i šuma od izgradnje,- razvitak turizma na strogo kontrolirani način radi osjetljivosti i ograničenog kapaciteta otoka.470. Pogranično područje Županije je od strateškog značenja za Republiku Hrvatsku, a obuhvaćagradove Dubrovnik i Metković te općine: Dubrovačko Primorje, Konavle, Kula Norinska,Lastovo, Mljet, Pojezerje, Slivno, Ston, Zažablje i Župa Dubrovačka.Glavna razvojna usmjerenja, uz uvjet uređenja graničnih prijelaza, odnose se na razvojpograničnog gospodarstva (malogranični promet, zajednički gospodarski programi zazapošljavanje, kulturne i gospodarske manifestacije i dr.).471. Rubna i manje razvijena područja obuhvaćaju općine i gradove na otocima Lastovo, Mljet,poluotoku Pelješcu, te u zagorskom dijelu Županije općine Pojezerje, Zažablje i Kula Norinska.Na ovim područjima predviđa se, s ciljem postupnog smanjivanja razlika u razvoju u odnosu nadruga područja, primijeniti mjere za:- revitalizaciju naselja, gospodarstva i poljodjelstva na realnim osnovama,- stimuliranje stanovništva za ostanak u područjima gdje je moguće stvoriti realne perspektiveza razvoj i za one djelatnosti kojima će se osigurati primjereni uvjeti za život (sufinanciranje,kreditiranje, porezne olakšice i sl.).11.3. Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru472. Za nedovoljno istražena područja te područja koja su ekološki vrijedna i potencijalno ugroženaplaniranim aktivnostima, potrebno je organizirati programe istraživanja:- biološke raznolikosti i bogatstva podmorja, te osnovnih kemijskih parametara, posebnospecifičnosti pojedinih područja:- uvala Donji Molunat i akvatorij poluotoka Molunat; Konavoske stijene (kartiranje biljnihi životinjskih vrsta te geološka istraživanja),- otoci Mrkan, Bobara i Supetar, špilja Šipun (faunistička istraživanja),- Elafiti (vegetacijsko-faunističke značajke, s posebnim osvrtom na intersticijskeorganizme u pijescima, špilje na otočju te špilje u području između Zatona iTrstenoga; kartiranje bentoskih zajednica).- detaljna ekološka istraživanja:- zaljeva Budime, kanala Velikog Stona, uvale Zaton i uvale Slano,- kopnenog dijela i akvatorija istočnog dijela otoka Mljeta, osobito uvala Saplunara iBlace te istraživanja svih špilja, blatina i slatina na otoku Mljetu, bentoskimzajednicama hridinastog dna na južnim klifovima otoka Mljeta,- južnih klifova otoka Korčule te svih špilja na kopnu sa endemičnom faunom iintersticijske organizme u pijescima korčulanskih pješčanih uvala.- detaljna vegetacijsko-faunistička istraživanja:- otoka Lastova, kao i svih pripadajućih otoka, te šireg područja Lastovsko-palagruškogakvatorija radi detaljnije procjene količine male plave ribe,Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije141

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje- šireg akvatorija Neretvanskog i Korčulanskog kanala s posebnim osvrtom na mrijestmale plave ribe i migraciju mlađi prema zaštićenom unutrašnjem dijelu Malostonskogzaljeva.473. Interdisciplinarna istraživanja (biološka, ekološka, pedološka, hidrološko-hidraulička,geomehanička i hidrogeološka) kojima će se preispitivati mogućnosti proširenja melioracijskihzahvata i navodnjavanja, te ovisno o rezultatima istraživanja, utvrditi obuhvat i način korištenjazemljišta za poljoprivrednu proizvodnju potrebno je provoditi u cilju zaštite voda, tla i zemljišta,te očuvanja biološke raznolikosti (održivi razvoj u poljoprivredi).474. Izvješća o stanju u prostoru obuhvatiti će stanje i praćenje pojava, a programi mjera zaunapređenje stanja u prostoru predlagati će izradu potrebnih stručnih i znanstvenih podloga teprograma, studija, projekata i drugih elaboracija.Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije142

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeDOKUMENTACIJAZavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije143

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeZavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije144

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjePOPIS STUDIJA U SASTAVU PROSTORNOG PLANA ŽUPANIJE1. DEMOGRAFSKA OBNOVA - DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE, Mr. TonkoRadica prof. geograf, Mr. Rafaela Kovačević-Pašalić dipl. ing. geograf, Nada Radica prof.geograf, Zagreb, 1998.2. GOSPODARSKO KORIŠTENJE I ZAŠTITA MORA U DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI, Institut zaoceanografiju i ribarstvo, Dubrovnik, 1999.3. ZBRINJAVANJE KOMUNALNOG OTPADA U DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI, IPZ UNIPROJEKT MCF,Zagreb, 1998.4. OBNOVA I RAZVOJ POLJOPRIVREDE I SELA U DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI, Stanica za južne kulture,Dubrovnik, Mr. Pavle Bakarić dipl. ing. agr, Dubrovnik, 1998.5. KONZERVATORSKA DOKUMENTACIJA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE ZA OBUHVAT BIVŠIH OPĆINAKORČULA, LASTOVO, METKOVIĆ I PLOČE, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine,Konzervatorski odjel u Splitu, Split, 2000.6. KONZERVATORSKA DOKUMENTACIJA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE ZA OBUHVAT BIVŠE OPĆINEDUBROVNIK, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel uDubrovniku, Dubrovnik, 2000.7. “MAKROENERGETSKA ANALIZA GOSPODARSTVA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE I PRIJEDLOZIRAZVOJNIH POTICAJA”, Nenad Starc dipl. oec, Suzana Kosović dipl. oec., Dubrovnik, 2000.8. IZVJEŠĆE - OBILAZAK TERENA U CILJU UTVRĐIVANJA MAKROLOKACIJA ŽUPANIJSKOG CENTRA ZAGOSPODARENJE OTPADOM, IPZ - UNIPROJEKT MCF, Zagreb, 2000.9. SMJERNICE ENERGETSKOG RAZVITKA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE, Energetski institut “Hrvoje Požar”d.o.o., Zagreb, 2000.10. PROMETNO-TEHNIČKA OCJENA UČINKA RAZVITKA CESTOVNE MREŽE JUŽNOG DIJELA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE, Duško Čičovački dipl.ing.prom, Dubrovnik, 2000.11. BRZA CESTA PLOČE-DUBROVNIK-DEBELI BRIJEG, Institut Građevinarstva Hrvatske, Zavod za prometnice, Zagreb,2000.12. “MALI I SREDNJI GRADOVI KAO NOSITELJI RAZVOJA U PROSTORU”, Urbing d.o.o., Zagreb, 1999.13. STRUČNA EKSPERTIZA GOSPODARSKOG RAZVITKA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE S NAGLASKOMNA TURIZAM ZA POTREBE IZRADE IZMJENA I DOPUNA PPDNŽ, Urbing d.o.o. Zagreb i Ekspertna skupina Dr.sc.Edusrd Kušen, dipl.ing.arh., mr.sc. Tonko Radica prof. geograf, dr.sc. Nenad Starc, dipl.oecc., Darko Martinec, dipl.ing.arh.,Ratko Cimerman, dipl.ing.arh., Zagreb, 2008/2009.14. PRIRODOSLOVNA PODLOGA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE ZA POTREBE IZRADE IZMJENA I DOPUNAPPDNŽ, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 2008/2009.15. STRUČNA EKSPERTIZA GLAVNIH CESTOVNIH KORIDORA DUBROVAČKO NERETVANSKE ŽUPANIJE ZA POTREBEIZRADE ZMJENA I DOPUNA PPDNŽ, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2008/2009.16. RUDARSKO-GEOLOŠKA OSNOVA / STUDIJA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE, Hrvatski geološki institut,Zagreb, 2008.PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA- PROSTORNI PLAN SR HRVATSKE, Republički komitet za građevinarstvo, stambene i komunalne poslove i zaštitučovjekove okoline, Urbanistički institut SH Hrvatske i brojne suradničke institucije i autori - Zagreb, 1989.- REGIONALNI PROSTORNI PLAN JUŽNOG JADRANA - OSNOVNA STUDIJA - PRIRODNO GEOGRAFSKEKARAKTERISTIKE, Urbanistički institut Hrvatske, Dubrovnik, 1968.- IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU I PROGRAM MJERA ZA UNAPREĐENJE STANJA U PROSTORUDUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE, Županijski zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik, 2005.,2009.- PROSTORNI PLAN OPĆINE DUBROVNIK, Zavod za prostorno planiranje i urbanizam Zajednice općina Osijek, 1986.- PROSTORNI PLAN OPĆINE METKOVIĆ, Urbanistički zavod Dalmacije Split, 1989.- PROSTORNI PLAN OPĆINE PLOČE, Urbanistički zavod Dalmacije Split, 1987.- PROSTORNI PLAN OPĆINE KORČULA, Urbanistički zavod Dalmacije Split, 1988.- PROSTORNI PLAN OPĆINE LASTOVO, Urbanistički zavod Dalmacije Split, 1979.- OSNOVA KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA RATOM ZAHVAĆENE OPĆINE DUBROVNIK, Zavod za prostornoplaniranje i zaštitu čovjekove okoline, Dubrovnik, 1993.- OSNOVA KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA ZA OPĆINU METKOVIĆ, URBOS Split, 1993.Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije145

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje- OSNOVA KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA BIVŠE OPĆINE PLOČE, Županijski zavod za prostorno uređenjeDubrovnik, 1995.- OSNOVA KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA ZA OPĆINU LASTOVO, Županijski zavod za prostorno uređenjeDubrovnik, 1995.- OSNOVA KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA ZA GRAD/OPĆINE: KORČULA, BLATO, SMOKVICA I VELA LUKA,Županijski zavod za prostorno uređenje Dubrovnik, 1995.- PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA OPUZENA, Urbanistički institut Hrvatske - Zagreb, Zagreb, 1997.- PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LASTOVO, Urbanistički institut Hrvatske - Zagreb, Zagreb, 1998.- PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE SLIVNO, RADNI MATERIJAL, Urbanistički institut Hrvatske - Zagreb, Zagreb,1998.- PROSTORNI PROGRAM OBNOVE I RAZVITKA OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE, Urbing, d.o.o. za posloveprostornog uređenja i zaštite okoliša, Zagreb, 1997.- PROSTORNI PROGRAM OBNOVE I RAZVITKA OPĆINE KONAVLE, Županijski zavod za prostorno uređenjeDubrovačko - neretvanske županije, Dubrovnik, 1996.- PROSTORNI PROGRAM OBNOVE I RAZVITKA OPĆINE ŽUPE DUBROVAČKE, Urbing, d.o.o. za poslove prostornoguređenja i zaštite okoliša, Zagreb, 1998.- GENERALNI PLAN DUBROVNIKA, UISRH (Zagreb) - SWECO (Stocholm),1969.- PPUO OREBIĆ, TRPANJ, VELA LUKA, SMOKVICA, JANJINA, DUBROVAČKO PRIMORJE, KULA NORINSKA,ZAŽABLJE, ŽUPA DUBROVAČKA, KONAVLE- PPUG METKOVIĆ, PLOČE, KORČULA- IZMJENE I DOPUNE PPUG DUBROVNIK, OPUZEN , PPUO MLJET, LUMBARDA, SLIVNO- IZMJENE I DOPUNE GUP DUBROVNIK- PPUO STON, POJEZERJE, LASTOVO - Konačni prijedlog- USKLAĐENJE PPUG KORČULAPROJEKTNA DOKUMENTACIJA- IDEJNI PROJEKT JADRANSKE MAGISTRALE DUBROVNIK - ĆILIPI. knjiga 1-7, IPZ, Zagreb, 1983.- PROJEKT OBNOVE I PROŠIRENJA POSTROJENJA ZA NAPAJANJE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM PODRUČJADUBROVNIK, Hrvatska elektroprivreda, Zagreb, 1992.- VODOOPSKRBNI SUSTAV “KONAVLE ISTOK” - glavni projekt, Građevinski institut, Zagreb, 1989.- VODOVOD VITALJINA - glavni projekt, Građevni institut, Zagreb, 1994.- VODOVODNA MREŽA NASELJA MIHANIĆI - idejno rješenje, Građevni institut, Zagreb, 1994.- VODOVOD DUBRAVKA - izvedbeni projekt, Građevni institut, Zagreb, 1985.- MELIORACIJSKO UREĐENJE KONAVOSKOG POLJA - idejno rješenje, VRO za vodno područje Dalmatinskih slivovaSplit - “Projekt”, Split, 1987.- FEKALNA KANALIZACIJA CAVTAT - idejno rješenje, Inženjerski projektni zavod , Zagreb, 1990.- VODOVOD DUBROVAČKO PRIMORJE, GRO Dubrovnik, 1983.- VERIFIKACIJA IDEJNOG RJEŠENJA VODOOPSKRBE DUBROVAČKOG PRIMORJA, “Hidroprojekt”, Zagreb, 1986.- KANALIZACIJA - SLANO I faza, “Opatija-Projekt”, 1981., REGIONALNA KANALIZACIJA NEUM - MLJETSKI KANAL,Institut građevinarstva Hrvatske, Zagreb, 1986.- IDEJNO RJEŠENJE VODOOPSKRBE ŠIREG PODRUČJA STONA, Projektni biro “Dubrovnik”, Dubrovnik, 1985.- ZAŠTITA OKOLIŠA DNŽBIBLIOGRAFIJA- SADRŽAJNE I METODIČKE OSNOVE IZRADE STRATEGIJE I PROGRAMA PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKEHRVATSKE, Ratko Cimerman, Mr. Slavko Dakić, Franjo Gašparović, Prof.dr. Ante Marinović-Uzelac, Darko Martinec, AntunPaunović, Mr. Tonko Radica, Prof.dr. Ivan Rogić, Matija Salaj, Prof.dr. Ivo Šimunović, Zagreb 1995.- KONCEPT STRATEGIJE PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE, Zavod za prostorno planiranjeMinistarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Republike Hrvatske, Zagreb, travanj 1995.- STRATEGIJA PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE, Ministarstvo prostornog uređenja - Zavod zaprostorno planiranje i brojne suradničke institucije i autori, Zagreb, 1997.Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije146

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje- PROGRAM PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE, Ministarstvo prostornog uređenja - Zavod za prostornoplaniranje i brojne suradničke institucije i autori, Zagreb, 1999.- KOMPLEKSNO SAGLEDAVANJE PROCESA URBANIZACIJE U HRVATSKOJ - URBANA I RAZVOJNA PREOBRAZBAPROSTORA I NASELJA, Urbanistički institut Hrvatske - Zagreb, Miroslav Villi, Ratko Cimerman, Darko Martinec, Prof.dr.Ivan Rogić, Mr. Stjepan Šterc, Zagreb, 1996.- UREĐENJE, OBNOVA I RAZVOJ RURALNOG PROSTORA, STRATEGIJA PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKEHRVATSKE, Mr. Eduard Kušen, Prof.dr. Tito Žimbrek, Maja Štambuk, Zavod za prostorno planiranje Ministarstvaprostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Republike Hrvatske, Zagreb, 1996.- DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA I PROCESI U HRVATSKOJ, STRATEGIJA PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKEHRVATSKE, I.-Lajić, I.-Nejašmić, I.-Radica, T., Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja RepublikeHrvatske, Zagreb, prosinac, 1994.- NACIONALNI PROGRAM RAZVITKA OTOKA, Ministarstvo razvitka i obnove Republike Hrvatske, Zagreb, veljača 1997.- NEKE OSOBITOSTI HRVATSKOG ŠKOLSKOG SUSTAVA S PRIJEDLOZIMA PROMJENA, Izvješće o radu Ministarstvaprosvjete i športa s prijedlozima promjena, Zagreb, 1996.- RAZVOJNA POLITIKA ZA GRANIČNA PODRUČJA REPUBLIKE HRVATSKE, STRATEGIJA PROSTORNOG UREĐENJAREPUBLIKE HRVATSKE, V.R.L.N.d.o.o. Zagreb, Konsulting za ekonomske, financijske i trgovačke poslove, Zagreb, travanj1995.- URBANIZACIJA HRVATSKE 1981.-1991., Vresk, M., Geografski glasnik, broj 54, Zagreb 1992.- PROMETNE OSOVINE I OSOVINE URBANIZACIJE SREDIŠNJE HRVATSKE, Vresk, M., Geografski glasnik, broj 55,Zagreb 1993.- NASELJA REPUBLIKE HRVATSKE, STUDIJA, STRATEGIJA I PROGRAM PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKEHRVATSKE, Vresk, M., Jadranka Čelant-Hromatko, Zavod za prostorno planiranje Ministarstva prostornog uređenja,graditeljstva i stanovanja Republike Hrvatske, Zagreb, travanj 1995.- NASELJA - NASELJENOST PROSTORA, PROCESI URBANIZACIJE I SUSTAV RAZVOJNIH SREDIŠTA, RatkoCimerman, Željko Veseli, Miroslav Villi, Zagreb 1996.- NASELJA, GRADOVI, PROSTORI, Ante Marinović-Uzelac, Tehnička knjiga, Zagreb 1986.- CENTRALNA NASELJA I GRADOVI SR HRVATSKE, Geografski institut prirodno-matematičkog fakulteta Sveučilišta uZagrebu - Školska knjiga, Zagreb, 1976.- POTENCIJALNO ZNAČENJE GRADOVA U URBANOM SUSTAVU HRVATSKE, Mr. Aleksandar Toskić - Geografski odsjekPMF (I. hrvatski geografski kongres - 1995.), Zagreb, 1995.- ŽUPANIJA U BROJKAMA, 1997 I 1998., Županijski ured za statistiku- INFORMACIJA O OSNOVNIM FINANCIJSKIM REZULTATIMA POSLOVANJA PODUZETNIKA IZ GOSPODARSTVADUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE U 1996., Zavod za platni promet, Podružnica Dubrovnik, Dubrovnik, 1997.- DIE ZENTRALEN ORTE IN SUDDEUTSCHLAND, Christaller, Walter, Jena, 1933.- GEOGRAFIJA SR HRVATSKE, JUŽNO HRVATSKO PRIMORJE, KNJIGA 6., Školska knjiga, Zagreb, 1974.- POVRŠINE ŽUPANIJA, GRADOVA I OPĆINA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Državna geodetska uprava Republike Hrvatske- Zavod za fotogrametriju d.d., Zagreb, Zagreb, travanj 1997.- LOKALNA SAMOUPRAVA I UPRAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Hrženjak Juraj, Informator, Zagreb, 1993.- NASELJA I STANOVNIŠTVO SR HRVATSKE 1857-1971., Korenčić Mirko, Djela JAZU, knjiga 54., Zagreb, 1979.- CENTRALNE FUNKCIJE I PROMETNE VEZE NASELJA SREDIŠNJE HRVATSKE, Malić, Adolf, (doktorska teza), Zagreb,1981.- POJAM GRADSKE AGLOMERACIJE DUBROVNIKA, Radica, T., Geografski glasnik, Godina Broj 25., Zagreb, 1964., str.123-129.- DUBROVAČKO PRIOBALJE, GEOGRAFIJA SR HRVATSKE, Radica, T., knjiga 6.: Južno Hrvatsko primorje, Institut zageografiju Sveučilišta u Zagrebu-Školska knjiga, Zagreb, 1974., str. 201-215.- PROSTORNA I FUNKCIONALNA DIFERENCIJACIJA GRADSKE AGLOMERACIJE DUBROVNIKA, Radica, T., magistarskirad, PMF Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1977- STANOVNIŠTVO I NASELJA, OSNOVNA STUDIJA 8., PROSTORNI PLAN SR HRVATSKE - 2000. Radica, Tonko,Republički sekretarijat za urbanizam, građevinarstvo, stambene i komunalne poslove - Urbanistički institut SR Hrvatske-Zagreb, Zagreb, 1974.- PRILOG DEMOGRAFSKOJ VALORIZACIJI NASELJA U PROSTORNOM PLANIRANJU I UREĐENJU NA PRIMJERUISTRE, T. Radica, Referat održan na znanstvenom skupu posvećenom 30. obljetnici Geografskog društva Hrvatske uZagrebu 1977.,Spomen zbornik o 30. obljetnici Geografskog društva Hrvatske, Zagreb, 1978., str. 161 - 172.- STANOVNIŠTVO I NASELJA, TEMELJNA SEKTORSKA STUDIJA, PROSTORNI PLAN SR HRVATSKE, Tonko Radica,Milan Vresk, Urbanistički institut SR Hrvatske, Zagreb, 1983.- SOCIODEMOGRAFSKI POKAZATELJI NASELJA, ZNANSTVENE OSNOVE DUGOROČNOG RAZVOJA SR HRVATSKEDO 2000, T. Radica, Republička zajednica za znanstveni rad SR Hrvatske - Republički zavod za društveno planiranje SRHrvatske, Prostor i čovjekova okolina u dugoročnom razvoju, Poglavlje 5. Istraživanje sustava pokazatelja za potrebeprostornog planiranja na razini Republike Hrvatske, Urbanistički institut SR Hrvatske, knjiga 27., Zagreb, 1984., str. 462-464.- NACIONALNI PROGRAM DEMOGRAFSKOG RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE, Ministarstvo razvitka i obnoveRepublike Hrvatske, (prihvaćeno na Saboru Republike Hrvatske 18. siječnja 1996.), Zagreb,.srpanj 1997.Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije147

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje- NACIONALNI PROGRAM POVRATKA PROGNANIKA I IZBJEGLICA, Zagreb, ožujak 1994.- PROGNANICI KAO POSLJEDICA SRPSKE AGRESIJE NA HRVATSKU, Šiljković, Ž., Geografski horizont, Godina XL, Broj1, Zagreb, 1994., str. 9-20.- DEMOGRAFSKA SLIKA I OBNOVA U RATOM ZAHVAĆENOM PODRUČJU HRVATSKE S NAGLASKOM NADUBROVAČKO PRIOBALJE, Radica, T., Stručni skup "Obnova naselja u Hrvatskoj", Dubrovnik, 12.-16. rujna 1994.- PROGRAM OBNOVE I RAZVOJA DUBROVNIKA, V.R.L.N.,d.o.o., Zagreb,lipanj 1996.- “DEMOGRAFSKA OBNOVA” - DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE, Radica, T.,Kovačević-Pašalić, R., Radica N., Tematska cjelina 3.2.1. Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije, Dubrovnik,rujan 1998.- DEMOGRAFSKE ZNAČAJKE DUBROVAČKOG PODRUČJA, Radica,T., Program obnove i razvoja Dubrovnika,V.R.L.N.,d.o.o., Zagreb, lipanj 1995.- DEMOGRAFSKA VALORIZACIJA NASELJA, POSEBNI METODSKI POSTUPAK S PRIMJENOM NA NASELJA ŽUPANIJEPRIMORSKO-GORANSKE, Radica,T.,Prostorni plan županije Primorsko-Goranske, Zagreb, siječanj 1996.- DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA I PROCESI, Radica, T., Kovačević-Pašalić, R., Konavle - Znanstveni skup "Konavle uprošlosti, sadašnjosti i budućnosti", HAZU, Cavtat 25.-27. studenog 1996. (Zbornik, knjiga 1. i 2. u tisku)- MREŽA I SUSTAV NASELJA S RASPOREDOM FUNKCIJA, STUDIJA, PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADADUBROVNIKA, Radica, T., Vranek, J., Radica, N., Urbos, d.o.o., Split, Zagreb, lipanj 1998.- RAZVOJ KULTURNIH FUNKCIJA U HRVATSKIM NASELJIMA, GEOGRAFIJA U FUNKCIJI RAZVOJA HRVATSKE,Šakonja, Laura, Hrvatski geografski kongres, Zbornik radova, Zagreb, 1995.- ANALIZA SADRŽAJA JAVNIH FUNKCIJA, KNJIGA 1-4., SEPARAT ZA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE PRIMORSKO-GORANSKE, Urbing, d.o.o., Zagreb, 1997. (izmjene i dopune 1998.)- IMENIK USTANOVA, ŽUPA I SAMOSTANA SPLITSKE METROPOLIJE, Split, siječanj 1997.- NARODNE NOVINE, SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE, Zakoni, uredbe, propisi, odluke, pravilnici i drugi zakonskidokumenti koji se odnose na društvene djelatnosti i sadržaje javnog interesa, Zagreb, 1990. - 1998.- ODGOJNO-OBRAZOVNE USTANOVE REPUBLIKE HRVATSKE, Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske,Zagreb, 1996.- POPIS ORGANIZACIJSKIH JEDINICA - FUNKCIJA PO NASELJIMA U JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE UDUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 1997-1998.- POPIS RAČUNA ORGANIZACIJSKIH JEDINICA (TRGOVAČKIH DRUŠTAVA I DRUGIH JAVNIH INSTITUCIJA) PREMADJELATNOSTIMA I ADRESAMA U JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE,Zavod za platni promet, podružnice Dubrovnik i Split, 1998.- PROJEKT STAMBENE REFORME U SR HRVATSKOJ, Urbanistički institut Hrvatske, Zagreb, ožujak 1990.- POPIS STANOVNIŠTVA, DOMAĆINSTAVA, STANOVA I POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA 31.3.1991., Državnizavod za statistiku, Zagreb, 1992.- POPIS STANOVNIŠTVA I DOMAĆINSTAVA 1953. I 1961., Republički zavod za statistiku, Zagreb, 1954. i 1962.- POPIS STANOVNIŠTVA, DOMAĆINSTAVA, STANOVA I POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA 31. OŽUJKA 1971. I31. OŽUJAK 1981., Republički zavod za statistiku , Zagreb 1972. i 1982.- PRIOPĆENJA DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE, Broj: 21.2., Zagreb, 9.11.1994., 1995.,1996.- REGISTAR VAŽEČIH PRAVNIH PROPISA U REPUBLICI HRVATSKOJ SA STANJEM NA DAN 1. SIJEČNJA 1997.GODINE, Informator, Zagreb, siječanj 1998.- STATISTIČKI LJETOPISI DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE, Zagreb 1992. - 1997.- STATISTIČKI LJETOPIS HRVATSKIH ŽUPANIJA 1993., Državni zavod za statistiku, Zagreb, ožujak 1994.- HRVATSKI ZDRAVSTVENO-STATISTIČKI LJETOPIS ZA 1996. GODINU, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb1997.- IZVJEŠĆE O STANJU I RADU U ZDRAVSTVU REPUBLIKE HRVATSKE U 1996. GODINI, Hrvatski zavod za javnozdravstvo, Zagreb, 1997.- ODLUKA O USVAJANJU POTREBNOG BROJA LIJEČNIČKIH TIMOVA U PRIMARNOJ ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI,Republički zavod za zdravstveno osiguranje, NN 17/93.- UREDBA BR.2. O PRIMJENI UREDBE O PROSTORNOM UREĐENJU U RATOM ZAHVAĆENIM PODRUČJIMAREPUBLIKE HRVATSKE, NN, 44/1992. i 77/1992.- ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU, NN 30/15.4.1994. i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornomuređenju, NN, 68/12. svibnja 1998.- ZAKON O PODRUČJIMA ŽUPANIJA, GRADOVA I OPĆINA U REPUBLICI HRVATSKOJ, NN, 10./30. siječnja 1997. iZakon o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, NN 68/12. svibnja1998.- MOGUĆNOSTI RAZVITKA POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE KOTARA DUBROVNIK, N.O. Kotara Dubrovnik (1957),Dubrovnik, 1957.- MOGUĆNOST VALORIZACIJE KOTARA KROZ MEĐUZAVISNOST RAZVOJA POLJOPRIVREDE I TURIZMA. Kobašić,A., P. Bakarić, Šarić A. i suradnici (1975): Stanica za južne kulture Dubrovnik i Zavod za ekonomiku i planiranje Dubrovnik,Dubrovnik, 1975.Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije148

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje- POLJOPRIVREDA OPĆINE KORČULA - STANJE I PERSPEKTIVE, I-II, strana 68, Bakarić, P.,(1969): Osnovna privrednakomora Split, Ispostava Dubrovnik, Dubrovnik, 1969.- KONCEPCIJA KORIŠTENJA TLA U KONAVOSKOM POLJU, Bakarić, P., Caput I.: Stanica za južne kulture Dubrovnik,Dubrovnik- STANJE I MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA POVRŠINA U ŽUPI DUBROVAČKOJ ZA POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU,Elaborat Bakarić, P., Caput I. (1984):, Stanica za južne kulture Dubrovnik, 1984.- PROSTORNO-RAZVOJNA STUDIJA CESTOVNE MREŽE HRVATSKE, Zagreb: Ministarstvo pomorstva, prometa i veza,hrvatske ceste i Urbanistički institut Hrvatske, Zagreb, lipanj 1994.- REVIZIJA OSNOVNE STUDIJE PROMETNOG SUSTAVA ZA PODRUČJE GRADA DUBROVNIKA SA PRIJEDLOGOMRJEŠENJA GRADA DUBROVNIKA, Svezak 1-2, Zagreb: Institut građevinarstva Hrvatske, Zagreb, lipanj 1997.- OSNOVNA STUDIJA OPRAVDANOSTI JADRANSKE AUTOCESTE RIJEKA (VITOŠEVO)-DUBROVNIK (GRANICA SRCRNE GORE), Knjiga I, Zagreb: Građevinski institut, FGZ Sveučilišta u Zagrebu- PROSTORNO-RAZVOJNA STUDIJA CESTOVNE MREŽE HRVATSKE, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, Hrvatskeceste i Urbanistički institut Hrvatske, Zagreb, lipanj 1994.- OPTIMALIZACIJA AUTOCESTOVNIH VEZA U PROSTORU ZAGREB-RIJEKA-SPLIT, Institut građevinarstva Hrvatske,Zagreb, lipanj 1996.- STUDIJA FINANCIJSKO-TRŽIŠNE OPRAVDANOSTI: MOST PREKO RIJEKE DUBROVAČKE, Institut građevinarstvaHrvatske, Zagreb, siječanj 1999.- STUDIJA FINANCIJSKO-TRŽIŠNE OPRAVDANOSTI AUTOCESTE BOSILJEVO-ZADAR-SPLIT-PLOČE (SELA) -GRANICA RH, Institut građevinarstva Hrvatske, Zagreb, siječanj 1999.- STUDIJA FINANCIJSKO-TRŽIŠNE OPRAVDANOSTI AUTOCESTE ZAGREB-SPLIT, Institut građevinarstva Hrvatske,Zagreb, svibanj 2000.- STUDIJA RAZVRSTAVANJA CESTA REPUBLIKE HRVATSKE, Hrvatske ceste, Zagreb, 1993- ODLUKA O MJERILIMA ZA RAZVRSTAVANJE JAVNIH CESTA, NN, 19/97- ODLUKA O RAZVRSTAVANJU JAVNIH CESTA U DRŽAVNE CESTE, ŽUPANIJSKE CESTE I LOKALNE CESTE, NN,25/98.- ANKETNO ISTRAŽIVANJE I KALIBRACIJSKO BROJANJE PROMETA NA 215 PRESJEKA CESTOVNE MREŽEHRVATSKE, Zagreb: Građevinski institut, FGZ Sveučilišta u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku i Institut prometnih znanosti,Zagreb, 1990.- BROJENJE PROMETA NA CESTAMA REPUBLIKE HRVATSKE, GODINE 1980-1999, Izvorni rezultati obrade, Državnizavod za statistiku, Zagreb- PRIJENOSNA MREŽA JUŽNE DALMACIJE DO 2000. (studija), Institut za elektroprivredu, Zagreb, 1978/1979.- ANALIZA POTREBA I MOGUĆNOSTI RAZVOJA PRIJENOSNE MREŽE U DALMACIJI ZA RAZDOBLJE 1981/85.,Elektroprijenos-Split, 1979.- DUGOROČNI RAZVOJ SREDNJENAPONSKE MREŽE PODRUČJA “ELEKTOJUG” DUBROVNIK DO 2010, Institut zaelektroprivredu, Zagreb, 1991.- RAZVITAK ELEKROENERGETSKOG SUSTAVA HRVATSKE DO 2030. (studija), Energetski institut Hrvoje Požar, Zagreb,1998.- FEKALNA KANALIZACIJA CAVTAT - STUDIJA UTJECAJA UREĐENJA I ISPUSTA OTPADNIH VODA NA OKOLINU,Inženjerski projektni zavod, Zagreb, 1991.- HIDROGEOLOŠKA STUDIJA PODRUČJA METKOVIĆ-DUBROVNIK-KONAVLE, Geološki zavod, Zagreb, 1984.- PREGLED RATNIH ŠTETA, JP”Vodovod Dubrovnik”, Dubrovnik, 1992.- IZVJEŠTAJ O RATNIM ŠTETAMA UOČENIM PRILIKOM OBILASKA VODOPRIVREDNIH OBJEKATA NA PODRUČJUŽUPE DUBROVAČKE I KONAVALA, JVP “Hrvatska vodoprivreda” - Split, 1992.- TROŠKOVNIK SANACIJE ŠTETA I VODOPRIVREDNIH OBJEKATA NA PODRUČJU OPĆINE KONAVLE, Županijskakomisija za popis i procjenu ratne štete- “DUBROVAČKO PRIMORJE-ZAPAD” - STUDIJA OPSKRBE VODOM, Marijan Vodopija, Zagreb, 1985.- VODNOGOSPODARSKO RJEŠENJE I UREĐENJE SLIVA DONJE NERETVE (studija), Građevinski fakultet Sveučilišta uSplitu, Split, 1996.- VODE DONJE NERETVE I NJEZINA PORIJEČJA, Nives Štambuk-Giljanović, Split, 1998.- NAVODNJAVANJE U PODRUČJU DONJE NERETVE, 2. Hrvatska konferencija o vodama, Damir Vidoš, Mijo Vranješ,Dragutin Gereš, Davor Romić, Dubrovnik, 1999.- NACIONALNI SEMINAR O ZAŠTITI I KORIŠTENJU VLAŽNIH PODRUČJA U HRVATSKOJ, “SOCIOEKONOMSKIASPEKT KORIŠTENJA DOLINE NERETVE”, Metković, 1997.- IZVJEŠĆE O STANJU OKOLIŠA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb, 1998.- NACIONALNI IZVJEŠTAJ: ZAŠTITA VODA I MORA, JVP “Hrvatska vodoprivreda”, Zagreb, 1995.- ZBORNIK RADOVA 1. HRVATSKE KONFERENCIJE O VODAMA. HRVATSKE VODE, Gereš, D. (ur.), 1995, Dubrovnik,24-27. 5. 1995.- ZBORNIK RADOVA SIMPOZIJA “PRIRODNE ZNAČAJKE I DRUŠTVENA VALORIZACIJA OTOKA MLJETA, Durbešić, P.,Benović, A. (ur.), 1995” Hrvatsko ekološko društvo, Ekološke monografije 6, Pomena, 4-10.9.1995.Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije149

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje- ZBORNIK RADOVA SIMPOZIJA “PALAGRUŽA - JADRANSKI DRAGULJ”, Hodžić, M. (ur.), 1995. HPMS, HMD, MH. Split,28-30.6.1995.- ZBORNIK RADOVA SIMPOZIJA “OTOK LOKRUM”, M. Meštrov (ur.), 1989, Hrvatsko ekološko društvo, Ekološkemonografije 1, Dubrovnik, 8-11.9.1987.- ZBORNIK RADOVA SAVJETOVANJA “MALOSTONSKI ZALJEV: PRIRODNA PODLOGA I DRUŠTVENOVALORIZIRANJE”. Roglić, I., Meštrov, M., (ur.) 1981. JAZU, Dubrovnik, 12-14. 11. 1981.- NATURA CROATICA VOL. 1-8.- ACTA ADRIATICA VOL .1-40.- ACTA BOTANICA CROATICA VOL. 1-58.- ČASOPIS DUBROVNIK 4 (1998) POSVEĆEN DOLINI RIJEKE NERETVE. MATICA HRVATSKA.- EKOLOŠKA PROUČAVANJA ŠIREG PODRUČJA DUBROVAČKE RIJEKE. IOR Split, 1978.- STUDIJA ISTRAŽIVAČKI RADOVI ZA PODMORSKU TRASU KOLEKTORA OTPADNIH VODA U KOLOČEPSKOMKANALU ( ZA NASELJE ORAŠAC). Jovanović, B. (ur.), HIRM, Split, 1986.- ADRIATIC MARINE TURTLE PROGRAM: POTENTAIL LOGGERHEAD SEA TURTLE (CARETTA CARETTA) NESTINGBEACHES ALONG THE SOUTHERN COAST OF CROATIA, Lazar, B., Tvrtković, N., Gerosa, G., Holcer, D., Grbac, I.,1997. RAC/SPA (UNEP/MAP) Rep. Agreeement 5/97.- STUDIJA UTJECAJA HE OMBLA NA KVALITETU VODE SA FIZIKALNO-KEMIJSKLOG I BIOLOŠKO-EKOLOŠKOGSTAJALIŠTA. Meštrov M., Tedeschi, S., 1989.- STRATEGIJA ZAŠTITE OKOLIŠA I ODRŽIVOG RAZVITKA U JADRANSKOM PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE.Stipetić, V. (ur.), HAZU, Zagreb 1996.- NACIONALNA STRATEGIJA I AKCIJSKI PLAN ZAŠTITE BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI. RADNASKUPINA ZA OBRAZOVANJE, ZNANOST I OBAVJEŠĆIVANJE JAVNOSTI (RADNI MATERIJAL). Sušić, G. (ur.), 1998.- ZAŠTITA BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI HRVATSKIH OTOKA JADRANA: UGROŽENA FAUNA, STANIŠTA I LOKALITETI.Tvrtković, N., Kletečki, E., Jalžić, B., Lukač, G., Holcer, D., Rađa, T., Vuković, M., Lazar, B., Hrvatski prirodoslovni muzej-Ministarstvo razvitka i obnove., Zagreb, 1997.- ŠIŠMIŠI VILINE ŠPILJE IZNAD IZVORA OMBLE KOD DUBROVNIKA. Tvrtković, N., Hamidović, D., Jalžić, B., Elaborat zapotrebe prethodne ekološke studije projekta HE Ombla. Hrvatski prirodoslovni muzej. Zagreb, 1999.- KONTROLA KVALITETE OBALNOG MORA. PROJEKT VIR-KONAVLE. Zvonarić, T. (ur.), 1994-1999. Institut zaoceanografiju i ribarstvo, Split- GEOLOŠKE I HIDROLOŠKE ZNAČAJKE POTENCIJALNIH LOKACIJA ODLAGALIŠTA OTPADA, “GEOECO-ING”,Zagreb, 1998.- MEHANIKA TLA TEMELJENJE GRAĐEVINA, Školska knjiga, Zagreb, 1981.- DEFINIRANJE BROJA POTREBNIH CENTARA ZA PRIHVAT I PREDOBRADU OPASNOG OTPADA PO ŽUPANIJAMA;IPZ Uniprojekt MCF, Zagreb 1996.- ANKETA O KOLIČINAMA I VRSTAMA KOMUNALNOG I TEHNOLOŠKOG OTPADA, IPZ Uniprojekt MCF, Zagreb 1998.- HIDROLOŠKI PRORAČUN OSNOVNE KANALSKE MREŽE ZA POVRŠINSKU ODVODNJU, O.Bonacci, Split- RECYCLING HANDBOOK, H.F.Lund, The McGraw-Hill, New York, 1993.- LANDFILL TECHNOLOGY, J:F.Crawford i P.G.Smith, Tipiree (Essex), Butterworths, 1985.- SETTLMENT AND GAS CONTROL: TWO KEY POST-CLOSURE CONCERNS, R.P.Sterns, Washington, N.S.W.M.A.,1987.- CAPING FUTURE COSTS, D.I.Johnson, Washington, EPA, 1971.- SOLID WASTE MANAGEMENT PLAN, R.F.Weston, New York, 1970.- DEPONIJA I ZAŠTITA VODA, M.Jahić, Sarajevo, 1980.- HANDBOOK OF SOLID WASTE MANAGEMENT, D.G.Wilson, New York, 1970.- SOLID WASTES, G.Tchobanoglous, H.Theisen i R.Eliassen, Tokyo, 1977.- SANITARY LANDFILL DESIGN PROCEDURES;P.O.Leary, B.Tansel i R.Fero, Washington, 1986.- ZAŠTITA IZVORIŠTA S ASPEKTA DISPOZICIJE ČVRSTIH OTPADAKA; VODA I SANITARNA TEHNIKA, M.Pavlinić iD.Fundurulja, 1989.- FAKTORI KOJI UTJEČU NA IZBOR LOKACIJE ZA SANITARNI DEPONIJ, D.Fundurulja, Stambena i komunalna privreda,1988.- ZATVARANJE SANITARNOG DEPONIJA, D.Fundurulja, Stambena i komunalna privreda, 1988.- DEPONIJ - TRAJNO ODLAGANJE OTPADA, Z.Milanović, ZGO, Zagreb, 1992.Zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije150

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenjeSURADNIČKE TVRTKE I USTANOVE- Hrvatska uprava za ceste odjel za razvitak i planiranje- Hrvatska uprava za ceste ured Dubrovnik- Županijska uprava za ceste- Ministarstvo pomorstva, prometa i veza- Ministarstvo pomorstva, prometa i veza lučka kapetanija Dubrovnik- Ministarstvo pomorstva, prometa i veza lučka kapetanija ploče- Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja- Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i obnovu Grada Dubrovnika- Ministarstvo kulture- Upravni odjel za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša Dubrovačko-neretvanske županije- Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, odjel za zaštićena područja, područna jedinica za zaštitu mora, Rijeka- Hidrografski institut- Hrvatske šume uprava šuma Split, Šumarija Dubrovnik- Hrvatske šume uprava šuma Split, Šumarija Korčula- Hrvatske šume uprava šuma Split, Šumarija Metković- Hrvatske šume uprava šuma, Split- Županijski ured za opću upravu- Županijski ured za prostorno uređenje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša- Javno komunalno poduzeće “Metković”- Gradski muze,j Korčula- Rudarsko-geološko-naftni fakultet, zavod za geologiju i geološko inženjerstvo- Hrvatska elektroprivreda d.d. direkcija za proizvodnju, Zagreb- Hrvatska elektroprivreda d.d. distribucijsko područje Elektrojug, Dubrovnik- Hrvatska elektroprivreda d.d. prijenosno područje Elektroprijenos, Split- Hrvatska elektroprivreda d.d. proizvodno područje pogon hidroelektrane, Dubrovnik- Županijska obrtnička komora- Hrvatske Pošte Centar Pošta, Dubrovnik- Hrvatske telekomunikacije telekomunikacijski centar, Dubrovnik- Državna geodetska uprava- Županijski ured za gospodarstvo- Ministarstvo gospodarstva- Ministarstvo obrane uprava za graditeljstvo- Županijski ured za statistiku- Upravni odjel za financije odjel gradskih poreza Grada Dubrovnika- Upravni odjel za gospodarstvo i poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije- Županijski ured za katastar i geodetske poslove- Županijski ured za turizam- Ministarstvo povratka i useljeništva- Hrvatska radio televizija odašiljači i veze, Plansko-tehnološki odjel- Geofoto D.O.O.- Hrvatske željeznice- Javno komunalno poduzeće “Komunalac”, Lastovo- Neretvansko-pelješko-korčulansko-lastovski vodovod d.o.o., Korčula- Javno poduzeće s.p.o. “Vodovod Blato”- “Hrvatske vode” Vodnogospodarski odjel za vodno područje dalmatinskih slivova, Split- Javno komunalno poduzeće “Hober”, Korčula- “Vodovod Dubrovnik” Javno poduzeće za komunalnu hidrotehniku- “Posrednica “ Javno komunalno poduzeće- “Lumbarda” Javno komunalno ugostiteljsko poduzeće- Javno komunalno poduzeće “Izvor”, Ploče- Javno poduzeće s.p.o. “Bilan”, Orebić- Javno poduzeće “Komunalno”, Trpanj- Javno poduzeće s.p.o. “Čistoća”, Dubrovnik- Javno poduzeće “Komunalac”, Vela Luka- Javna ustanova “Nacionalni Park Mljet”- Javna ustanova za zaštićene prirodne vrijednosti DNŽ- Županijska komisija za popis i procjenu šteta- Luka Ploče- Centar aerodromske kontrole leta, Dubrovnik- Zračna luka, Dubrovnik- Lučka uprava,Dubrovnik- Ina s.p.o. poslovna jedinica, Dubrovnik- Grad Dubrovnik- Grad Korčula- Grad Metković- Grad Opuzen- Grad Ploče- Općina BlatoZavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije151

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdredbe za provođenje- Općina Dubrovačko primorje- Općina Janjina- Općina Konavle- Općina Kula Norinska- Općina Lastovo- Općina Lumbarda- Općina Mljet- Općina Orebić- Općina Pojezerje- Općina Slivno- Općina Smokvica- Općina Ston- Općina Trpanj- Općina Vela Luka- Općina Zažablje- Općina Župa dubrovačkaZavod za prostorno uređenje, Dubrovnik Dubrovačko-neretvanske županije152