prostorni plan uređenja grada čabra - Multilink

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAnalazimo npr. u predjelu Ponikve kraj Tršća gdje je svojevremeno pronađena rijetka glacijalnabiljka suhoperka (Eriophorum gracile) kojoj je to bilo jedino poznato stanište u Hrvatskoj ipredloženo za zaštitu (ILIJANIĆ, 1978). Kasnije ovaj botanički raritet iznimne prirodoznanstvenevrijednosti više nije pronađen na tom nalazištu. Pretpostavlja se da je vrsta izumrla (moždaprivremeno?, još postoji klijavo sjeme u tlu?) zbog zarastanja staništa šumskom vegetacijom ipromjena vodnog režima creta izazvanih ljudskom djelatnošću (u blizini su izgrađena manjaindustrijska postrojenja).Planinske rudineVegetacija planinskih rudina (Elyno-Seslerietea) razvijena je u vršnom dijelu risnjačkosnježničkogmasiva pa zauzima razmjerno male površine. Značajna je s prirodoznanstvenogstanovišta jer u njenom sastavu nalazimo neke od najzanimljivijih i najrjeđih planinskih biljakaHrvatske. Mnoge od njih uvrštene su u Crvenu knjigu biljnih vrsta Republike Hrvatske, a i samezajednice predstavljaju osobitu prirodoznanstvenu i estetsku vrijednost jer povezuju planinskuvegetaciju Alpa s vegetacijom Dinarskih planina. Većina sastojina planinskih rudina nalazi seunutar granica NP “Risnjak”, na njegovu proširenom dijelu.Od značajnijih zajednica koje je opisao prof. Horvat (1962) to su npr. rudine čvrstog šaša(Caricetum firmae) na vjetru izloženim grebenima; rudine sitnog šaša i alpske sunčanice (Laevi-Helianthemetum alpestris) na vjetru izloženom vrhu Guslice; rudine zimzelenog šaša i uskolisnešašike (Sempervirenti-Seslerietum tenuifoliae) na nešto zaštićenijim staništima; rudine oštrevlasulje (Fesucetum bosniacae) na zaštićenim i toplijim staništima, osobito na padinama ponikava;rudine smilice i sive vlasulje (Koelerio-Festucetum amethystinae) na dubljim tlima zaštićenihpoložaja; rudine pljuskavice i rđastog šaša (Hyperico-Caricetum ferruginae) na mjestima gdje seduže zadržava snijeg; pretplaninska livada busike (Deschampsietum subalpinum) u ponikvama nanepropusnim tlima i dr.Vegetacija sječina i visokih zeleniUz potoke, na sječinama i krčevinama, uz šumske vlake, na rubovima šuma i šumskimčistinama, u planinskim ponikvama i uz putove razvija se šarolika vegetacija sječina i visokihzeleni. U nižim predjelima, u sastavu vegetacije sječina na vlažnom i humoznom tlu posebno jeuočljiva biljka kolotoč (Telekia speciosa) velikih žutih cvjetova, koja je uvrštena u Crvenu knjigukao osjetljiva vrsta. U vršnim dijelovima Risnjaka i Snježnika bujna je i vegetacija visokih zeleni,osobito u ponikvama pa umnogome pridonosi ljepoti planinskog krajolika.Ruderalna i korovna vegetacijaRuderalna i korovna vegetacija zauzima male površine pa nije od veće važnosti zaprostorno planiranje, ali može biti od značenja za zaštitu biološke raznolikosti. Posljednji slučajzabilježen je na području Grada Čabra za rijetku vegetaciju planinskih torova, koja je zbognestanka planinskog stočarstva dovedena na sam rub izumiranja. Rijetke i ugrožene biljke ovevegetacije, Chenopodium bonus henricus te manju populaciju Scrophularia scopolii pronašli smotijekom rekognosciranja vegetacije na Lividragi.Vegetacija stijenaU šumovitom području kakvo je čabarsko vegetacija pukotina stijena nema veće prostornoznačenje, ali je lijepo razvijena u vršnim dijelovima Risnjaka i Snježnika, na stijeni Svete gore,Sokolskoj stijeni, na stijenama iznad izvora Čabranke i još ponegdje. U svom sastavu ujedinjujemnoge rijetke i endemične biljne vrste. Vršne stijene Risnjaka i Snježnika obrašćuju uglavnomzajednice endemične dinarske sveze Micromerion croaticae, a šumske stijene nižih predjelazajednica Moehringio-Corydaletum. Prirodoznanstveno je zanimljiva i zajednica kalničke šašike(Seslerietum kalnikensis), te vegetacija na zasjenjenim i vlažnim stijenama u kojoj su zastupljeneIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 22