prostorni plan uređenja grada čabra - Multilink

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAPretežno su to šumska tla. Na višim predjelima na njima su bukove i bukovo-jelove šume.Na području Grada Čabra kalkokambisoli se javljaju u plitkom i srednjem varijetetu ovisno oreljefu.Rendzine su humusno akumulativna tla, dobre propusnosti, dobro aerirana i topla tla.Imaju stabilnu zrnastu, graškastu do poliedričnu strukturu. Rendzine su karbonatna tla, neutralne doslabo bazične reakcije. Dobro su opskrbljena biljnim hranjivima i humusom. Ako su smještene napovoljnom reljefu i nižim nadmorskim visinama mogu poslužtiti za poljoprivredu. Na područjuČabra uglavnom su pod termofilnim šumama crnog graba zatim nekih oblika bukovih šuma, tebukovo – jelovih (ako je matični supstrat dolomitna trošina) i smrekovih šuma (ako je podlogaglacijalni nanos).Vapneno dolomitna crnica ili kalkomelanosol je izrazito šumsko i pašnjačko tlokarakteristično za više nadmorske visine. Nastaje na tvrdim i čistim vapnencima i dolomitima i nareljefu koji pogoduje eroziji. Crnice su plitka tla (dubina ne prelazi 30 cm), dobro aerirana, suha itopla. Reakcija crnica je neutralna do slabo kisela. Od hranjiva najviše sadrže dušika. Dominirajuna planinskom području južnog dijela Grada Čabra i uglavnom ih obrastaju pretplaninske rudine iklekovina bora, a djelomično i pretplaninske bukove šume, te šume jele na kamenim blokovima.Distrično smeđa tla su nastala na pješčenjacima i konglomeratima. To su kisela tla sa dostahumusa i bogata dušikom. Distrično smeđa tla su siromašna aktivnim fosforom, pa je dodatak ovogbiogenog elementa uz kalcifikaciju glavni uvjet povećanja plodnosti ovih tala. Distrično smeđa tlasu dobra šumska tla, a nalaze se i pod livadama i pašnjacima.Lesivirana tla (luvisoli) su karakteristična po ispranom gornjem horizontu iz kojeg je vodacijeđenjem prenijela čestice glinenih minerala u niže slojeve. Ovaj tip tla nastaje na zaravnjenim iblaže valovitim reljefnim formama, najčešće na silikatnim supstratima ili na rezidiju vapnenca idolomita. Lesivirana tla su slabo do umjereno kisela tla sa različitom teksturom po profilu štopredstavlja glavna ograničenja pri korištenju.Rankeri (humusno silikatna tla) se razvijaju na silikatnim supstratima. Osobine rankeravariraju od plitkih, kiselih, bazama siromašnih tala, do nešto dubljih podtipova koji su bogatijihranjivima. U svakom slučaju rankeri nisu pogodna tla za poljoprivrednu proizvodnju.Aluvijalno - koluvijalna tla su nastala kao recentni riječni nanos. Iako su nerazvijena tlanajčešće plitka i izmiješana sa šljunkom i pijeskom, mogu poslužiti za oraničnu i vrtlarskuproizvodnju. Osobito su vrijedna ako su na površinama koje su zaštićene od poplava. Osobine ovihtala su različite ovisno o dubini nanosa, slivnom području, okolnom reljefu i vegetaciji, kao i opoložaju površina na kojima su nastala. Gotovo sve veće površine na kojima dominiraju aluvijalnokoluvijalnatla u dolinama Čabranke i Kupe su obrađivane, a i danas predstavljaju poljoprivrednepovršine koje treba sačuvati za takvu namjenu.Močvarno glejna tla su nastala kao rezultat kraćeg ili dužeg djelovanja prekomjernognavlaživanja dopunskom vodom. Topografsko - hidrološka konstelacija uvjeta uzrokujezadržavanje vode visoko u profilu što rezultira vrlo intenzivnim procesima hidrogenizacije. Većapovršina s ovim tipom tla nalazi se kod Malog Luga. Danas je djelomično obrasla prirodnommočvarnom vegetacijom tršćaka, a većim dijelom je zasađena šumom johe.Rigolana i vrtna tla su tipovi antropogeniziranih tala. Nastala su uz naselja i u naseljima.Ovi tipovi tala imaju gornji horizont čije su osobine rezultat miješanja, homogenizacije iobogaćivanja organskim i mineralnim materijalom koje obradom unosi čovjek. Rigolana tla su podoranicama i voćnjacima, a vrtna su pod povrtlarskim kulturama i nalaze se uz okućnice.Namjena zemljištaZastupljene zemljišne kombinacije tla na prostoru Grada Čabra su kartirane, vrednovane ikategorizirane. Poljoprivrednim zemljištem, prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (Nar. nov.br. 66/01, 83/02, 87/02), smatraju se poljoprivredne površine : oranice, povrtnjaci, livade, pašnjaci,voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se može privestipoljoprivrednoj proizvodnji. Budući je navedenim Zakonom utvrđena obveza zaštite vrijednogpoljoprivrednog zemljišta, kartiranim zemljišnim jedinicama visokog boniteta utvrđena jepoljoprivredna namjena i određena odgovarajuća zaštita.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 14