prostorni plan uređenja grada čabra - Multilink

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAzaštitnih zona i mjera zaštite u tijeku samo su označeni na priloženoj karti, međutim to su maliizvori strogo lokalnog sliva na vodonepropusnim klastičnim stijenama, pa će i zaštitne zone bitizanemarive u odnosu na cjelokupni teritorijalni prostor Grada Čabra.Jedina izmjena u odnosu na dosad elaboriranu zaštitu načinjena je u zaštitnim zonamaizvora Trbuhovica i Mlaka u Prezidu, gdje je zona zaštite tih izvora uvučena duboko u slivČabranke i nepotrebno je štititi tako veliki prostor, tim više što ima razinu zaštite II. zone, audaljeniji je od III. zone zaštite izvora Čabranke. Na tom području će se izvršiti usklađivanje zonezaštite. Izvorište Čabranke ima najveće zaštitno područje u sjevernom dijelu Grada Čabra. Priodređivanju zaštitnih zona korišteni su kriteriji sa tri zone zaštite s time da je treća zona podijeljenana A i B. Još je zapažena jedna razlika u odnosu na dosadašnje prihvaćene hidrogeološkeinterpretacije, a to je položaj razvodnice između Jadranskog i Crnomorskog sliva, koja je lociranasuviše prema istoku, pa su i zone djelomično reducirane, a II. zona zaštite izvora Sokoli seže sve dorazvodnice, što je teško prihvatljivo. Najviši stupanj zaštite (II. zona) izvorišta Čabranka konusnozaokružuje područje izvora u karbonatnom području prema Pargu, Goračima i Makovom Hribu.Povezanost tog područja s izvorištem utvrđena je trasiranjem ponora u Dragi kod Tršća. III. A zonaprema autorima studije seže sve do zacrtane razvodnice, ali kada se postavi do sada prihvaćena,onda ostaje još jedan široki karbonatni prostor koji također pripada slivu i mogao bi imati razinuzaštite III. A zone.Veliki krški izvori Zamost i izvorište Kupe nisu trenutačno interesantni za Grad Čabar, aliza te izvore je također u tijeku izrada studije zaštite. Vrlo je teško načiniti mjere zaštite za izvor uZamostu jer, zbog velike količine vučenog nanosa, zahtijeva znatne regulacijske zahvate napotocima koji dotječu u Gerovsko polje. Međutim, sliv izvorišta Kupe je u planinskom, gotovonenaseljenom dijelu Grada Čabra, najvećim dijelom pod zaštitom Nacionalnog parka Risnjak.Mjere zaštite treba vezati uz zahvate na području Crnog Luga koji ne pripada Gradu Čabru.Izrada Pravilnika i Smjernica za zaštitu krških vodonosnika u Republici Hrvatskoj je utijeku pa sve zaštitne zone izvorišta pitke vode u krškim područjima, tako i na području GradaČabra, treba novelirati u skladu s novom regulativom. To je prilika da Grad Čabar, temeljempotrebnih dodatnih hidrogeoloških istraživanja, pristupi izradi Odluke o vodozaštitnim zonama nasvom području ili će se Odluka i pripadajući kartografski prikaz izraditi za šire područje Gorskogkotara.U tijeku izrade Prostornog plana uređenja Grada Čabra mijenjane su vodozaštitne zone,odnosno izvršena je njihova novelacija kako su vršena detaljna hidrogeološka istraživanja. Tako jeproširen vodoopskrbni rezervat za Riječke izvore preko razvodnice između Jadranskog iCrnomorskog sliva do granica zona zaštite izvora Sokoli, Čabranka i Trbuhovica, jer se radi oplaninskom području najbogatijem padalinama zonarne razvodnice unutar karbonatnog masiva, patakva razina zaštite može koristiti i Riječkim i Čabarskim izvorima. Status vodoopskrbnogrezervata dan je i slivu rijeke Kupe koji je najvećim dijelom pod zaštitom Nacionalnog parkaRisnjak. Za izvorišta u Gradu Čabru potrebno je nakon detaljnih hidrogeoloških istraživanjaodrediti prvu zonu vodozaštite u obuhvatu vodozahvata.Postupanja u pojedinim zonama vodozaštite i mjere njihove zaštite, u skladu s novimSmjernicama i Pravilnikom za zaštitu krških vodonosnika u Republici Hrvatskoj, propisati će se usklopu Odluke o zaštiti izvorišta pitke vode.1.1.1.3. KORIŠTENJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA -PEDOLOŠKE ZNAČAJKE TALAPrema podacima o katastarskim kulturama, prikazanim u tablici (podaci za 1999.) Ureda zakatastarske i geodetske poslove Rijeka – Ispostave Čabar, Grad Čabar zauzima površinu od 282,5km 2 . Najveći dio, odnosno 21 292,5 ha ili 75 % površine zauzimaju šume, a pod obradivimpovršinama – oranicama, voćnjacima, livadama i pašnjacima je 6 452,26 ha ili 23% od čegaoranice i voćnjaci zauzimaju 960,84 ha što je svega 3,4 % ukupne površine Grada Čabra.Oranice i vrtovi se prostiru u udolinama uz naseljena mjesta i uz rijeke Čabranku i Kupu.Veće poljoprivredne površine se nalaze uz naselja Gerovo, Mali Lug, Tršće, Crni Lazi i Prezid, tena području Mandli. Livade i pašnjaci zauzimaju 5491,42 ha ili 19,4 % i također se uglavnomIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 12