prostorni plan ureÄenja grada Äabra - Multilink
prostorni plan ureÄenja grada Äabra - Multilink prostorni plan ureÄenja grada Äabra - Multilink
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA1.1.1.2. HIDROGEOLOGIJA - VODOZAŠTITNA PODRUČJAGrad Čabar teritorijalno je smješten u graničnom području Gorskog kotara premaRepublici Sloveniji. Gorski kotar, pa tako i dio koji pripada Gradu Čabru, u geološkom pogledupripada Dinaridima i to njegovim najvišim djelovima Dinariku ili Dinarskoj karbonatnoj platformi(Herak, 1992.). Struktura Dinarika je u svom iskonskom obliku antiklinalna geološka strukturnaforma s najstarijim stijenama karbonske starosti u jezgri. Međutim, kako se radi o vrlo mobilnimstrukturnim formama kao posljedici subdukcije u zoni poniranja dijela Afričke ploče podEuropsku, iskonski antiklinalna forma je razbijena i danas su te najstarije stijene nepravilnoraspoređene velikim dijelom Gorskog kotara.Dvije su osnovne grupe stijena koje izgrađuju područje Grada Čabra. To su klastičnestijene, u čijem sastavu prevladavaju šejlovi i pješčenjaci. Drugu grupu čine karbonatne stijene,sastava od čistih vapnenaca do dolomita, ovisno o stratigrafskoj pripadnosti. Klastične stijene sunajstarije, paleozojske starosti i izgrađuju veliki prostor između Čabra, Tršća, Gerova, Hriba,Osilnice i doline rijeke Čabranke. U hidrogeološkom pogledu klastične stijene su u cjelinivodonepropusne, ali ipak u proslojcima razlomljenih pješčenjaka ili konglomerata mogu bitiformirani vodonosnici ograničenih izdašnosti. To je porijeklo brojnih malih kaptiranih izvora natom području, koji imaju relativno stabilnu izdašnost, ali nikada ne prelaze nekoliko litara usekundi. Karbonatne stijene koje obrubljuju klastičnu masu jezgre predstavljaju vodopropusnikompleks, iako niti te stijene nisu jednako vodopropusne zbog litoloških razlika. Na cjelokupnomteritorijalnom području pojavljuju se od dobro vodopropusnih vapnenaca, preko osrednjevodopropusne izmjene vapnenaca i dolomita, do slabo vodopropusnih čistih dolomita. Karbonatnikompleks na području Grada Čabra obuhvaća stijene od trijasa do uključivo donje krede nanajzapadnijem planinskom dijelu teritorijalnog područja.Tektonika je imala značajnu ulogu pri formiranju morfoloških oblika i odredbihidrogeoloških odnosa. U cijelom prostoru dominiraju dvije antiklinalne forme s vodonepropusnimstijenama paleozoika u jezgri. To je navedena struktura između Čabra, Tršća i doline rijekeČabranke i druga, koja je smještena južno od teritorijalnog prostora Grada Čabra, na područjuCrnog Luga i Mrzlih Vodica. Prostor između tih dviju antiklinalnih formi izgrađuju dobrovodopropusne karbonatne stijene lijaske, dogerske i malmske starosti i to je glavni vodonosnikizvorišta Kupe, u koji treba ubrojiti i jako krško izvorište u Kuparima. Vodonepropusna masastijena paleozojske starosti, zajedno sa slabo vodopropusnim dolomitima trijaske starosti kojiperiklinalno prate prostiranje paleozojske mase, odvajaju sliv rijeke Kupe od sliva rijeke Čabranke.S hidrogeološkog aspekta treba istaći da se područjem prostire razvodnica izmeđuJadranskog i Crnomorskog sliva (označena u grfičkom prilogu) i da zapadni, planinski dioteritorijalnog područja pripada Jadranskom slivu, a istočni, najveći dio područja Grada ČabraCrnomorskom slivu. Razvodnica je vezana uz pojave slabo vodopropusnih dolomita trijaskestarosti u području između Risnjaka i Snježnika i iste takove pojave dolomita od Lasca premasjeveru, prema Slovenskom Snežniku. Razvodnicu treba shvatiti kao zonarnu, promjenljivu ovisnoo hidrološkim uvjetima. Paralelna geohidrokemijska istraživanja izvorišta Kupe u Crnomorskomslivu i izvora Rječine u Jadranskom slivu pokazuju neke sličnosti sastava, pa čak i mogućupovezanost dva drenažna sustava tijekom visokih voda. Ipak, prostiranje razvodnice je bilansnoizbalansirano u dovoljnoj mjeri za takav grafički iskaz. Planinsko područje Jadranskog sliva je vrloznačajno za pitku vodu u Riječkom području zbog visokih padalina (preko 3 500 mm godišnje),pa je to područje određeno kao vodoopskrbni rezervat u Odluci o zaštiti izvorišta pitke vode naRiječkom području.Najveći dio voda na teritorijalnom području Grada Čabra pripada Crnomorskom slivu. Začabarsko područje bi se moglo reći da je rezervat pitke vode sa strateškim rezervama za budućirazvitak Republike Hrvatske, jer se na tom području nalaze izvorišta rijeke Kupe i njezine pritokeČabranke. To je ogroman vodni potencijal koji se samo djelomično koristi za vodoopskrbu Čabra ilokalnu proizvodnju električne energije. Rijeka Čabranka, koja ima sliv dijelom u Hrvatskoj, adijelom u Sloveniji, je granična rijeka dviju država i stoga predmet zajedničkog upravljanja,međutim izvorište Kupe je u cijelosti u Hrvatskoj. Dio teritorijalnog područja Grada Čabra naIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 10
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAsjeveru prema Prezidu ima izdvojen sliv od rijeke Čabranke. Pripada također Crnomorskom slivu,ali drenažno je usmjeren prema slivu Cerkniškog jezera u Sloveniji.Na području Grada Čabra unutar Crnomorskog sliva mogu se izdvojiti četiri hidrogeološkecjeline :- sliv izvora u Prezidu- sliv desnog izvora Čabranke- sliv izvora u Zamostu- sliv izvorišta Kupe.Razvodnica između sliva izvora u Prezidu i sliva Čabranke je na području Kozjeg vrha iGorača uvjetovana pojavom slabo vodopropusnih dolomita trijaske starosti. Kaptirani izvoriTrbuhovica i Mlaka za vodoopskrbu Prezida su krških obilježja, čija se izdašnost tijekom ljetnihsušnih razdoblja bitno smanjuje, ali tijekom kišnih razdoblja obiluju vodom koja ponire napodručju Prezida i ponovo se pojavljuje na izvorima u Starom Trgu.Sliv Čabranke za Grad Čabar barem za sada ima najveće značenje, jer je na taj izvorvezana vodoopskrba centralnog dijela teritorijalnog područja. To je također tipični krški izvor saznatnim varijacijama izdašnosti. Kaptiran je samo njegov dio na desnoj obali izvorišnog dijelarijeke koji se nalazi na teritoriju Hrvatske. Međutim, i cjelokupni krški sliv je u Hrvatskoj, nateritoriju Grada Čabra, prostiranja između Kozjeg Vrha i Tršća, a ograničen sa zapadne stranerazvodnicom prema jadranskom slivu, a s istočne strane masom vodonepropusnih klastitapaleozojske starosti na području Kraljevog Vrha i Plešca. Dio tog vodonepropusnog masiva drenirase prema Tršću i napaja sliv izvorišta Čabranke, a dio površinski otječe u korito rijeke Čabrankeizmeđu Čabra i Zamosta.Sliv izvora u Zamostu obuhvaća centralni dio Grada Čabra na području Gerova. Gerovskopolje ima centralnu drenažnu funkciju tog dijela sliva rijeke Čabranke. Prema Gerovskom krškompolju se dreniraju površinske vode sa sjeverne i južne strane polja izgrađene od vodonepropusnihklastita paleozojske starosti i dio karbonatnog dijela sliva do razvodnice s Jadranskim slivom. Nanajistočnijem dijelu polja u Malom Lugu sve te vode poniru i ponovo se javljaju na jakom krškomizvoru u Zamostu. Zbog velike količine spiranja s padina izgrađenih od klastičnih stijena izvor uZamostu je često velike mutnoće.Četvrta hidrogeološka jedinica je izvorišno područje rijeke Kupe. To je duboki krškivodonosnik, što najbolje ilustrira poznata dubina izvorišne jame od 80 metara. Sliv je vezan uzsinklinalne forme unutar karbonatnih stijena između dvije paleozojske antiklinalne forme napodručju Čabar - Tršće - Gerovo sa sjeverne strane vodonosnika i Crni Lug - Mrzle Vodice s južnestrane. Najveći dio sliva je u Nacionalnom parku Risnjak, a prije nekoliko godina je u NPuključeno i izvorište Kupe. Kapaciteti izvorišne zone Kupe su izuzetni, od 150 m 3 /s do minimalno1,5 m 3 /s, što jednog dana može biti vrijedni prirodni resurs za razvitak Grada Čabra i cijelog kraja.Izvor Kupe kao vodni resurs predstavlja stratešku rezervu pitke vode za zapadni dio Hrvatske.Kada se govori o strateškom značaju zog izvorišta onda treba razmišljati o mogućem dugomtransferu pitke vode ili prema Jadranskoj obali ili prema Zagrebu, ovisno o potrebama. U svakomslučaju izvorište Kupe predstavlja vrijednost na koju u budućem razvitku Grada Čabra i cijelogGorskog kotara treba računati.Prema tome, voda je uz šumske prostore jedan od najvrijednijih prirodnih resursa GradaČabra, koji za sada još nije dobio puni značaj. Vode količinski daleko prelaze lokalne potrebe,naročito veliki krški izvori, pa u budućnosti, koja će čak i našoj zemlji donijeti probleme s pitkomvodom, a posebice drugim europskim zemljama, vodni resursi mogu postati izuzetan privrednipotencijal čabarskog gospodarstva. Međutim, postizanje tog cilja nije jednostavno, jer i drugi imajuvodu, ali ne i kvalitetnu vodu kao izvorišno područje rijeke Kupe i Čabranke. Ukoliko se sa vodomračuna kao s razvojnim elementom, tada vodne resurse treba zaštititi.U zaštiti podzemnih voda na području Grada Čabra do sada su poduzete slijedećeaktivnosti : načinjene su zone zaštite glavnih izvorišta pitke vode na cijelom području (Čabranka,Mlaka, Trbuhovica, Sušica i Sokoli), ali nije donesena gradska odluka o zaštiti, a u tijeku suistraživanja za lokalna izvorišta Klanci 1 i 2, Kamenje, Hrib 1 i 2, Mali Lug, Požarnica, Podstene,Donji Žagari i Mandli. Na priloženoj karti unesene su zone izrađene od strane Geološkogkonzaltinga, Zagreb s manjim izmjenama na području Prezida i području zaštite izvorištaČabranke, gdje treba povezati zaštitu i hrvatskog i slovenskog dijela. Izvori za koje je izradaIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 11
- Page 1: REPUBLIKA HRVATSKAPRIMORSKO - GORAN
- Page 5 and 6: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČAB
- Page 7: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČAB
- Page 11: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČAB
- Page 15 and 16: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČAB
- Page 17: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČAB
- Page 21 and 22: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČAB
- Page 24: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČAB
- Page 31 and 32: Livada krestaca(as. Bromo-Cynosuret
- Page 33 and 34: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČAB
- Page 35 and 36: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČAB
- Page 37 and 38: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČAB
- Page 39 and 40: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČAB
- Page 41 and 42: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČAB
- Page 43 and 44: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČAB
- Page 45 and 46: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČAB
- Page 47 and 48: Izvorište ČabrankaPROSTORNI PLAN
- Page 49 and 50: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČAB
- Page 51 and 52: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČAB
- Page 53 and 54: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČAB
- Page 55 and 56: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČAB
- Page 57 and 58: GRAD ČABAR(IZVOD IZ BAZE PODATAKA)
- Page 59 and 60: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČAB
- Page 61 and 62: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČAB
- Page 63 and 64: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČAB
- Page 65 and 66: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČAB
- Page 67 and 68: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČAB
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA1.1.1.2. HIDROGEOLOGIJA - VODOZAŠTITNA PODRUČJAGrad Čabar teritorijalno je smješten u graničnom području Gorskog kotara premaRepublici Sloveniji. Gorski kotar, pa tako i dio koji pripada Gradu Čabru, u geološkom pogledupripada Dinaridima i to njegovim najvišim djelovima Dinariku ili Dinarskoj karbonatnoj platformi(Herak, 1992.). Struktura Dinarika je u svom iskonskom obliku antiklinalna geološka strukturnaforma s najstarijim stijenama karbonske starosti u jezgri. Međutim, kako se radi o vrlo mobilnimstrukturnim formama kao posljedici subdukcije u zoni poniranja dijela Afričke ploče podEuropsku, iskonski antiklinalna forma je razbijena i danas su te najstarije stijene nepravilnoraspoređene velikim dijelom Gorskog kotara.Dvije su osnovne grupe stijena koje izgrađuju područje Grada Čabra. To su klastičnestijene, u čijem sastavu prevladavaju šejlovi i pješčenjaci. Drugu grupu čine karbonatne stijene,sastava od čistih vapnenaca do dolomita, ovisno o stratigrafskoj pripadnosti. Klastične stijene sunajstarije, paleozojske starosti i izgrađuju veliki prostor između Čabra, Tršća, Gerova, Hriba,Osilnice i doline rijeke Čabranke. U hidrogeološkom pogledu klastične stijene su u cjelinivodonepropusne, ali ipak u proslojcima razlomljenih pješčenjaka ili konglomerata mogu bitiformirani vodonosnici ograničenih izdašnosti. To je porijeklo brojnih malih kaptiranih izvora natom području, koji imaju relativno stabilnu izdašnost, ali nikada ne prelaze nekoliko litara usekundi. Karbonatne stijene koje obrubljuju klastičnu masu jezgre predstavljaju vodopropusnikompleks, iako niti te stijene nisu jednako vodopropusne zbog litoloških razlika. Na cjelokupnomteritorijalnom području pojavljuju se od dobro vodopropusnih vapnenaca, preko osrednjevodopropusne izmjene vapnenaca i dolomita, do slabo vodopropusnih čistih dolomita. Karbonatnikompleks na području Grada Čabra obuhvaća stijene od trijasa do uključivo donje krede nanajzapadnijem <strong>plan</strong>inskom dijelu teritorijalnog područja.Tektonika je imala značajnu ulogu pri formiranju morfoloških oblika i odredbihidrogeoloških odnosa. U cijelom prostoru dominiraju dvije antiklinalne forme s vodonepropusnimstijenama paleozoika u jezgri. To je navedena struktura između Čabra, Tršća i doline rijekeČabranke i druga, koja je smještena južno od teritorijalnog prostora Grada Čabra, na područjuCrnog Luga i Mrzlih Vodica. Prostor između tih dviju antiklinalnih formi izgrađuju dobrovodopropusne karbonatne stijene lijaske, dogerske i malmske starosti i to je glavni vodonosnikizvorišta Kupe, u koji treba ubrojiti i jako krško izvorište u Kuparima. Vodonepropusna masastijena paleozojske starosti, zajedno sa slabo vodopropusnim dolomitima trijaske starosti kojiperiklinalno prate prostiranje paleozojske mase, odvajaju sliv rijeke Kupe od sliva rijeke Čabranke.S hidrogeološkog aspekta treba istaći da se područjem prostire razvodnica izmeđuJadranskog i Crnomorskog sliva (označena u grfičkom prilogu) i da zapadni, <strong>plan</strong>inski dioteritorijalnog područja pripada Jadranskom slivu, a istočni, najveći dio područja Grada ČabraCrnomorskom slivu. Razvodnica je vezana uz pojave slabo vodopropusnih dolomita trijaskestarosti u području između Risnjaka i Snježnika i iste takove pojave dolomita od Lasca premasjeveru, prema Slovenskom Snežniku. Razvodnicu treba shvatiti kao zonarnu, promjenljivu ovisnoo hidrološkim uvjetima. Paralelna geohidrokemijska istraživanja izvorišta Kupe u Crnomorskomslivu i izvora Rječine u Jadranskom slivu pokazuju neke sličnosti sastava, pa čak i mogućupovezanost dva drenažna sustava tijekom visokih voda. Ipak, prostiranje razvodnice je bilansnoizbalansirano u dovoljnoj mjeri za takav grafički iskaz. Planinsko područje Jadranskog sliva je vrloznačajno za pitku vodu u Riječkom području zbog visokih padalina (preko 3 500 mm godišnje),pa je to područje određeno kao vodoopskrbni rezervat u Odluci o zaštiti izvorišta pitke vode naRiječkom području.Najveći dio voda na teritorijalnom području Grada Čabra pripada Crnomorskom slivu. Začabarsko područje bi se moglo reći da je rezervat pitke vode sa strateškim rezervama za budućirazvitak Republike Hrvatske, jer se na tom području nalaze izvorišta rijeke Kupe i njezine pritokeČabranke. To je ogroman vodni potencijal koji se samo djelomično koristi za vodoopskrbu Čabra ilokalnu proizvodnju električne energije. Rijeka Čabranka, koja ima sliv dijelom u Hrvatskoj, adijelom u Sloveniji, je granična rijeka dviju država i stoga predmet zajedničkog upravljanja,međutim izvorište Kupe je u cijelosti u Hrvatskoj. Dio teritorijalnog područja Grada Čabra naIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno <strong>plan</strong>iranje u Rijeci, 2003. 10