prostorni plan uređenja grada čabra - Multilink

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRApretežito slabe nosivosti. Tomu pridonosi i visoka razina podzemne vode u njima. Zbog svogsastava ove naslage su podložne ubrzanom erodiranju. Riječne naplavine svrstane su u IVgeotehničku kategoriju tla.Seizmičnost područjaSeizmičnost nekog područja predstavlja skup značajki koje opisuju pojavu potresa upromatranom prostoru i vremenu njihovog pojavljivanja. Osnovni cilj istraživanja seizmičnosti jeustanovljavanje zakonitosti pojave potresa te primjena mjera zaštite od djelovanja potresa. U užemsmislu seizmologija obuhvaća istraživanje zakonitosti pojave kinematičkih značajki potresa i tokoordinata žarišta, vremena nastanka potresa, dinamičke značajke energije, odnosno magnitudepotresa. Razvoj istraživanja seizmičnosti teži što potpunijem analitičkom prikazu potresa pri čemusu metode istraživanja u funkciji poznatih podataka o potresima. Stoga se istraživanje seizmičnostistalno razvija na temelju novih seizmoloških mjerenja.Temeljna podloga za izradu ovog poglavlja bio je “Prostorni plan Primorsko-goranskežupanije - Osnove korištenja i zaštite”, knjiga 1., gdje su seizmološki i seizmotektonski podaciprikazani u mjerilu 1: 500.000.U tom dokumentu sistematizirani su podaci iz slijedećih važećih propisa:- Seizmotektonska karta područja Rijeke iz 1974. (1:500.000);- Privremena seizmološka karta Hrvatske iz 1982. (1:1.000.000);- Seizmološka karta povratnih perioda za 50, 100, 200, 500, 1.000 i 10.000 godinaiz 1987. (1:1.000.000).Podaci su nadopunjeni rezultatima novijih istraživanja. Zbog razlike u mjerilima izmeđunavedenih podloga i zadanog mjerila Prostornog plana uređenja Grada Čabra, kao i kartografskekorektnosti, na kartama nisu prikazani seizmički podaci. Oni su samo opisani u daljnem tekstu.Područje Gorskog kotara je seizmički aktivno. Istraživanja pokazuju da je uzrok seizmičkeaktivnosti već spomenuto regionalno podvlačenje Jadranske ploče pod Dinaride u dubini, a bližepovršini strukturne promjene u obliku navlačenja. Takve strukturne promjene odražavaju se napovršini pojačanim neotektonskim pokretima. Prema dosadašnjim spoznajama, u visini Istre iCresa podvlačenje je blago, pod nagibom oko 15 0 , dok se ploha Moho-diskontinuiteta nalazi nadubini od 18 km. Idući prema sjeveroistoku, u zoni većih gravimetrijskih gradijenata, počinje naglotonjenje repernog horizonta na dubinu 10 do 15 km, čiji nagib dosiže 30 0 . Najveća seizmotektonskaaktivnost je u zoni prosječne širine 30 km koja se proteže od Klane preko Rijeke i Vinodola, aobuhvaća i sjeveroistočni dio otoka Krka. Ispod te zone je najveće tonjenje i najveća dubina Mohodiskontinuitetaod preko 40 km. Sile stresa i reakcije na njega kao i gravitacija stvarajukoncentraciju napona u dubini što izaziva potrese. Teritorij Garda Čabra nalazi se sjeveroistočno odopisane seizmotektonski aktivne zone.Osnovna značajka seizmičnosti u području Kvarnera i Gorskog kotara je pojava većegbroja relativno slabijih potresa u seizmički aktivnim razdobljima. Hipocentri odnosno žarištapotresa nalaze se na dubini od svega 2 do 30 km, što je relativno plitko. Zato su potresi lokalni iobično ne zahvaćaju šire područje. Epicentralna područja su u Klani, samoj Rijeci, istočno odOmišlja i između Bribira i Grižana u Vinodolskoj udolini. Prema Seizmičkoj mikrorajonizacijiRijeke, u sklopu koje je detaljnije obrađen priobalni dio Primorsko-goranske županije, u tojaktivnoj zoni osnovni stupanj seizmičnosti je 7 0 MCS ljestvice. Idući sjeveroistočno, premaGorskom kotaru osnovni stupanj se smanjuje na 6 0 do 5 0 MCS ljestvice.Dosad najjači potres na području Županije dogodio se 1916. upravo u zoni Bribir-Grižane.Imao je magnitudu M = 5.8 i intenzitet u epicentru I o = 7-8 0 MCS. Prema novim saznanjima najjačipotresi na području Županije mogu doseći jačinu od M = 6.5. Seizmički valovi mogu doći doteritorija općine Vinodolske i iz dva susjedna epicentralna područja: furlanskog i ljubljanskog, gdjese mogu očekivati potresi većih magnituda.Vrijeme pojavljivanja potresa gotovo da i ne podliježe nekoj zakonitosti. U pojedinimslučajevima jakom potresu prethode slabi potresi; a češće iza jakog potresa slijedi serija slabijihnakanadnih potresa. Razdoblja pojačane seizmičke aktivnosti izmjenjuju se s razdobljima smanjeneseizmičke aktivnosti, a vrijeme trajanja tih razdoblja bitno su različita. Promatrajući područjeRepublike Hrvatske i šire, razdoblje pojačane seizmičke aktivnosti bilo je od 1905. do 1928.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 7