prostorni plan uređenja grada čabra - Multilink

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAPogodnost terena za građenje - geotehnička prikladnost ovisi o mnogo čimbenika čijapovezanost nije uvijek izravna, a značenje je različito. Međutim, geološka građa, koja uključujelitološki sastav i strukturno-tektonski sklop uvijek je presudna. Iz toga proizlaze osnovnigeotehnički pokazatelji nekog terena :- fizičko-mehaničke značajke naslaga;- stabilnost u prirodnim uvjetima;- deformabilnost;- nosivost.Također je važan utjecaj površinskih i podzemnih voda koje potiču egzogenetske procesekao što su erozija i pojave netabilnosti na padinama.Temeljna podloga za opis geološke građe bila je Osnovna geološka karta 1:100.000 listDelnice, koji obuhvaća teritorij bivše Općine Čabar. Tu su sistematizirana sva dosadašnjaistraživanja. Podaci su dopunjeni rezultatima novijih istraživanja. Temeljna podloga za izdvajanjeinženjerskogeoloških kompleksa odnosno određivanje geotehničkih značajki na teritoriju bivšeOpćine Čabar bile su studije:- “Inženjerskogeološke značajke stijena i tala Županije primorsko-goranske” u sklopu kojesu priložene Litološka karta 1:100.000 i Inženjerskogeološka karta 1:100.000.Također su korišteni rezultati iz:- “Prostorni plan Primorsko-goranske županije. Osnove korištenja i zaštite prostora”Knjiga 1.- "Osnove korištenja i zaštite prostora Općine Čabar"Rabljeni su podaci iz izvještaja o novijim istraživanjima popraćenih geološkim kartamakrupnijih mjerila. Zato su pregledani svi dostupni stručni radovi o geofizičkim, hidrogeološkim,inženjerskogeološkim i geomehaničkim istraživanjima koji se odnose na obrađeno područje.Geološka građaNa teritoriju Grada Čabra ustanovljene su naslage isključivo sedimentnog tipa koje premageološkoj starosti pripadaju permu, trijasu, juri, kredi i kvartaru.Permske ili gornjopaleozojske naslage (P) sastoje se od flišolike serije klastita. U toj seriji,u graduiranim sekvencama, smjenjuju se konglomerati, pješčenjaci različite veličine zrna, zatimsiltiti i šejlovi. Veći paleozjski masiv kontinuiranog prostiranja, nalazi se na površini južno izapadno od korita Čabranke i Kupe. Zapadna granica površinskog rasprostiranja ovih naslaga jepotez Čabar-Tršće-Gerovo. Naslage paleozojskih klastita ustanovljene su i drugdje na malimizoliranim površinama.Trijas je zastupljen naslagama gornjeg trijasa i to stratigrafskim članovima koji se razlikujupo svojim litološkim svojstvima: naslagama karnika (T 3 1 ) i naslagama norika do reta (T 3 2+3 ).Karničke naslage (T 3 1 ) leže izravno na paleozojskim stijenama. Bazalni dio karničkihnaslaga sastoji se od izmjene pelitnih-glinovito-dolomitnih, pelitnih-siltitsko-arkoznih i dolomitnoarkoznihnaslaga s tinjcima na slojnim plohama. Boja im varira od sivozelenih preko smeđežutihdo crvenih i crvenoljubičastih nijansi. Idući prema mlađim naslagama, učešće dolomita usedimentnoj seriji raste, tako da naslage postaju dominantno dolomitične. Lokalno se u sedimentnojseriji, u bazama sedimementacijskih sekvenci, nalaze i lećasta tijela brečokonglomerata. Karničkenaslage vidljive su na površini na relativno malim izoliranim površinama oko paleozojskih masiva,posebice na dodiru paleozojskih i mezozojskih stijena na potezu od Čabra preko Tršća do Gerova.Gornjotrijske nalage norika do reta (T 3 2+3 ) leže kontinuirano na naslagama klastita karnika.To su po sastavu dolomiti, od kojih su stariji tipovi sitno do srednje, a mlađi krupnokristalasti. Unajmlađem dijelu serije već se pojavljuju dolomitični vapnenci. Vidljive su na površini u širokompojasu koji se proteže zapadno od paleozojskog masiva: sve od Prezida na sjeveru do južno odGerova. Manja izolirana zona noričko-retskih naslaga nalazi se na površini sjeverno od Javorovogvrha.Naslage jurske epohe razvijene su u cijelom rasponu od donje (lijas), srednje (doger) dogornje jure (malm). Lijaske naslage (J 1 ) po sastavu su dolomiti i vapnenci do pločastidolomitizirani vapnenci. Dogerske naslage (J 2 ) po sastavu su vapnenci izražene slojevitosti.Malmske naslage (J 3 ) sačinjavaju dolomitični vapnenci i dolomiti u izmjeni s ulošcima breča. UIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 3