prostorni plan uređenja grada čabra - Multilink

REPUBLIKA HRVATSKAPRIMORSKO - GORANSKA ŽUPANIJAŽupanijski zavod za održivi razvoji prostorno planiranje u RijeciPROSTORNI PLAN UREĐENJAGRADA ČABRAKNJIGA 1 : TEKSTUALNI DIORIJEKA, 2003.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRANositelj izrade :Elaborat :PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJAGRAD ČABARPROSTORNI PLAN UREĐENJAGRADA ČABRAIzrada :Odgovorna osoba :Koordinator Plana :PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJAŽupanijski zavod za održivi razvoji prostorno planiranje u Rijeciprof.dr.sc. Mladen ČrnjarTamara Morić, dipl.ing.arh.Stručni tim u izradi Plana :Suradnici :Tamara Morić, dipl.ing.arh.dr.sc. Miro Šverko, dipl.oecc.Mirjana Pavičić, dipl.ing građ.mr.sc. Višnja Hinić, dipl.ing.biokem.mr.sc. Ivica Plišić, dipl.ing.građ.Marko Randić, dipl.ing.biolog.Jelena Čanik, dipl.ing.metalurg.Gordana Rafajlović, dipl.ing.arh.Miljenko Saršon, dipl.ing.stroj.Jasna Juretić, dipl.ing.građ.Ines Tomadin, dipl.ing.geod.Orhida Erny, dipl.prav.Jasna Doričić, ing.građ.Ljiljana Cimaš, dipl.ing.arh.dr.sc. Čedomir Benac, dipl.ing.dr.sc. Božidar Biondić, dipl.ing.mr.sc. Boris Pleše, dipl.ing.šum.Damir Požgaj, dipl.ing.stroj.Dragutin Gecan, ing.elektr.Milan Mataija, elektr.tehn.mr.sc. Nada Matković, dipl.ing.mr.sc. Danko Holjević, dipl.ing.građ.Ivan Novak, dipl.ing.meteorolog.Cvetko Špralja, ing.građ.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u RijeciRIJEKA, 2003.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 1032.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina 1112.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Grada Čabra 1152.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 1152.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika,gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti,obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina 1162.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 1193. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Grada Čabra u odnosu na prostornu i gospodarskustrukturu Primorasko-goranske županije 1213.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina 1273.2.1. Razgraničenje, organizacija i namjena prostora 1273.2.2. Građenje i korištenje površina građevinskih područja 1293.2.2.1. Građevinska područja naselja 1323.2.2.2. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene 1413.2.3. Građenje i korištenje površina izvan građevinskih područja 1493.2.3.1. Površine za infrastrukturu 1493.2.3.2. Kriteriji za planiranje izgradnje izvan građevinskog područja 1503.2.4. Namjena i korištenje ostalih površina 1523.2.5. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina – tablica 63. 1543.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti 1553.3.1. Razvoj gospodarskih djelatnosti 1553.3.2. Projekcija gospodarskog razvoja do 2015. godine 1583.3.3. Razvoj društvenih djelatnosti 1643.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 1673.4.1. Uvjeti korištenja prostora 1673.4.1.1. Uvjeti korištenja površina građevinskih područja 1673.4.1.2. Uvjeti korištenja površina izvan građevinskih područja 1683.4.1.3. Područja posebnih ograničenja u korištenju 1693.4.2. Uvjeti uređenja prostora 1703.4.2.1. Uređenje građevinskih područja 1703.4.2.2. Posredno provođenje Plana – obveza izrade dokumenata prostornog uređenjaužih područja 1713.4.2.3. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera 1743.4.3. Uvjeti zaštite posebno vrijednih područja i prostornih cjelina 1753.4.3.1. Očuvanje krajobraznih vrijednosti 1753.4.3.2. Zaštita vrijedne prirodne baštine 1763.4.3.3. Zaštita kulturno-povijesnog naslijeđa 1803.4.3.4. Iskaz površina za posebno vrijedna područja i prostorne cjeline - tablica 70. 1853.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 1853.5.1. Prometni infrastrukturni sustavi 1853.5.2. Energetski sustavi 1893.5.3. Vodnogospodarski sustav ( vodoopskrba i odvodnja ) 1943.6. Postupanje s otpadom 1993.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš 201Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u RijeciRIJEKA, 2003.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA3.7.1. Zaštita zraka 2013.7.2. Zaštita poljoprivrednog tla 2063.7.3. Geotehničke značajke i pogodnost tla za građenje 2063.7.4. Zaštita šuma i šumskog zemljišta 2073.7.5. Zaštita voda 2103.7.6. Zaštita ugroženih dijelova okoliša 2163.7.7. Zaštita od buke 2173.7.8. Mjere posebne zaštite 217II. Odredbe za provođenjeOPĆE ODREDBE 2231. Uvjeti za određivanje namjena površina na području Grada Čabra2292. Uvjeti za uređenje prostora 2322.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju 2332.2. Građevinska područja naselja 2342.3. Izgrađene strukture izvan naselja 2482.4. Izgradnja građevina izvan građevinskih područja 2523. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti 2544. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti 2565. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava 2585.1. Sustav prometa 2605.2. Sustav pošte i veza 2635.3. Sustav vodoopskrbe i odvodnje 2635.4. Sustav energetike 2646. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina 2656.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti 2656.2. Zaštita prirodnih vrijednosti 2656.3. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina 2667. Postupanje s otpadom 2708. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 2718.1. Zaštita tla 2718.2. Zaštita zraka 2728.3. Zaštita voda 2728.4. Zaštita od buke 2738.5. Mjere posebne zaštite 2739. Mjere provedbe plana 2759.1. Obveza izrade prostornih planova užih područja 2769.2. Građevine i zahvati u prostoru za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš 2789.3. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera 2799.4. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni. 282PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 282Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u RijeciRIJEKA, 2003.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA1. POLAZIŠTAI. Obrazloženje1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Čabrau odnosu na prostor i sustave Primorsko-goranske županije iRepublike HrvatskePodručje Grada Čabra pripada gorskom području Primorsko - goranske županije -Gorskom kotaru, koje površinom od 1275,05 km 2 obuhvaća oko 35 % kopnenog dijela ili 16%ukupne površine Županije, a naziva se gorsko radi svojih prirodnih karakteristika. PodručjeGorskog kotara od prirodnih resursa najviše obiluje šumama i vodama, naročito podzemnimvodama. Osim navedenog, tu su smještena i manja ležišta mineralnih sirovina (šljunka, pijeska,tehničkog kamena).Goransko područje iako na prvi pogled obilno prirodnim resursima oskudijeva s obradivimpoljoprivrednim zemljištem. Obradive poljoprivredne površine čine svega 22% ukupnog prostora,13% su pašnjaci, 63% šumsko zemljište i 2% neplodno tlo. Nekošeni travnjaci, pašnjaci ineobrađeno poljoprivredno tlo ubrzo obrastaju šumom i postaju šumskim zemljištem. Površinomod 0,15 hektara obrađenih površina po stanovniku, Primorsko-goranska županija predstavljamarginalnu poljoprivrednu regiju čiji su prirodni resursi nedostatni za prehranjivanje vlastitogstanovništva.Današnje stanje goranskih šuma može se podvesti pod istu ocjenu jer niski prirast drvnemase uz prisutnu intenzivnu sječu dovodi do sistematične erozije i uništavanja šuma i šumskogzemljišta.U Gorskom kotaru prevladava umjerena kontinentalna klima koja u višim dijelovimaprelazi u relativno nepogodnu planinsku klimu. Prostor se odlikuje čistim zrakom i vodom čija jekvaliteta najvišeg ranga, u kojem okruženju se razvila vrlo bogata flora, fauna i vegetacija. Uvrednovanju bioraznolikosti, ovo područje ima visoki stupanj kvalitete, što se očituje u velikombroju biljnih i životinjskih vrsta.Izgrađenost područja je vrlo mala, a sukladna tome je i napučenost stanovništva. Izrazitanegativna značajka ovog područja, u demografskom smislu, je neprekidno smanjenje stanovništvakoje poprima dramatične razmjere. Demografska regresija naselja Gorskog kotara jedna je odnajsnažnijih u Hrvatskoj (naročito bivša Općina Delnice u kojoj čak 83 % naselja bilježi pad brojažitelja).Vrlo dinamičan razvitak gospodarskih djelatnosti Gorskog kotara s potencijalima ikapacitetima drvne industrije i šumarstva odvija se do sedamdesetih godina ovog stoljeća, zatimbilježi negativna kretanja nakon tog razdoblja, da bi u zadnjem desetljeću dosegao zabrinjavajućerazmjere.Prometna infrastruktura lokalnog - gorskokotarskog značaja vezana je na glavni poprečnicestovni i željeznički koridor Podunavlje - Jadran, ali nisu dovoljno iskorištene prednosti relativneblizine glavne državne luke i glavnih centara gospodarskog razvoja - Zagreba i Rijeke. Grad Čabarsmješten je periferno obzirom na taj koridor te je najslabije prometno povezan sa širim okruženjemŽupanije i države u cjelini.Uprkos činjenici da je područje vrlo bogato pitkom vodom, u vodoopskrbi to nijeodgovarajuće iskorišteno, pa se voda upotrebljava često i zdravstveno neispravna (naročito učabarskom području). Na vodovodnu mrežu priključeno je cca 80 % stanovnika, a odvodnjom jeobuhvaćen vrlo mali broj (tek oko 25 %).Uz prisutnost značajnih energetskih instalacija i potencijala, potrebe pokrivazadovoljavajuće samo elektroopskrba.Sve naprijed navedeno za područje Gorskog kotara - gorske regije Primorsko - goranskežupanije odnosi se u najvećoj mjeri i na područje Grada Čabra kao njezinog najperifernijegsastavnog dijela.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 1

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAPogodnost terena za građenje - geotehnička prikladnost ovisi o mnogo čimbenika čijapovezanost nije uvijek izravna, a značenje je različito. Međutim, geološka građa, koja uključujelitološki sastav i strukturno-tektonski sklop uvijek je presudna. Iz toga proizlaze osnovnigeotehnički pokazatelji nekog terena :- fizičko-mehaničke značajke naslaga;- stabilnost u prirodnim uvjetima;- deformabilnost;- nosivost.Također je važan utjecaj površinskih i podzemnih voda koje potiču egzogenetske procesekao što su erozija i pojave netabilnosti na padinama.Temeljna podloga za opis geološke građe bila je Osnovna geološka karta 1:100.000 listDelnice, koji obuhvaća teritorij bivše Općine Čabar. Tu su sistematizirana sva dosadašnjaistraživanja. Podaci su dopunjeni rezultatima novijih istraživanja. Temeljna podloga za izdvajanjeinženjerskogeoloških kompleksa odnosno određivanje geotehničkih značajki na teritoriju bivšeOpćine Čabar bile su studije:- “Inženjerskogeološke značajke stijena i tala Županije primorsko-goranske” u sklopu kojesu priložene Litološka karta 1:100.000 i Inženjerskogeološka karta 1:100.000.Također su korišteni rezultati iz:- “Prostorni plan Primorsko-goranske županije. Osnove korištenja i zaštite prostora”Knjiga 1.- "Osnove korištenja i zaštite prostora Općine Čabar"Rabljeni su podaci iz izvještaja o novijim istraživanjima popraćenih geološkim kartamakrupnijih mjerila. Zato su pregledani svi dostupni stručni radovi o geofizičkim, hidrogeološkim,inženjerskogeološkim i geomehaničkim istraživanjima koji se odnose na obrađeno područje.Geološka građaNa teritoriju Grada Čabra ustanovljene su naslage isključivo sedimentnog tipa koje premageološkoj starosti pripadaju permu, trijasu, juri, kredi i kvartaru.Permske ili gornjopaleozojske naslage (P) sastoje se od flišolike serije klastita. U toj seriji,u graduiranim sekvencama, smjenjuju se konglomerati, pješčenjaci različite veličine zrna, zatimsiltiti i šejlovi. Veći paleozjski masiv kontinuiranog prostiranja, nalazi se na površini južno izapadno od korita Čabranke i Kupe. Zapadna granica površinskog rasprostiranja ovih naslaga jepotez Čabar-Tršće-Gerovo. Naslage paleozojskih klastita ustanovljene su i drugdje na malimizoliranim površinama.Trijas je zastupljen naslagama gornjeg trijasa i to stratigrafskim članovima koji se razlikujupo svojim litološkim svojstvima: naslagama karnika (T 3 1 ) i naslagama norika do reta (T 3 2+3 ).Karničke naslage (T 3 1 ) leže izravno na paleozojskim stijenama. Bazalni dio karničkihnaslaga sastoji se od izmjene pelitnih-glinovito-dolomitnih, pelitnih-siltitsko-arkoznih i dolomitnoarkoznihnaslaga s tinjcima na slojnim plohama. Boja im varira od sivozelenih preko smeđežutihdo crvenih i crvenoljubičastih nijansi. Idući prema mlađim naslagama, učešće dolomita usedimentnoj seriji raste, tako da naslage postaju dominantno dolomitične. Lokalno se u sedimentnojseriji, u bazama sedimementacijskih sekvenci, nalaze i lećasta tijela brečokonglomerata. Karničkenaslage vidljive su na površini na relativno malim izoliranim površinama oko paleozojskih masiva,posebice na dodiru paleozojskih i mezozojskih stijena na potezu od Čabra preko Tršća do Gerova.Gornjotrijske nalage norika do reta (T 3 2+3 ) leže kontinuirano na naslagama klastita karnika.To su po sastavu dolomiti, od kojih su stariji tipovi sitno do srednje, a mlađi krupnokristalasti. Unajmlađem dijelu serije već se pojavljuju dolomitični vapnenci. Vidljive su na površini u širokompojasu koji se proteže zapadno od paleozojskog masiva: sve od Prezida na sjeveru do južno odGerova. Manja izolirana zona noričko-retskih naslaga nalazi se na površini sjeverno od Javorovogvrha.Naslage jurske epohe razvijene su u cijelom rasponu od donje (lijas), srednje (doger) dogornje jure (malm). Lijaske naslage (J 1 ) po sastavu su dolomiti i vapnenci do pločastidolomitizirani vapnenci. Dogerske naslage (J 2 ) po sastavu su vapnenci izražene slojevitosti.Malmske naslage (J 3 ) sačinjavaju dolomitični vapnenci i dolomiti u izmjeni s ulošcima breča. UIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 3

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAmlađim horizontima se nalaze laporoviti vapnenci s rožnacima. Jurske naslage vidljive su napovršini u širokom planinskom pojasu koji obuhvaća gotovo cijeli zapadni i južni dio teritorijaGrada Čabra.U naslagama donje krede (K 1 ) prevladavaju brečoliki vapnenci, zatim vapnenci s lećamabreča i dolomita. Naslage imaju izraženu slojevitost. Naslage donje krede vidljive su na površini nakrajnem sjeverozapadnom rubu teritorija.U području teritorija Grada Čabra naslage kvartarne starosti su vrlo raznolikog litološkogsastava i geneze. To su: fluvioglacijalne naplavine (fgl), crvenica (ts), koluvijalno-deluvijalni nanos(d), aktivni sipar (s) i naplavine (al, pr).Fluvioglacijalne naplavine (fgl) sastoje se od mješavine valutica i šljunka te nešto sitnijihfrakcija. Ovaj litogenetski član sigurno je ustanovljen jedino na području Praprotne drage, nakrajnjem zapadnom dijelu terotorija.Crvenica (ts) često se susreće kao pokrivač na karbonatnim naslagama, posebicevapnencima. Po sastavu pretežito glinovito-prašinasti materijal znakovite smeđecrvene boje.Naslage koje se smatraju crvenicom vjerojatno nemaju istu pedogenezu na različitim lokacijama.Neke od tih naslaga imaju značajke recentnih, druge reliktnih, a treće paleo tala. Moguće jemiješanje crvenice s padinskim tvorevinama pa čak i fluvioglacijalnim naslagama. Na uzvišenjimai padinama crvenica sadrži odlomke podrijetlom iz stjenovite podloge. Ti odlomci su najčešćeuglasti do poluuglasti i centimetarskih dimenzija. Naslage crvenice su različite debljine: od vrlotankih na uzvišenjima i padinama do debljine više metara u ponikvama. Veće pojave prikazane suna karti.Koluvijalno-deluvijalni nanos (d) vrlo je raširen kao pokrivač na paleozojskim, adjelomično i na trijaskim klastitima. Vrlo je raznolikoga sastava. Prevladava mješavina odlomaka ipjeskovito-prašinasto-glinovitog materijala. Kod toga su moguće sve kombinacije sitnih i krupnihfrakcija. Ovaj litološki član nije posebno prikazan na karti.Sipar (s) sastoji se od nevezanih odlomaka do blokova karbonatnih stijena. Ove naslage sučeste na strmim padinama oblikovanim u karbonatnim stijenama. Ovaj litološki član nije posebnoprikazan na karti.Naplavine (al, pr) sastoje se od mješavine šljunka, valutica i pijeska. Ovaj litogenetski tipustanovljen je uz korita Čabranke i Kupe. Mješavina šljunka, pijeska i gline s manjim učešćemvalutica ustanovljena je u depresijama na području Gerova i Malog Luga.Podvlačenje Jadranske karbonatne platforme pod Dinaride i izravnoj je svezi stektogenezom tog prostora. Vrlo složena građa recentnog tektonskog sklopa Gorskog kotaraoblikovana je u niz tektonskih faza. U posljednoj neotektonskoj fazi, koja je možda bila inajintenzivnija po vremenu aktivnosti, nastale su najvažnije i navlačne strukture, a kasnije inajveći transkurentni rasjedi koji su i danas tektonski aktivni. Zbog promjene smjera kretanjaJadranske ploče prema sjeveru, u neotektonskoj fazi mijenja se globani stres od smjera SI-JZ nasmjer S-J. Tektonski pokreti od donjeg pliocena do danas imali su presudnu ulogu u oblikovanjudanašnjih struktura. Odražavali su se u horizontalnim i vertikalnim pokretima različitih predznakai intenziteta. Uslijed horizontalnih pokreta poremećene su starije strukture pomicanjem blokovapo paraklazama poprečnih i dijagonalnih rasjeda. Posljedica vertikalnih pokreta bilo je značajnoizdizanje predgorja i planina u predjelu Gorskog Kotara.Cjelokupni teritorij Grada Čabra pripada strukturnoj jedinici Gorskog kotara, a ona je opetdio regionalne geodinamske jedinice Dinarik. Iako tektogeneza Gorskog kotara nije dovoljnoobjašnjena, navedena strukturna jedinica Gorski kotar dio je široke antiklinale, koja je razlomljenabrojnim rasjedima i navlakama. Može se smatrati da navlake i uzdužni i poprečni rasjedi dijele ovopodručje u čitav niz manjih ili većih tektonskih blokova.Dijelovi kontakta paleozoik-trijas imaju kontinuirani slijed, a dijelovi se mogu smatrati itektonskim oknima. I unutar samog paleozoika indicirane navlačne strukture u kojima je podinskidio redovito u inverznom stratigrafskom položaju, predstavljen pelitskim i sitnoklastičnimsedimentima, dok su navučeni dijelovi redovito u normalnom stratigrafskom položaju izgrađeniod krupnije klastičnih sedimenata.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 4

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRApretežito slabe nosivosti. Tomu pridonosi i visoka razina podzemne vode u njima. Zbog svogsastava ove naslage su podložne ubrzanom erodiranju. Riječne naplavine svrstane su u IVgeotehničku kategoriju tla.Seizmičnost područjaSeizmičnost nekog područja predstavlja skup značajki koje opisuju pojavu potresa upromatranom prostoru i vremenu njihovog pojavljivanja. Osnovni cilj istraživanja seizmičnosti jeustanovljavanje zakonitosti pojave potresa te primjena mjera zaštite od djelovanja potresa. U užemsmislu seizmologija obuhvaća istraživanje zakonitosti pojave kinematičkih značajki potresa i tokoordinata žarišta, vremena nastanka potresa, dinamičke značajke energije, odnosno magnitudepotresa. Razvoj istraživanja seizmičnosti teži što potpunijem analitičkom prikazu potresa pri čemusu metode istraživanja u funkciji poznatih podataka o potresima. Stoga se istraživanje seizmičnostistalno razvija na temelju novih seizmoloških mjerenja.Temeljna podloga za izradu ovog poglavlja bio je “Prostorni plan Primorsko-goranskežupanije - Osnove korištenja i zaštite”, knjiga 1., gdje su seizmološki i seizmotektonski podaciprikazani u mjerilu 1: 500.000.U tom dokumentu sistematizirani su podaci iz slijedećih važećih propisa:- Seizmotektonska karta područja Rijeke iz 1974. (1:500.000);- Privremena seizmološka karta Hrvatske iz 1982. (1:1.000.000);- Seizmološka karta povratnih perioda za 50, 100, 200, 500, 1.000 i 10.000 godinaiz 1987. (1:1.000.000).Podaci su nadopunjeni rezultatima novijih istraživanja. Zbog razlike u mjerilima izmeđunavedenih podloga i zadanog mjerila Prostornog plana uređenja Grada Čabra, kao i kartografskekorektnosti, na kartama nisu prikazani seizmički podaci. Oni su samo opisani u daljnem tekstu.Područje Gorskog kotara je seizmički aktivno. Istraživanja pokazuju da je uzrok seizmičkeaktivnosti već spomenuto regionalno podvlačenje Jadranske ploče pod Dinaride u dubini, a bližepovršini strukturne promjene u obliku navlačenja. Takve strukturne promjene odražavaju se napovršini pojačanim neotektonskim pokretima. Prema dosadašnjim spoznajama, u visini Istre iCresa podvlačenje je blago, pod nagibom oko 15 0 , dok se ploha Moho-diskontinuiteta nalazi nadubini od 18 km. Idući prema sjeveroistoku, u zoni većih gravimetrijskih gradijenata, počinje naglotonjenje repernog horizonta na dubinu 10 do 15 km, čiji nagib dosiže 30 0 . Najveća seizmotektonskaaktivnost je u zoni prosječne širine 30 km koja se proteže od Klane preko Rijeke i Vinodola, aobuhvaća i sjeveroistočni dio otoka Krka. Ispod te zone je najveće tonjenje i najveća dubina Mohodiskontinuitetaod preko 40 km. Sile stresa i reakcije na njega kao i gravitacija stvarajukoncentraciju napona u dubini što izaziva potrese. Teritorij Garda Čabra nalazi se sjeveroistočno odopisane seizmotektonski aktivne zone.Osnovna značajka seizmičnosti u području Kvarnera i Gorskog kotara je pojava većegbroja relativno slabijih potresa u seizmički aktivnim razdobljima. Hipocentri odnosno žarištapotresa nalaze se na dubini od svega 2 do 30 km, što je relativno plitko. Zato su potresi lokalni iobično ne zahvaćaju šire područje. Epicentralna područja su u Klani, samoj Rijeci, istočno odOmišlja i između Bribira i Grižana u Vinodolskoj udolini. Prema Seizmičkoj mikrorajonizacijiRijeke, u sklopu koje je detaljnije obrađen priobalni dio Primorsko-goranske županije, u tojaktivnoj zoni osnovni stupanj seizmičnosti je 7 0 MCS ljestvice. Idući sjeveroistočno, premaGorskom kotaru osnovni stupanj se smanjuje na 6 0 do 5 0 MCS ljestvice.Dosad najjači potres na području Županije dogodio se 1916. upravo u zoni Bribir-Grižane.Imao je magnitudu M = 5.8 i intenzitet u epicentru I o = 7-8 0 MCS. Prema novim saznanjima najjačipotresi na području Županije mogu doseći jačinu od M = 6.5. Seizmički valovi mogu doći doteritorija općine Vinodolske i iz dva susjedna epicentralna područja: furlanskog i ljubljanskog, gdjese mogu očekivati potresi većih magnituda.Vrijeme pojavljivanja potresa gotovo da i ne podliježe nekoj zakonitosti. U pojedinimslučajevima jakom potresu prethode slabi potresi; a češće iza jakog potresa slijedi serija slabijihnakanadnih potresa. Razdoblja pojačane seizmičke aktivnosti izmjenjuju se s razdobljima smanjeneseizmičke aktivnosti, a vrijeme trajanja tih razdoblja bitno su različita. Promatrajući područjeRepublike Hrvatske i šire, razdoblje pojačane seizmičke aktivnosti bilo je od 1905. do 1928.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 7

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAgodine, a nakon relativnog smirenja nastavlja se od 1962. godine do danas. Međutim, i u naizgedseizmički mirnom razdoblju zbila su se na širem području Kvarnera tri potresa velike snage: 1925.godine kod Senja (M = 4.8; I o = 5 0 MCS), 1939. godine između Omišlja i Dobrinja (M = 4.9; I o =7 0 MCS) i 1951. u Podvelebitskom kanalu (M = 4.6; I o = 6 0 MCS).Na temelju dosadašnjih podataka teritorij Grada Čabra ima slijedeće maksimalneočekivane intenzitete seizmičnosti:- I o = 6 0 MCS (Seizmotektonska karta iz 1974.);- I o = 7-8 0 MCS (Seizmološka karta iz 1982.);- I o = 6 0 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 50 g.);- I o = 7 0 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 100 g.);- I o = 7 0 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 200 g.);- I o = 7 0 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 500 g.).Danas temelj modernog aseizmičkog projektiranja čini uključivanje očekivanihparametara, odnosno akceleracije prouzročene seizmičkim silama u proračun dinamične stabilnostikonstrukcije neke građevine. Nadalje, projektni seizmički parametri danas se računaju za očekivanemaksimalne potrese čije se značajke procjenjuju računskim metodama, a ne samo na temeljupotresa koji su se dogodili na nekom području. Posebnost takve metode je povezivanje seizmičke ineotektonske aktivnosti, kao presudnih čimbenika za procjenu mogućih maksimalnih veličinaseizmičkih sila. Stoga se polazi od stajališta koncepcije seizmičkog rizika, gdje je osnovni zadatakdefiniranje takvih metoda projektiranja i gradnje u seizmički aktivnim područjima, da taj sistem ucjelini zadovoljava kriterije ekonomske prihvatljivosti s aspekta sigurnosti, odnosno tehničkekonzistentnosti.Poznavanje seizmičkih značajki pojedinog područja nužno je u primjeni zaštite oddjelovanja potresa, te se kao podloge u projektiranju i prostornom planiranju koriste karteseizmičkog zoniranja, a za značajnije građevine izvode se i dodatna istraživanja za određivanjedinamičkih parametara za pojedinu lokaciju.Analiza seizmičkog rizika može se definirati vjerojatnošću pojave potresa određenogintenziteta i očekivanih posljedica njegovog djelovanja. Često se primjenjuje uključivanjeeksploatacijskog razdoblja građevine i razine prihvatljivog rizika kod vjerojatnosti pojave potresaodređenih značajki. Ekonomski je neopravdano i u praksi teško izvedivo projektiranje svihkonstrukcija na takav način da se osigura potpuna i podjednaka zaštita od oštećenja izazvanihdjelovanjem potresa. Zbog toga se definira dopuštena razina seizmičkog rizika, odnosnovjerojatnost prekoračenja iznosa ubrzanja koji je bio uključen u proračun dinamičke stabilnostikonstrukcije. Ta vjerojatnost treba biti mala ako se radi o posebno važnim građevinama, odnosnodopušta se nešto veća, ako se radi o manje važnim građevinama ili njihovim dijelovima. Pri tomerizik od rušenja građevine treba biti uklonjen u potpunosti.Prilikom projektiranja te proračuna dinamičke stabilnosti konstrukcija pojedinih građevinakoristi se "projektni potres" uz razinu ubrzanja koja odgovara seizmičkom riziku od 30 % i"maksimalni potres" uz razinu ubrzanja koja odgovara seizmičkom riziku od 10 % . Oba parametraodnose se na odgovarajuće razdoblje predviđenog korištenja građevine.S obzirom na očiglednu nedostatnost pa čak i zastarjelost podataka o seizmičnosti, uProstornom planu Primorsko-goranske županije : Mjere provedbe, Knjiga 2., predviđeno jeseizmotektonsko zoniranje na razini cijelog teritorija županije. Rezultat bi trebala biti kartaodgovarajućeg mjerila na temelju koje bi se moglo s dovoljnom sigurnošću odrediti seizmički riziknekog područja.Mineralne sirovineU skladu s podacima iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije, sve postojećemineralne sirovine na području Županije dijele se na nemetalne sirovine visokog i srednjegpotencijala i na metalne sirovine. Jedino nemetalne sirovine visokog potencijala imaju dovoljnovelike ukupne rezerve da se njihovom eksploatacijom mogu trajno zadovoljiti potrebe Županije. Utoj grupi se nalazi tehnički kamen sedimentnog podrijetla (vapnenci i dolomiti) koji se povremenoeksploatira na nekim lokalitetima Grada Čabra. Stalno aktivni kamenolomi građevinsko-tehničkogkamena nalaze se u blizini Prezida i na lokaciji Malkin Laz.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 8

GRAD ČABAR(IZVOD IZ BAZE PODATAKA)PRIRODNE ZNAČAJKESEIZMIČNOST

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAU metalne sirovine spadaju nalazišta živine rude kod Tršća. To su u cjelini mala inerentabilna ležišta.U predhodnom je tekstu opisano da je na većem dijelu površine karbonatna stijena vidljivana površini terena (vapnenci, dolomitični vapnenci i karbonatne breče) pa stoga i lako dostupna zaeksploataciju, odnosno za osnivanje kamenoloma. To se prvenstveno odnosi na kamenolomegrađevinsko-tehničkog kamena, a manje na kamenolome arhitektonskog odnosno ukrasnogkamena, zbog znatnije tektonske oštećenosti stijenske mase.U skladu sa važećim zakonima i propisima Republike Hrvatske, prilikom eksploatacijegrađevinsko-tehničkog kamena postoje ograničavajući čimbenici kao što su zone zaštite izvorištapitke vode, zaštićeni dijelovi prirodne i kulturno-povjesne baštine, blizina naselja, prometnica i sl.U odredbama Županijskog plana također je navedeno da se eksploatacija mineralnih sirovina, patako i građevinsko-tehničkog kamena ne može vršiti u obalnom pojasu, dok je eksploatacija šljunkai pijeska uz korita vodotokova zabranjena.Prilikom postupka otvaranja kamenoloma građevinsko-tehničkog ili eventualnoarhitektonskog kamena treba se pridržavati odredbi precizno navedenih u Zakonu o rudarstvu tepravilnicima o istraživanjima i eksploataciji mineralnih sirovina. U odredbama Prostornog planaPrimorsko-goranske županije navedeno je za svaki kamenolom čije su utvrđene eksploatacijskerezerve veće od 100.000 m 3 , potrebno izraditi i studiju utjecaja na okoliš. Eksploatacijski prostor,odnosno mikrolokaciju budućeg kamenoloma moguće je odrediti samo na temelju istraživačkihradova određenih odgovarajućim propisima. Šira potencijalno zanimljiva područja za eksploataciju,mogu se odrediti na temelju studije isplativosti u kojoj moraju biti analizirana ograničenja određenaProstornim planom uređenja Grada Čabra, kao i tehnički i ekonomski pokazatelji.Kategorizacija geološke građe i geotehničkih značajki Grada ČabraI GEOTEHNIČKA KATEGORIJA-karbonatne stijene jure i krede (područje krša)Ia GEOTEHNIČKA KATEGORIJA-karbonatne stijene jure i krede pokrivene crvenicomIb GEOTEHNIČKA KATEGORIJA-karbonatne stijene jure i krede pokrivene fluviglacijalnim naplavinamaI-II GEOTEHNIČKA KATEGORIJA-kompleks trijaskih klastita i dolomitičnih stijena (tereni mjestimično izražene erozije s rijetkim pojavamanestabilnosti)II GEOTEHNIČKA KATEGORIJA-kompleks paleozojskih klastita (mjestimično nestabilni tereni s izraženom erozijom)IV GEOTEHNIČKA KATEGORIJA-aluvijalne naplavine (tereni mjestimično pojačane erozije)Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 9

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA1.1.1.2. HIDROGEOLOGIJA - VODOZAŠTITNA PODRUČJAGrad Čabar teritorijalno je smješten u graničnom području Gorskog kotara premaRepublici Sloveniji. Gorski kotar, pa tako i dio koji pripada Gradu Čabru, u geološkom pogledupripada Dinaridima i to njegovim najvišim djelovima Dinariku ili Dinarskoj karbonatnoj platformi(Herak, 1992.). Struktura Dinarika je u svom iskonskom obliku antiklinalna geološka strukturnaforma s najstarijim stijenama karbonske starosti u jezgri. Međutim, kako se radi o vrlo mobilnimstrukturnim formama kao posljedici subdukcije u zoni poniranja dijela Afričke ploče podEuropsku, iskonski antiklinalna forma je razbijena i danas su te najstarije stijene nepravilnoraspoređene velikim dijelom Gorskog kotara.Dvije su osnovne grupe stijena koje izgrađuju područje Grada Čabra. To su klastičnestijene, u čijem sastavu prevladavaju šejlovi i pješčenjaci. Drugu grupu čine karbonatne stijene,sastava od čistih vapnenaca do dolomita, ovisno o stratigrafskoj pripadnosti. Klastične stijene sunajstarije, paleozojske starosti i izgrađuju veliki prostor između Čabra, Tršća, Gerova, Hriba,Osilnice i doline rijeke Čabranke. U hidrogeološkom pogledu klastične stijene su u cjelinivodonepropusne, ali ipak u proslojcima razlomljenih pješčenjaka ili konglomerata mogu bitiformirani vodonosnici ograničenih izdašnosti. To je porijeklo brojnih malih kaptiranih izvora natom području, koji imaju relativno stabilnu izdašnost, ali nikada ne prelaze nekoliko litara usekundi. Karbonatne stijene koje obrubljuju klastičnu masu jezgre predstavljaju vodopropusnikompleks, iako niti te stijene nisu jednako vodopropusne zbog litoloških razlika. Na cjelokupnomteritorijalnom području pojavljuju se od dobro vodopropusnih vapnenaca, preko osrednjevodopropusne izmjene vapnenaca i dolomita, do slabo vodopropusnih čistih dolomita. Karbonatnikompleks na području Grada Čabra obuhvaća stijene od trijasa do uključivo donje krede nanajzapadnijem planinskom dijelu teritorijalnog područja.Tektonika je imala značajnu ulogu pri formiranju morfoloških oblika i odredbihidrogeoloških odnosa. U cijelom prostoru dominiraju dvije antiklinalne forme s vodonepropusnimstijenama paleozoika u jezgri. To je navedena struktura između Čabra, Tršća i doline rijekeČabranke i druga, koja je smještena južno od teritorijalnog prostora Grada Čabra, na područjuCrnog Luga i Mrzlih Vodica. Prostor između tih dviju antiklinalnih formi izgrađuju dobrovodopropusne karbonatne stijene lijaske, dogerske i malmske starosti i to je glavni vodonosnikizvorišta Kupe, u koji treba ubrojiti i jako krško izvorište u Kuparima. Vodonepropusna masastijena paleozojske starosti, zajedno sa slabo vodopropusnim dolomitima trijaske starosti kojiperiklinalno prate prostiranje paleozojske mase, odvajaju sliv rijeke Kupe od sliva rijeke Čabranke.S hidrogeološkog aspekta treba istaći da se područjem prostire razvodnica izmeđuJadranskog i Crnomorskog sliva (označena u grfičkom prilogu) i da zapadni, planinski dioteritorijalnog područja pripada Jadranskom slivu, a istočni, najveći dio područja Grada ČabraCrnomorskom slivu. Razvodnica je vezana uz pojave slabo vodopropusnih dolomita trijaskestarosti u području između Risnjaka i Snježnika i iste takove pojave dolomita od Lasca premasjeveru, prema Slovenskom Snežniku. Razvodnicu treba shvatiti kao zonarnu, promjenljivu ovisnoo hidrološkim uvjetima. Paralelna geohidrokemijska istraživanja izvorišta Kupe u Crnomorskomslivu i izvora Rječine u Jadranskom slivu pokazuju neke sličnosti sastava, pa čak i mogućupovezanost dva drenažna sustava tijekom visokih voda. Ipak, prostiranje razvodnice je bilansnoizbalansirano u dovoljnoj mjeri za takav grafički iskaz. Planinsko područje Jadranskog sliva je vrloznačajno za pitku vodu u Riječkom području zbog visokih padalina (preko 3 500 mm godišnje),pa je to područje određeno kao vodoopskrbni rezervat u Odluci o zaštiti izvorišta pitke vode naRiječkom području.Najveći dio voda na teritorijalnom području Grada Čabra pripada Crnomorskom slivu. Začabarsko područje bi se moglo reći da je rezervat pitke vode sa strateškim rezervama za budućirazvitak Republike Hrvatske, jer se na tom području nalaze izvorišta rijeke Kupe i njezine pritokeČabranke. To je ogroman vodni potencijal koji se samo djelomično koristi za vodoopskrbu Čabra ilokalnu proizvodnju električne energije. Rijeka Čabranka, koja ima sliv dijelom u Hrvatskoj, adijelom u Sloveniji, je granična rijeka dviju država i stoga predmet zajedničkog upravljanja,međutim izvorište Kupe je u cijelosti u Hrvatskoj. Dio teritorijalnog područja Grada Čabra naIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 10

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAsjeveru prema Prezidu ima izdvojen sliv od rijeke Čabranke. Pripada također Crnomorskom slivu,ali drenažno je usmjeren prema slivu Cerkniškog jezera u Sloveniji.Na području Grada Čabra unutar Crnomorskog sliva mogu se izdvojiti četiri hidrogeološkecjeline :- sliv izvora u Prezidu- sliv desnog izvora Čabranke- sliv izvora u Zamostu- sliv izvorišta Kupe.Razvodnica između sliva izvora u Prezidu i sliva Čabranke je na području Kozjeg vrha iGorača uvjetovana pojavom slabo vodopropusnih dolomita trijaske starosti. Kaptirani izvoriTrbuhovica i Mlaka za vodoopskrbu Prezida su krških obilježja, čija se izdašnost tijekom ljetnihsušnih razdoblja bitno smanjuje, ali tijekom kišnih razdoblja obiluju vodom koja ponire napodručju Prezida i ponovo se pojavljuje na izvorima u Starom Trgu.Sliv Čabranke za Grad Čabar barem za sada ima najveće značenje, jer je na taj izvorvezana vodoopskrba centralnog dijela teritorijalnog područja. To je također tipični krški izvor saznatnim varijacijama izdašnosti. Kaptiran je samo njegov dio na desnoj obali izvorišnog dijelarijeke koji se nalazi na teritoriju Hrvatske. Međutim, i cjelokupni krški sliv je u Hrvatskoj, nateritoriju Grada Čabra, prostiranja između Kozjeg Vrha i Tršća, a ograničen sa zapadne stranerazvodnicom prema jadranskom slivu, a s istočne strane masom vodonepropusnih klastitapaleozojske starosti na području Kraljevog Vrha i Plešca. Dio tog vodonepropusnog masiva drenirase prema Tršću i napaja sliv izvorišta Čabranke, a dio površinski otječe u korito rijeke Čabrankeizmeđu Čabra i Zamosta.Sliv izvora u Zamostu obuhvaća centralni dio Grada Čabra na području Gerova. Gerovskopolje ima centralnu drenažnu funkciju tog dijela sliva rijeke Čabranke. Prema Gerovskom krškompolju se dreniraju površinske vode sa sjeverne i južne strane polja izgrađene od vodonepropusnihklastita paleozojske starosti i dio karbonatnog dijela sliva do razvodnice s Jadranskim slivom. Nanajistočnijem dijelu polja u Malom Lugu sve te vode poniru i ponovo se javljaju na jakom krškomizvoru u Zamostu. Zbog velike količine spiranja s padina izgrađenih od klastičnih stijena izvor uZamostu je često velike mutnoće.Četvrta hidrogeološka jedinica je izvorišno područje rijeke Kupe. To je duboki krškivodonosnik, što najbolje ilustrira poznata dubina izvorišne jame od 80 metara. Sliv je vezan uzsinklinalne forme unutar karbonatnih stijena između dvije paleozojske antiklinalne forme napodručju Čabar - Tršće - Gerovo sa sjeverne strane vodonosnika i Crni Lug - Mrzle Vodice s južnestrane. Najveći dio sliva je u Nacionalnom parku Risnjak, a prije nekoliko godina je u NPuključeno i izvorište Kupe. Kapaciteti izvorišne zone Kupe su izuzetni, od 150 m 3 /s do minimalno1,5 m 3 /s, što jednog dana može biti vrijedni prirodni resurs za razvitak Grada Čabra i cijelog kraja.Izvor Kupe kao vodni resurs predstavlja stratešku rezervu pitke vode za zapadni dio Hrvatske.Kada se govori o strateškom značaju zog izvorišta onda treba razmišljati o mogućem dugomtransferu pitke vode ili prema Jadranskoj obali ili prema Zagrebu, ovisno o potrebama. U svakomslučaju izvorište Kupe predstavlja vrijednost na koju u budućem razvitku Grada Čabra i cijelogGorskog kotara treba računati.Prema tome, voda je uz šumske prostore jedan od najvrijednijih prirodnih resursa GradaČabra, koji za sada još nije dobio puni značaj. Vode količinski daleko prelaze lokalne potrebe,naročito veliki krški izvori, pa u budućnosti, koja će čak i našoj zemlji donijeti probleme s pitkomvodom, a posebice drugim europskim zemljama, vodni resursi mogu postati izuzetan privrednipotencijal čabarskog gospodarstva. Međutim, postizanje tog cilja nije jednostavno, jer i drugi imajuvodu, ali ne i kvalitetnu vodu kao izvorišno područje rijeke Kupe i Čabranke. Ukoliko se sa vodomračuna kao s razvojnim elementom, tada vodne resurse treba zaštititi.U zaštiti podzemnih voda na području Grada Čabra do sada su poduzete slijedećeaktivnosti : načinjene su zone zaštite glavnih izvorišta pitke vode na cijelom području (Čabranka,Mlaka, Trbuhovica, Sušica i Sokoli), ali nije donesena gradska odluka o zaštiti, a u tijeku suistraživanja za lokalna izvorišta Klanci 1 i 2, Kamenje, Hrib 1 i 2, Mali Lug, Požarnica, Podstene,Donji Žagari i Mandli. Na priloženoj karti unesene su zone izrađene od strane Geološkogkonzaltinga, Zagreb s manjim izmjenama na području Prezida i području zaštite izvorištaČabranke, gdje treba povezati zaštitu i hrvatskog i slovenskog dijela. Izvori za koje je izradaIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 11

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAzaštitnih zona i mjera zaštite u tijeku samo su označeni na priloženoj karti, međutim to su maliizvori strogo lokalnog sliva na vodonepropusnim klastičnim stijenama, pa će i zaštitne zone bitizanemarive u odnosu na cjelokupni teritorijalni prostor Grada Čabra.Jedina izmjena u odnosu na dosad elaboriranu zaštitu načinjena je u zaštitnim zonamaizvora Trbuhovica i Mlaka u Prezidu, gdje je zona zaštite tih izvora uvučena duboko u slivČabranke i nepotrebno je štititi tako veliki prostor, tim više što ima razinu zaštite II. zone, audaljeniji je od III. zone zaštite izvora Čabranke. Na tom području će se izvršiti usklađivanje zonezaštite. Izvorište Čabranke ima najveće zaštitno područje u sjevernom dijelu Grada Čabra. Priodređivanju zaštitnih zona korišteni su kriteriji sa tri zone zaštite s time da je treća zona podijeljenana A i B. Još je zapažena jedna razlika u odnosu na dosadašnje prihvaćene hidrogeološkeinterpretacije, a to je položaj razvodnice između Jadranskog i Crnomorskog sliva, koja je lociranasuviše prema istoku, pa su i zone djelomično reducirane, a II. zona zaštite izvora Sokoli seže sve dorazvodnice, što je teško prihvatljivo. Najviši stupanj zaštite (II. zona) izvorišta Čabranka konusnozaokružuje područje izvora u karbonatnom području prema Pargu, Goračima i Makovom Hribu.Povezanost tog područja s izvorištem utvrđena je trasiranjem ponora u Dragi kod Tršća. III. A zonaprema autorima studije seže sve do zacrtane razvodnice, ali kada se postavi do sada prihvaćena,onda ostaje još jedan široki karbonatni prostor koji također pripada slivu i mogao bi imati razinuzaštite III. A zone.Veliki krški izvori Zamost i izvorište Kupe nisu trenutačno interesantni za Grad Čabar, aliza te izvore je također u tijeku izrada studije zaštite. Vrlo je teško načiniti mjere zaštite za izvor uZamostu jer, zbog velike količine vučenog nanosa, zahtijeva znatne regulacijske zahvate napotocima koji dotječu u Gerovsko polje. Međutim, sliv izvorišta Kupe je u planinskom, gotovonenaseljenom dijelu Grada Čabra, najvećim dijelom pod zaštitom Nacionalnog parka Risnjak.Mjere zaštite treba vezati uz zahvate na području Crnog Luga koji ne pripada Gradu Čabru.Izrada Pravilnika i Smjernica za zaštitu krških vodonosnika u Republici Hrvatskoj je utijeku pa sve zaštitne zone izvorišta pitke vode u krškim područjima, tako i na području GradaČabra, treba novelirati u skladu s novom regulativom. To je prilika da Grad Čabar, temeljempotrebnih dodatnih hidrogeoloških istraživanja, pristupi izradi Odluke o vodozaštitnim zonama nasvom području ili će se Odluka i pripadajući kartografski prikaz izraditi za šire područje Gorskogkotara.U tijeku izrade Prostornog plana uređenja Grada Čabra mijenjane su vodozaštitne zone,odnosno izvršena je njihova novelacija kako su vršena detaljna hidrogeološka istraživanja. Tako jeproširen vodoopskrbni rezervat za Riječke izvore preko razvodnice između Jadranskog iCrnomorskog sliva do granica zona zaštite izvora Sokoli, Čabranka i Trbuhovica, jer se radi oplaninskom području najbogatijem padalinama zonarne razvodnice unutar karbonatnog masiva, patakva razina zaštite može koristiti i Riječkim i Čabarskim izvorima. Status vodoopskrbnogrezervata dan je i slivu rijeke Kupe koji je najvećim dijelom pod zaštitom Nacionalnog parkaRisnjak. Za izvorišta u Gradu Čabru potrebno je nakon detaljnih hidrogeoloških istraživanjaodrediti prvu zonu vodozaštite u obuhvatu vodozahvata.Postupanja u pojedinim zonama vodozaštite i mjere njihove zaštite, u skladu s novimSmjernicama i Pravilnikom za zaštitu krških vodonosnika u Republici Hrvatskoj, propisati će se usklopu Odluke o zaštiti izvorišta pitke vode.1.1.1.3. KORIŠTENJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA -PEDOLOŠKE ZNAČAJKE TALAPrema podacima o katastarskim kulturama, prikazanim u tablici (podaci za 1999.) Ureda zakatastarske i geodetske poslove Rijeka – Ispostave Čabar, Grad Čabar zauzima površinu od 282,5km 2 . Najveći dio, odnosno 21 292,5 ha ili 75 % površine zauzimaju šume, a pod obradivimpovršinama – oranicama, voćnjacima, livadama i pašnjacima je 6 452,26 ha ili 23% od čegaoranice i voćnjaci zauzimaju 960,84 ha što je svega 3,4 % ukupne površine Grada Čabra.Oranice i vrtovi se prostiru u udolinama uz naseljena mjesta i uz rijeke Čabranku i Kupu.Veće poljoprivredne površine se nalaze uz naselja Gerovo, Mali Lug, Tršće, Crni Lazi i Prezid, tena području Mandli. Livade i pašnjaci zauzimaju 5491,42 ha ili 19,4 % i također se uglavnomIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 12

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAnalaze uz naselja, a djelomično su to i napuštene oranice. Nalaze se i unutar prostranih šumskihpodručja, međutim kako se sve manje koriste za ispašu i sjenokošu, polagano ih osvaja šuma.Tablica 1. Pregled katastarskih kultura na području Grada ČabraT OKatastarskaopćinaOranicahaVoćnjakhaLivadahaPašnjakhaŠumahaTrstikhaOstalohaUkupnohaČ a b a r 243,97 8,38 562,27 508,07 5024,08 - 98,07 6444,84G e r o v o 172,07 0,79 510,98 797,78 6484,00 0,21 218,81 8184,64P r e z i d 125,39 4,36 653,81 701,39 4790,82 0,19 63,98 6339,94P l e š c e 162,17 20,51 211,67 222,57 908,24 - 61,74 1586,91G o r a č i 96,44 0,01 376,78 261,51 856,41 - 26,69 1617,84H r i b 120,94 5,81 443,58 241,01 3228,96 - 31,82 4072,12U k u p n o 920,98 39,86 2759,09 2732,33 21292,51 0,40 501,51 28246,29Izvor : Ured za katastarske i geodetske poslove Rijeka – Ispostava Čabar (1999.)Pedološke značajke tlaNa temelju Pedološke karte Primorsko-goranske županije, listova Delnice 1 i Kočevje 3(Bogunović i suradnici, 1995.), MJ 1:50000, pedoloških karata šumsko-gospodarskih osnovagospodarskih jedinica Smrekova Draga (1993.), Sušica (1997.), Brestica (1993.), Milanov vrh(1990.), (Odjel za uređivanje šuma Delnice), MJ 1 : 25000 i analize postojeće namjene prostoraizrađena je pedološka karta Grada Čabra. Također su korišteni podaci iz studije Ekološko –gospodarsko vrednovanje tala županije Primorsko-goranske za potrebe razvitka poljoprivrede(Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1995.).Područje Grada Čabra, obzirom na geomorfologiju može se podijeliti na dvijekarakteristične cjeline. Veći dio je izgrađen od vapnenaca i dolomita i ima izraženu kraškumorfologiju, a područje južno i zapadno od korita Čabranke i Kupe do poteza Gerovo - Tršće -Čabar izgrađuju klastične stijene, u čijem sastavu prevladavaju šejlovi i pješčenaci. Na manjim,izoliranim dijelovima – na području Lividrage i Praprotne drage zastupljeni su fluvioglacijalni, a udolinama Čabranke i Kupe aluvijalni nanosi. Takva geološka podloga kao matični supstrat tala je,uz klimu, vegetaciju i reljef, jedan od glavnih čimbenika tvorbe i fizikalno-kemijskih svojstava tala.Na vapnencima i dolomitima, ovisno o reljefu i vegetaciji nastale su crnice i kalkokambisoli, a nadolomitnoj trošini i rendzine. Na pješčenjacima su se razvili distrični kambisoli, a popraćeni su idrugim manje zastupljenim tipovima tala karakterističnim za ovakvu geološku podlogu. Uudolinama i zaravnima na kojima su se razvila dublja tla javlja se i lesivirano tlo. Nafluvioglacijalnim nanosima dominiraju rendzine, na aluvijalnim nanosima aluvijalna tla, a naplavljenim površinama močvarno glejna tla. Uz navedene dominantne tipove tala javljaju se i drugemanje zastupljene pedosistemske jedinice, te zajedno tvore zemljišne kombinacije. Nezaobilazna sui antropogena tla – uglavnom vrtna, čije su osobine rezultat djelovanja čovjeka.Prema literaturnim podacima značajke tala zastupljenih na području Grada Čabra susljedeće:Smeđa tla na vapnencu i dolomitu ili kalkokambisoli pripadaju klasi kambičnih tala. Ovaklasa tla je karakteristčna po pojavi kambičnog horizonta u kome se intenzivno odvijaju procesitransformacije. Kod kambičnih tala zbog veće vlažnosti uvjetovane dobrom aeracijom, nastaju vrlopovoljni hidrotehnički uvjeti za intenzivniji tijek pedogenetskih procesa. Posebno su burni procesikemijskog i biološkog trošenja mineralnog dijela tako da se postupno mijenja struktura stijene,oslobađaju se oksidi željeza koji ostaju na mjestu i tlu daju razne nijanse smeđe boje (od žućkasedo crvenkaste).Obzirom da je mineralni dio ovog tla nastao rezidualnom akumulacijom nerastvorenogostatka krečnjaka poslije ispiranja CaCO 3 , svojstva tog ostatka određuju svojstva kalkokambisola.Nerastvoreni ostatak je glinenog sastava u kojem se nalazi smjesa različitih minerala.Prema reakciji tla, kalkokambisoli su slabo kisela do neutralna tla. Fizikalna svojstva su impovoljna pa su to propusna tla, dakle dobre prirodne drenaže, dobro aerirana i dobrih toplinskihsvojstava.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 13

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAPretežno su to šumska tla. Na višim predjelima na njima su bukove i bukovo-jelove šume.Na području Grada Čabra kalkokambisoli se javljaju u plitkom i srednjem varijetetu ovisno oreljefu.Rendzine su humusno akumulativna tla, dobre propusnosti, dobro aerirana i topla tla.Imaju stabilnu zrnastu, graškastu do poliedričnu strukturu. Rendzine su karbonatna tla, neutralne doslabo bazične reakcije. Dobro su opskrbljena biljnim hranjivima i humusom. Ako su smještene napovoljnom reljefu i nižim nadmorskim visinama mogu poslužtiti za poljoprivredu. Na područjuČabra uglavnom su pod termofilnim šumama crnog graba zatim nekih oblika bukovih šuma, tebukovo – jelovih (ako je matični supstrat dolomitna trošina) i smrekovih šuma (ako je podlogaglacijalni nanos).Vapneno dolomitna crnica ili kalkomelanosol je izrazito šumsko i pašnjačko tlokarakteristično za više nadmorske visine. Nastaje na tvrdim i čistim vapnencima i dolomitima i nareljefu koji pogoduje eroziji. Crnice su plitka tla (dubina ne prelazi 30 cm), dobro aerirana, suha itopla. Reakcija crnica je neutralna do slabo kisela. Od hranjiva najviše sadrže dušika. Dominirajuna planinskom području južnog dijela Grada Čabra i uglavnom ih obrastaju pretplaninske rudine iklekovina bora, a djelomično i pretplaninske bukove šume, te šume jele na kamenim blokovima.Distrično smeđa tla su nastala na pješčenjacima i konglomeratima. To su kisela tla sa dostahumusa i bogata dušikom. Distrično smeđa tla su siromašna aktivnim fosforom, pa je dodatak ovogbiogenog elementa uz kalcifikaciju glavni uvjet povećanja plodnosti ovih tala. Distrično smeđa tlasu dobra šumska tla, a nalaze se i pod livadama i pašnjacima.Lesivirana tla (luvisoli) su karakteristična po ispranom gornjem horizontu iz kojeg je vodacijeđenjem prenijela čestice glinenih minerala u niže slojeve. Ovaj tip tla nastaje na zaravnjenim iblaže valovitim reljefnim formama, najčešće na silikatnim supstratima ili na rezidiju vapnenca idolomita. Lesivirana tla su slabo do umjereno kisela tla sa različitom teksturom po profilu štopredstavlja glavna ograničenja pri korištenju.Rankeri (humusno silikatna tla) se razvijaju na silikatnim supstratima. Osobine rankeravariraju od plitkih, kiselih, bazama siromašnih tala, do nešto dubljih podtipova koji su bogatijihranjivima. U svakom slučaju rankeri nisu pogodna tla za poljoprivrednu proizvodnju.Aluvijalno - koluvijalna tla su nastala kao recentni riječni nanos. Iako su nerazvijena tlanajčešće plitka i izmiješana sa šljunkom i pijeskom, mogu poslužiti za oraničnu i vrtlarskuproizvodnju. Osobito su vrijedna ako su na površinama koje su zaštićene od poplava. Osobine ovihtala su različite ovisno o dubini nanosa, slivnom području, okolnom reljefu i vegetaciji, kao i opoložaju površina na kojima su nastala. Gotovo sve veće površine na kojima dominiraju aluvijalnokoluvijalnatla u dolinama Čabranke i Kupe su obrađivane, a i danas predstavljaju poljoprivrednepovršine koje treba sačuvati za takvu namjenu.Močvarno glejna tla su nastala kao rezultat kraćeg ili dužeg djelovanja prekomjernognavlaživanja dopunskom vodom. Topografsko - hidrološka konstelacija uvjeta uzrokujezadržavanje vode visoko u profilu što rezultira vrlo intenzivnim procesima hidrogenizacije. Većapovršina s ovim tipom tla nalazi se kod Malog Luga. Danas je djelomično obrasla prirodnommočvarnom vegetacijom tršćaka, a većim dijelom je zasađena šumom johe.Rigolana i vrtna tla su tipovi antropogeniziranih tala. Nastala su uz naselja i u naseljima.Ovi tipovi tala imaju gornji horizont čije su osobine rezultat miješanja, homogenizacije iobogaćivanja organskim i mineralnim materijalom koje obradom unosi čovjek. Rigolana tla su podoranicama i voćnjacima, a vrtna su pod povrtlarskim kulturama i nalaze se uz okućnice.Namjena zemljištaZastupljene zemljišne kombinacije tla na prostoru Grada Čabra su kartirane, vrednovane ikategorizirane. Poljoprivrednim zemljištem, prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (Nar. nov.br. 66/01, 83/02, 87/02), smatraju se poljoprivredne površine : oranice, povrtnjaci, livade, pašnjaci,voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se može privestipoljoprivrednoj proizvodnji. Budući je navedenim Zakonom utvrđena obveza zaštite vrijednogpoljoprivrednog zemljišta, kartiranim zemljišnim jedinicama visokog boniteta utvrđena jepoljoprivredna namjena i određena odgovarajuća zaštita.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 14

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAUz kartirane jedinice na pedološkoj karti naznačeni su i prostori osobito osjetljivi naeroziju. To su izrazito strma i stjenovita područja oko izvora Kupe i Čabranke, zatim Sokolskestijene, Sušica, Klanac (iznad Gerova prema Lividragi), Sveta Gora i vrhovi Risnjaka i Snježnika.Tablica 2.Kartirane pedološke jedinice na području Grada ČabraRedbr.Kartirana jedinica Bonitet Način korištenja Oznakanamjene1. Crnica organogena i organomineralnai stijene (nejednolika zastupljenost)VIIIPredplaninske rudine iklekovina boraŠ2. Crnica, smeđe na vapnencu i dolomitu iŠuma i predplaninskerendzina (70:20:10)VIII rudineŠ3. Smeđe na vapnencu i dolomitu i rendzina naPašnjak, livada,dolomitu, antropogenizirano, duboko (80:20) VI djelom. šumaP3, PŠ4. Smeđe na vapnencu i dolomitu i rendzina nadolomitu, plitko i sr. duboko (80:20) VII-VIII Šuma Š5. Smeđe na vapnencu (plitko i srednje duboko),luvisol i crnica (60:20:20) VII-VIII Šuma Š6. Rendzina na moreni i smeđe na moreni V Šuma i livade PŠ, Š7. Eutrično i distrčno smeđe i koluvij (90:10) VII-VIII Šuma Š8. Distrično smeđe tipično i lesivirano, duboko,antropogenizirano, ranker i koluvijV-VILivade, pašnjaci,djelomično šumaP3,Š9. Distrično smeđe na klastitima (plitko i srednjeduboko) i ranker (90:10) VII-VIII Šuma Š10. Aluvijalno – koluvijalno IV-V Livade, oranice P211. Koluvijalno (karbonatno i/ili eutrično) –aluvijalno i rendzina na koluviju (90:10)IV-VLivade,djelomično šumaP3, PŠ12. Aluvijalno – koluvijalno i močvarno, glejno Šuma, trstik PŠ13. Rigolano tlo vrtova i njiva IV -V Oranice, vrtovi i pašnjaci P214. NaseljaKartirane jedinice sa zemljištem koje obuhvaća rigolana tla vrtova i njiva, te aluvijalnokoluvijalnatla u dolinama Čabranke i Kupe (pod rednim brojem 10 i 13) predstavljaju najvrijednijapoljoprivredna tla u Gradu Čabru i svrstana su u kategoriju “vrijedno obradivo tlo” (P2).Kartirane jedinice pod rednim brojem 3, 8 i 11 su također vrijedna duboka tla. Danas su touglavnom livade i pašnjaci koji su ranije bili obrađivani, a djelomično i šumsko tlo, pa su svrstanau “ostala obradiva tla” (P3), a u manjem dijelu kao “ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumskozemljište” (PŠ).Kartirana jedinica pod rednim brojem 6 obuhvaća tla nastala na glacijalnim nanosima.Uglavnom je pokrivena šumama, a sadrži i površine s vrijednim zemljištem na kojima se nalazelivade (npr. područja Lividrage i Praprotne drage). Namjena ove kartirane jedinice je “ostalopoljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište” (PŠ) i “šumsko zemljište” (Š).Kartirana jedinica pod rednim brojem 12 obuhvaća zamočvareno područje Sušice kodMalog Luga. Budući je obraslo trstikom i zasađeno šumom johe ima namjenu “ostalopoljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište “ (PŠ).Na ostalim kartiranim jedinicama, kojima pripadaju prostrana šumska područja,registrirana su manje kvalitetna tla i predstavljaju šumska zemljišta (Š). Međutim, u okviru ovihprostora nalaze se manji šumski proplanci s travnjacima i livadama (npr. Dugarišće, Smrekovadraga i dr.) koje treba sačuvati od pošumljavanja. Kako su smještena daleko od naseljenih mjesta ikako su uglavnom teško dostupni, utvrđena im je namjena “ostalo poljoprivredno tlo, šume išumsko zemljište” (PŠ).Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 15

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAS obzirom na ekološke uvjete npr. stjenovitost, tip geološke podloge i dr, razlikuje senekoliko varijanti i facijesa ove šumske zajednice koji imaju i različite mogućnosti gospodarskogkorištenja.Šuma plemenitih listača(as. Aceri-Fraxinetum excelsioris)U pojedinim udolinama i blaže nagnutim žljebovima na dubokim svježim tlima unutarvisokogorskog pojasa fragmentarno su razvijene šume plemenitih listača (as. Aceri-Fraxinetum). Uflornom sastavu ovih azonalnih grupacija ističu se npr. gorski javor (Acer pseudoplatanus), brijest(Ulmus glabra) i gorski jasen (Fraxinus excelsior). Na području grada Čabra elementi šumeplemenitih listača nemaju većeg prostornog značenja, ali znatno pridonose biološkoj raznolikostipodručja. Plemenite listače javor i jasen daju vrijedno drvo za izradu npr. namještaja.Jelova šuma s milavom(as. Calamagrostio-Abietetum)To je azonalna šumska zajednica jele na strmim kamenim vapnenačkim blokovima nakojima se razvija u ekstremnim ekološkim prilikama, pa se razlikuje od ostalih šumskih zajednicaizgledom i flornim sastavom. Na području Grada Čabra zauzima male površine, a osobito je lijeporazvijena u predjelima Šeginščeka (BERTOVIĆ, 1994) i Velikog Tisovca u okolici Lividrage te upredjelu Bukove gore Gospodarske jedinice “Brestica”. Najčešća je subasocijacija sa smrekom(Calamagrostio-Abietetum piceetosum). Budući da obrastaju i oblikuju poseban tip krajolika ovešume su vrlo slikovite i predstavljaju osobitu prirodoznanstvenu i krajobraznu vrijednost.Gospodarski nemaju veće značenje jer se radi pretežno o zaštitnim šumama.EUROPSKO-SUBALPSKI VEGETACIJSKI POJASBorealna vegetacijska zona subalpskih smrekovih šumaFragmenti ove vegetacijske zone zastupljeni su uglavnom na specifičnim staništima –izrazitim mrazištima u ponikvama i udolinama unutar pojasa pretplaninskih bukovih šuma gdjedaju poseban pečat krajoliku. Prema TRINAJSTIĆU (1998) radi se osobito o zajednici Clematidoalpinae-Piceetum. Značajka pretplaninskih smrekovih šuma je obilje biljaka borealnog flornogelementa, npr. uz smreku (Picea abies) to su još kozokrvine (Lonicera sp.), planinska pavitina(Clematis alpina), borovnice i brusnice (Vaccnium sp. div.) i druge vrste koje su se sačuvale kaoostaci ledenih doba (glacijalni relikti!).Subilirska vegetacijska zona subalpinskih šuma bukvePretplaninska šuma bukve(as. Ranunculo platanifolii-Fagetum, Polystichi lonchitis-Fagetum)Pretplaninska šuma bukve tvori vegetacijski pojas prema granici šume u najvišimplaninama Gorskog kotara, pa je tako ova zajednica dobro razvijena i na području Grada Čabra.Zauzima razmjerno prostrano područje od slovenske granice, preko Snježnika prema vrhuRisnjaka, a također je ima i na nekim vrhovima smještenim sjevernije od glavnog planinskog lanca,dakle obrašćuje područja iznad (1100) 1200 m pa sve do pojasa klekovine bora tj. do otprilike 1400m. Tu su životni uvjeti vrlo oštri uz obilje snijega, niske temperature i snažne vjetrove, pa jevegetacijsko razdoblje vrlo kratko. Značajan je izgled ovih šuma sa mjestimice zavinutim donjimdijelom debala što se povijaju zbog težine snijega. U sloju drveća dominira bukva, a primiješan je igorski javor (Acer pseudoplatanus). Sloj grmlja čine pretplaninske vrste, a u sloju prizemnog rašćanalaze se uz ilirikoidne i neke borealne vrste, koje smatramo glacijalnim reliktima.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 19

Livada krestaca(as. Bromo-Cynosuretum cristati)PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRATo su prirodne livade koje se razvijaju pod utjecajem redovite košnje, a obrašćujuuglavnom svježa i vlažnija tla te unutar ove asocijacije možemo razlikovati nekoliko nižihsistematskih jedinica (subasocijacija) ovisno o tipu i vlažnosti podloge. Visoke su produkcijekrmne mase, dobre do vrlo dobre kakvoće, a daju jedan do dva otkosa krme.Livada uspravnog ovsika i trpuca(as. Bromo-Plantaginetum)Travnjaci razreda Festuco-Brometea i reda Brometalia sa svezom Bromion erecti dosta suprošireni na ocjeditim, slabo acidofilnim do bazifilnim tlima u Gorskom kotaru, a koriste se kaopašnjaci i livade. Većina sastojina sveze Bromion erecti na području grada Čabra pripadagospodarski nešto slabijem tipu travnjaka (zapušteni travnjaci) as. Koelerio-Brachypodietum štoukazuje na procese napuštanja košnje i prijelaz k naseljavanju šumske vegetacije na nekadašnjelivade i pašnjake. Zbog razmjerno povoljnog botaničkog sastava, travnjaci koji pripadajuvegetacijskom redu Brometalia mogu se usmjerenom agrotehnikom poboljšati i povećati imkakvoću i produktivnost.Travnjak Koelerio-Brachypodietum lijepo je razvijen npr. na području oko Gerova,Svinjske Kuće i drugdje u gorskom pojasu, na šumskim krčevinama.Livada tvrdače(as. Nardus stricta)Livade tvrdače obrašćuju isprana i ekstremno kisela tla na zaravnima ili blago nagnutimpadinama na mjestima gdje je iskrčena šumska vegetacija. Ovaj tip travnjaka je siromašan vrstama,niske je kakvoće i produktivnosti. Gnojidbom, kalcifikacijom, sjetvom ili nadosijavanjemkvalitetnijih vrsta može se povećati kakvoća i produktivnost ove zajednice i pretvoriti je ukvalitetne livade i pašnjake, osobito u naprijed spomenutu livadu vlasulje i rosulje. Danas je malotakvih travnjaka preostalo, a većina ih je u procesu zarastanja šumskom vegetacijom. Sastojinelivada tvrdače zastupljene su npr. na Lascu, u okolici Lividrage i drugdje.Vriština(as. Calluno-Genistetum)Vriština se također razvija na kiselim tlima i loše je gospodarske kakvoće. Regresijomprelazi u bujadnicu. Meliorativnim zahvatima, slično kao i prethodna zajednica tvrdače ovaj tiptravnjaka također može osigurati dosta kvalitetne krme košnjom i napasivanjem.Fragmenti zajednica močvaricaUz vodotoke u dolini Čabranke i uz potok između naselja Vode i Malog Luga razvijeni sufragmenti zajednica močvarica. Nemaju gospodarsku vrijednost, ali znatno pridonose krajobraznoji biološkoj raznolikosti pa im zbog tog razloga pri prostornom planiranju valja pokloniti pažnju ištititi ih u najvećoj mjeri. Najveće površine pripadaju tršćacima (Scirpo-Phragmitetum), ali ima inekih osebujnih zajednica kao što su sastojine rijetke biljke ježinca (Sparganium sp.) usporotekućoj vodi potoka.Fragmenti cretne vegetacijeJoš manje prostorno rasprostranjenje imaju fragmenti zajednica cretova. Budući da u njimanalazimo neke rijetke i ugrožene vrste biljaka važni su s aspekta zaštite prirode. Manje površineIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 21

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAnalazimo npr. u predjelu Ponikve kraj Tršća gdje je svojevremeno pronađena rijetka glacijalnabiljka suhoperka (Eriophorum gracile) kojoj je to bilo jedino poznato stanište u Hrvatskoj ipredloženo za zaštitu (ILIJANIĆ, 1978). Kasnije ovaj botanički raritet iznimne prirodoznanstvenevrijednosti više nije pronađen na tom nalazištu. Pretpostavlja se da je vrsta izumrla (moždaprivremeno?, još postoji klijavo sjeme u tlu?) zbog zarastanja staništa šumskom vegetacijom ipromjena vodnog režima creta izazvanih ljudskom djelatnošću (u blizini su izgrađena manjaindustrijska postrojenja).Planinske rudineVegetacija planinskih rudina (Elyno-Seslerietea) razvijena je u vršnom dijelu risnjačkosnježničkogmasiva pa zauzima razmjerno male površine. Značajna je s prirodoznanstvenogstanovišta jer u njenom sastavu nalazimo neke od najzanimljivijih i najrjeđih planinskih biljakaHrvatske. Mnoge od njih uvrštene su u Crvenu knjigu biljnih vrsta Republike Hrvatske, a i samezajednice predstavljaju osobitu prirodoznanstvenu i estetsku vrijednost jer povezuju planinskuvegetaciju Alpa s vegetacijom Dinarskih planina. Većina sastojina planinskih rudina nalazi seunutar granica NP “Risnjak”, na njegovu proširenom dijelu.Od značajnijih zajednica koje je opisao prof. Horvat (1962) to su npr. rudine čvrstog šaša(Caricetum firmae) na vjetru izloženim grebenima; rudine sitnog šaša i alpske sunčanice (Laevi-Helianthemetum alpestris) na vjetru izloženom vrhu Guslice; rudine zimzelenog šaša i uskolisnešašike (Sempervirenti-Seslerietum tenuifoliae) na nešto zaštićenijim staništima; rudine oštrevlasulje (Fesucetum bosniacae) na zaštićenim i toplijim staništima, osobito na padinama ponikava;rudine smilice i sive vlasulje (Koelerio-Festucetum amethystinae) na dubljim tlima zaštićenihpoložaja; rudine pljuskavice i rđastog šaša (Hyperico-Caricetum ferruginae) na mjestima gdje seduže zadržava snijeg; pretplaninska livada busike (Deschampsietum subalpinum) u ponikvama nanepropusnim tlima i dr.Vegetacija sječina i visokih zeleniUz potoke, na sječinama i krčevinama, uz šumske vlake, na rubovima šuma i šumskimčistinama, u planinskim ponikvama i uz putove razvija se šarolika vegetacija sječina i visokihzeleni. U nižim predjelima, u sastavu vegetacije sječina na vlažnom i humoznom tlu posebno jeuočljiva biljka kolotoč (Telekia speciosa) velikih žutih cvjetova, koja je uvrštena u Crvenu knjigukao osjetljiva vrsta. U vršnim dijelovima Risnjaka i Snježnika bujna je i vegetacija visokih zeleni,osobito u ponikvama pa umnogome pridonosi ljepoti planinskog krajolika.Ruderalna i korovna vegetacijaRuderalna i korovna vegetacija zauzima male površine pa nije od veće važnosti zaprostorno planiranje, ali može biti od značenja za zaštitu biološke raznolikosti. Posljednji slučajzabilježen je na području Grada Čabra za rijetku vegetaciju planinskih torova, koja je zbognestanka planinskog stočarstva dovedena na sam rub izumiranja. Rijetke i ugrožene biljke ovevegetacije, Chenopodium bonus henricus te manju populaciju Scrophularia scopolii pronašli smotijekom rekognosciranja vegetacije na Lividragi.Vegetacija stijenaU šumovitom području kakvo je čabarsko vegetacija pukotina stijena nema veće prostornoznačenje, ali je lijepo razvijena u vršnim dijelovima Risnjaka i Snježnika, na stijeni Svete gore,Sokolskoj stijeni, na stijenama iznad izvora Čabranke i još ponegdje. U svom sastavu ujedinjujemnoge rijetke i endemične biljne vrste. Vršne stijene Risnjaka i Snježnika obrašćuju uglavnomzajednice endemične dinarske sveze Micromerion croaticae, a šumske stijene nižih predjelazajednica Moehringio-Corydaletum. Prirodoznanstveno je zanimljiva i zajednica kalničke šašike(Seslerietum kalnikensis), te vegetacija na zasjenjenim i vlažnim stijenama u kojoj su zastupljeneIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 22

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAneke rijetke biljke poput kukcojetke alpske tustice (Pinguicula alpina). Ova zanimljiva biljka,glacijalni relikt, ubilježena u Crvenu knjigu, ima svoja staništa, osim na Risnjaku i Snježniku i. nastijenama iznad izvora Kupe, Klanca iznad Gerova i drugdje.1.1.1.5. PRIRODNA BAŠTINA GRADA ČABRAZaštićena prirodna baštinaPODRUČJE NACIONALNOG PARKA RISNJAKTemeljem istraživačkih napora i znanstvenih rezultata našeg istaknutog fitocenologa prof.dr. Ive Horvata, a prvenstveno njegovim entuzijazmom i zalaganjem na ukazivanju o izuzetnimprirodnim vrijednostima Risnjaka (HORVAT, 1953), središnji dio ove planine proglašen je još1953. godine nacionalnim parkom (Nar. nov. br. 43/53). Povodom obilježavanja 40. godišnjicepostojanja Nacionalnog parka, 1999. godine, u Upravi je održan Znanstveni skup na kojem suprezentirani brojni novi radovi vezani uz botanička, šumarska, zoološka, hidrogeološka, pedološka,mikroklimatska i druga istraživanja Nacionalnog parka “Risnjak” i njegove okolice. Na taj način seje na jednom mjestu pokušalo sakupiti i sistematizirati znanstvene spoznaje o Risnjaku do kojih sedošlo istraživanjima kroz posljednjih nekoliko desetljeća, otkako postoji nacionalni park. Jedan odnajvažnijih zaključaka tog skupa bio je da se odgovarajuća zaštita parka ne može učinkovitosprovesti na dosadašnjih 3014 ha, te da je neophodno njegovo proširenje. Rezultat toga je Zakon oizmjenama i dopunama Zakona o proglašenju šume Risnjak nacionalnim parkom (Nar. nov. br.13/97) kojim se park proširuje na područje susjedne planinske skupine Snježnika te na izvorišnopodručje rijeke Kupe sa slivnim područjem potoka Krašićevica i na područje Šegine. Ovimproširenjem (u sadašnjoj ukupnoj površini od 64000 ha) nacionalni park je znatno dobio navrijednosti, obogaćen je mnogim novim i vrlo atraktivnim krajolicima (planinski hrbat Planina-Guslica-Snježnik, brojnim zanimljivim geomorfološkim lokalitetima i hidrološkim fenomenom(izvor Kupe), novim staništima s bogatom florom, mikoflorom i faunom, kao i brojnim drugimvrijednostima. Snježničko proširenje osobito je pridonijelo raznolikosti parka osebujnom,floristički i fitocenološki bogatom vegetacijom pretplaninskih rudina (koje su na samom Risnjakuslabije razvijene), slikovita dolina gornjeg toka i izvora Kupe vrijednim vodenim biotopima ibogatom faunom, kao i upotpunjenjem vegetacijskog profila zajednicama europskog montanogvegetacijskog pojasa, a područje Šegina travnjačkim biocenozama. Novom izmjenom granicaNacionalnog parka Grad Čabar je dobio znatne zaštićene površine na svom području. Ukupnapovršina proširenog Nacionalnog parka koja teritorijalno pripada Čabru iznosi oko 2784 ha.Od ranijeg, užeg obuhvata Gradu Čabru pripada dio parka sjevernije od glavnog vrha V.Risnjaka (1528 m) s njavišim stjenovitim područjima vršnog grebena koje se protežu do SjevernogMalog Risnjaka, te šumsko područje Kloštra, Pogleda i Bukovog vrha, kao i livada Lazac. Iz togaproizlazi da su na području Grada Čabra smještene najvažnije pretplaninske površine parka srudinama, stijenama, klekovinom planinskog bora i većim dijelovima pretplaninske šume bukve.Dio novog proširenja oko izvorišta rijeke Kupe obuhvaća i osebujnu dolinu Sušicu s termofilnimšumicama crnjuše i crnog graba. Na taj način je na čabarskom području zastupljen gotovo cjelovitvisinski vegetacijski profil planina Gorskog kotara - od brdskih (montanskih) čistih bukovih šumapreko visokogorskog (altimontanskog) pojasa bukovo-jelovih i čistih jelovih šuma, i prekopretplaninskih bukovih šuma do klekovine planinskog bora i planinske vegetacije stijena. S glavnihvrhova pružaju se neprekinuti vidici na bliža i dalja prostranstva, sve do mora, otoka, Velebita iAlpa.U gospodarskom korištenju, prema Zakonu o zaštiti prirode (Nar. nov. 30/96), nacionalniparkovi pripadaju u kategoriju najstrože zaštićenih dijelova prirode od interesa za RepublikuHrvatsku. Gospodarske djelatnosti unutar parka su ograničene, a dopuštene su djelatnosti kojima sene ugrožava izvornost prirode i koje se ne odvijaju radi stjecanja dobiti. Unatoč tome, postojanjenacionalnog parka unutar granica Grada Čabra može biti od velike važnosti i znatan poticajnjegovm turističkom i gospodarskom boljitku.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 23

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAU Prostornom planu Nacionalnog parka osim djelatnostima unutar parka (a to su uglavnomugostiteljsko - turističko - rekreacijske djelatnosti u ulozi posjećivanja i razgledavanja) pažnja jeposvećena prostorima te djelatnostima na kontaktnim područjima izvan nacionalnog parka za kojeje također planirano da budu djelomično u funkciji posjetitelja parka. Jedno od najzanimljivijihtakvih kontaktnih područja je predio Lividrage smješten sa sjeverne strane Snježnika, a možda bi tomoglo postati i područje Hrib Skednari iznad izvorišnog dijela Kupe.IZVOR KUPE – geomorfološki spomenik prirodeIzvor Kupe predstavlja jedinstveni hidrogeološki raritet izuzetne ljepote. Vode u izvorištuizbijaju iz dubokog krškog vrela podno visokih okomitih litica. Nizvodni dio gornjeg toka Kupe iobližnja divlja sutjeska bujičnog toka Sušice čine jednu povezanu pejzažnu cjelinu koja zaslužujeposebnu valorizaciju. Zaštita i valorizacija ovog spomenika prirode treba biti u sklopu Nacionalnogparka “Risnjak”.1.1.1.6. ŠUME I ŠUMSKO GOSPODARSTVO –KORIŠTENJE ŠUMSKOG ZEMLJIŠTAŠume na području Grada Čabra prostiru se na 78 % površine, što znači da su važan subjektgospodarstva toga područja.Potencijal ovih šuma vidi se iz slijedeće tablice :Tablica 3.Šumom gospodari:Osnovni pokazatelji šumarstva Grada ČabraUkupna površina(ha)Drvna zaliha(m 3 )1.g.prirast(m 3 )1.g.etat -sječiva masa(m 3 )1.g. izvršenjesječa(m 3 )JP "Hrvatske šume" 17122 5149776 98538 78956 81668Javna ustanovaNP Risnjak 2521 632331 10171 - 494Privatne šume 4905 737696 23421 10267 10795UKUPNO: 24394 6519803 132130 89223 92914Sa gore iskazanom površinom od 17122 ha gospodari Javno poduzeće "Hrvatske šume"Uprava šuma Delnice, odnosno šumarije Gerovo, Tršće i Prezid. Za cijelo područje izrađene suOsnove gospodarenja kao osnovni dokumenat gospodarenja tim prostorom. U elaboratima detaljnoje analizirano stanje šuma ( površina, drvna zaliha, prirast, dosadašnje gospodarenje) te datedugoročne smjernice gospodarenja kroz šumskouzgojne radove, etat i otvorenost cestama.Cijeli prostor razdijeljen je na niže prostorne jedinice tzv. gospodarske jedinice(GJ) i to:- Šumarija Gerovo : GJ Vršice, Lazac, Lividraga i Sušica,- Šumarija Tršće : GJ Smrekova Draga, Rudnik i Crni Lazi,- Šumarija Prezid : GJ Milanov Vrh i Brestica.Osnove gospodarenja izradio je Odjel za uređivanje šuma Uprave šuma Delnice, aispitane su i odobrene po Komisiji Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.Prije drugog svjetskog rata ove šume bile su u vlasništvu vlastelinstva Ghyczya noodlukom Avnoja od 1944. i 1945. godine pripojene su ostalim državnim šumama.Na površini od 2521 ha državnih šuma gospodari Javna ustanova Nacionalni Park Risnjak,a pod upravnim nadzorom Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša. Za to područje izrađen jeProgram za zaštitu, očuvanje i održavanje šuma NP u kojem je propisan način upravljanjapodručjem. Pored Programa za ovo područje izrađen je Prostorni plan NP, te Pravilnik ounutrašnjem redu u NP.Površinom od 4905 ha gospodare privatne osobe. Za cijelo područje izrađeni su Programigospodarenja te ispitani i odobreni po Komisiji Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Programe jeIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 24

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAizradio Odjel za uređivanje šuma Uprave šuma Delnice. Važno je napomenuti da u Hrvatskojjedino Gorski kotar ima izrađene Programe za sve privatne šume.Obrasla površina privatnih šuma tijekom godina se povećava iz razloga što sepoljoprivredne površine ne obrađuju, zapuštene su, te se od prirode zašumljuju. Privatne šumeprostiru se uz državne, te uz naselja. Tu su najviša hrvatska sela kao na primjer Bazli (943 m n.v.),Vrhovci (940 m n. v.), Kraljev Vrh (936 m n.v.), Kozji vrh (913 m n.v.), Kranjci (908 m n.v.)Lautari (900 m n.v.). Sela su napuštena, a ako i nisu, u njima žive staračka domaćinstva. Uvjeti zaživot vrlo su nepovoljni i teški.Pregled površinaPregled ukupne površine za šume kojima gospodare "Hrvatske šume" prikazan je uslijedećoj tablici :Tablica 4. Pregled ukupne površine šuma “Hrvatskih šuma”GodinePovršina (ha)1950. 182711970. 184251986. 184291987. 184491988. 184491989. 184491990. 184611991. 184611992. 184641993. 184771994. 184811995. 185451996. 185451997. 171221998. 17122Iz gore navedenih podataka vidljivo je da se površina postepeno povećava. Kako seizrađuju revizije osnova gospodarenja stanje se mijenja na više što je rezultat otkupa zemljišta odprivatnih lica. Donošenjem Zakona o izmjenama Zakona o proglašenu šume Risnjak Nacionalnimparkom 1997. NP proširio je granicu na dio površina sa kojima su gospodarile "Hrvarske šume" tese za taj dio smanjila površina “Hrvatskih šuma”, a što je vidljivo iz gornje tabele.Površina sa kojom gospodari NP Risnjak prikazana je u slijedećoj tablici :Tablica 5. Površina NP Risnjak na području Grada ČabraGospodarska jedinica Površina (ha)Državne šume u NP 2521Privatne šume u NP 263Ukupno: 2784U navedenoj tablici površina je razvrstana po gospodarskim jedinicama “Hrvatskih šuma”a iste površine pripojene su 1997.godine.Nadalje prikazane su i površine za tzv. uže i šire područjeNP te privatne šume u NP.Prema kategorijama gospodarskih šuma ima 21764 ha. Zaštitnih šuma nema. U kategorijišuma posebne namjene nalazi se površina NP Risnjak (2784 ha - državne i privatne šume u NP).Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 25

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAStanje drvnih zalihaU slijedećoj tablici prikazano je stanje ukupne drvne zalihe (crnogorica +bjelogorica) za šume kojima gospodare "Hrvatske šume".Tablica 6. Stanje ukupne drvne zalihe u šumama “Hrvatskih šuma”Godine Drvna zaliha (m 3 ) Drvna zaliha (m 3 /ha)1950. 5422900 3111970. 5120900 2831986. 5325876 2961987. 5731250 3181988. 5336167 2961989. 5336167 2961990. 5347957 2971991. 5347957 2971992. 5345176 2971993. 5360788 2971994. 5234898 2901995. 5408643 2981996. 5408643 2981997. 5149776 3061998. 5149776 306Generalno gledajući od 1990. godine drvna zaliha crnogorice postepeno se smanjuje, drvnazaliha listača se povećava, a ukupno gledajući drvna zaliha se povećava. Izuzetak je 1997. godinakada se drvna zaliha smanjila zbog proširenja NP.Smanjenje drvne zalihe crnogorice rezultat su lošeg zdravstvenog stanja jele zbog čega supovećane sječe u sanitaru. Zbog toga se bjelogorice sječe manje, jer je dobrog zdravstvenog stanja,relativno dobre debljinske strukture te dobrog prirasta.Usporedbom normalne drvne zalihe (317m 3 /ha) sa konkretnom vidi se da se konkretnapostepeno približava normalnoj.U omjeru smjesa (po masi) 1950. godine bilo je 61 : 39 u korist crnogorice dok je u 1998.godini omjer smjese 58 : 42 bio također u korist crnogorice.Pregled drvne zalihe na dijelu površine sa kojom gospodari NP Risnjak (2784 ha) prikazanje u slijedećoj tablici :Tablica 7. Drvna zaliha u NP RisnjakGospodarska jedinica Drvna zaliha (m 3 )Državne šume u NP 632331Privatne šume u NP 47371Ukupno: 679702Konkretna drvna zaliha državnih šuma u NP iznosi 320 m 3 /ha a u privatnim 180 m 3 /ha.Drvna zaliha u privatnim šumama na cijelom području Grada Čabra je 737696 m 3 ili 174m 3 /ha. Normalna drvna zaliha je 198 m 3 /ha. Konkretna drvna zaliha se tijekom godina povećava,jer se sječe znatno ispod prirasta.Struktura drvne zaliheStruktura drvne zalihe crnogorice sa kojom gospodare "Hrvatske šume" prikazanaje u slijedećoj tablici :Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 26

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRATablica 8. Struktura drvne zalihe crnogorice u šumama “Hrvatskih šuma”Debljinski razredi (cm)Godine 15 25 35 45 55 65 75 SUMA%1950. 8.70 13.50 21.92 26.52 16.19 8.74 4.43 100.01970. 5.67 11.48 21.11 28.54 21.80 9.00 2.40 100.01990. 3.64 8.24 15.88 25.81 28.21 14.10 4.12 100.0Struktura drvne zalihe bjelogorice sa kojom gospodare "Hrvatske šume" prikazanaje u slijedećoj tablici :Tablica 9. Struktura drvne zalihe bjelogorice u šumama “Hrvatskih šuma”Debljinski razredi (cm)Godine 15 25 35 45 55 65 75 SUMA%1950. 10.12 16.50 26.57 24.87 12.87 7.28 1.79 100.01970. 9.41 19.25 28.19 25.97 12.59 3.65 1.21 100.01990. 9.60 16.98 25.66 26.46 15.68 4.62 1.00 100.0Struktura ukupne drvne zalihe (crnogorica + bjelogorica) sa kojom gospodare"Hrvatske šume" prikazana je u slijedećoj tablici :Tablica 10. Struktura ukupne drvne zalihe u šumama “Hrvatskih šuma”Debljinski razredi (cm)Godine 15 25 35 45 55 65 75 SUMA%1950. 9.21 14.60 23.12 25.67 14.75 8.09 4.06 100.01970. 6.96 14.36 23.73 27.58 18.39 7.03 1.95 100.01990. 6.00 11.71 19.76 26.07 23.23 10.34 2.89 100.0Iz gornjh tabela vidi se da se struktura drvne zalihe crnogorice pogoršava (sve više imamodebele mase) a što je rezultat intenzivne sječe sanitarnih stabala (koja su srednje debela). Strukturadrvne zalihe bjelogorice se poboljšava. Ukupno gledano (crnogorica + bjelogorica) struktura sepostepeno pogoršava.Struktura drvne zalihe na području NP je slijedeća:Tablica 11. Struktura ukupne drvne zalihe u šumama NP RisnjakDebljinski razredi (cm)Godine 15 25 35 45 55 65 75 SUMA%1981. 3,67 7,66 12,52 19,0 22,21 17,64 17,3 100.01991. 3,65 7,83 12,7 18,46 21,64 17,87 17,85 100.0Struktura drvne zalihe u privatnim šumama prikazana je u slijedećoj tablici:Tablica 12. Struktura ukupne drvne zalihe u privatnim šumamaDebljinski razredi (cm)Vrsta11-30 31-50 > 50 SUMAdrveća%Crnogorica 47 46 7 100.0Bjelogorica 58 36 6 100.0Ukupno: 53 41 6 100.0Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 27

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAStruktura drvne zalihe u privatnim šumama je znatno povoljnija. To su tanje i mlađe šume,dobro pomlađene, vitalne, dobrog prirasta te dobrog zdravstvenog stanja.Stanje prirastaU slijedećoj tablici prikazan je ukupni ( crnogorica + bjelogorica ) godišnji prirast ušumama sa kojima gospodare "Hrvatske šume”.Tablica 13. Stanje ukupnog prirasta u šumama “Hrvatskih šuma”Godine Ukupni 1.g. prirast (m 3 ) 1.g.prirast (m 3 /ha)1950. 85600 4,911970. 108400 6,001986. 97464 5,421987. 97691 5,421988. 97691 5,421989. 97691 5,421990. 98799 5,481991. 98799 5,481992. 99554 5,531993. 100050 5,531994. 98151 5,431995. 104125 5,741996. 104125 5,741997. 98538 5,871998. 98538 5,87U crnogorici prirast se smanjuje dok se u bjelogorici povećava. Uspoređujući prirast pogodinama ukupno (crnogorica + bjelogorica ) vidljivo je da se isti povećava. Napominjemo da jedio površine "Hrvatskih šuma" 1997. godine odlukom Sabora Republike Hrvatske izdvojen u NPRisnjak te se ukupni prirast smanjio te godine, ali po hektaru povećao iz razloga što su u NPizdvojene zaštitne, gospodarski manje vrijedne šume. Godišnji prirast na području NP Risnjak jeslijedeći:Tablica 14. Godišnji prirast šuma u NP RisnjakGospodarska jedinica 1.god. prirast (m 3 )Državne šume u NP 10171Privatne šume u NP 2427Ukupno: 12598Godišnji prirast državnih i privatnih šuma u NP iznosi 12598 m 3 (5,63 m 3 /ha) ili 1,85 % oddrvne zalihe.Godišnji prirast u privatnim šumama na cijelom području Grada Čabra iznosi 23421m 3(5,52 m 3 /ha) odnosno 3,17% od drvne zalihe.Kako se povećava drvna zaliha u privatnim šumamatako se povećava i prirast.Propisani etat (sječiva masa)U slijedećoj tablici prikazan je godišnji etat (crnogorica + bjelogorica) za šume sakojima gospodare "Hrvatske šume”.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 28

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRATablica 15. Pregled ukupnog godišnjeg etata (crnogorica + bjelogorica)u šumama “Hrvatskih šuma”Godine Ukupni 1.g. etat (m 3 ) 1.g.etat (m 3 /ha)1950. 82200 4,711970. 83600 4,631986. 95671 5,321987. 95264 5,291988. 95264 5,291989. 95264 5,291990. 94686 5,251991. 94686 5,251992. 94066 5,221993. 92172 5,101994. 87914 4,861995. 82640 4,551996. 82640 4,551997. 78956 4,711998. 78956 4,71Propisani godišnji etat se postepeno smanjuje. Kod crnogorice on se povećava, a što jevezano za sve lošije zdravstveno stanje ovih šuma. Etat bjelogorice se smanjuje budući je relativnozdrava, vitalna, dobre debljinske strukture, dobrog prirasta i dobro pomlađena.Propisani etat na području NP Risnjak nije naturalno propisan. Program za zaštitu,očuvanje i održavanje šuma NP te Prostorni plan propisuju isključivo sanitarne sječe, a zbogsprečavanja širenja zaraze na susjedna područja. Pod sanitarom podrazumijevaju se : suhari, četvrtistupanj oštećenosti (stabla osutosti iglica 60 i više posto), stabla sa imelom, slabo vitalna, bolesna,prijelomi, izvale, gromarice i sl.).U privatnim šumama na površini od 4642 ha propisan je godišnji etat 10267 m 3 . Etat uprivatnim šumama na području NP (263 ha) nije propisan. Kako raste drvna zaliha i prirast, etat seiz godine u godinu postepeno povećava, a što se analizira i propisuje izradom novih Programagospodarenja u privatnim šumama.Izvršenje etata (sječive mase)U slijedećoj tablici prikazano je izvršenje sječa (crnogorice+bjelogorice) za šume sakojima gospodare "Hrvatske šume".Tablica 16. Pregled izvršenja sječa u šumama ”Hrvatskih šuma”Godine Ukupno posječeno (m 3 ) Posječeno m 3 /ha1950. 177487 10,181970. 76700 4,241986. 101462 5,641987. 102172 5,671988. 100476 5,581989. 96695 6,481990. 85750 4,761991. 90751 5,041992. 103822 5,761993. 100845 5,581994. 110743 6,131995. 92701 5,111996. 83828 4,621997. 95335 6,021998. 81668 5,16Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 29

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAIzvršenje sječa poprilično prati propisani etat odnosno izmjereni prirast. S obzirom da jejela fiziološki oslabila, ona se suši i propada. Sanitarnim sječama potrebno je vaditi takva stabla.Nakon 1945. godine šumarstvo Gorskog kotara omogućilo je izgradnju bivše državeJugoslavije isporukom velikih količina građevnog drva. Ovako pojačane sječe trajale su sve do1953.godine. U tih je nekoliko godina posječeno kako slijedi:Tablica 17. Pregled izvršenih sječa u šumama “Hrvatskih šuma”Godina Posječeno m 31946. 747851947. 894691948. 1205941949. 1960071950. 1774871951. 1052031952. 1354201953. 99338Posljednih nekoliko godina u crnogorici se prvenstveno sječe sanitar. Primjera radi tijekom1992. godine od ukupno posječene mase u sanitaru je posječeno 41%, 1993. godine 63%, 1994.godine 59%, a 1995. godine 61%.Na dijelu površine sa kojom gospodari NP Risnjak posječeno je u poslijednih deset godina4937 m 3 ( crnogorice 4153 m 3 i bjelogorice 784 m 3 ).Treba napomenuti da se na tzv. užem području NP nije sjeklo. U tzv. širem području NPsjekao se isključivo sanitar. Šire područje NP je niža zona. To su jelovo-bukove šume u kojima jebilo sušaca a oni su se morali sjeći zbog sprečavanja širenja zaraze na okolne gospodarske šume.Sredstva ostvarena prodajom izrađene drvne mase utrošena su u zaštitu, održavanje i promicanjeovog NP a to je vidljivo iz godišnjih izvješća o radu i završnih računa.U privatnim šumama posječeno je crnogorice i bjelogorice kako slijedi:Tablica 18. Izvršenje sječa u privatnim šumama (4642 ha)Godine Ukupno posječeno (m 3 )1986. 57461987. 59301988. 58851989. 91051990. 36391991. 47581992. 113401993. 124831994. 128381995. 118601996. 129331997. 119551998. 10346Iz gore navedenih podataka zamijećene su pojačane sječe u posljednih nekoliko godinauvjetovane padom životnog standarda.Realizacija drvnih sortimenata iz posječene maseNa području sa kojim gospodare "Hrvatske šume" bila je slijedeća realizacija drvnihsortimenata (prikazano je nekoliko karakterističnih godina) :Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 30

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRATablica 19.Realizacija drvnih sortimenata u šumama “Hrvatskih šuma”crnogoricabjelogoricaGodina Oblo(tehnika)Prostorno(celuloza)Oblo(tehnika)Prostorno(ogrijev+celuloza)% %1946. 85 15 35 651947. 83 17 45 551948. 85 15 49 511949. 83 17 36 641950. 84 16 34 661979. 96 4 63 371980. 98 2 63 371981. 97 3 74 261982. 99 1 69 311995. 100 0 84 161996. 100 0 93 71997. 100 0 88 121998. 92 8 92 8Iz gore navedenih podataka uočljivo je da se u crnogorici i bjelogorici smanjuje učešćeceluloze i ogrijevnog drva što je rezultat poboljšane tehnologije u iskorišćivanju šuma.Propisani šumskouzgojni radovi jednostavne biološke reprodukcije (JBR)Po Osnovama gospodarenja propisani šumskouzgojni radovi JBR na području kojemgospodare "Hrvatske šume" jesu slijedeći :Tablica 20. Propisani šumskouzgojni radovi (JBR) u šumama “Hrvatskih šuma”Vrsta rada1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998.haPriprema staništa - - - 0,65 0,84 2,57 2,57 3,46 3,46Pošumljavanje 7,48 7,48 7,48 6,53 2,53 0,4 0,4 0,53 0,53sječinaNjega biogrupa 43,48 43,48 57,48 52,76 66,76 82,715 82,715 83,341 83,341Čišćenje biogrupa 5,9 5,9 5,9 19,7 46,5 48,98 48,98 66,103 66,103Popunjavanje 0,3 0,3 - - 0,25 1,24 1,24 0,26 0,26Njega kultura 36,937 36,937 36,637 37,237 30,031 24,426 24,426 15,287 15,287Čišćenje kultura 0,83 0,83 0,83 0,83 1,23 18,67 18,67 0,7 0,7Prorede kultura 4,259 4,259 4,259 4,259 4,259 4,259 4,259 17,294 17,294Prihranjivanje - - - - 1,184 1,529 1,529 1,529 1,529UKUPNO: 99,186 99,186 112,58 121,96 153,59 185,49 185,49 188,50 188,50Iz gornjih podataka vidljivo je da se propisani šumskouzgojni radovi JBR postepenopovećavaju, a što je rezultat dobrog prirodnog pomlađenja ovih šuma te dosadašnjeg umjetnogpošumljavanja, koje površine treba kasnije njegovati, čistiti i prorijeđivati.Na dijelu sa kojim gospodari NP Risnjak nisu propisani šumskouzgojni radovi.U privatnim šumama (4642 ha) propisani su slijedeći prosječno godišnji šumskouzgojniradovi JBR :- njega biogrupa 4,10 ha- čišćenje biogrupa 2,44 ha- prorede prirodnih sastojina 0,26 haIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 31

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAU PBR propisani su godišnje slijedeći radovi :- pošumljavanje 1,40 ha- rekonstrukcija 2,00 ha- njega kultura 2,25 haIzvršenje šumskouzgojnih radova JBRJBR :Na području kojem gospodare "Hrvatske šume" izvršeni su slijedeći šumskouzgojni radoviTablica 21. Izvršeni šumskouzgojni radovi (JBR) u šumama “Hrvatskih šuma”Vrsta rada1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998.haNjega biogrupa 99.5 134.0 43.0 30.0 59.96 87.78 87.3 103.3 49,1 87,3 155,1Ćišćenje letvika 53.0 38.0 5.0 17.0 49.5 82.0 92.81 143.8 154,2 169,6 64,0Prorede - - - - - - - - - 1,5 22.0Njega kultura 10.0 8.0 164.3 1.0 77.34 51.55 - - 78,0 21,1 7,0Priprema tla za - 4.9 - - 5.68 8.95 35.41 7.8 5,2 3,7 14,0prir. naplodnjuPošumljavanje 0.7 4.9 11.25 - 30.27 14.35 4.9 20.5 5,4 5,5 5,0Popunjavanje - - - - - - - - 8,7 5,2 4,2UKUPNO 163.2 189.8 223.5 48.0 222.7 244.6 220.4 275.5 300.6 293,9 271,3Iz podataka se vidi da su izvršenja viša nego li je Osnovama gospodarenja propisano.Izvršenja uzgojnih radova veća su od propisanog iz razloga što se šuma dobro prirodno pomlađujete je treba njegovati i čistiti.Radovi jednostavne biološke reprodukcije ( JBR ) na području NP Risnjak nisu propisanipa tako niti izvršeni.Godišnje izvršenje šumskouzgojnih radova jednostavne biološke reprodukcije u privatnimšumama je slijedeće:- čišćenje prirodnih sastojina 0,55 ha- pošumljavanje sastojina 6,97 ha- njega kultura 2,55 haTreba napomenuti da su šumskouzgojni radovi izvršeni u većem obujmu nego što je gorenavedeno. Privatnici sami obavljaju te poslove, a o tome ne obavještavaju područnu šumariju kojavodi evidenciju o istim.Propisani šumskouzgojni radovi proširene biološke reprodukcije (PBR)Propisani šumskouzgojni radovi PBR na području kojem gospodare "Hrvatske šume"prikazani su u slijedećoj tablici :Tablica 22. Propisani šumskouzgojni radovi (PBR) u šumama “Hrvatskih šuma”Vrsta rada1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998.haRekonstruk. 3,401 3,401 3,401 3,401 3,401 1,851 1,651 1,651 1,651 0,67 0,67Njega kultura 3,3 3,3 3,3 3,3 3,3 0,2 - - - 11,89 11,89Konverzija - - - - - 1,18 1,18 1,18 1,18 0,153 0,153panjačeUKUPNO: 6,701 6,701 6,701 6,701 6,701 3,231 3,031 3,031 3,031 12,72 12,72Iz gore navedenih podataka vidljivo je da se rekonstrukcija i konverzija postepenosmanjuje jer ne postoje potrebe za istim. Sve površine koje je trebalo "sanirati" do sada je to iizvršeno pošumljavanjem ( rekonstrukcijama ) te konverzijama panjača.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 32

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRANa području NP Risnjak nisu propisani šumskouzgojni radovi u proširenoj biološkojreprodukciji.Izvršenje šumskouzgojnih radova PBRPBR:Na području kojem gospodare "Hrvatske šume" izvršeni su slijedeći šumskouzgojni radoviTablica 23. Izvršenje šumskouzgojnih radova (PBR) u šumama “Hrvatskih šuma”Vrsta rada1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998.haPriprema staništa - - - - - - - - - 0,7 4,0Rekonstrukcija - 6.0 - - - - - - - - 2,0Njega kultura - 14.5 14.5 29.0 34.04 46.7 7.0 51.7 24,4 77,0 43,0Konverz. panjača - - - - - 10.6 - - - 18,0 2,0Pošumljavanje 14.5 - 5.0 6.5 3.93 - 7.0 9.98 18,0 0,7 1,0plješina i sanacijaUKUPNO: 14.5 20.5 19.5 35.5 37.97 57.3 14.0 61.68 42,4 96,4 52,0Iz podataka je vidljivo da se šumskouzgojni radovi PBR izvršavaju daleko više od propisašto je rezultat stvarnih potreba u šumi te izmjena Pravilnika o uređivanju šuma kojim su nekišumskouzgojni radovi ( njega kultura ) propisani kao obaveza u PBR.Na području NP Risnjak nisu bili propisani radovi u PBR te nisu niti izvršeni.Otvorenost šumskim cestamaŠume sa kojima gospodare "Hrvatske šume" otvorene su sa 15,98 km/ooo ha, što značiotvorenost ovih šuma u visini europske.Otvorenost na području sa kojim gospodari NP Risnjak iznosi 6,9 km/000 ha.Otvorenost u privatnim šumama iznosi 3,52 km/000 ha."Hrvatske šume" usporedno saizgradnjom šumskih cesta otvaraju i privatne šume ( npr. Gmajna u Šumariji Prezid, Sveta Gora iPintarica u Šumariji Gerovo ).Zastupljenost ekološkogospodarskih tipova (EGT)Pod ekološkogospodarskim tipom smatra se određena površina šuma i šumskog zemljištakoja ima slične ekološko-biološke i gospodarske značajke o kojima ovisi normalan načingospodarenja.Ekološkogospodarski tip šume i šumskog zemljišta utvrđen je na temelju geološkepodloge, šumske zajednice, vrste tla, klime, uzgojnih značajki, proizvodnih mogućnosti ivrijednosti sastojine.Zastupljenost EGT u gospodarskim šumama sa kojima gospodare "Hrvatske šume"prikazana je u slijedećoj tablici :Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 33

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRATablica 24. Zastupljenost EGT u gospodarskim šumama “Hrvatskih šuma”šifra EGT Biljna zajednica%zastupljenostiI-B-10a Fagetum croat.subalpinum dodtip a 2I-B-10b Fagetum croat.subalpinum dodtip b 4I-B-11 Fagetum croat.subalpinum var. Abies alba 5I-C-10a Abieti-Fagetum illyricum var. a (kamenitost do 25%) 19I-C-10b Abieti-Fagetum illyricum var. b (kamenitost preko 25%) 42I-C-11 Fagetum croat. Abietetosum Ht. sa raznim facijesima 12I-C-12 Fagetum croat. Abietetosum Ht. fac. Calamagrostis arundinaceae 7I-C-40 Blechno-Abietetum Ht. 2I-C-60 Picetum dolomiticum Ht. typicum 1I-C-61 Abietum dolomiticum Pelcer. 1I-D-12 Helleboro-Fagetum Ht. 1I-D-20 Blechno-Fagetum Ht. 2I-D-40 Fagetum croat. Montanum Ht. fac. Fraxinus ornus 1I-H-20 Luzulo-Fagetum Wrab. 1Zastupljenost EGT na dijelu sa kojim gospodari NP Risnjak je slijedeća :Tablica 25. Zastupljenost EGT u šumama NP Risnjakšifra EGT Biljna zajednica%zastupljenostiI-A-10 Pinetum mugi illyricum Ht. 1I-A-20 Fagetum suffruticosum Ht. 1I-B-10a Fagetum croat.subalpinum dodtip a 5I-B-10b Fagetum croat.subalpinum dodtip b 4I-B-10c Fagetum croat.subalpinum dodtip c 4I-B-10d Fagetum croat.subalpinum dodtip d 4I-B-11 Fagetum croat.subalpinum var. Abies alba 9I-B-20 Calamagrosti-Piceetum Bert. 2I-C-10a Abieti-Fagetum illyricum var. a (kamenitost do 25%) 8I-C-10b Abieti-Fagetum illyricum var. b (kamenitost preko 25%) 12I-C-11 Fagetum croat. Abietetosum Ht. sa raznim facijesima 6I-C-12 Fagetum croat. Abietetosum Ht. fac. Calamagrostis arundinaceae 8I-C-20 Calamagrostis-Abietetum Ht. 29I-D-40 Fagetum croat. Montanum Ht. fac. Fraxinus ornus 4I-H-10 Fagetum croat. Seslerietosum Ht. 1I-J-10 Seslerio-Ostryetum Ht. et H-ić typicum 2Zastupljenost EGT u privatnim šumama je slijedeća :Tablica 26. Zastupljenost EGT u privatnim šumamašifra EGT Biljna zajednica%zastupljenostiI-C-10a Abieti-Fagetum illyricum var. a (kamenitost do 25%) 9I-C-10b Abieti-Fagetum illyricum var. b (kamenitost preko 25%) 13I-C-12 Fagetum croat. Abietetosum Ht. fac. Calamagrostis arundinaceae 1I-C-40 Blechno-Abietetum Ht. 38I-D-12 Helleboro-Fagetum Ht. 3I-D-20 Blechno-Fagetum Ht. 34I-H-20 Luzulo-Fagetum Wrab. 2Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 34

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAFauna čabarskih šuma – zastupljenost životinjskih vrstaU šumama na čabarskom području zastupljenost životinjskih vrsta, naročito divljači, jedosta velika. U njima ima jelena, srna, srnjaka, divokoza i divojaraca, zečeva, zatim medvjeda,vukova, risova, divljih svinja i dr.Pored šumarstva značajna je i djelatnost lovstvo, koje će imati sve veći značaj, osobitoekonomski. I do sada se velika pozornost posvećivala lovstvu. Izgrađene su i obnovljene lovačkošumarskekuće npr. Škodovnik, Paravičeva Miza, Milanov Vrh, Smrekova Draga, Lividraga i dr.Izgrađena su i zimovališta za divljač (Milanov Vrh, Lividraga i Srednji Vrh), kao i ostali lovnotehničkiobjekti (visoke čeke, hranilišta). Rezultat dobrog gospodarenja lovstvom ovog kraja sustečene trofeje visoke kvalitete na ovom području. Navodimo samo neke :- jelen obični 211,77 točaka- srnjak 160,42 točke- divojarac 115,65 točaka- medvjed 435,10 točaka- vuk 157,14 točaka- ris 174,02 točke1.1.1.7. VODNI RESURSI – VODOOPSKRBA I ZAŠTITA VODE ZA PIĆEPodručje Grada Čabra je slabo urbanizirano područje bogato podzemnim i površinskimvodama. Rijeka Kupa i njena pritoka Čabranka daju obilježje čitavom kraju. Iskorištavnje vodaovog područja je vrlo slabo. Od izdašnijih izvora za vodoopskrbu se koristi samo izvorišteČabranke.Izvor Kupe predstavlja strateške rezerve vode za piće na razini države, a potencijalneresurse vode za piće predstavljaju i jaki krški izvori na desnoj obali Kupe. Na Čabranci se nalazedvije male hidroelektrane.Sliv rijeke Kupe na području Grada Čabra obuhvaća njen izvorišni i gornji tok. U tomdijelu za rijeku Kupu i njenu pritoku Čabranku propisana je vrlo visoka čistoća vode. Očuvanjepropisane kakvoće posebno je značajno zbog toga što se Kupa nizvodno koristi za opskrbu vodomza piće i što su te vode pogodne za uzgoj plemenitih riba.Vode izvorišta Kupe zajedno s izvorom Čabranke i izvorima na desnoj obali Kupe nemajudovoljno istraženo i određeno utjecajno područje, radi čega je to za sada vrlo osjetljiv prostor.Vode predstavljaju jedan od najvrijednijih i vrlo osjetljivih resursa ovog područja. StogaProstorni plan uređenja područja Grada Čabra mora uskladiti zaštitu voda s društvenim igospodarskim razvojem. Rješavanje problema zaštite voda kroz prostorni plan omogućujepreventivno djelovanje od negativnog utjecaja ljudskih djelatnosti. Upravo usklađenost korištenja izaštite prostora daje najveću vrijednost planiranju.VodoopskrbaVodoopskrba na području Grada Čabra karakterizirana je mnogobrojnošću vodovoda kojizahvaćaju po nekoliko izvora male minimalne izdašnosti (oko 0.1L/s). Izuzetak je izvorišteČabranke s oko 50 L/s i izvor Mlake s oko 10 L/s. Pregled vodovoda kojima upravlja komunalnopoduzeće prikazan je u tablici 27.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 35

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRATablica 27.Vodovodi na području Grada ČabraVodovod Zahvaćeni izvor Područje opskrbeCentralni vodoopskrbnisustavIzvorište ČabrankeČabar (osim gornje zone), Parg, Tršće,Makov Hrib, Gerovo, Smrečje,Mali LugČabar Lijevi izvor Čabranke (Slovenija) Donja zona ČabraTropeti Izvor Tropeti Gornja zona ČabraPaklenski jarak Izvor Paklenski jarak Gornja zona ČabraGorači -Tršće Izvor Sušica, Žikovci 1, Žikovci 2 Gorači, TršćePrezidIzvor MlakeIzvor TrbuhoviceGerovo Izvor Hrib 1, Sokoli 1, Sokoli 2,KamenjePlešceIzvor PodsteneIzvor PožarnicaMandli Izvor Mandli MandliDonji Žagari Izvor Donji Žagari Donji ŽagariCrni Lazi Izvor Crni Lazi Crni LaziNiža zona PrezidaViša zona PrezidaGerovoPlešce – niža zonaPlešce, ZamostPotrebno je istaknuti da centralni vodoopskrbni sustav nije stavljen u redoviti pogon već sekoristi samo za sušnih razdoblja (podatci za kolovoz, rujan 1999.) kada izdašnost izvora vodovodaČabar, Gorači - Tršće i Gerovo ne omogućuje normalnu vodoopskrbu.Kakvoća vode izvoraIzvori zahvaćeni za vodoopskrbu na području Grada Čabra razlikuju se po osnovnomkemijskom - mineralnom sastavu, koji prvenstveno ovisi o geološkom sastavu stijena vodonosnika,te po stupnju onečišćenja kao posljedici utjecaja ljudskih djelatnosti.Ispitivanja kakvoće vode izvora provodi Odjel za kontrolu voda Zavoda za javno zdravstvoRijeka prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće ( Narodne novine, 46/94 i 49/97).Kakvoća vode izvora prikazana je na osnovi rezultata ispitivanja provedenih u 1998.godini.1. Voda izvorišta Čabranke je voda umjerene tvrdoće ( 8-11ºnj ) u kojoj prevladavajuhidrogenkarbonati kalcija. Može se koristiti za piće samo uz provođenje pročišćavanja kojeuključuje filtraciju i dezinfekciju vode. Ovi procesi pročišćavanja neophodni su zbogpovremene pojave zamućenja i obojenosti vode te stalnog, jakog bakteriološkog zagađenjafekalnog porijekla.2. Vode izvora Trbuhovica i izvora Sušica zbog stalnog jakog bakteriološkog zagađenja takođerzahtjevaju, uz dezinfekciju, i druge postupke obrade npr. filtraciju kroz spore pješčane filtere.3. Vode izvora Hrib, Žikovci 1 i Žikovci 2, Požarnica, Mandli i Donji Žagari su vode niskogstupnja mineralizacije i niske pH vrijednosti (kisele vode) pa ih je potrebno filtrirati kroz filtertucanika kalcij karbonata. Bakteriološko onečišćenje ovih voda je uglavnom nisko, ali trebaprovoditi postupak dezinfekcije vode.4. Voda svih ostalih izvora : lijevi izvor Čabranke, Paklenski jarak, Tropeti, Mlake, Sokoli 1 i 2,Kamenje, Podstene je umjereno mineralizirana voda, povoljnog osnovnog kemijskog sastava,slabo ili umjereno bakteriološki onečišćena pa se može koristiti za opskrbu vodom za piće uzprovođenje dezinfekcije.Ugroženost voda izvorišta zbog utjecaja izvora onečišćenjaOsnovni uzroci onečišćenja voda izvora zahvaćenih za vodoopskrbu Grada Čabra suotpadne vode naselja i prometnica te divlje deponije otpada formirane u krškim vrtačama -depresijama. U većini naselja postoje manji drvno - prerađivački pogoni koji nekontroliranimodlaganjem raznih štetnih i opasnih tvari mogu ugroziti podzemne vode.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 36

Izvorište ČabrankaPROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRANajznačajniji resurs vode za piće na području Grada Čabra je izvorište Čabranke. Čabrankaje vodotok kojeg oblikuje nekoliko izvora : dva stalna i nekoliko povremenih ovisno o hidrološkimprilikama. To su tipični krški izvori s vrlo velikim varijacijama izdašnosti.Desni izvor Čabranke nalazi se na hrvatskoj strani vodotoka. Slivno područje ovog izvoraobuhvaća oko 30 km 2 . Izgrađeno je od karbonatnih stijena pa je zbog hidrogeoloških specifičnostikrša čitav sliv u odnosu na onečišćenje vode izvora vrlo osjetljiv prostor. Unutar sliva ovog izvoranalaze se mnogobrojna naselja s neuređenom odvodnjom otpadnih voda: Parg, Tršće, Žumbri,Križeva Draga, Makov Hrib, Erženi, Prhutova Draga, Štimci, Resmani, Brinjeva Draga, Kavaliri,Hudolini, Muhovci i Majeri.U naselju Tropeti istočno od Čabra stacionirane su dvije napuštene deponije otpada koje jekoristilo Komunalno poduzeće Grada Čabra kao odlagalište otpada prikupljenog sa šireg područja.Deponije i dalje koristi lokalno stanovništvo za odlaganje krupnog otpada i kućnog smeća.U naselju Parg korištena je do pred nekoliko godina deponija za odlaganje otpada spodručja Čabra, Prezida i Tršća. Danas je deponija zatvorena i prekrivena zemljom.U slivu se nalaze još dvije divlje deponije otpada. To je Pojatova jama koju koristi Šumskogospodarstvo za odlaganje dotrajale opreme. Jamu u području brda Grobnik koristi lokalnostanovništvo kao odlagalište krupnog otpada, prvenstveno građevinskog materijala, ali i ostalogotpada.Od industrijskih izvora zagađivanja treba spomenuti pogon finalizacije namještajaFinvesta Čabar (bivša tvornica tekuće gume - prema zadnjim saznanjima više ne radi). Otpadnevode ovog pogona ispuštaju se u ponor koji ima direktnu vezu s desnim izvorom Čabranke.Slivno područje lijevog izvora Čabranke proteže se u Republiku Sloveniju i obuhvaćapovršinu od 14.8 km 2 . U slivnom području se nalaze naselja bez uređene kanalizacije ipročišćavanja otpadnih voda.Izvor TrbubuhovicaIzvor Trbuhovica je tipični krški izvor koji izvire iz pećine. Slivno područje je površineoko 4.3 km 2 . U neposrednom utjecajnom području ovog izvora nalaze se naselja bez kanalizacije iliindividualnog načina pročišćavanja otpadnih voda : Kozji Vrh, Kendi, Celovci, Rženci i Tajčari.Direktno procjeđivanje otpadnih voda ovih naselja u vodu izvora vidljivo je po izrazito jakomfekalnom zagađenju za jakih kiša.Izvori Sušica, Paklenski jarak, Tropeti, Sokoli 2 , PodsteneOtpadne vode manjih naselja (nekoliko kuća) smještenih u neposrednom zaleđu ovihizvora uzrok su bakteriološkom zagađenju vode. Ponor u Tršću ima, osim na desni izvor Čabranke,direktan utjecaj i na izvore Tropeti i Paklenski jarak. U neposrednoj okolici izvora Podstene jedivlji deponij kućnog smeća.Izvor Mlake, Sokoli 1, Hrib, Kamenje, Požarnica i ostali manji izvoriSliv izvora Mlake izgrađen je od dolomitnih stijena i proteže se na površinu od oko 2 km2.Izdašnost izvora sporije reagira na promjenu hidroloških uvjeta. Sanitarne prilike slivnog područjasu relativno dobre što se vidi i po vrlo dobroj kakvoći vode.Izvori Sokoli 1, Hrib, Kamenje, Požarnica i ostali manji izvori zahvaćeni za vodoopskrbusmješteni su u šumi, a neposredna zaleđa izvora su nenastanjeni prostori bez registriranih izvorazagađivanja.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 37

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRASanitarno-tehnički uvjeti vodoopskrbnih objekata, način pročišćavanja vode izdravstvena ispravnost vode u vodovodnoj mrežiMnogobrojnost i raspršenost vodovodnih sustava i vodoopskrbnih objekata na područjuGrada Čabra uveliko otežava njihovo održavanje u sanitarno-tehničkom pogledu (redovito čišćenje,sanacije i rekonstrukcije), provedbu procesa pročišćavanja - u prvom redu dezinfekcije vode,nadzor nad objektima i zdravstvenom ispravnošću vode.U cjelini gledajući sanitarno-tehničko stanje vodoopskrbnih objekata je na vrlo niskojrazini. Prodori oborinskih i površinskih voda u zapuštene i derutne kaptaže, neuređeni i obrasliokoliši kapataža, vodosprema i crpnih stanica vrlo su česte pojave na svim vodovodima. Zabrinjavačinjenica da su i relativno novi, još uvijek tehnički nezaprimljeni, objekti centralnog vodovodnogsustava (CVS) kao crpna stanica s filterskim postrojenjem (samo jedan filter) na izvorištuČabranka, vodosprema i stanica za dezinfekciju plinskim klorom loše građevinski i tehničkiizvedeni. Isto tako izgradnja vodovodnih cjevovoda ovog sustava vršena je ne poštivajući osnovnapravila struke (polaganje vodovodnih cijevi u kanale bez pješčane košuljice).Postupak pročišćavanja vode ne zadovoljava niti u jednom vodovodnom sustavu.Funkcioniranje filtera i plinskog klorinatora CVS treba sustavnim ispitivanjima tek provjeriti. Uostalim vodovodima dezinfekcija vode se ili ne vrši ili se samo povremeno ubacuje natrij hipokloritu vodospreme.Posljedica ovakve situacije je kontinuirano zdravstveno neispravna voda u vodovodnojmreži. Praktički u svim vodovodima je prisutno bakteriološko zagađenje fekalnog porijekla.Zbog velike zagađenosti izvora Trbuhovica i Sušica najrizičniji su vodovodi Prezid -gornja zona (potrošač Trbuhovica) i Gorači - Tršće. Ovi vodovodi predstavljaju veliku opasnost odizbijanja hidričnih zaraznih bolesti. Vodovod Prezid - Trbuhovica bio je 1987. godine uzročnikomepidemije bacilarne dizenterije. U tom pogledu visoko rizični su i vodovodi Čabar, Paklenski jaraki Tropeti.Voda i u ostalim vodovodima ne ispunjava bakteriološke kriterije propisane Pravilnikom ozdravstvenoj ispravnosti vode za piće.Potrebno je naglasiti da tijekom ljeta u mnogim vodovodima, zbog smanjenja izdašnostiizvora, dolazi do nestašice vode pa zbog nastalog podtlaka u vodovodnoj mreži postoji velikamogućnost od sekundarnog zagađivanja vode.1.1.1.8. KLIMA I KLIMATOLOŠKE POJAVEKlimatska analiza koja služi kao meteorološka podloga za izradu Prostornog planauređenja Grada Čabra sačinjena je na temelju obrađenih podataka odabranih karakterističnihmeteoroloških parametara meteorološke postaje Parg. Niz obrađenih klimatoloških podataka duljije od 40 godina (1950. – 1994.), sama postaja je u neposrednoj blizini grada Čabra, pa iako nemadrugih meteoroloških postaja (u Lividragi više ne postoji), ti su podaci dovoljno reprezentativni zaukupno teritorijalno područje Grada Čabra. Osnovu klimatološke analize predstavljaju srednjemjesečne i godišnje vrijednosti meteoroloških elemenata dobivenih klimatološkim mjerenjem imotrenjem tri puta dnevno, u 07, 14 i 21 sat po lokalnom vremenu.Temperatura zrakaTemperatura zraka jedan je od najvažnijih i najkorištenijih pokazatelja klime nekogpodručja, a u ovoj su analizi prikazane srednje mjesečne temperature, srednje i apsolutne ekstremnetemperature te srednji broj dana s nekim karakterističnim vrijednostima temperature.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 38

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAGodišnji hod temperature zrakaU tablici 28. prikazan je godišnji hod srednje mjesečne temperatura zraka. Iz te je tablicevidljivo da je srednja temperatura zraka u klimatološki zimskim mjesecima (prosinac, siječanj iveljača) manja od ništice pri čemu je najhladniji mjesec siječanj. Najveće zagrijavanje tj. porasttemperature uočljivo je između travnja i svibnja, dok je najtopliji mjesec srpanj. Nakon togapočinje hlađenje, ispočetka sporije, a zatim naglo tijekom prijelaza iz rujna u listopad i studeni.Tablica 28.Srednja mjesečna i godišnja temperatura zrakaMjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.Srednjamjesečnatemperaturazraka u °C-1,8 -1,2 1,9 5,8 10,7 14,1 16,4 15,7 12,5 7,8 3,1 -0,2 7,130,0mperatura zraka u °CTe20,010,00,0Srednja mjesečnaSrednja mjesečnamaksimalnaSrednja mjesečnaminimalna-10,0I II III IV V VI VII VIII IX X XI XIIMjesecSlika 1.Godišnji hod srednje mjesečne maksimalne, srednje mjesečne minimalne isrednje mjesečne temperature zrakaEkstremne temperature zrakaSrednje mjesečne maksimalne i minimalne temperature z raka prikazan e su na slici 1.Odmah je uočljivo da su odstupanja maksimalnih temperatura zraka u odnosu na prosječne većanego odstupanja minimalnih temperatur a što zna či da srednja mjesečna temperatura zrak a nije pukiprosjek maksimalne i minimalne temperature. Osim toga vidi se da su tek u travnju minimalnetemperature zraka u prosjeku iznad ništice, a već u studenom su ponovo oko te vrijednosti.Najtopliji ljetni mjeseci pokazuju da su maksimalne dnevne temperature zraka oko ugodnihdvadesetak stupnjeva dok su noći i dalje svježe s temperaturama koje se uglavnom spuštaju do 10°C. U ljetnim mjesecima najveće su i prosječne dnevne amplitude tj. razlike između maksimalne iminimalne temperature zraka pa to doba godine zahtijeva najveću prilagodljivost.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 39

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRATablica 29.Apsolutne maksimalne i minimalne temperature zraka, u °C.Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XIIApsolutnamaksimalna 15,4 17,4 22,1 26, 0 28,2 30,2 33,5 32,4 29,1 25,9 21,7 17,1temperaturaApsolutnaminimalna -21,7 -23, 2 -18,9 -10, 2 -5,0 -2,2 2,2 0,9 -1,8 -5,8 -13,4 -16,2temperaturaVrijednosti apsolutnih ekstrema temperature zraka, prikazane su u tablici 29. i najboljeizražavaju kontinentalnost klime čabarskoj područja jer je razlika između apsolutnog maksimuma iminimuma veća od 56 °C. Pri tome najviše dnevne temperature zraka u ljetnih mjesecima prelaze30 °C, dok su najniže u zimskim ispod 20 ° C. No, to su ip ak apsolutne dosad zabilježene ekstremnevrijednosti i kao takve se javljaju vrlo rijetko.ani s različitim temperaturnim karakteristikamaU tablici 30. prikazani su dani s nekim karakterističnim vrijednostima maksimalnih iminimalnih te mperatura zraka koji nam zornije prikazuju temperaturni režim nekog pod ručja. Umeteorološkom nazivlju ti su dani označeni ovako :hladni dani tmin < 0 ° Cledeni danistudeni danitmin≤ 10 °Ctma x < 0 ° Cvrući dani tmax ≥ 30 °Cdani s toplim noćima tmin ≥ 20 °C.Tablica 30.Srednji mjesečni broj dana s različitim temperaturnim karakteristikama, u °C.Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.Hladni dani 25,8 22,6 20,1 9,5 1,3 0,0 0,1 4,1 15,7 23,6 122,6Ledeni dani 5,6 4,6 1,4 0,0 0,3 2,6 14,6Studeni dani 11,0 8,5 4,0 0,2 0,2 3,1 8,3 35,2Vrući dani 0,0 0,4 0,3 0,7Dani s toplimnoćimaKao što se vidi iz tablice 30. u pet mjeseci u godini - od studenog do ožujka, više odpolovine dana u mjesecu ima minimalnu temperaturu zraka ispod ništice, pri čemu u najhladnijimmjesecima, siječnju i veljači, oko 20% tih dana bude s temperaturama ispod –10 °C. U oko 25-35%dana u prosincu, siječnju i veljači, tj. svaki treći, četvrti dan, najviša dnevna temperatura zraka neprelazi ništicu.S druge strane visoke temperature zraka vrlo su rijetke tako da se vrući dani, stemperaturom zraka iznad 30 °C, javljaju jednom u nekoliko godina, a za spavanje neugodnihtoplih noći, u kojima se temperaturazraka ne spušta ispod 20 °C, gotovo da i nema.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 40

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAOborinaOborina je jedan od najvažnijih klimatoloških elemenata, a za razliku od ostalih obično seprikazuje kao mjesečna ili godišnja količina.Godišnji hod oborineGodišnji hod oborine prikazan je na slici 2. iz koje se jasno vidi da najviše oborine padne ujesenjim mjesecima dok je u preostalom dijelu godine, osim prosinca koji malo odstupa, srednjamjesečna količina oborine prilično ujednačena. Ovo je još izraženije pogleda li se tablica 31. ukojoj su prikazane srednje sezonske količine oborine. Pri tome valja napomenuti da ovi podaciprikazuju sve tipove oborine kako kišu i slične tekuće oborine tako i oborinu koja potječe odotopljenog napadalog snijega.Mjesečna količina oborine250,0Količina oborine u mm200,0150,0100,050,00,0I II III IV V VI VII VIII IX X XI XIIMjesecSlika 2. Godišnji hod srednje mjesečne količine oborineTablica 31. Srednje sezonske količine oborineGodišnje doba Proljeće Ljeto Jesen ZimaKoličina oborine, u mm 410,6 410,5 606,7 425,0Oborinski daniDani u kojima padne bar 0,1 mm oborine nazivaju se oborinski dani. Ako je ta oborina bilakiša ti se dani nazivaju dani s kišom, a ako je padao snijeg i količina oborine od otopljenog snijegaje iznosila barem 0,1 mm taj dan se naziva dan sa snijeg om . Pri t ome v alja istakn uti da d an s kišommože biti i dan sa snijegom.U tablici32. prikazan je srednji mjes ečni broj dana s kišom odnosno snijegom iz koje sevidi kako je oborina na čabarskom pod ručju česta. U prosjeku u svakom mjesecu ima 10-16 dana soborinom što znači da je svaki drugi-treći dan u bi lo kojem mje secu u godini praćen nekim tipomoborine. Iz tablice je vidljiv i odnos broja dana s kišom u odnosu na one sa snijegom. Snijegprevladava samo u siječnju i veljači, u ožujku i prosincu je broj kišnih i snježnih dana sličan dok upreostalim mjesecima prevladava kiša. Jedini mjeseci u kojima nema snježnih dana su srpanj ikolovoz.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 41

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRATablica 32. Srednji mjesečni i godišnji broj dana s kišom odnosno snijegom s količinomoborine ≥ 0,1mm.Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.Broj dana s7,4kišom6,4 9,3 13,3 15,7 16,3 12,1 11,9 11,6 13,0 12,4 8,9 138,1Broj dana sa10,2snijegom10,3 9,2 6,1 1,3 0,1 0,1 1,5 5,5 9,4 53,5Dani sa snježnim pokrivačemUz niske temperature zraka snijeg koji pada zadržava se na tlu pa je slijedeći značajanpodatak o sn ijegu broj dana s različitim visinama snježnog pokrivača. Stoga je u tablici 33.prikazan srednji mjesečni broj dana s vi sinom snijega 1, 10 i 30 cm. Kako se v idi od prosinca doožujka veći dio mjeseca tlo je pokriveno snježnim pokrivačem makar minimalne debljine. Pri tomevalja naznačiti da se u tim mjesecim a u većini slučajeva radi o snijegu višem od 10 cm. Snježnipokrivač viši od 30 cm izražen je samo u siječnju, veljači i ožujku kada je broj takvih dana 7-9 štopredstavlja 30-40 % ukupnog broja dana sa snijegom na tlu.Iz ovih se podataka može zaključiti da prosječna snježna zima, tj. razdoblje od prvog doposljednjeg dana sa snijego m na tlu većim od 1 cm, po činje oko sredine studenog a završavasredinom travnja.Tablica 33.Srednji mjesečni i godišnji broj dana s različitim visinama snijegaMjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.Broj dana s visinom23,7 21,4 18,5 6,5snijega ≥ 1 cm0,7 0,0 1,0 7,9 19,5 98,9Broj dana s visinom16,8 15,5 13,0 2,7snijega ≥ 10 cm0,2 0,0 0,3 3,8 10,2 62,0Broj dana s visinom8,0snijega ≥ 30 cm8,9 7,1 0,5 0,1 0,0 1,7 3,2 29,3Relativna vlagaKako su već podaci o oborini pokazali dosta velik broj oborinskih dana u svakom mjesecu,podaci o srednjoj mjesečnoj relativnoj vlazi, prikazani na slici 3. potvrđuju dojam o vlažnoj klimi.Srednja godišnja relativna vlaga je 80% dok je razlika između srpnja, u kojem je srednja relativnavlaga najmanja (75%) i prosinca u kojem je najviša (85%) svega 10%.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 42

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA100%vna vlaga uRelati90807060I II III IV V VI VII VIII IX X XIXIIMjesecSlika 3.Godišnji hod srednje mjesečne relativne vlageDnevni hod relativne vlage obično je suprotan dnevnom hodu temperature, što znači da jerelativna vlaga najniža sredinom dana kada je obično najtoplije, no tablica 34. u kojoj je prikazansrednji mjesečni broj dana s relativnom vlagom u 14 sati većom od 80% pokazuje još jednom da jerelativna vlaga velika tijekom cijelog dana, osobito u hladnijem dijelu godine, od listopada doožujka. Ipak valja naglasiti kako ovakve visoke vrijednosti relativne vlage nisu toliko neugodne jerse radi o klimatski hladnom području.Tablica 34. Srednji mjesečni i godišnji broj dana s relativnom vlagom u 14 sati ≥ 80%Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.Broj dana srel. vlagom u 16,9 12,7 11,4 8,8 7,5 6,7 4,9 6,1 7,9 11,3 15,9 17,8 128,014 sati ≥ 80%NaoblakaNaoblaka je ukupna pokrivenost neba svim vrstama oblaka zajedno, a izražava se udesetinama pokrivenosti neba oblacima. Pri tome vrijednost 0 označava da je nebo potpuno vedro,bez ijednog oblaka, a količina naoblake 10 znači da je nebo u potpunosti prekriveno oblacima.Srednja mjesečna naoblaka prikazana u tablici 35. u skladu je s već prikazanim podacima ooborini i vlazi i kazuje da je nebo najčešće u većoj mjeri zastrto oblacima, a u postocimapokrivenostineba to bi iznosilo 50-70%.Tablica 35.Srednja mjesečna i godišnja naoblaka izražena u desetinama pokrivenostineba oblacimaMjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.Srednjamjesečnanaoblaka6,9 6,8 6,8 6,9 6,4 6,2 5,0 4,8 5,4 6,2 7,2 7,0 6,3Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 43

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAOsi m ukupne naoblake, kao dodatni podatak o naoblaci i dojmu koji naoblaka ostavlja napromatrača, koriste se pojmovi vedar d an, u kojem je srednja dnevna naoblaka manja od 20%pokrivenosti neba oblacima, i oblačan dan, u kojem je srednja dnevna naoblaka veća od 80%pokrivenosti neba oblacima.20, 0Srednji broj dan a15,010,05,0Broj vedrih danaBroj oblačnih dana0,0I II III IV V VI VII VIII IX X XI XIIMjesecSlika 4.Godišnji hod srednjeg mjesečnog broja vedrih i oblačnih danaSlika 4. usporedno prikazuje srednji mjesečni broj vedrih i oblačnih dana. Uočava se dasamo u najtoplijem mjesecima u godini broj vedrih dana neznatno premašuje broj oblačnih dok je usvim preostalim mjesecima broj oblačnih dana daleko veći od broja vedrih dana.Trajanje sijanja SuncaPojam trajanja sijanja Sunca podrazumijeva vrijeme za koje je površina Zemlje izloženaizravnom zračenju Sunca i izražava se u satima. Maksimalni broj sati sijanja sunca, koji bi bioostvaren u slučaju idealnog lijepog vremena, ovisi o duljini svijetlog dijela dana i mijenja setijekom godine, odnosno povećava se od početka zime do početka ljeta, a zatim se smanjuje.Srednji mjesečni br oj sati sijanja Sunca prikaz an je u tablici36.Tablica 36. Srednji mjesečni i godišnji bro j sati sijanja SuncaMjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.Srednji mje-broj sečnisati sijanjaSunca76,0 86,2 119,0133,8 175,0 181,9 241,4 229,8 168,2 121,4 73,6 66,2 1673,0U skladu s podacima o vlazi i naoblaci prosječan broj sunčanih sati na čabarskom područjuje mali. Najmanji u prosincu, kada su i dani najkraći, u prosjeku svega 66 sati mjesečno, što jeotprilike dva sunčana sata dnevno od mogućih oko 9, a najveći u srpnju s oko 240 sati mjesečno,što je u prosjeku nešto manje od 8 sati dnevno od mogućih oko 15.U zimskim mjesecima mala osunčanost je posljedica čestih tipova ciklonalnog vremena snaoblakom i oborinama, dok je smanjena osunčanost tijekom ljetnih mjeseci posljedica dnevnograzvoja naoblake koji je u planinskim predjelima jače izražen.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 44

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAStrujanje zrakaKako je čabarsko područje planinsko s nadmorskim visinama od oko 1000 m, strujanjezraka je u velikoj mjeri uvjetovano visinskim cirkulacijama koje su obično pravilnije od prizemnih.Stoga je najčešći vjetar iz južnog kvadranta: jugoistočni, južni i jugozapadni dok su svi ostalivjetrovi znatno manje zastupljeni.Među najznačajnijim pokazateljima o vjetru za mnoge djelatnosti je broj dana s jakimodnosno ol ujnim vjetrom. Ti podaci prikazani su u tablici 37. Jak vjetar je vjetar jačine 6 i 7Beauforta, odnosno s brzinama između 10,8 i 17,1 m/s. Olujni vjetar je vjetar brzine 17,2 m/s iliveće i vrlo često čini dosta štete.Kao što se vidi iz tablice 37. takv e su brzin e vjet ra na čabarskom području rijetke.Prosječan mjesečni broj dana s jakim vjetrom je 2-3 s tim da ih najmanje ima u najtoplijem dijelugodine. Prosječan mjesečni broj dana s olujnim vjetrom manji je od jedan odnosno takvi se vjetrovijavljaju jednom u dvije do pet godina u svakom pojedinom mjesecu, ovisno o mjesecu, no ipakčešće u hladnijem dijelu godine, od listopada do ožujka. Da su olujni vjetrovi rijetki dovoljnogovori i podatak da u godini prosječno ima samo oko 4 takva dana.Tablica 37.Srednji mjesečni i godišnji broj dana s jakim i olujnim vjetromMjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.Broj dana s jakim3,1 2,9 2,5 3,0 2,6 2,7 2,1 2,1 2,1 2,5 2,6 2,8 31,0vjetromBroj dana s olujnim 0,5 0,4 0,4 0,3 0,2 0,3 0,2 0,2 0,2vjetrom0,4 0,4 0,6 4,1Meteorološke pojaveOsim do sada obrađenih, uobičajenih meteorol oških elemenata k limu nekog područjaobilježavaju i meteorološke pojave. Među najznačajnije takve pojave ubrajaju se grmljavina imagla, zbog svog velikog utjecaja na mnoge ljudske aktivnosti.Broj dana s grmljavinomU tablici 38. prikazan je prosječan mjesečni broj dana s grmljavinom iz kojeg je vidljivo daje ta pojava najizraženija u ljetnim mjesecima. To je i za očekivati jer ljeti ima najviše konvektivnenaoblake, tj. one koja nastaje naglim dizanjem toplog zraka, a u planinskim područjima takvanaoblaka lakše i češće nastaje. Od ukupno 37 takvih dana u godini tri četvrtine se odnosi narazdoblje od svibnja do rujna.Tablica 38.Srednji mjesečni i godišnji broj dana s grmljavinomMjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.Srednji brojdana s 0,7 0,8 0,8 1,7 4,3 6,8 6,7 5,4 4,0 2,8 1,9 1,2 36,9grmljavinomIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 45

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRADani s maglomProsječan mjesečni broj dana s maglom prikazan je u tablici 39. iz koje je uočljivo da sumagle česta pojava i javljaju je tijekom cijele godine. Na godišnjoj razini svaki peti, šesti dan jedan s maglom. Najmanje magle ima u ljetnim mjesecima, 2-3 dana mjesečno, dok se u hladnijemdijelu godine magla javlja gotovo svaki treći, četvrt dana. Ovaj podatak dodatno nam pojašnjavamali broj sati sijanja Sunca prikazanih ranije.Tablica 39.Srednji mjesečni i godišnji broj dana s maglomMjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.Srednji brojdana smaglom7,7 7,0 6,7 5,1 3,6 3,0 2,1 2,2 4,2 7,1 9,4 9,0 67Iz svega izloženog može se ukratko reći da čabarsko područje ima planinsku svježu klimu skratkim i relativno svježim ljetom te dugom i hladnom zimom s dosta snijega. Istovremenoto je ivlažna klima s dosta naoblake, oborina i magle tijekom cijele godine te malom osunčanošću, osimu ljetnim mjesecima.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 46

GRAD ČABAR(IZVOD IZ BAZE PODATAKA)PRIRODNE ZNAČAJKEKLIMATSKE OSOBITOSTI

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAB. ANTROPOGENI SUSTAVI I IZGRAĐE NE STRUKTURENaziv županije:GustoćanaseljenostiPrimorskogoranskaŽupanija1 .1.1.9. ADMINISTRATIVNI USTROJ, KRETA NJA STANOVNIŠT VA IDEMOGRAFSKI RAZVOJKontinentalno područ je Primorsko-goranske županije čini područje GORSKOG KOTARAkoje za uzima prostor od 1275,05 km 2 ili 35, 46 % kopnenog dijela Župa nije. Na tom prostoru,prema popisu stanovništva iz 1991. godine obitava 30545 stanovnika ili 9,45 % ukupnogstanovništva Župan ije. Gustoća naseljenosti za goransko područ je iznosi u prosjeku 23,96stanovnika / km 2 .GRAD ČABAR je novoformirana administrativna jedinica lokalne samouprave, utvrđenaprema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, te Zakonu olokalnoj samoupravi i upravi 1992. godine u sklopu ukupnog teritorijalnog ustrojstva nove države.Gradu Čabru pripao je administrativni prostor bivše Općine Čabar koji je obuhvaćao katastarskeopćine : k.o. Prezid, k.o. Gorači, k.o. Čabar, k.o. Plešce, k.o. Gerovo i k.o. Hrib.Grad Čabar spada među gradove Primorsko-goranske županije koji je prema površini svogadministrativnog prostora, uz Grad Vrbovsko, druga po veličini jedinica lokalne samouprave uGorskom kotaru i spada među najveće administrativne jedinice u Županiji (na trećem mjestu izagradova Cresa i Vrbovskog). Zauzima površinu od 279,97 km 2 , odnosno 27 997 ha, što čini 7,79 %ukupnog kopnenog dijela županijskog prostora. Opseg granice Grada Čabra iznosi 88,167 km.Prema službenom popisu stanovništva iz 1991. godine na tom je prostoru živjelo 5169 stanovnika(ili 1,60 % ukupnog stanovništva Županije). Gustoća naseljenosti iznosila je 18,46 stanovnika /km 2 .Tablica 40. Osnovni podaci o stanju u prostoru - Gradovi u PGŽPovršina -kopneni diokm 2STANOVNICI STANOVI DOMAĆIN-STVAPopis Popis Popis Popis Popis Popis1981. 1991. 1981. 1991. 1981. 1991.% broj % broj % broj % broj % broj brojŽupanijaUkupno : 3595,32 100 - 100 323130 100 - 100 117.685Gradovi100 - 114.902Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 47broj st./km 2Ukupno : 2071,51 57,6 - - 255609 79,1 - - 92356 78,50 - 92915 123,391. Bakar 125,67 3, 49 - - 7788 2,41 - - 3016 2,5 - 2796 61,972. Cres 291,87 8,12 - - 2971 0,92 - - 1267 1,08 - 1155 10,183. Crikvenica 30,28 0,84 - - 10584 3,27 - - 4170 3,55 - 3805 349,534. Čabar 279,97 7,79 5579 - 5169 1,60 1630 - 1942 1,65 1713 1820 18,465. Delnice 219,36 6,10 - - 6676 2,07 - - 2616 2,22 - 2545 30,436. Kastav 11,30 0,31 - - 5995 1,85 - - 2105 1,79 - 1916 530,607. Kraljevica 17,33 0,48 - - 4513 1,40 - - 1744 1,48 - 1653 260,478. Krk 110,41 3,07 - - 4997 1,55 - - 1981 1,68 - 1753 45,269. Mali Lošinj 224,17 6,23 - - 8825 2,73 - - 3577 3,04 - 3245 39,3710.NoviVinodolski 265,08 7,37 - - 4978 1,54 - - 2033 1,73 - 1763 18,7811.Opatija 66,87 1, 86 - - 13566 4,20 - - 4989 4,25 - 4893 202,8612.Rab 102,85 2, 86 - - 9205 2,85 - - 3126 2,66 - 2801 89,5013.Rijeka 44,51 1, 24 - - 162814 50,38 - - 57175 48,58 - 60196 3658,0914.Vrbovsko 281,84 7, 84 - - 7528 2,33 - - 2615 2,22 - 2574 26,71* U tablici su prikazani podaci za svih četrnaest gradova Primorsko-goranske županije radimoguće usporedbe.89,87

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAU sastav Grada Čabra, prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u RepubliciHrvatskoj, ušla su 42 naselja kako slijedi :BazliBrinjeva DragaČabarCrni LaziDonji ŽagariFažonciFerbežariGerovoGerovski KrajGoračiGornji ŽagariHribKamenski HribKozji VrhKraljev VrhKranjciLautariLaziMakov HribMali LugMandliOkrivjePargPlešcePodstenePožarnicaPrezidPrhciPrhutova DragaPršletiRavniceSeloSmrečjeSmrekariSokoliSrednja DragaTropetiTršćeVodeVrhovciZamostZbitke******Naselje Zbitke brisano je iz popisa naselja i ne vodi se u Držav noj upravi za katastar,ali o tome nije donesen a odluka o izmjeni i dopuni Zakona o područjima županija, gradova i općinau Republici Hrvatskoj, što je pravni presedan. Naselje Zbitke pripojeno je naselju Prezid. GradČabar trebao bi inicirati tu izmjenu kako bi brisanje naselja Zbitke bilo zakonski regulirano, jer uadministrativno područje Grada Čabra ulazi 41 naselje, a ne 42 naselja kako je navedeno Zakonom.Razlika između popisa 1981. i 1991. godine, što se naselja tiče, sastoji se u tome što jenaselje Hrib - Skednari u zadnjem popisu izmjenilo naziv u Hrib, naselje Lazi Gorski u naziv Lazi,a naselje Vrh Tršćanski dobiloje novi naziv Kraljev Vrh.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 48

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAKao i u čitavom Gorskom Kotaru tako su i za čabarski kraj smanjenje broja stanovnika isenilizacija (starenje) stanovništva najuočljivije osobine prostora. Zbog dugotrajnog iseljavanja,uglavnom mlađeg stanovništva smanjuje se natalitet te je u odnosu na mortalitet dvostruko manji,jednostavnije rečeno rađa se dvostruko manje stanovnika nego što umire. Takvo prirodno kretanje istalno prisutno iseljavanje, zbog nemogućnosti ostvarenja života i rada u goranskom prostoru,zajedno daju opću sliku ukupnog kretanja stanovništva koja ima sve odlike demografskogegzodusa, odnosno izumiranja postojećih naselja zbog sve manjeg broja stanovnika.Za primjer gore navedenom mogu poslužiti evidencije kretanja broja stanovnika unaseljima u dolini Čabranke i Kupe iz kojih je vidljivo da sva naselja u dolini i široj okolici danasimaju manje stanovnika nego prije sto godina. Dobna struktura stanovništva je također bitnoizmijenjena jer veliki broj naselja ima udio stare populacije veći od trećine ukupnog brojastanovništva, a negdje i više od 40 %.Tabelarni prikaz promjene broja stanovnika po naseljima u dolini Čabranke ukazuje naopće smanjenje populacije. Povećanje broja u naseljima Čabar i Plešce posljedica je preseljavanjastanovništva u veća naselja u dolini, točnije preseljavanja u mjesta koja su povoljnijeg prometnogpoložaja jer su smještena uz regionalnu prometnicu.Tablica 41. Kretanje broja stanovnika naselja u dolini Čabranke1857. 1900.1948. 1971. 1991. 1991./48.broj / %Čabar 293 328 298 572 597 +299 /+100,33%Tropeti 94 72 64 62 19 - 43 /- 67,18%Gornji Žagari 382 325 400 349 141 - 259 /- 64,75%Donji Žagari 88 7563 47 20 - 43 /- 68,25%Mandli 100 99 109 69 50 - 59 /- 54,13%Plešce 154 172 158 164 178 +20 /+ 12,66%Kamenski56 70 74 55 24 - 50 /Hrib- 67,56 %Dolina- 253 /Čabranke 2011 1852 1608 1726 1355 - 15,73 %Broj stanovnika naročito se smanjio u posljednjih tridesetak godina. Sve bolja prometnapovezanost, promjene u obrazovnoj strukturi - odlazak na školovanje u veće centre iz kojih nakonškolovanja više nema povratka, propadanje tradicinalne poljoprivrede i uz nju vezanog načinaživota, te veća mobilnost mladih ljudi željnih kvalitetnijeg života glavni su uzroci takvogdemografskog egzodusa.Uz sve prirodne ljepote koje krase dolinu Čabranke i Kupe, Nacionalni park Risnjak iokolno brdovito šumsko područje, uz bogatstvo šuma, voda i vodotoka, prirodnih i kulturnodostupnimpodacima stanovništvo na području Grada Čabra kretalo se na slijedećinačin : 7235 osoba 1857. godine, 7467 osoba 1910. godine, 6620 osoba 1921. godine i 7595osobapovijesnih vrijednosti, ljudi postaju sve veća rijetkost ovog prostora.Prema1931. godine (te je godine zabilježen najveći broj stanovnikana tom području). Nakon Drugogsvjetskog rata stanovn iš tvo je uglavnomemigriralo u druga područja Hrvatske i izvan zemlje.Kretanje broja stanovnik a u razdoblju zadnjihčetrdeset godina prikazano je u tablici 42.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 49

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRATablica 42. Kretanje stanov ništva Grada Čabra od 1961-1998. godineStanovništvo Prirodno kretanje Mehan ičko kretanjeGodina i razdoblje Broj stanovnika - ostvarenje :1961 67021962-1971 227 -8461971 60831972-1981 54 -6721981 54651982-1991 -152 -1441991 51691992-1998 -183 - 761998 4910Nakon 1961. godine smanjivao se broj stanovništva i prirodni priraštaj. Izrazito nepovoljnakretanja prirodnog priraštaja nastaju nakon 1971. i traju sve do danas. U stogodišnjem razdobljuod 1857-1961. na tom području je obitavalo u prosjeku oko 6900 osoba. Smanjuje se postepeno imigracija kao posledica sv e starije po pulacije. Oko 20% ukupnog stanovništva starije je od 60godina, dok je taj prosjek na podru čju Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske neštoniži.Prema službenim p odatcima iz popisa stano vništva 1991. godine i dostavljenih podataka izevidencije lokalne samouprave sa stanjem 1999. godine sastavljena je tablica 43. iz koje je vidljivai razlika broja stanovnika u razdoblju 1991. - 1999. godine.Tablica 43. Razlika broja stanovnika u raz doblju 1991. - 1999. godineBroj stanovnikaMuškihŽenskihNaziv naselja :ukupnostanovnika stanovnikaPopis Razlika Stanje b roj*b roj*1991.( + - ) 1999.* 1999. %* 1999. %*Bazli 7 - 1 6 4 66.672 33.33Brinjeva Draga 14 -3 11 6 54.55 5 45.45Čabar 597 +2 599 297 49.58 302 50.42Crni Lazi 132 +15 147 70 47.62 77 52.38Donji Žagari 20 +6 26 16 61.54 10 38.46Fažonci 1 +1 2 0 0.00 2 100.00Ferbežari 39 -7 32 18 56.25 14 43.75Gerovo 807 -14 793 389 49.05 404 50.95Gerovski Kraj 122 +7 129 60 46.51 69 53.49Gorači 161 +9 170 84 49.41 86 50.59Gornji Žagari141 +15 156 79 50.64 77 49.36Hrib 165 +15 180 100 55.56 80 44.44Kamenski Hrib 24 +7 31 14 45.16 17 54.84Kozji Vrh 80 -4 76 42 55.26 34 44.74Kraljev Vrh 19 +2 21 9 42.86 12 57.14Kranjci 21 -2 19 7 36.84 12 63.16Lautari 33 0 33 16 48.48 17 51.52Lazi 70 -5 65 37 56.92 28 43.08Makov Hrib 103 +9 112 57 50.89 55 49.11Mali Lug 104 +46150 74 49.33 76 50.67Mandli 50 +22 72 36 50.00 36 50.00Okrivje 40 -832 21 65.62 11 34.38Parg 104 +6 110 57 51.82 53 48.18Plešce 178 +5 183 91 49.73 92 50.27Podstene 21 +2 23 11 47.83 12 52.17Požarnica 10 +2 12 7 58.33 5 41.67Prezid 1021 -42979 478 48.83 501 51.17Prhci 16 +6 22 10 45.45 12 54.55Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 50

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAPrhutova Draga 9 +1 10 5 50.00 5 50.00Pršleti 5 -3 2 2 100.00 0 0.00Ravnice 74 -767 38 56.72 29 43.28Selo 74 -965 29 44.62 36 55.38Smrečje 105 -1 104 57 54.81 47 45.19Smrekari 21 + 1 22 7 31.82 15 68.18Sokoli 29 + 1 30 15 50.00 15 50.00Srednja Draga 33 +3 36 15 41.67 21 58.33Tropeti 19 +5 24 14 58.33 10 41.67Tršće 443 +38 481 246 51.14 235 48.86Vode 66 + 54 120 57 47.50 63 52.50Vrhovci 141 + 1 142 78 54.93 64 45.07Zamost 50 +2 52 26 50.00 26 50.00Grad Čabar -ukupno: 5169 +1775346* 2679* 50.11* 2667* 49.89**Podatci o stanju ukupnog broja stanovnika 1999. godine (proizašli uglavnom iz biračkihspiskova), prema saznanjima kojima raspola že lokalna samouprava, ne odgovaraju stvarnom stanjubroja stanovnika koji obitavaju na području Čabra, j er se određeni broj ljudi vodi u popisima, astvarno ne živi na tom pr ostoru već ima privremeni boravak u drugim djelovima Hrvatske ili uinozemstvu.Tablica 44.Usporedba stanja 1991.,1999. i 2001. godineNaziv naselja :BrojBroj P ovršina Gustoća Brojstanovnika: domaćinstava: naselja ( st/ha ): stanovnikaPopis Stanje Popis Stanje ( ha ) : Stanje Popis1991. 1999.* 1991. 1999.*1991. 2001.**Bazli 7 6 3 2 58,080.1205 6Brinjeva Draga 14 11 5 4 188,18 0.0744 11Čabar 597 599 217 160 62,10 9.6135 517Crni Lazi 132 147 46 - 4374,39 0.0302 138Donji Žagari 20 26 9 13 184,75 0.1083 14Fažonci 1 2 1 1 32,64 0.0306 0Ferbežari 39 32 16 - 69,96 0.5575 28Gerovo 807 793 279 291 6553,64 0.1231 726Gerovski Kraj 122 129 40 49 3042,56 0.0401 104Gorači 161 170 56 35 1223,76 0.1316 129Gornji Žagari 141 156 45 105 6558,04 0.0215 100Hrib 165 180 59 56 851,69 0.1937 145Kamenski Hrib 24 31 10 12 292,50 0.0821 13Kozji Vrh 80 76 29 - 232,13 0.3446 87Kraljev Vrh 19 21 5 3 42,34 0.4487 14Kranjci 21 19 8 - 4218,62 0.0050 10Lautari 33 33 10 - 421,97 0.0782 14Lazi 70 65 26 - 39,34 1.7793 52Makov Hrib 103 112 34 - 91,97 1.1199 104Mali Lug 104 150 40 47 403,66 0.2576 92Mandli 50 72 17 21 38,50 1.2987 46Okrivje 40 32 15 15 490,67 0.0815 4Parg 104 110 32 36 235,80 0.4411 96Plešce 178 183 60 74 51,73 3.4409 165Podstene 21 23 8 8 75,49 0.2782 18Požarnica 10 12 7 2 212,11 0.0471 2Prezid 1021 979 368 296 1322,76 0.7719 905Prhci 16 22 6 - 49,24 0.3249 11Prhutova Draga 9 10 2 - 63,30 0.1422 3Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 51

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAPršleti 5 2 2 - 26,03 0.1921 2Ravnice 74 67 29 - 37,56 1.9702 52Selo 74 65 28 - 164,97 0.4486 57Smrečje 105 104 38 37 426,61 0.2461 83Smrekari 21 22 9 10 127,59 0.1646 15Sokoli 29 30 11 - 322,81 0.0898 20Srednja Draga 33 36 10 - 51,89 0.6360 34Tropeti 19 24 7 6 95,54 0.1989 13Tršće 443 481 149 218 162,17 2.7317 438Vode 66 120 25 23 772,51 0.0854 41Vrhovci 141 142 38 - 181,48 0.7769 131Zamost 50 52 21 21 45,39 1.1016 44Grad Čabar -ukupno: 5169 *5346* 1820 nepotp. 27996,48 0.1846 **4484**podaci* Stanje 1999. godine : podatci dobiveni iz biračkih spiskova** Stanje 2001. godine : prvi neslužbeni podatci provedenog popisa stanovništva1.1.1.10. NASELJSKE STRUKTURE KROZ POVIJEST - TIPOLOGIJA NASELJAUkupno stanje kulturno-povijesne spomeničke baštine, kao i sama tipologija graditeljskognaslijeđa na području Gorskog kotara karakteristični su i vrlo slični, pa je stoga potrebnoprvenstveno se osvrnuti na cijelo područje, a zatim na samo područje Grada Čabra i njegovokulturno - povijesno nasijeđe.Gorski kotar se nalazi između Slovenije na sjeveru i sjeverozapadu, Riječkog primorja najugozapadu, Ogulinsko-plaščanske udoline i niskog Pokuplja na istoku i sjeveroistoku, te Like najugoistoku. Izgledom se razlikuje od većine okolnih regija: ima izrazito visokogorske značajke paprevladavaju prirodni i veoma zeleni prostori. Prosječne visine kraja od 700 do 900 m/nm i velikekoličine padalina bitno su utjecale i utječu na veliku šumovitost i prirodno obnavljanje šuma.Četiri su bitne populacijske značajke krajolika: uvelike raštrkana naselja bez znatnijekoncentracije stanovništva. Mnoga su naselja izrazito urbanog izgleda iako imaju zapravo maložitelja.Područje Gorskog kotara od prošlosti do danas odvaja ili povezuje kontinentalnuunutrašnjost i luke u Primorju, pa je ta zemljopisna značajka goranskog prostora često utjecala nesamo na njegov opći povijesni, nego i na gospodarski razvitak.U starom vijeku glavni putevi izbjegavali su teško prolazne šumovite gore toga područja,ali tijekom stoljeća srednjega i novoga vijeka ti predjeli se sve više uključuju u gospodarski idruštveni razvitak. Za rimskog vladanja u našim zemljama, najvažnije ceste iz sjeverne Italijeodnosno iz Akvileje zaobilazile su sa sjevera ili s juga prostor današnjega Gorskog kotara, tako dase on našao između rimskih provincija Panonije i Dalmacije, izvan tadašnjih glavnih gospodarskihtijekova i djelatnosti.Krčki knezovi, kasnije Frankopani, šire svoj posjed sve do granice s Kranjskom, razvijajućigospodarsku i kulturnu djelatnost. Prva naselja na današnjem goranskom prostoru spominju se1481. godine, kad kraljevski sud u Zagrebu traži od kneza Stjepana Frankopana da poštujepovlastice zagrebačkih trgovaca koji posluju u Lukovdolu, Brodu, Moravicama, Vrbovskom,Delnicama, Lokvama i dr. Zbog pogodnog položaja uz prijelaz preko Kupe postaje Brod svremenom središte prostranog imanja. U vrijeme Zrinskih počinje se isticati po značenju i Čabar,koji će kasnije biti zasebno vlastelinstvo. Gorski kotar ostaje u sastavu državine knezova Zrinskihsve do njihove propasti. Od tada u Gorskom kotaru više različitih gospodara samovoljno ibezobzirno povećavaju feudalnu ekspoloataciju.Područje Gorskog kotara je možda skromnije u ponudi sačuvanog kulturno-povijesnognaslijeđa u odnosu na ostali dio Primorsko-goranske županije. Zbog svoje nedovoljne istraženosti,nepravedno je zapostavljeno te time i neotkriveno potencijalno vrijedno kulturno-povijesnonaslijeđe.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 52

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAUgroženost ukupnog županijskog fonda kulturno-povijesnog naslijeđa izražena je kodpovijesnih spomeničkih urbanih, a posebno kod ruralnih cjelina kojima obiluje goransko područje.Dok su urbane povijesne cjeline barem donekle zaštićene, ruralne povijesne cjeline a posebice etnozone, zbog nepostojanja učinkovitih zaštitnih mehanizama, intenzivno gube svoja povijesnaobilježja. Procesi preobrazbi nepovratno brišu tradiciju života pojedinog kraja, pa tako i tradicijugraditeljstva, a Gorski kotar je predio najbogatiji upravo tim ruralnim i etnografskim sadržajima.Prema istraživanjima učinjenim za potrebe Prostornog plana Primorsko-goranske županijemeđu područja najbremenitija količinom i potrebom djelovanja s gledišta zaštite graditeljskebaštine spada goransko područje uz rijeke Kupu, Čabranku i Gerovčicu, gdje još uvijek imaostataka goranskog narodnog graditeljstva i starih zanata (kovačnice, mlinovi, pilane i sl.). Upravoetno zone i lokaliteti u tom području - uz rijeke Čabranku i Gerovčicu (u Čabru i Zamostu) i uporječju Kupe proglašene su Planom kao kulturno-povijesno naslijeđe od značenja za Županiju.Etnološko i graditeljsko naslijeđe goranskog područjaU cjelini uzevši Gorski kotar je područje šumovitog krša, u kojem, uz mnoge drugeosebujnosti takvog prirodnog sustava, dominiraju dva bitna i za neposredne oblike životaodlučujuća prirodna elementa - kamen i drvo. Kamen, a osobito drvo prati gorskokotarskogstanovnika u svim razdobljima njegove povijesti. U etnografskoj građi i pojavama koje se ističu uopćoj etnografskoj slici taj se odnos iskazuje u najbrojnije zastupljenoj, do jučer još primjetnoj,gotovo atraktivnoj tipičnosti - pokrivanju krova drvom, i to na većem dijelu Gorskog kotarakrovnom ili strešnom daskom, a na manjem dašćicom (šindrom).Osim konstrukcije krovišta i pokrova - od drva se gradio i onaj dio starinske goranske kućekoji je predstavljao uži pojam doma - makar se radilo samo o jednoj prostoriji kuće. U najvećemdijelu Gorskog kotara etaža stambenog dijela kuće razdijeljena je uzduž na tri dijela, od kojih susva tri, ili najmanje jedan drvenih stijena (hiža, hiša).Od najstarijih vremena staze, putevi i ceste ostaju čvrste koordinate gorskokotarskogprostora i ujedinjuju njegovu opću, ljudsku, prostornu, gospodarsku i etnografsku situaciju. Zarazliku od ceste željeznica nije bitno utjecala na prostorne odnose Gorskog kotara, a nije dala nipoticaja za nove koncentracije stanovnika i nove gradnje.Karolinska cesta, prva hrvatska značajna prometnica, izgrađena početkom XIII. stoljeća,ma koliko danas izgledala skromna, bila je bitan poticaj i uzrok mnogih etnografski značajnihpromjena i novih sadržaja u Gorskom kotaru. Uz veze i puteve kultura, i uže povijesne te seobene imigracijske okolnosti utjecale su na etnografske sadržaje. Nadalje pored kulturno-povijesnihsadržaja, etnografskih sfera i slojeva i zakonitosti razvoja društvenih odnosa, sama priroda je temeljetnografskih odrednica i predstavlja prvi i neposredan uvjet za oblikovanje života i kraja.Tipologija gorskokotarskih naseljaRazmatrajući tipološki gorskokotarska seoska naselja danas, uočavamo da se onaj stariji,prvobitni oblik - seoskih i zaseočnih cjelina - nastavlja u danas najbrojnijem tipu gorskokotarskihsela - takozvanom hrptnom naselju, bez obzira na veličinu i dalji razvoj pojedinog sela.- Hrptna naselja osnovana su na prisoju ili obronku brda. To su zaseoci i sela s tri do desatobiteljskih potkućnica nazvanih često prema prirodnim ili etnografskim obilježjima kraja ili premalokalitetu. U tu skupinu spadaju Kuti u Brodmoravičkom krajku, Delači kraj Moravičkih sela iColnari u Završju. Sva su ta naselja slična po prostornim i funkcijskim obilježjima, a tek su se nekaod njih, zbog povoljnijeg prirodnog i privrednog položaja, razvila do jačih karavanskih, trgovinskihili prometnih središta. U takvim se naseljima, naprimjer u Lukovdolu, Brod Moravicama, Lokvamai mnogim drugim, teže primjećuje prvobitna jezgra oko koje se naselje osnovalo, jer su umeđuvremenu drugi činioci doprinijeli da se prvobitno hrptno naselje kasnije razvije u nizno ilicestovno.- Uzdužna ili nizna naselja danas predstavljaju drugu tipološku cjelinu goranskih naselja. To sunaselja osnovana duž krških polja ili uz rijeku i može se predpostaviti da su spojena od nekolikozaseočnih cjelina ili da su osnovana oko jedne ili više primarnih lokacija. Takva su uzdužna ilinizna naselja na hrvatskoj obali uz obalu rijeke Kupe, ili su to naselja prirodno izdužena dužinomIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 53

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRApolja, ili krške udoline, ili dužinom hrpta brda, npr. Plešce, Tršće, Lič, Mrkopalj, Delnice i druga.Za oba ova tipa naselja, bila ona hrptna - osnovana na prisoju ili obronku brda, bilo onanizna - osnovana duž krških polja ili uz rijeku, može se predpostaviti da su spojena od nekolikozaseočnih cjelina ili da su osnovana oko jedne ili više primarnih lokacija.- Sela cestovnog obilježja predstavljaju daljnju tipološku cjelinu gorskokotarskih naselja. Njihovosnutak ili razvoj potaknuti su neposredno izgradnjom jakih cestovnih prometnica, osobitoKaroline i Lujzijane u XVIII. i XIX. stoljeću. U tu skupinu spadaju Fužine, a osobito Mrkopalj iVrbovsk o koja su se iz prvobitne jezgre razvila u naselja niznog, pa onda i cestovnog tipa. I selaSušica i Ravna Gora poprimila su izduženi cestovni izgled nakon izgradnje Karoline. Neka starijanaselja iz okolice izgradnjom prometnica premještala su se uz rub ceste, a već postojeća uznovotrasiranu cestu naglo su se razvila i promjenila u neposredni cestovni tip naselja. I kao što su scestom nastajala, s njom i uz nju su i zamirala, odnosno propadala.1.1.1.11. KULTURNO-POVIJESNO NASLIJEĐE GRADA ČABRAGrad Čabar, uz Grad Vrbovsko zauzima veći dio područja Gorskog Kotara. Bogat jeprirodnim ljepotama (Nacionalni park Risnjak, Snježnik, nezagađene rijeke i predivni izvori rijekaKupe i Čabranke), ima relativno dobre klimatske uvjete, brojne kulturno-povijesne sadržaje, anema velikih industrijskih postrojenja koji bi bili potencijalni zagađivači prirode.Najznačajnija naselja su Čabar, Gerovo, Prezid, Plešce i Tršće. Veća naselja smještena suuz dvije glavne prometnice: od Delnica prema Republici Sloveniji (Gerovo, Tršće, Prezid), i uzrijeke Čabranku i Kupu prema Brodu na Kupi (Čabar, Plešce). U svim tim mjestima, selima izaselcima danas živi oko 5 000 stanovnika. Osnovna privredna djelatnost stanovnika ovog područjaje stočarstvo i ratarstvo, a u industriji - prerada drveta. Prirodni resursi i vrijednosti stečeneljudskim radom, među kojima veliko značenje imaju kulturno-povijesno naslijeđe i etnološkabaština, omogućavaju nesmetan razvoj primjerenih privrednih djelatnosti, naročito turizma kojiuključuje kulturnu i gastronomsku ponudu na osnovi zdrave hrane : seoskog-ruralnog turizma,lovnog turizma, sportsko-rekreacijskog turizma, zdrastvenog turizma i sl.Prve tragove života na ovim prostorima nalazimo iz vremena ilirsko-keltskih plemenaJapoda, iz vremena halštatske kulture od IX. do IV. stoljeća prije Krista. Dolazak slavenskohrvarskihplemena uslijedio je u ove prostore najvjerovatnije u vrijeme njihova prodora u Istru 590.godine.U XI. stoljeću spominje se i prvo naselje u ovim krajevima. Zapis iz 1028. godine kazujeda se “jedan dan hoda od Rijeke” nalazi naseobina Gerona pa bi to trebalo biti današnje Gerovo.U jednom opisu vinodolske župe iz 1260. godine, kao posjed knezova Krčkih, spominje sei Brezidan kraj Babnog Polja, današnji Prezid. Vjeruje se ipak da mjesto Prezid ima bogatijuprošlost. Ime je dobilo vjerovatno po svom smještaju.Nalazilo se pred zidom rimskog Liburnijskog limesa iz I. stoljeća poslije Krista. Na tom suprostoru pronađeni i prvi dokazi o životu ljudi na ovom tlu : ostaci grnčarije iz halštatsko-japodskekulture.Samo mjesto Čabar spominje se 1642. godine. Njegov utemeljitelj je Petar Zrinski,najznačajniji hrvatski ban. Tu je sagradio dvorac, koji u nadograđenom obliku postoji i danas.Crtice iz čabarske povijestiOd Zrinskih do GhyczyjaČabar se prvi puta spominje 1642. godine u Grobničkom urbaru, a značajno gospodarsko i upravnosredište postaje 1651. godine kada je Petar Zrinski izgradio peći za taljenje željeza, kovačnice, pilanu, mlin,gospodarske i stambene zgrade za radnike, te svoju kuriju. Idrijski kroničar Garibaldi zabilježio je da je tuZrinski ljevao topove, bombe i kugle, a također piše da ime mjesta dolazi od ilirske riječi ziaber što značikrčevina ( mjesto se danas u narječju naziva Čeber ), iako je moguće da je ime nastalo po konfiguracijiterena koja podsjeća na na kabao, čabar.Nakon pogibije i zapljene 1671. godine od Zrinskih je u današnjem Čabru ostao samo dvor od kojegje danas u donekle izvornom obliku samo ugaona kula. Čabar je u to vrijeme imao 70 kuća, dok se ostalaIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 54

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAnaselja još ne spominju ( osim Gerova i Prezida koji se u nešto drugačijem obliku spominju dosta ranije ).Godine 1685. Čabar i njegova okolica pripali su u zakup i na upravu barunu Franji Rigoniju koji jeizgradio i novu visoku peć za taljenje željezne rudače, a već 1692. godine zapljenjeni posjed Ugarska jekomora prodala Austrijskoj komori koja je obratila razmjerno mnogo pažnje metalurgiji pa se proizvodnjaponovno povećala. Međutim, 1711. godine veliko nevrijeme i provala bujica poplavili su Čabar i željezaru teje proizvodnja prestala, a obnovljena je tek 1718. godine. Zbog pomanjkanja dobre željezne rudače ( koja seveć i uvozila ) te konkurencije kranjskih i koruških željezara rad čabarske željezare potpuno je obustavljen.Kralj Franjo II. darovao je 1798. godine čabarsko imanje Matiji Josipu Paraviću za njegovezasluge u ratu protiv Turaka, a Paravić ulaže velike napore da obnovi Čabarsko gospodarstvo.Poslije smrti Matije 1866. njegova udova naslijeđuje imanje. Potom mađarski grof Nikola Ghyczypostaje vlasnikom čabarskog posjeda. Posjed ostaje u vlasništvu te obitelji sve do nacionalizacije nakondrugog svjetskog rata.Zatvaranjem željezare u Čabru nije zamrla svaka rudarska aktivnost u ovome kraju. Od 90-ihgodina 19. stoljeća pa sve do drugog svjetskog rata u rudnicima kraj Tršća kopala se živina rudača -cinabarit, međutim i ta je aktivnost prestala zbog iscrpljenosti ležišta.Prekidom rudarskih i metalurških aktivnosti kraj počinje gospodarski nazadovati pa se prvi putajavlja i današnje bitno obilježje prostora - emigracija stanovništva. Iseljavanje je započelo iz više razloga.Monokulturna gospodarska usmjerenost na metalurgiju, prometna izoliranost, pa i elementarna nepogodakoja je razorila uhodanu proizvodnju, inicijalni su razlozi na koje se nadovezala opća ekonomska krizakrajem 19. stoljeća, te slabo stanje u šumskom gospodarstvu i drvnoj industriji.Čabar u vrijeme Zrinskih - Rudnici željeza i metalurgijaU 16. stoljeću se veliko vlastelinstvo Frankopana počelo osipati. Turci su zaposjeli mnoge njihovegradove i posjede, a više je članova te obitelji izginulo u borbama s Turcima. Gospodar Gorskog Kotara udrugoj polovici 16. stoljeća bio je stjepan Frankopan Ozaljski. Zbog neprilika u koje je zapao uslijed lošeggospodarenja svojim imanjima , te zbog trajne turske najezde koja je prijetila njegovim gradovima iposjedima, sklopio je s Nikolom Zrinskim Sigetskim, svojim šurjakom, mužem svoje sestre Katarine,zajednicu dobara, tj. ugovor o međusobnoj pomoći i nasljedstvu 1. veljače 1544. godine. U drugoj polovici16. stoljeća Turci više nisu tako često prodirali u Gorski kotar. Nakon gradnje Karlovca 1579. godine bilo jemirnije. Napuštena naselja i opustijeli posjedi većine zrinsko-frankopanskih vlastelinstava naseljavaju se i nanjima se obnavlja gospodarstvo.Zrinski su kao novi gospodari goranskog kraja znali bolje koristiti njegova bogatstva, a učinkovitijesu organizirali promet i trgovinu. Na području Čabra i Gerova su uglavnom naseljavali Hrvate, potomkeonih starosjedioca koji su pobjegli pred Turcima u Kranjsku. Gospodarsko značenje Gorskog kotara osobitosu podigli njegovi posljednji gospodari braća Nikola i Petar Zrinski. Nakon podjele zajedničkih posjeda,Gorski kotar pripao je Petru Zrinskom koji je svoje posjede u tom području držao do 1670. godine.Za uzdržavanje radnika u čabarskim rudnicima i kovačnicama Petar Zrinski je uredio novo,čabarsko vlastelinstvo. Zrinski su nastavili kopanje željezne rudače u frankopanskim rudnicima u Liču - natemelju 1463. godine dobivene povlastice da mogu iskorištavati rudno blago na svojim posjedima. Kad je uokolici Čabra pronašao kvalitetnu željeznu rudaču, Petar Zrinski je prenio u Čabar stari rudarski pogon izLiča. Izgleda da je 1641. godine rudnik bio u zakupu, a Zrinski su tada prema ugovoru dobivali samo dioistaljenog željeza. Oko 1650. preuzeli su rudnik potpuno pod svoju upravu.U Čabru je 1651. godine Zrinski podigao visoku peć za taljenje željezne rudače, doveo iz Kranjske,Njemačke i Češke majstore ljevače i kovače i na novo vlastelinstvo naselio dovoljan broj kmetova koji suobrađivali zemlju, uzgajali stoku i u šumama palili ugalj. Od kvalitetnih željezarskih proizvoda iz svojihčabarskih ljevaonica Petar Zrinski imao je velike koristi. U samom Čabru izgradio je dvor za stanovanje,zgrade za činovnike i upravu, kuće za stanovanje radnika, više radionica za preradu sirovog željeza - zaizradu čavala i ključeva, pilanu i mlin. Željezo i željezna roba otpremani su u Bakar i otuda prodavani usvijet.Iz pljenidbenih zapisnika nakon njegova utamničenja 1670. godine saznajemo da je na čabarskomvlastelinstvu bilo oko 2000 kmetova, a u samom Čabru u proizvodnji željeza i željezne robe oko 200 radnika.U Liču je Petar Zrinski izgradio pilane. Uredio je novo vlastelinstvo u Brodu na Kupi pod koje je pripadaove ći broj naselja Gorskog kotara.Osnovu gospodarstva čabarskog vlastelinstva u to vrijeme činila je proizvodnja željeza i željeznihprerađevina, a visoku stavku u prihodu činila je i dobit od prodaje hrane i namirnica čabarskim radnicima.Prodaja željeznarije i namirnica rudarima činila je 1671. godine oko 45 % prihoda trgovine na ovdašnjimposjedima Zrinskih, sama prodaja željeza činila je 58 % brutto prihoda na ovdašnjim komorskim posjedima,a čabarsko željezo postalo je glavni artikl bakarske trgovine.Zbog neuspjeha zrinsko-frankopanske urote potpuno se u negativnom smislu izmijenio dalji razvitakČabra i čitavog Gorskog kotara. Godine 1672. još je radilo 200 radnika i desetak majstora. Među njima jeIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 55

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAbilo 88 čabarskih kmetova koji su svoju tlaku obavljali tako da su radili za rudnik. U Čabru je 1673. godinebroj radnika smanjen na 121 uz 9 kovačkih i topničkih majstora. U rudniku je uz to radilo još oko 70čabarskih kmetova. Vlastelinskom kurijom u Čabru upravljao je 1672. godine poseban oficijal, a međuvlastelinskim službenicima bili su još nadglednik željeznarije, pisar, špan, sluga u željeznariji, dva stražara,mlinar i volar.Zaštićeni (registrirani) spomenici kultureA. ARHEOLOŠKE ZONE I LOKALITETI- Kasnoantički limes, rješenje o Registraciji spomenika kulture br: KB-755/1-73.Zaštitni bedemi, čije ostatke nalazimo od Tarsatice do Prezida u Gorskom kotaru, bili sudio fortifikacijskog sustava koji je nastao krajem IV. stoljeća u strahu od barbarskih napada. Ti suzaštitni zidovi zatvarali pristup neprijateljskoj vojsci sa istoka prema Liburniji i preko JulijskihAlpa dalje na zapad, prema metropoli Rimskog Carstva.Taj tzv. Liburnijski limes obrambeni je sustav koji se sastoji od četiri nekontinuirana zidazatvarača. Poštujući konfiguraciju zemljišta, obrambeni se zidovi lučno savijaju po planinama injihovim međuprostorima zatvarajući moguće prolaze kroz prirodne propuste na zemljišta.Posljednji obruč je utvrda kod Prezida, a limes je postavljen oko polja gdje se smjestio Prezid,gradić koji svoje ime, po svemu sudeći, duguje upravo tome zidu.B. POVIJESNE GRAĐEVINEPrezid- Kuća Vesel, Goranska 36.,rješenje o Registraciji spomenika kulture br: BG-168/1-78.KUĆA VESEL - nalazi se u Prezidu, u središtu naselja, dužom stranom okrenuta ulici.Građena je od kamena i drva, četvorokutnog tlocrta, dvostrešnog poluskošenog krovišta,pokrivenog crijepom. Nalazi se na kosini tla, te je s ulične strane prizemnica, a s dvorišne niskakatnica. Kuća je organizacijski podjeljena u tri nivoa: podrum - kamenih zidova podijeljen u štalu ipodrumski prostor za suho lišće; stambeni - kamenih i drvenih zidova; te krovište - tavan, drvenekonstrukcije, primarno u funkciji sjenika. Prema građevinskim odlikama i prema organizacijiprostora predstavlja tipičnu kuću Gorskog kotara za razdoblje između XVII i XIX st. dok premaorjentaciji uz glavnu ulicu naselja, reprezentira kuću iz pol. XIX st. kada su se u Prezidu pojavileuz primarne seoske i građanske kuće s orjentacijom prema ulici.- Kuća Ožbolt, Goranska 50.,rješenje o Registraciji spomenika kulture br: BG-171/1-78.KUĆA OŽBOLT - nalazi se u Prezidu u jezgri naselja. Građena je od kamena i drva,orjentirana užom stranom (zabatom) prema glavnoj ulici. Poluskošenog je krovišta, pokrivenašindrom - daščicama, koje se jednom stranom nastavlja u natkriti prigrađeni, vanjski drveni hodnik- gang. Građena je na kosom terenu, te je s ulične strane visoka prizemnica, dok je s dvorišne stranenisk a katnica s ulazom u konobu - štalu u prizemlju. Kuća je organizacijski podjeljena u tri nivoa:podrumski - za stoku i ostavu, stambeni - s tri glavna dijela, te tavanski - sa sobicom i prostorom zasijeno. Prema organizaciji i orjentaciji u prostoru i prema glavnoj ulici naselja reprezentira starijitip seoske kuće Prezida i šire okolice iz poč. XIX st. ili ranije.- Kuća Žagar, Goranska 117.,rješenje o Registraciji spomenika kulture br: BG-172/1-78.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 56

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAKUĆA ŽAGAR - nalazi se u Prezidu, na kraju naselja. Građena je pretežno od kamena, tedrva, kvadratnog tlocrta, poluskošenog nesimetričnog krova, pokrivenog crijepom tzv."biber".Orjentirana je pročeljem prema ulici, s kamenim portalom na sredini. Osobitost vanjskog obilježjačini rasvjetno tijelo - fenjer, iz vremena gradnje pričvršćen na kutu kuće. Na zaglavnom kamenuportala stoji urezano: "A.d. 1848." Presjek kuće pokazuje tri nivoa (eteže) korištenja : prizemni,prvog kata i potkrovlja. U sva tri nivoa dosljedno je provedena trodjelna podjela prostora, sa pojedan odnosno dva pregradna zida. Prema graditeljskim oznakama i orjentaciji u prostoru istaknutije primjer građanske kuće Prezida i okolice, iz pol. XIX st. Prema unutarnjem rasporedu kuća uosnovi ima kontinuitet starijeg tipa - trodjelni propisani raspored prostorija za goransku kućuopćenito, ali se gospodarskim prosperitetom pojedinca taj tip kuće razvija u višeprostornu kućuisključivo stambene odnosno trgovačke namjene, te prema ovim karakteristikama reprezentira živottog vremena u Prezidu i okolici.- Kuća Lipovac, Goranska 61.,rješenje o Registraciji spomenika kulture br: BG-170/1-78.KUĆA LIPOVAC - nalazi se u jezgri naselja Prezid, orjentirana užom stranom prema ulici.Građena je od kamena (temeljni i dio zidova) i drvene građe (zidovi). Kuća je građena oko 1824.godine ili ranije i predstavlja tipičnu seosku kuću Prezida i okolice u XIII./XIX. stoljća. Presjekkuće pokazuje tri nivoa (etaže): podrumski s prostorom za stoku i s konobom, stambeni s tri dijela,te tavanski s prostorijom za ostavu sijena. Stambena etaža kuće podijeljena je na tri dijela: ulazniprostor smješten u lijevoj polovici duže strane. U tom se prostoru, u njegovom kamenom dijelu,nalazilo ognjište. Lijevi dio, primarno jedan prostor, s drvenim zidovima predstavljao je stambenuprostoriju - hišu, dok je desno od srednjeg dijela smještena soba - hišica. Kuća je građena na kosomterenu te s ulične strane izgleda kao niska katnica s istaknutom strehom krovišta. Na kući se ističutri mala prozorska otvora na drvenom ožbukanom zidu, te ulaz u konobu u podrumskim -zidanimprostorijama.Evidentirani spomenici kultureGRADSKA NASELJA ( URBANE CJELINE )Č A B A RČabar je kulturno i administrativno sjedište Gorskog kotara. Prvi put se spominje 1642.godine u Grobničkom urbaru, gdje stoji: "da su podložnici grobnički dužni goniti tovare robekonjima od Grobnika do Čabra", što znači da je Čabar u to vrijeme bio kmetsko naselje gradaGrobnika, gospoštije Vinodolske. U temeljiteljem Čabra smatra se hrvatski ban Petar Zrinski.Središtem dominira kaštel (kurija) Petra Zrinskog, koji je u nešto promjenjenom obliku,nadograđivanjem tijekom prošlih stoljeća i recentnijom obnovom, sačuvan do danas. Iznadsredišnjeg trga dominira barokna crkva Sv. Antuna Padovanskog iz XVII stoljeća s kalvarijom. Unjoj dominira oltarna slika poznatog slovenskog slikara iz XVIII. stoljeća Valentina Metzingera.Iza crkve se nalazi aleja i novoobnovljene kapelice križnog puta sa slikama Andrije Zbašnika.U vrijeme Petra Zrinskog, 1651. godine u Čabru je otvorena prva ljevonica i kovačnica,čime je u ovim kraje vima začeta privredna djelatnost. Do današnjeg doba u Čabru je ostalasačuvana stara kovačnica Urh.SEOSKA NASELJA ( RURALNE CJELINE )P R E Z I DPrvobitno je selo Prezid nastalo, kako mu samo ime govori, " pri zidu", tj. pored starogrimskog zida - limesa, koji je zatvarao gran icu Zapadnog rimskog carstva pred prodorombarbarskih naroda.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 57

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAPrezid je jedno od prvih goranskih naselja nastalih u doba Frankopana, vezanih uz upravuvećih naselja i gradova u Vinodolu.Nastanak i oblikovanje naselja datira od XV. do XVI. st. u frankopansko vrijeme, a osobitou XVII. st. u znaku gospodarskih ideja knezova Zrinskih, posebno Petra Zrinskog.Seoska cjelina Prezid je naselje otvorenog tipa, koj e je do druge polo vine XX st. zadržalogotovo sve oznake cjelovito oblikovanog prostora u kontinuitetu uvjetno odXV. - XVII. st. saseoskim i građanskim građevinama. U Prezidu su još uvijek sačuvane stare drvene kuće, kaoautohtoni primjerci goranske arhitekture. One su danas pod zaštitom kao ruralno graditeljstvohrvatske baštine.G E R O V OGerovo, središnje mjesto gerovske udoline, jedno je od najstarijih mjesta u Gorskomkotaru. Prvi put se spominje 1028. godine kao "naseobina Gerona". Župa je utemeljena 1504.godine, a u doba Zrinskih Gerovo je jedno vrijeme bilo sjedište Gorskog kotara.Danas je Gerovo najveće industrijsko mjesto u Gradu Čabru s bogatim zaleđem. Iz Gerovaputovi vode na Risnjak, Snježnik, izvor Kupe, u šume i lovišta.Kulturno-povijesno naslijeđe Grada ČabraTablica 45. – zbirni prikaz1.1. GRADSKA NASELJA / URBANE CJELINE/Redni broj Mjesto / Naselje Vrsta cjelineOblik zaštite1. Čabar gradska cjelina evident.1.2. SEOSKA NASELJA / RURALNE CJELINE/Redni broj Mjesto / Naselje Vrsta cjeline Oblik zaštite1. Prezid seoska cjelina evident.2. Gerovo seoska cjelina evident.3. Plešce seoska cjelina evident.4. Zamost seoska cjelina evident.1.3. ARHEOLOŠKE ZONE I LOKALITETIRedni broj Mjesto / Naselje Funkc. Oblik Vrijeme / vrsta Oblik zaštitepovij.građevine1. Prezid kasnoantičkilimesarheološka zona registr.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 58

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA1.4. ETNO ZONERedni broj Mjesto / Naselje Funkc. Oblik Vrijeme / vrsta Oblik zaštitepovij.građevine1. Čabar2. Gerovokovačnica Urh etno zona evident.2.1. Gerovo – Prezid etno zona evident.3. Gerovski kraj etno zona evident.4. Plešce4.1. Plešce – Čabar etno zona evident.5. Zamostkovačnica –privred. građ.Etno zonaevident.1.5. POVIJESNE GRAĐEVINE /kompleksi, pojedinačne građevine, dijelovi građevine/Redni broj Mjesto / Naselje Funkc. oblik Vrijeme / vrsta Oblik zaštitepovij.građevine1. Čabar Kurija (kaštel)ZrinjskihCrkva Sv. AntePadovanskog sakalvarijom2. Gerovo Crkva Sv.Hermagora iXVII–XIX–XX st. - utvrdasakralna građ.sakralna građ.evident.evident.evident.Fortunata3. Hrib Crkva Sv.Leonarda sakralna građ. evident.4. Mali Lug Crkva Sv. Ane sakralna građ. evident.Crkva Sv. Marijena Svetoj gori sakralna građ. evident.5. Plešce Crkva Sv.Trojstva sakralna građ. evident.6. Prezid Crkva Sv. VidaKuća Vesel,Goranska 36Kuća Ožbolt,Goranska 50Kuća Žagar,Goranska 117Kuća Lipovac,Goranska 61sakralna građ.XIX st.civilna građ.XIX st.civilna građ.XIX st.civilna građ.XIX st.civilna građ.evident.registr.registr.registr.registr.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 59

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA1.1.1.12. POSTOJEĆA NASELJA I NJIHOVA IZGRAĐENOSTGrad Čabar, nekadašnju Općinu Čabar, čini prirodni gorski prostor sa oštromkontinentalnom klimom u kojem su, nastojanjima stanovnika za održanjem kontunuiteta životamukotrpnim radom kroz stoljeća u, za život prilično teškim prirodnim i klimatološkim uvjetima,nastale antropogene strukture koje danas čine četrdesetjedno ( 41 ) veće ili manje naselje. Popispostojećih statističkih naselja Grada Čabra, prema Zakonu o područjima županija, gradova i općinau Republici Hrvatskoj, dan je na str. 48, s razlikom što je naselje Zbitke kasnije brisano iz popisa ipripojeno naselju Prezid.Naselja su kroz povijest izgrađivana u predjelima povoljnijim za život stanovništva, tako suu čabarskom kraju građena pretežno u krajnjem sjeveroistočnom dijelu prostora, u dolinamaČabranke, Kupe i njihovih pritoka, uz Gerovčicu i Sokolicu, pokraj plodnih poljoprivrednihzemljišta, a manje u središnjem dijelu gdje postoji više manjih naseljskih skupina raspršenih uprostoru (Gorači i Hrib).Izgrađenost naseljskih struktura Grada Čabra ističe se posebno visokim udjelom malihnaselja. Od ukupno 41 naselja u svom sastavu, 10 naselja ima manje od 20 stanovnika, 11 naseljaima manje od 50 stanovnika, 5 naselja ima do 100 stanovnika, 11 naselja do 300 stanovnika, a većanaselja su Tršće sa 443 stanovnika, Čabar sa 597 stanovnika, Gerovo sa 807 stanovnika i najvećePrezidsa 1021 stanovnikom (uzeti su podatci iz popisa stanovništva 1991. godine).Takv a, u osnovi nepovoljna struktura izgrađenosti i naseljenosti, trebala bi odražavatinizakstupanj urbanizacije i društveno - ekonomskog razvitka u cjelini, ujedno izražavajući i većeznačenje tradicionalnog gospodarstva karakterističnog za ruralna područja. Me đutim, karakteristikai specifičnost gorskok otarskih, pa tako i čabarski h naselja je upravo u tome da mnoga, iako malanaselja, samalim brojem žitelja imaju izrazito urbane karakteristike.Prema popisu stanovništva na d an 31. o žujka 1981. godine, od ukupno 5579 stanovnikakoje je obitavalo na području tadašnje Općine Čabar, u naselj ima gr adskog tipa živjelo ih je 634, au ostalim naseljima 4945 stanovnika. Bilo je ukup no 1713 domaćinstava, od toga 209 u naseljimagradskog karak tera, a 1504 domaćinstva u o stalim naseljima. 970 domaćinstava im alo jepoljoprivredno gospodarstvo, a 743 ih nije im alo. Od ukupno 1630 stano va (stambene površine298419 m ), u gradskim naseljima bilo ih je 203 ( stambene površine 12754m 2 ), a u ostalim2naseljima 1427 (stambene površine 85665m ).Prema služben im podatcim a iz po pisa stanovništva na dan 31. ožujka 1991. go dine, napodručju Grad a Čab ra (čiji je administrativni prostor identičan bivšoj Općini Čabar) obit avalo jeukupno 5169 stanovnik a, od toga u gradskim naseljima 597 stanovn ika, a u ostal im naseljima 4572stanovnika. U naseljima Grada Čabra bilo je evidentir ano 1820 domaćinstava i 1942 stana, ukupnestambene površine 128282 m 2 , što č ini 1,65 % ukupnog županijs kog stambe nog fonda. U gradskimnaseljima bilo je 217 domaćinstava i 231 stan (stambene površine 15557 m 2 ), a u ostalim naseljimabila su 1603 domaćinstva i 1711 stanova (stambene površine 112725 m 2 ). Od 1820 domaćinstava,poljoprivredno gospodarst vo posjedovala su 762 domaćinstva, od toga 33 u gradskim nas eljima, a729 u ostalim naseljima.Ukupa n popisani broj stanova iznosio je 2063 stana, od koj ih su 1942 stana za stalnostanovanje, a preostali bro j od 121-og stana koristi se povremeno ili je napušteno.Iz sve ga navedenog evidentan je veći broj stanova nego domaćinstava što rezult ira priličnov elikim brojem napuštenih i nenastanjenih kuća. Situacija se u razdoblju do kraja 2000. godinevjerovatno još pogoršala zbog prisutne ekonomske emigracije stanovn ištva ml ađe dob i, a stvarnepodat ke dati će novi službeni popis stanovništva.U tablici 46. dani su osnovni podaci o stanju u prostoru po naseljima Grada Čabra(nekadašnje Općine Čabar). Prikazana je usporedba brojčanog stanja stanovnika, domaćinstava istanova prema službe nim podatcima iz popisa stanovn ištva provedenih 1981 . i 1991. godine iizračunata gustoća naseljeno sti u odnosu na brojč ano st anje stanovništva prema popisu iz 1991.g odine.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 60

Primorsko –goranskaŽupanijaPROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRATablica 46. Osnovni podaci o st anju u prostoru - GR AD ČABARPovršinaSTANOVNICI STANOVI DOMAĆIN-STVAPopis PopisPopis1981. Popis 1991. Popi 1981. Popis 1991.1981.1991.GRADČABAR- naselja - km 2 % broj % broj % bGustoćanaselje-nostiroj % b roj % b roj b rojb roj st. /km 21. Bazli 0,5808 0,21 8 0,14 7 0,14 2 0,12 4 0,21 2 3 12,052. BrinjevaDraga1,8818 0, 67 15 0, 27 14 0, 27 5 0, 31 5 0, 26 5 5 7, 443. Čabar 0,6210 0,22 634 11,4 597 11,5 203 12,4 231 11,9 209 217 961,354. Crni Lazi 43,744 15,6 141 2,53 132 2,55 44 2,70 47 2,42 47 46 3,025. Donji Žagari 1,8475 0,66 30 0,54 20 0,38 13 0,80 9 0,46 15 9 10,836. Fažonci 0,3264 0,12 4 0,07 1 0,02 1 0,06 2 0,10 1 1 3,067. Ferbežari 0,6996 0,25 56 1,00 39 0,75 14 0,86 16 0,82 19 16 55,758. Gerovo 65,536 23,4 870 15,6 807 15,6 219 13,4 284 14,6 253 279 12,319. Gerovski30,426 10,9 119 2,13 122 2,36 36 2,20 60 3,09 34 40 4,01Kraj10. Gorači 12,238 4,37 177 3,17 161 3,11 57 3,50 57 2,94 57 56 13,1611. GornjiŽagari6,5804 2,35 201 3,60 141 2,73 51 3,13 51 2,63 58 45 21,4312. Hrib 8,5169 3, 04 233 4,17 165 3,19 79 4,85 98 5,05 75 59 19,3713. KamenskiHrib2,9250 1,04 45 0,81 24 0,46 13 0,80 12 0,62 11 10 8,2114. Kozji V rh 2,3213 0,83 92 1,65 80 1,55 28 1,72 31 1,60 29 29 34,4615. Kraljev Vrh 0,4234 0,15 18 0,32 19 0,37 4 0,24 5 0,26 4 5 44,8716. Kranjci 42,186 15,1 38 0,68 21 0,41 12 0,74 9 0,46 12 8 0,5017. Lautari 4,2197 1,51 50 0,90 33 0,64 11 0,68 10 0,52 11 10 7,8218. Lazi 0,3934 0,14 77 1,38 70 1,35 19 1,17 23 1,20 18 26 177,9319. Makov Hrib 0,9197 0,33 55 0,99 103 1,99 18 1,10 35 1,80 19 34 111,9920. Mali L ug 4,0366 1,44 122 2,20 104 2,01 40 2,45 54 2,78 39 40 25,7621. Mandl i 0,3850 0,14 50 0,90 50 0,97 16 0,98 16 0,82 16 17 129,8722. Okrivje4,9067 1,75 35 0,63 40 0,77 19 1,17 11 0,57 18 15 8,1523. Parg 2,3580 0,84 97 1,74 104 2,01 25 1,53 36 1,85 25 32 44,1124. Plešce 0,5173 0,18 136 2,44 178 3,44 42 2,58 59 3,o4 47 60 344,0925. Podstene 0 ,7549 0,27 18 0,32 21 0,41 8 0,49 7 0,36 6 8 27,8226. Požarnica 2,1211 0,76 14 0,25 10 0,19 9 0,55 9 0,46 7 7 4,7127. Prezid 13,228 4,72 1045 18,7 1021 19,7 303 18,6 360 18,5 318 368 77,1928. Prhci 0,4924 0,18 25 0,45 16 0,31 6 0,37 6 0,31 7 6 32,4929. PrhutovaDraga0,6330 0,23 12 0,21 9 0,17 4 0,24 2 0,10 5 2 14,2230. Pršleti 0,2603 0,09 6 0,11 5 0,09 2 0,12 2 0,10 2 2 19,2131. Ravnic e 0,3756 0,13 89 1,60 74 1,43 24 1,50 23 1,20 24 29 197,0232. Selo 1,6497 0,59 94 1,68 74 1,43 22 1,35 30 1,54 30 28 44,8633. Smrečje 4, 2661 1,52 120 2,15 105 2,03 39 2,39 47 2,42 37 38 24,6134. Smrekari 1,2759 0,46 15 0,27 21 0,41 6 0,37 10 0,52 5 9 16,4635. Sokoli 3,2281 1,15 46 0,82 29 0,56 15 0,92 16 0,82 16 11 8,9836. SrednjaDraga0,5189 0,18 40 0,72 33 0, 64 9 0,55 10 0,52 10 10 63,6037. Tropeti 0,9554 0,34 22 0,40 19 0,37 8 0,49 9 0,46 8 7 19,8938. Tršće 1,6217 0,58 419 7,51 443 8,57 122 7,50 149 7,67 126 149 273,1739. Vode 7,7251 2,76 90 1,61 66 1,28 28 1,72 35 1,80 26 25 8,5440. Vrhovci 1,8148 0,65 145 2,60 141 2,73 31 1,90 40 2, 06 37 38 77,6941. Zamost 0,4539 0,16 68 1,22 50 0,97 23 1,41 22 1,13 25 21 110,16Grad ČabarUkupno :279,97 100 5579 100 5169 100 1630 100 1942 100 1713 1820 18,46Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 61

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAIzgrađenost naselja - građevinska područjaPostupanje u prostoru Grada Čabra vrši se zasad u skladu s Odlukom o građevinskimpodručjima bivše Općine Čabar, koja zamjenjuje prostorni plan nove jedinice lokalne samoupravedo njegovog donošenja. Odluku prate kartografski prikazi građevinskih područja svih čabarskihnaselja. Iako nikad nisu bili službeno verificirani, kartografski prikazi služe upravi za utvrđivanjelokacijskih dozvola i uvjeta uređenja prostora. Prema označenim građevinskim područjima nakatastarskim kartama, uglavnom u mjerilu 1 : 2880 (vrlo malo u mjerilu 1 : 1000), ukupna površinasvih građevinskih područja iznosi 902,47 ha.Stvarna izgrađenost postojećih naseljskih struktura, kartirana za potrebe ovog plana, iznosi403, 90 ha. Stambeni fond čine pretežito stare kuće tipične goranske arhitekture, ali ima kuća kojese obnavljaju, a u manjem obimu, i novih kuća za stalno i povremeno stanovanje.Postojeća izgrađenost građevinskog područja :Broj stanovnika / prema popisu iz 1991. godine / :403,90 ha5169 stanovnikaGustoća stanovanja u građevinskom području naselja : 5169 stanovnika / 403,90 ha :G = 12,80 stanovnika / ha < 17 stanovnika / haMinimalna gustoća stanovanja određena za područje Grada Čabra Prostornim planomPrimorsko-goranske županije iznosi 17 stanovnika / hektar. Budući da je postojeća gustoća uizgrađenom građevinskom području naselja manja od propisane minimalne vrijednosti, površine zaplansko širenje naselja mogu se povećati samo za 20 % postojeće izgrađenosti.1.1.1.13. SADRŽAJI JAVNIH FUNKCIJA - DOSTIGNUTI STUPANJDRUŠTVENE NADGRADNJEDruštvena nadgradnja na području Grada Čabra obuhvaća djelatnosti od općeg javnoginteresa, a one se svrstavaju u više skupina središnjih funkcija prema njihovim glavnim svojstvima:• upravne funkcije - javna uprava, pravosuđe i obvezno osiguranje• udruge građana, političke stranke i druge organizacije• vjerske zajednice• obrazovne funkcije - predškolske i školske ustanove, visoko školstvo i znanost• zdravstvena zaštita i socijalna skrb• ostale društvene i osobne usluge - kultura, tehnička kultura i sportUpravne funkcije - javna uprava, prvavosuđe i obvezno osiguranjeJavnu upravu, pravosuđe i obvezno osiguranje na području Grada Čabra predstavljaju, aposlove iz njihove nadležnosti obavljaju institucije državnog, županijskog i lokalnog značaja i to:policija i granična policija, ured za obranu, prekršajni sud, uprava prihoda, županijski uredi,gradska uprava, te republički fondovi mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Javna upravalocirana je uglavnom u gradu Čabru. U tim djelatnostima zaposleno je 65 osoba.Udruge građana, političke stranke i druge organizacijeUstavno je pravo građana kao privatnih osoba i drugih pravnih subjekata na interesnoudruživanje. Iz tog prava na području Grada Čabra oformljene su i djeluju slijedeće političkestranke : SDP, HSLS, LS, HNS i HDZ. U okviru SDP - a oformljeni su : Forum žena SDP i Forummladih SDP. Ostalih nestranačkih udruga građana zasada nema.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 62

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAVjerske zajedniceNa području Grada Čabra nalazi se šest crkvenih župa koje su dobile ime prema župnimcrkvama, kako slijedi :• župa Sv. Antuna Padovanskog - Čabar• župa Svetih Hermagora i Fortunata - Gerovo• župa Sv. Andrije - Tršće• župa Sv. Vida - Prezid• župa Presvetog Trojstva - Plešce• župa Sv. Leonarda Opata - HribŽupne crkve su : crkva Sv. Antuna Padovanskog u Čabru, Svetih Hermagora i Fortunata uGerovu, Sv. Andrije u Tršću, Sv. Vida u Prezidu, Presvetog Trojstva u Plešcima, Sv. LeonardaOpata u Hribu, a na Svetoj Gori nalazi se svetište Majke Božje Karmelske.Manje crkvice i kapelice su : Sv. Ana u Malom Lugu, crkvica Pohođenja Marijinog uRavnicama, Sv. Ivana Krstitelja u Sokolima, Sv. Petra i Pavla u Kranjcima, crkvica Majke Božjeod žalosti u Kozjem Vrhu, Sv. Roka u Gerovu, Majke Božje Snježne u Lividragi, zatim kapelice : uPotoku, u Plešcima, dvije u Zamostu, dvije novopodignute u Mandlima i Kamenskom Hribu,kapelica Sv. Ivana Krstitelja u Tropetima, Sv. Ivana Nepomuka i Obitelji Križ u Čabru, te ruševinakapelice Sv. Stjepana u Vodama.Groblja se nalaze u slijedećim naseljima :- u Čabru - od župne crkve Sv. Antuna Padovanskog vodi križni put ( kalvarija ) sa prijelazompreko ceste do groblja koje se nalazi na uzvisini iznad grada,- u Gerovu - uz crkvu Svetih Hermagora i Fortunata nalazi se staro groblje koje je predviđeno zaproširenje,- u Tršću - groblje se nalazi u centru mjesta,- u Prezidu - groblje se nalazi uz cestu koja vodi do graničnog prelaza sa RepublikomSlovenijom,- u Plešcima - groblje se nalazi van naselja- u Hribu - groblje se nalazi uz mjesnu crkvu Sv. Leonarda.Obrazovne funkcije - predškolske i školske ustanove, visoko školstvo i znanostNa području Čabra djeluje veći broj ustanova predškolskog, osnovnog i srednjegobrazovanja, koje su smještene i Čabru, Tršću i Gerovu.Predškolski odgojPredškolski odgoj organiziran je u dječjem vrtiću “Buba mara” u Čabru, s područnimodjelima u Gerovu, Plešcima, Prezidu i Tršću. U Čabru je smješteno 15 djece, u Gerovu 25, uPlešcima 9, u Prezidu 11 i Tršću 17. Ovim sistemom odgoja obuhvaćeno je 77 djece u 1999.godini, ali nisu obuhvaćena sva predškolska djeca, dobrim dijelom zbog načina financiranja kojipada na teret roditelja uglavnom slabijih materijalnih mogućnosti te zbog neorganiziranogprijevoza djece iz manjih i udaljenih mjesta.Osnovno obrazovanjeOsnovno obrazovanje organizirano je u osnovnoj školi “Petar Zrinski” u Čabru spodručnim odijeljenjima u Gerovu, Plešcima, Prezidu i Tršću. U 1999. godini upisano je 352 djeceod toga u: Čabru 89, Gerovu 90, Plešcima 11, Prezidu 87 i Tršću 75.Uslijed postepenog i stalnog smanjivanja broja stanovnika čabarskog područja smanjivaose i broj osnovaca. Takva kretanja utjecala su na smanjenje broja učenika u pojedinim odjelima, aiznimnim se naporima uspjelo zadržati postojeći broj odjeljenja.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 63

Srednješkolsko obrazovanjePROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRASrednješkolsko obrazovanje organizirano je u srednjoj školi “Vladimir Nazor” u Čabru strogodišnjim i četverogodišnjim programima. Ovi se programi uglavnom usklađuju s iskazanimpotrebama osnovaca, a istraživanja se provode anketama i istraživanjima.U programe trogodišnjeg obrazovanja za 1999/2000 upisano je 38 đaka i to za: trgovce,zidare, stolare, automehaničare i alatničare kako bi se barem dio djece zadržao na čabarskompodručju. Za sve njih se teoretski dio obavlja pomoću zajedničkih programa, dok se stručni dioodvija odvojeno. Takav pristup omogućio je racionalnost ali i zadržavanje barem dijela završenihosnovaca na području Čabra.U četverogodišnji program klasične gimnazije upisan je 71 učenik.Prema nekim procjenama svega oko 40% završenih osnovaca ostaje u srednjim školamaČabra, dok preostalih oko 60% odlazi u druga područja a naročito Rijeku i to u ekonomske,medicinske, strojarske i druge škole. Procjenjuje se također, da se veći dio ovih đaka ne vraća i nenalazi zaposlenje na području Čabra, već nastoji naći zaposlenje ili nastaviti studije u timsredinama. Velik broj svršenih gimnazijalaca odlazi izvan Čabra i upisuje se na raznorodneveleučilišne i sveučilišne studije a vrlo se mali broj vraća natrag i nalazi zaposlenje.To ukazuje na svu složenost problematike obrazovanja i zapošljavanja u malim sredinama,naročito u brdsko-planimskim područjima.Visoko školstvo i znanostZadovoljenje potreba stanovništva Grada Čabra za visokim obrazovanjem i znanošću vršise u zadnje vrijeme najčešće upisom na fakultete i visokoškolske ustanove Sveučilišta u Rijeci kaocentru Primorsko-goranske županije, ili nešto manje, Sveučilišta u Zagrebu kao državnom središtu.Zdravstvena zaštita i socijalna skrbNa području Grada Čabra djeluje privatizirani dom zdravlja u samom gradu Čabru sambulantama u Gerovu, Tršću i Prezidu u kojima zdravstveni radnici pružaju stanovništvu osnovnuzdravstvenu i stomatološku zaštitu i odgovarajuće medicinske usluge primarne zaštite.Zdravstvena zaštita stanovnika Grada Čabra provodi se s dosta teškoća i problema koji suvezani uz višu starosnu granicu stanovništva, raspršenost stanovnika -posebno starijih u manjimmjestima, otežane uvjete prometa - naročito u zimskim mjesecima, nisku razinu standarda i sl.Posljednjih godina zbog gospodarskih i drugih teškoća (koje se javljaju i u Republici Hrvatskoj)znatno je spuštena razina zdravstvenog standarda stanovništva.Prema svjetskim standardima područje sa 25000-30000 stanovnika povoljan je okvir zaorganiziranje jedinice primarne zdravstvene zaštite. Kako Grad Čabar nema te populacijeorganiziranje primarne zdravstvene zaštite je skupo, ali u postojećim uvjetima geoprometneizoliranosti jedino moguće.I u području socijalnog zbrinjavanja stanovništva postoje značajni problemi. Socijalnostanje na čabarskom području je iz dana u dan sve složenije. Sve viša starosna strukturastanovništva, niža razina plaća i osobnog standarda ljudi, veća opća socijalna nesigurnost, aposebno nemogućnost zapošljavanja mlađih ljudi, izazivaju sve složenije socijalne probleme. Osimtoga, od 1945. godine nisu se društvenim normama ponašanja njegovale i poticale nekadašnjeporodične veze i uzajamni odnosi između starijih i mlađih generacija što je dodatno usložilosocijalnu problematiku. Za potrebe socijalne skrbi izdvaja se 5% proračuna Grada Čabra. Iz tihsredstava pokrivaju se samo neke socijalne potrebe stanovništva (potrebe podstanara, starijih inemoćnih osoba i slično), a nedovoljna su za podmirenje ukupnih, izrazito visokih socijalnihpotreba stanovništva čabarskog područja,pa je stanje socijalne skrbi nezadovoljavajuće.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 64

Ostale društvene i osobne uslugePROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAKultura, tehnička kultura i sportGrad Čabar ima razvijene kulturne i sportske aktivnosti. Raspolaže s vrijednim kulturnimspomenicima koji su razmješteni po cijelom naseljenom prostoru.Najznačajnije kulturne ustanove Grada Čabra su :- Narodna knjižnica Čabar,- Galerija Vilima Svećnjaka Čabar,- Etnološka zbirka Čabar- Zavičajna zbirka Prezid i- Gradska limena glazba Čabar.Većina tih ustanova djeluje već dugi niz godina tako da su one znatno utjecale na razvojkulture cijelog područj a. Osim njih djeluju i mnoga društva tehničke kulture i sporta.Čabransko područje ima bogatu i nedovoljno iskorištenu kulturnu baštinu. Među značajnijekulturne spomenike u gradu Čabru spada Dvorac Zrinskih, barokna barokna župna crkva sakalvarijom prema groblju, sačuvana stara kovačnica Urh, u Gerovu su to dio ruralnog naselja,župna crkva i kapela sv. Roka, u Prezidu ruralni dio naselja, nekoliko civilnih građevina, crkva sv.Vida i ostaci rimskog limesa, u Malom Lugu kapela sv. Ane i crkva sv. Marije na Svetoj gori, uPlešcima dio ruralnog naselja i župna crkva, mnogi etno spomenici u Zamostu i uz Čabranku i dr.Kulturne ustanove, lokalna samouprava i pojedinci poduzimaju mnogobrojne aktivnosti ucilju očuvanja i revitalizacije kulturne baštine. U tom cilju donose se dugoročni i godišnji programis preciziranim aktivnostima, rokovima, nositeljima i izvorima financiranja. To stvara povoljno općeokruženje i razvija svijest stanovnika o zadovoljavanju sve većih i specifičnijih kulturnih potreba io nužnosti održavanja i revitalizacije kulturne baštine.U tehničkoj kulturi i sportu djeluju u Gradu Čabru razna društva i udruge, od kojih suznačajniji :- Radio klub "Sokol" u Tršću,- Zajednica sportova Grada Čabra,- Sportsko - ribolovna udruga "Čabranka" Čabar,- Šahovski klub "Građevinar" Čabar- Auto-moto društvo “Zrinski”- odnedavna osnovano, i drugi.Zapaženije sportske aktivnosti su : sportski ribolov, skijaško trčanje, slalom, veleslalom išah. Zbog pomanjkanja financijskih sredstava, aktivnosti u tehničkoj kulturi i sportu ne moguzadovoljiti raznovrsne potrebe naročito mlađih ljudi.Iz svega navedenog može se zaključiti da su dostignuti stupanj društvene nadgradnje (osimu području socijalne skrbi) i sadržaji javnih - centralnih funkcija na području Grada Čabrazadovoljavajući za sadašnje potrebe stanovništva.Postojeće građevine u kojima su smještene centralne funkcije nalaze se u građevinskimpodručjima većih naselja, pretežito koncentrirane u gradu Čabru kao administrativno-upravnomsredištu lokalne samouprave.U građevinskim područjima naselja postoje također sportsko-rekreacijske površineuglavnom kao školska igrališta (uz sam objekt škole). Na izdvojenim površinama sportskorekreacijskenamjene postoji manje skijalište u Tršću, te površine sportsko-rekreacijskih sadržaja uČabru, Gerovu i Prezidu.Iskaz postojećih površina za sportsko-rekeacijske namjene :R-1 sportsko-rekreacijski sadržaji 4,86 haR-4 manja skijališta 32,12 haUkupno : 36,98 haIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 65

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA1.1.1.14. GOSPODARSKE DJELATNOSTI I IZGRAĐENE GOSPODARSKE STRUKTUREPoljoprivredaPodručje Čabra imalo je 1991. godine 6746 ha poljoprivrednih površina ili 23,9% ukupnihpovršina. Obradive površine čine 56,4% poljoprivrednih površina, a pašnjaci 42%. U razdoblju1970-1991. nije bilo bitnih promjena u veličinama poljoprivrednih i obradivih površina i kretale suse oko iskazanih veličina za 1991. godinu. Poljoprivredne parcele su uglavnom male i najčešće sustrme, pa je upotreba poljoprivredne mehanizacije manje efikasna.Zbog toga je poljoprivredna proizvodnja dosta ograničena: najviše se proizvodi krumpir,kupusnjače, grah i krmno bilje. Proizvodnja krumpira se smanjila od oko 1900 tona 1970. na oko1500 tona 1991. Godišnja proizvodnja smanjivala se za nešto više od 1% s tendencijom daljnjegpada: tako je 1998. proizvedeno svega oko 1100 tona.Biljni i voćarski proizvodi služe uglavnom za vlastite potrebe i proizvode se na ekstenzivan način,s malim prinosima pojedinih kultura. To uvjetuju i klimatske prilike koje omogućuju uzgoj samoonih kultura i sorti koje podnose obilan snijeg, hladne i duge oštre zime te kratka i topla ljeta snešto više oborina.Područje Čabra kao i čitavog Gorskog kotara obiluje mnoštvom samoniklog ljekovitog,začinskog i aromatskog bilja i jestivih gljiva. Za komercijalnu berbu značajnije su ove vrste gljiva:vrganj, pečurka, smrčak, rujnica, sunčanica, velika gnojštarka, blagva, lisičarka, puhara i srnjača.One čine 70% berbe gljiva u Gorskom kotaru.Na području Čabra bilo je u stočarskom fondu, prema popisu iz 1991. godine, 412 goveda,458 ovaca, 42 konja i 6984 grla peradi. Goveda je upola manje nego 1971., ovaca uglavnompodjednako a konja 4 puta manje. Bez obzira na to ostvaren je selekcijski napredak u uzgojumliječnih krava koji je započet još 1965. Ovčarstvo, kozarstvo i svinjogojstvo ekstenzivnog jekaraktera, s malim brojem grla u stadima i služe uglavnom za vlastite potrebe. Slično je skunićarstvom i pčelarstvom.Lovstvo i lovni turizamNa čabarskom području nalaze se dva lovišta i to : Crna gora i Kupički vrh. LovišteCrna gora graniči sa Slovenijom i zauzima prostor između Čabra, Tršća i Prezida. Površina mu je5925 ha, od čega na lovnu površinu otpada 5348 ha. Lovište je dobro otvoreno, pristupačno ipovezano cestama Tršće - Prezid, a s juga preko Gerova i šumskim cestama. Na lovištu imamedvjeda, jelena, srna, divljih svinja i zečeva. Godišnji plan odstrela je 2 medvjeda, 18 jelena, 12srna, 60 divljih svinja i 160 zečeva. Ono raspolaže kvalitetno opremljenim lovnotehničkim i lovnogospodarstvenim objektima, u okviru kojih se nalazi lovačka kuća s 26 ležaja, dvije zatvorenevisoko konforne čeke, 15 otvorenih čeka, tri hranilišta, jedno mečilište i uređene lovačke staze.Lovište Kupički vrh nalazi se između Željeznih vratiju, Gerova, Tršća i rijeke Čabranke,površina mu je 4636 ha, od čega na lovnu površinu otpada 4286 ha. Pristupi lovištu su cestomŽeljezna vrata - Gerovo - Tršće i Osilnica - Čabar. Na lovištu ima medvjeda, jelena, srne i divljihsvinja. Godišnji plan odstrijela je 2 medvjeda, 16 jelena, 10 srna i 8 svinja. Ono raspolaže slovačkom kućom, 19 zatvorenih čeka, 22 otvorene čeke, 2 mečilišta, 16 hraništa i 30 lovačkihstaza.Oba lovišta su privlačna za razvoj lovnog turizma, jer se osim lovnih kapaciteta, lovcimapruža mogućnost korištenja smještaja i prehrane specijalitetima od divljači u dobro opremljenimobjektima kućne radinosti u Tršću, Gerovu i Prezidu.ŠumarstvoNa području Čabra, prema podacima službene statistike iz 1991. godine, pod šumama jebilo 21.812 ha površine, a ako se tome dodaju i šume Javne ustanove NP Risnjak ukupno je podšumama oko 24,5 tisuća ha površine.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 66

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAGrađevinarstvoU građevinarstvu djeluju tri manje tvrtke : “Građevinar” d.o.o., “Zidar” d.o.o. i“FinvestCorp” (zapošljavaju 42 djelatnika prema podacima statistike, a 80 prema njihovimpodacima), te 22 obrtničke radionice koje zapošljavaju oko 33 djelatnika.Poduzeća se bave nisko i visokogradnjama na području Čabra, Gorskog kotara i Rijeke.Obavljaju poslove za javna poduzeća (Hrvatske vode, Hrvatsku elektroprivredu i Hrvatsku poštu) iza druge poslovne subjekte i privatnike.U razdoblju 1970-1986. broj izgrađenih m 2 stanova povećavao se po prosječnoj stopi odoko 3,3%, a nakon toga do 1991. obujam građenja smanjivao se stopom od -1,5% godišnje. Te bise veličine mogle okvirno uzeti kao pokazatelj dosadašnjeg razvoja građevinarstva na čabarskompodručju.Trgovina i razne uslugePromet trgovine na veliko i malo na području grada Čabra u razdoblju 1980. -1988. kretaose oko 76,3 mln kuna (u cijenama 1994.), a nakon toga se značajno smanjivao pa je 1990. iznosiosvega 48,5 mln kuna. U cijelom razdoblju trgovina na veliko sudjelovala je u ukupnom prometu sasvega oko 14%.Trgovinu na veliko i malo i razne usluge obavlja i pruža 9 manjih tvrtki i 30 obrtničkihradionica (podaci za 1998.). U njima je zaposleno oko 85 djelatnika.Trgovina na veliko i malo uglavnom pokriva potrebe poduzetnika i stanovništva čabarskogpodručj a. Njen udio u stvaranju bruto domaćeg proizvoda Čabra iznosi svega oko 1,5%, azapošljava 5,7% ukupnog broja zaposlenih u 1998. godini.Turizam i ugostiteljstvo - hoteli i restoraniPromet u hotelima i restoranima područja Čabra iznosio je u razdoblju 1980. -1986.prosječno godišnje oko 11,5 mln kuna (cijene 1994.), a nakon toga je počeo padati iz godine ugodinu. Tako se godišnji promet 1990. smanjivao na 9,2 mln kuna, a 1991. na svega oko 4,7 mlnkuna. Ovakvo drastično smanjenje prometa bilo je uvjetovano i smanjenjem broja noćenja turista,od prosječnih 11.000 u razdoblju 1980. -1986. na svega 5.000 u razdoblju 1987.-1990., a 1991.ostvareno je svega 600 noćenja.Hotelske kapacitete Grada Čabra čine hotel "Snježnik" u Gerovu s 57 ležaja, te pansioni"Čabar" u Čabru s 18 ležaja, , "Goran" u Tršću s 40 ležaja i "Prezid" u Prezidu s 30 ležaja, a naširem području (van Grada Čabra) pansion "Risnjak" u Crnom Lugu s 18 ležaja i hotel "Mance" uBrodu na Kupi s 27 stalnih i pomoćnih ležaja.U hotelima i restoranima bilo je zaposleno 1998. godine 25 osoba. Na području Čabra su urazdoblju 1972.-1991. djelovale prosječno oko 23 ugostiteljske radnje.Na sadašnjem stupnju razvoja ova djelatnost ostvaruje vrlo skromne i zanemarive učinke.Izostanak investicijskih ulaganja, dotrajalost hotelskih i restoranskih kapaciteta, iseljavanjestanovništva, pomanjkanje stimulativnih mjera za razvoj ove djelatnosti, vrlo loša prometnapovezanost i izoliranost naročito u zimskim mjesecima, te subjektivni faktori utjecali su nadrastično smanjenje turističkog poslovanja.Prijevoz, skladištenje i vezeDjelatnost prijevoza, skladištenja i veza obuhvaća uglavnom autoprijevozništvo i Hrvatskepošte i telekomunikacije. Prijevozom robe bavi se tvrtka "Finves tCorp" i 22 a utoprijevoznika, aprijevoz putnika obavlja i jedan obrtnik. U toj djelatnosti (bez zaposlenih u "FinvestCorpu”)zaposlene su 53 osobe koje su 1998. ostvarile 1,7% bruto domaćeg proizvoda Grada Čabra.Prijevoz putnika prema Delnicama i Rijeci obavlja i Autotrans Rijeka.I ova djelatnost svojim poslovanjem zadovoljava uglavnom lokalne potrebe gospodarstva ilokalnog stanovništva.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 68

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAFinancijsko posredovanje, poslovanje s nekretninama i poslovne uslugeFinancijsko posredovanje obavlja Riječka banka i Croatia osiguranje, dok poslovne usluge(informatičko programiranje i knjigovodstvene usluge) obavljaju obrtnici. U tim djelatnostimnazaposleno je 28 osoba koje su 1998. ostvarile 0,2% bruto domaćeg proizvoda Grada Čabra. Sobzirom na nisku i nedovoljno razgranatu razinu gospodarskih aktivnosti i ove djelatnosti maloutječu na razvoj čabarskog područja.Izgrađene gospodarske strukture na izdvojenim površinamaUz postojeća naselja, na izdvojenim površinama izvan građevinskog područja, izgrađenesu gospodarske površine i građevine pretežno namjenjene drvoprerađivačkoj industriji (to supostojeći drvoprerađivački pogoni «FinvestCorp» u Čabru, Gerovu, Tršću i Prezidu), zatim pogonmetalne galanterije «Metalpres» u Plešcima, kamenolom tehničkog kamena u Prezidu i ribogojilišteu Mandlima na rijeci Čabranki.Iz građevinskog područja naselja izdvojene su također površine i građevine turističko-namjene – to je postojeći hotel «Snježnik» u Gerovu, veći pansioni u Tršću, Prezidu iugostiteljskeČabru, te postojeća vikend naselja.Navedene površine kartirane su za potrebe ovog plana kao postojeće izgrađenegospodarske strukture na izdvojenim površinama.Iskaz površina izgrađenih gospodarskih struktura :•EGospodarska namjena :površine za iskopavanje mineralnih sirovina - kamenolom u Prezidu 8,26 haK poslovna namjena - postojeća drvoprerađivačka industrija i prateće djelatnosti -ukupno :20,10 haH akvakultura - ribogojilište Mandli 1,88 haUkupno : 30,24 ha• Turističko-ugostiteljska namjena :T-1 hoteli i veći pansioni 5,40 haT-3 postojeća vikend naselja 21,64 haUkupno : 27,04 haU građevinskim područjima čabarskih naselja nalaze se postojeće manje građevinerazličitih gospodarskih namjena (manje pokretne pilane, stolarske radionice, trgovačke, uslužne idruge građevine), te građevine turističko-ugostiteljske namjene (manji pansioni, restorani, caffebarovii sl.).Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 69

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA1.1.1.15. IZGRAĐENI INFRASTRUKTURNI SUSTAVIPROMETNI SUSTAVIPostojeća cestovna mrežaZakonom o javnim cestama ( NN 100/96 ), te Odlukom o razvrstavanju javnih cesta udržavne, županijske i lokalne ceste (NN br. 25/1998. i NN br. 79/1999.), na području Grada Čabraceste su razvrstane kako slijedi :Državne ceste :D32 Granični prijelaz Prezid – Delnice – Mrkopalj – JezeraneD305 Čabar - D32Županijske ceste :Ž5031 Čabar – Plešce – ZamostŽ5185 Mali Lug – ZamostRazvrstane lokalne ceste :L58001 Čabar- G. ŽagarL58002 D32 – Vrhovci – Lazi – TršćeL58003 Makov Hrib – Crni Laz – TršćeL58004 Selo – TršćeL58005 Vode – SmrečjeL58007 Gerovo – HribDržavne ceste D32 i D305 imaju funkciju glavne naseljske ceste u svim naseljima krozkoja prolaze.Na području grada Čabra nalazi se 36,2 km državnih cesta, 16,4 km županijskih cesta i 18km lokalnih cesta.Nerazvrstane i ostale ceste:Sve ostale ceste su nerazvrstane ceste (88,75 km). Na području grada Čabra nalazi se višešumskih putova koji su u funkciji gospodarenja i zaštite šuma.Javni prometJavni promet na području Grada Čabra odvija se lokalnim linijama "Autotransa" Rijeka, aza potrebe međunaseljskog prijevoza zaposlenika i školske djece. Lokalne linije su :- Čabar - Prezid- Čabar - Tršće - Gerovo- Čabar - Plešce - Zamost - HrvatskoLokalnim lin ijama prevoze se radni ljudi do mjesta rada i školska djeca do škola, pa jednevni raspored linija prilagođen njihovim potrebama. Učenici iz Gorača i Parga putuju u Čabar uosnovnu školu " Petar Zrin ski " autobusnom linijom Čabar - Prezid, a iz Hriba i hribskih naseljadolaze u Čabar kombi - vozilom. Ostala naselja imaju područna odjeljenja osnovne škole paučenici ne moraju putovati. Srednjoškolci iz svih naselja putuju autobusnim linijama u srednjuškolu " V ladimir Nazor " u Čabru.Naselja Grada Čabra loše su,a krajem tjedna nedostatno ili uopće, povezana s Rijekom kaožupanijskimcentrom. Postoje dvije međugradske linije "Autotransa" :Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 70

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA- Prezid - Rijeka - Prezid, s pol askom u 5 sati ujutro i povratkom oko 15 sati i- Čabar - Brod na Kupi - Delnice - Rijeka - Čabar, s polaskom u 5 sati ujutro i povratkom oko 17sati.Stanovnici su za kretanje prostorom Grada Čabra i putovanja u ostala županijska ilirepublička središta uglavnom orijentirani na upotrebu osobnih vozila jer je povezanost vrlo loša.Granični prijelazi :Na državnoj cesti Prezid - Delnice - Jezerane nalazi se granični prijelaz II. kategorijePrezid - Babno Polje. Na administrativnom području Grada Čabra nalaze se tri granična prijelazaza pogranični promet : Prezid - Novi kot, Čabar - Potplanina i Zamost - Osilnica.Postojeća telekomunikacijska mrežaTelekomunikacijska mreža Grada Čabra je lokalnog značaja, sa izgrađenimtelekomunikacijskim kapacitetima u tehnologiji klasičnih i svjetlovodnih kabela. Matična centralaje digitalna centrala u Delnicama ( AXE ) na koju je povezano sedam udaljenih pretplatničkihstupnjeva ( UPS ), lociranih u mjestima : Čabar, Gerovo, Prezid, Tršće, Parg, Plešce i Hrib. SvakiUPS ima izgrađenu pretplatničku mrežu, čije su granice zahvata ucrtane u kartografskom prikazu, aobuhvaćaju područje navedenih naselja. Trenutno postoji veći broj instaliranih kapaciteta od brojaukopčanih priključaka, a glavni razlog tome je potpuno neizgrađena ili nedovoljno izgrađenapretplatnička mreža.Podaci o postojećim telekomunikacijskim kapacitetima prikazani su u slijedećoj tablici:Tablica 47.CENTRALA( UPS )TELEKOMUNIKACIJSKI PRIKLJUČCIBROJINSTALIRANIHPRETPLATNIČKIHPARICAINSTALIRANO UKOPČANOČABAR 512 341 950GEROVO 512 377 850PREZID 512 327 1000TRŠĆE 512 328 900PARG 60 44 250PLEŠCE 256 153 500HRIB 256 67 170Na području Grada Čabra prema popisu stanovništva iz 1991. godine živi 5169 stanovnikau 1759 domaćinstava, iz čega proizlazi da broj instaliranih telefonskih priključaka na 100stanovnika iznosi 59,39, a broj uključenih priključaka je 31,60 telefona na 100 stanovnika.Postojeća poštanska mreža i uslugeNa području Grada Čabra nalaze se slijedeći poštanski uredi :51 306 Čabar,51 303 Plešce,51 304 Gerovo51 305 Tršće51 307 PrezidPoštanske usluge (prijem i uručenje pošiljaka) obavljaju se svakodnevno u poštanskomuredu 51 306 Čabar ( od 8,00 do 19,00 - subotom od 8,00 do 12,00 sati ), dok se u ostalimpoštans kim uredima također obavljaju svakodnevno osim subotom, nedjeljom i blagdanima upropisanomradnom vremenu ( od 8,00 do 15,00 sati ).Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 71

KOMUNALNI SUSTAVIPROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAPostojeće stanje vodoopskrbeRazvijeni reljef terena, dispergiranost naselja te pomanjkanje većih kvalitetnijih izvora napodručju Grada Čabra bili su uzrokom da su na tom prostoru izgrađeni mali lokalni vodovodi. Nataj su se način, korištenjem raspoloživih bližih izvora, uz što manje investicije podmirilenajosnovnije potrebe stanovnika i industrije. Na ovom prostoru postoji velik broj malih lokalnihvodovoda, koji koriste i po nekoliko izvora/kaptaža. Ti su izvori većinom nedovoljne izdašnosti dabi se podmirile sve veće potrebe za vodom.Posebni problem predstavlja zaštita voda malih izvora tj. osiguranje kvalitete vode kako tonalažu pozitivni zakonski propisi.Utjecaj ljudskih aktivnosti i tome rezultirajuća onečišćenja, prisutna su praktički na svimizvorima. Očituju se prvenstveno u mikrobiološkom zagađenju, a manjim se dijelom odnose naostale vrste zagađenja. Fizikalno-kemijska svojstva izvorskih voda uglavnom su u okvirupropisanih kriterija, uz djelomični izuzetak povremenih pojava prekomjerne mutnoće.Na čitavom prostoru Grada Čabra može se izdvojiti 14 lokalnih vodovoda kojima sezahvaća voda iz 21 izvora. Od toga njih 6 spada u grupu većih lokalnih vodovoda (Prezid, Čabar,Tršće, Gerovo, Gorači i Plešce), a preostalih 8 u manje (Crni Lazi, Mandli, Mali Lug, GerovskiKraj, Šafari Hrib, Srednji Hrib, Podgrič, Skednari Hrib). Vodovodi: Čabar, Tršće i Gerovo, danasse djelomično nalaze u postupku integracije u zajednički Regionalni vodovod "ČABAR" sizvorom vode na desnoj obali Čabranke.Putem ovih vodovoda opskrbljuje se danas oko 70-75% stanovništva grada Čabra. To jerelativni pokazatelj budući da su raspoložive količine vode često vrlo ograničene, tako da dolazi doredukcije potrošnje. Uz to kod nekih lokalnih vodovoda niti kakvoća vode ne odgovara kriterijimaPravilnika za pitku vodu.Ostali dio stanovništva koji nije priključen na vodovodne sustave opskrbljuje se vodom izindividualnih cisterni, zdenaca ili iz primitivno kaptiranih izvora.Postojeće stanje odvodnjeNiti jedno naselje na području grada Čabra nema izgrađen kanalizacijski sustav. Odvodnjaotpadnih voda prikupljanjem u zajednički kanalizacijski sustav s pročišćavanjem i ispuštanjempročišćene vode djelomično je razvijena u naseljima Čabar i Tršće. Veći dio objekata je priključenna septičke taložnice i crne jame.U Čabru je izgrađen glavni kolektor uz desnu obalu Čabranke s uređajem za pročišćavanjei ispustom. Potrebno je dograditi gradsku kanalizacijsku mrežu.U Tršću je također izgrađen glavni kolektor i uređaj za pročišćavanje. Potrebno je dograditigradsku mrežu i jednu crpnu stanicu.U Prezidu je djelomično izvedena oborinska kanalizacija uz tvornicu namještaja “Finvesta”što je bilo inicirano čestim poplavama ponora. Fekalne kanalizacije nema.Tršće i Gerovo imaju djelomično riješenu oborinsku kanalizaciju, a samo motel Gerovoima vlastiti biološki uređaj ( 100 ES ).Ostala mjesta imaju odvodnju otpadnih voda riješenu preko septičkih i crnih jama.Jedina tehnološka otpadna voda je otpadna voda iz lakirnice u Tršću. Količina ove otpadnevode je relativno mala (oko 20 m 3 svakih nekoliko mjeseci ovisno o radu pogona). Otpadne vode sepreko taložnice upuštaju u bujični potok u Tršću. Otpadne vode su jako opterećene organskimotapalima i aromatskim ugljikovodicima, a prisutno je i onečišćenje teškim metalima ( krom,bakar).U Plešcu pogon Metal - presa proizvodi metalnu galanteriju. Otpadne vode lakirnice ovogpogona se odvoze na daljnju obradu preko ovlaštene organizacije ( do 1997. povremeno su se ovevrlo opasne vode upuštale u Čabranku ). Za pročišćavanje fekalnih otpadnih voda postavljen jebiološki uređaj s ispuštanjem otpadnih voda u Čabranku. Oborinskeotpadne vode se prekoIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 72

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAseparatora upuštaju u Čabranku. Ove vode su slabo opterećene otpadnim tvarima i mineralnimuljima.Otpadne vode Mehaničke radionice “Finvesta“ u Prezidu (otpadne vode od pranja vozila imotornih dijelova) ispuštaju se nakon pročišćavanja u separatoru masnoća u bujični potok uPrezidu. Vode su jako opterećene mineralnim uljima.Ostali pogoni nemaju tehnoloških otpadnih voda, već samo sanitarno-fekalne vode koje seupuštaju u podzemlje preko septičkih jama.ENERGETSKI SUSTAVIPostojeće stanje elektroopskrbePodručje Grada Čabra nije opterećeno koridorima nadzemnih elektroenergetskih vodovavišeg napona (110 kV, 220 kV i 400 kV), samo na jednom malom dijelu, od Malog Luga dogranice s Republikom Slovenijom u predjelu sela Smrekari i to koridorom 35 kV nadzemnog vodaTS 110/35 kV “Delnice” - TS 35/20 kV “Gerovo”.Koridor toga voda lociran je uglavnom po vrlo teškom i nepristupačnom terenu osim kodsela Smrekari gdje se približio prometnici Mali Lug - Zamost. Istim koridorom prolazi i 20 kVnadzemni vod TS 35/20 kV “Gerovo” - TS 20/0,4 kV “Hrvatsko” - TS 20/0,4 kV “Metalpres”.Napajanje električnom energijomCjelokupno područje Grada Čabra napaja se električnom energijom iz TS 35/20 kV“Gerovo” koja je locirana u naselju Mali Lug. Trafostanica je izgrađena kao slobodno stojećiobjekat s zatvorenim 35 kV i 20 kV postrojenjem i dva transformatora 35/20 kV smještena naotvorenom uz zgradu trafostanice. Trafostanica je izgrađena za kapacitet od 2 x 4 MVA, a danas suu njoj ugrađena dva transformatora snage 2 x 2,5 MVA. Maksimalno vršno opterećenje trafostanicedo sada je iznosilo 2,61 MVA što znači da postojeći kapacitet zadovoljava današnje potrebepotrošnje uz potpunu rezervu u transformaciji. Iz trafostanice se električnom energijom, unormalnom pogonskom stanju, napaja i selo Hrvatsko na području Grada Delnice, a ujednoomogućava i rezervno napajanje za cijelo konzumno područje Kupske doline od sela Smrekari došireg područja Broda na Kupi, koje u cijelosti pripada Gradu Delnice.Napajanje TS 35/20 kV “Gerovo” vrši se iz TS 110/35 kV “Delnice” preko jednognadzemnog voda (dalekovoda) dužine cca 28,5 km od čega manji dio koridora, dužine cca 2,5 km,prolazi područjem Grada Čabra, a veći dio područjem Grada Delnice. Trasa voda prolazi uglavnompo nepristupačnom i za druge potrebe neatraktivnom terenu. Obzirom da se TS 35/20 kV “Gerovo”napaja preko jednog 35 kV voda bez rezerve na 35 kV naponu, rezervno napajanje predmetnogpodručja osigurano je na 20 kV naponskom nivou preko 20 kV mreže iz TS 35/20 kV “Kupjak”preko 20 kV nadzemnog voda iz pravca Brod na Kupi - Skrad.Na području Grada Čabra postoje tri mini hidroelektrane izgrađene na rijeci Čabranki.Dvije su veće snage, jedna 1100 kVA koja je priključena na mrežu distribucije i druga 160 kVAkoja je priključena na na pogon “Finvesta” u Čabru. Treća mini hidroelektrana je male snage, cca10 kVA i napaja pogon investitora.Distribucija električne energije obavlja se preko 59 trafostanica 20/0,4 kV odgovarajućegtipa i kapaciteta od kojih su 51 u vlasništvu HEP-a, a 8 u vlasništvu potrošača. Trafostranice sulocirane na mjestima potrošnje, odnosno po naseljima u Gradu Čabru, a to su:- Hrib, Srednji Hrib, Steklice, Konjci- Gerovo 1, Finvest Gerovo, Gerovo centar, Krep papir, Gerovo kasarne, Gerovski Kraj,Lividraga- Mali Lug, Vode, Smrečje, Sokoli, Prhci, Tršće 2, Lazi, Vrhovci, Tršće selo, Tršće škola,Frbežari, Žičara, Crni Lazi, Ravnice, Tršće 1, Tršće DIP, Guma, Makov Hrib, Ponikve, Parg,Pumpe Gorači, Gorači, Opajki, Dolina Gorači, Kozji Vrh, Kozji Vrh 2, Zbitke, Prezid 1, Škola,Nanos, Finvest, Šumarija, Prezid 2, Granice, BetonaraIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 73

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA- Metalpres, Gec, Plešce, Požarnica, Okrivje, Mandli, Mikuli, Papeži, Gornji Žagari, DonjiŽagari, Čabar 1, C.S. Čabar, Čabar 2, Loknari- TS “Guslica” služi za posebne namjene, locirana je na vrhu planine Guslica (dostupna je sPlatka) i napaja se iz elektroenergetske mreže DP Elektroprimorje - Pogon Rijeka.Važno je napomenuti da se do osamostaljenja Republike Hrvatske dio naselja uz rijekuČabranku napajao električnom energijom iz elektroenergetskog sistema Republike Slovenije prekonjihovih postrojenja, a dio naselja u Republici Sloveniji iz elektroenergetskog sistema RepublikeHrvatske preko njenih postrojenja. U fazi elektroenergetskog razgraničenja, koje još traje, napodručju Grada Čabra izgrađene su trafostanice 20/0,4 kV s pripadajućim visokonaponskimpriključcima i niskonaponskim mrežama u naseljima Plešce, Mandli i Mikuli, te niskonaponskemreže u selima Grohari i Tuški s priključkom na TS 20/0,4 kV “Opajki”, a TS 20/0,4 kV “Papeži”je preuzeta od Republike Slovenije.Naselja Zamost i Smrekari se još uvijek električnom energijom napajaju izelektroenergetske mreže Republike Slovenije (TS 20/0,4 kV “Osilnica”) jer na tom području nijezavršeno međudržavno elektroenergetsko razgraničenje između Hrvatske i Slovenije.Trafostanice su s TS 35/20 kV “Gerovo” povezane s 20 kV nadzemnim i podzemnimkabelskim vodovima odgovarajućeg presjeka koji je tipiziran i koristi se u DP ElektroprimorjeRijeka. Treba naglasiti da se u novije vrijeme uglavnom grade podzemni 20 kV kabelski vodovi ito zbog veće sigurnosti napajanja potrošača električnom energijom, te zbog izbjegavanja formiranjanovih koridora nadzemnih vodova kroz naselja i potencijalna građevinska područja.Niskonaponska mreža je u većem dijelu područja izvedena kao nadzemna sa samonosivimkabelskim snopom razvedenim na betonskim ili drvenim stupovima, a u preostalom dijelu, uprethodno navedenim naseljima, s podzemnim kabelima. Postojeća niskonaponska mreža u cijelostizadovoljava potrebe današnje potrošnje i u većem dijelu ima rezervnog kapaciteta za njenopovećanje, odnosno za potrebe napajanja novih potrošača.Javna rasvjeta je izvedena u sklopu nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna nazasebnim stupovima i zadovoljava sadašnje potrebe. U popisu naselja na području Grada Čabrapostoji naselje Fažonci koje nije elektrificirano.1.1.1.16. ZAŠTIĆENI DIJELOVI PROSTORAGrad Čabar zauzima značajno mjesto u kontinentalnom području Primorsko-goranskežupanije, jer čini državno granično područje sa Republikom Slovenijom. Vlada Republike Hrvatskejoš nije donijela akt o proglašenju graničnog područja na cijelom svom prostoru pa tako ni napodručju Grada Čabra zbog neriješenih odnosa sa Republikom Slovenijom.Područje Grada Čabra odlikuje se velikim prostranstvima vrijedne i očuvane prirode odkoje mnogi dijelovi zaslužuju posebnu zaštitu, no za to je potrebno prethodno provođenje sustavnihistraživanja. Među najvrijednije dijelove prirodne baštine ovog i puno šireg prostora koji su većzaštićeni spadaju :- Nacionalni park Risnjak - koji obuhvaća dijelove administrativnog područja gradova Čabar,Delnice i Bakar, te općina Lokve i Čavle u ukupnoj površini 6400 ha. Park je proglašen - uproširenom obuhvatu koji obuhvaća izvorišni dio rijeke Kupe i područje hrvatskog Snježnika -1997. godine, zaštićen je i za njega je izrađen i usvojen prostorni plan područja posebnih obilježja.Površina NP Risnjak unutar administrativnog prostora Grada Čabra iznosi 2758 ha - 43 % ukupnepovršine, obuhvaća hribska naselja Dolare, Podgrič, Donje, Srednje i Gornje Kupare i Konjce, tenenastanjeni dio naselja Gerovo i Gerovski kraj. Na tom prostoru živi 28 stanovnika (premapodatcima iz Prostornog plana Nacionalnog pa rka “Risnjak”).- Izvor Kupe - proglašeni geomorfološki spomenik p rirode nalazi se u obuhvatu Nacionalnogp arka Risnjak čije je područje prošireno i na gornjitok rijeke Kupe.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 74

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAOd bogate prirodne baštine kojom obilu je čabarski prostor, Prostornim plano m Primorsko-goranske županije, te Strategijom i akcijskim planom biološke i krajobr azne raznoliko sti RepublikeHrvatske predloženi su za zaštitu slijedeći vrijedni dijelovi prirode:- Dolina Kupe - prijedlog za proglašenje parka prirode, u obuhvatu proširenom do izvoraČabranke,U kategoriji parka prirode predložen je za zaštitu prostor uz rijeku Kupu i Čabranku doizvora, određena je njegova okvirna granica ali još nije donesena odluka o proglašenju na državnojrazini. Granicom je okvirno obuhvaćenprostor od 681 ha unuta r kojeg se nalaze naselja Zamost,Smrekari, Podstene, Plešce, Mandli, Donji Žagari, Gornji Žagari, Čabar i Tropeti, sa ukupno 1097stanovnika.- Izvor Čabranke - prijedlog za proglašenje geomorfološkog spomenika prirode,- Cret na lokalitetu Ponikve kraj Tršća - prijedlog za proglašenje botaničkog rezervat a.U slijedećoj tablici prikazana su specifična područja Grada Čabra : područje Nacionalnogparka Risnjak, parka prirode Kupa sa Čabrankom, graničnog područja prema Republici Sloveniji iostalog područja, sa podatcima koji su bili dostupni.Zaštićena područja GRADA ČABRATablica 48.Osnovni podaci o stanju u prostoruGRADČABARudio upovrš.GradaPodručja Grada : km 2POVRŠINA STANOVNICI GUSTOĆANASELJENOSTIPopis PopisPopis 1981. Popis 1991. 1981. 1991.% broj % broj % st/km 2 st/km 2Nacionalni parkRisnjak - proglašen 27,58 9,85 - - 28 0,54 - 1,01Park prirodeDolina Kupe- prijedlog zazaštituZaštićeni krajolici :Sv. GoraSokolske stijene- prijedlog zazaštitu6,81 2,43 - - 1097 21,22 - 161,090,320,250,120,09------------Ostalo područje 245,01 87,51 - - 4044 78,24 - 16,47Granično područje- nije proglašeno - - - - - - - -GRA D ČABARU k u p n o : 279, 97 100 5579 - 5169 100 - 18,46Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 75

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA1.1.2.Prostorno razvojne i resursne značajkeKako je već navedeno, područje Gorskog kotara obuhvaća 1275,05 km 2 površinePrimorsko-goranske županije što čini 35,46 % njenog kopnenog dijela, ili oko 2,2 % ukupnogprostora Republike Hrvatske. Zbog svoje reljefne izoliranosti i slabe naseljenosti spada unerazvijena područja države i Županije. Međutim, zahvaljujući činjenici da kroz to područjeprolaze prometnice i velika infrastruktura koja povezuje središta sjeveroistočnog dijela Hrvatske saRijekom kao jakim razvojnim centrom i međunarodnom lukom, to je područje od posebnogdržavnog interesa. Interes Republike Hrvatske za ovaj dio svog prostora je ne samo u valoriziranjui korištenju njegovih prirodnih resursa, već i u razvijanju gospodarskih i različitih drugihaktivnosti, što bi omogućilo zadržavanje domicilnog stanovništva (eventualno i doseljavanjestanovništva iz drugih krajeva) i stvaranje sličnih uvjeta življenja - standarda života - kao i urazvijenim područjima Republike i Županije.Od nerazvijenog područja i "infrastrukturnog koridora" Gorski kotar bi se, uz pravilnovaloriziranje njegovih prirodnih datosti (bogatstva šuma, vodnih resursa, fenomena krša, tla iljepote krajolika) i uz poticajne mjere za razvoj gospodarstva, naročito proizvodnje zdrave hrane iseoskog turizma, bolju prometnu i infrastrukturnu povezanost, te jačanje funkcija pojedinih općinai gradova na svom prostoru uz zadržavanje stanovništva, mogao postupno transformirati u razvojnisubjekt Županije i države u cjelini.Najveći dio površine Gorskog kotara čini granično područje Republike Hrvatske premaRepublici Sloveniji. Možda zvuči proturiječno, ali najnovijim društveno-političkim promjenamaovim se područjima otvaraju velike mogućnosti razvitka, jer su iz jedne relativno marginalne itranzitne pozicije prešla u središnju i stacionarnu poziciju, koja može bitno valorizirati zacrtanurazvojnu politiku na državnoj i županijskoj razini.Ukupno granično područje Primorsko-goranske županije s Republikom Slovenijom možese, uvjetno, podijeliti na tri segmenta vrlo različitog prostornog karaktera i komunikacijskoginteziteta :• jugozapadni dio (koji se nalazi u Općini Matulji) s graničnm prijelazima Pasjak i Rupa sveoma frekventiranim prometom svih vrsta i oblika,• potez od Rupe do Prezida (teritorijalno pripada Općini Klana i Gradu Čabru), vrlo rijetkonaseljen i teško prolazan, očuvanog prirodnog okoliša i• gornji dio doline rijeke Kupe (teritorijalno pripada Gradu Čabru), područje gospodarskirelativno nerazvijeno i populacijski ugroženo, ali zbog značajnih prirodnih resursa, sizglednom perspektivom.Područje karlovačke regije i istoimene županije nalazi se na najpropulzivnijem razvojnomhrvatskom pravcu i ono je relativno stabilizirano gravitacijsko područje u oblasti dvajuhijerarhiziranih središta Karlovca i Zagreba. Ta regija svoje odnose prema susjednom područjuGorsk og kotara oblikuje zasada na usko lokalnoj gospodarskoj i funkcionalnoj razini, ali za budućirazvoj Gorskog kotara blizina te regije, uz uvjet bolje prometne povezanosti, otvara brojnemogućnosti.Također, neosporna prednost i predispozicija razvoja Gorskog kotara je u tome što senalazi u zaleđu urbaniziranog, gusto naseljenog i razvijenog priobalnog dijela Primorsko - goranskežupanije. Svako prirodno zaleđe razvijenog litoralnog područja, pogotovo zaleđe priobaljaPrimorsko - goranske županije sa Rijekom kao velikim urbanim centrom i drugim manjimsredištima sa razvijenom turističkom ponudom, mora se iskoristiti za proizvodnju hrane i ostalihproizvoda koji se mogu plasirati na tržištu tog razvijenog, gospodarski propulzivnog primorskogpodručja. Blizina zaleđa uz dobru prometnu povezanost može se iskoristiti i za značajnoupotpunjenje turističke ponude, a u tom smislu goransko područje nije uopće (ili vrlo malo)valorizirano i neopravdano je zapostavljeno, jer zaista ima što ponuditi iz svoje bogate prirodne itradicionalne etnološke baštine.Grad Čabar zauzima 279,97 km 2 ili 21,99 % goranskog prostora, odnosno 7,79 % površinekopnenog dijela Primorsko-goranske županije. U prirodna bogatstva kojima raspolaže Grad Čabarspadaju prvenstveno vodni resursi, značajne površine pokrivene šumama, nevelike, raštrkane iIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 76

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAvećim dijelom zapuštene površine vrijednog poljoprivrednog tla, napuštena i nedovoljno ispitananalazišta nekih ruda i, iznad svega prirodne ljepote krajolika.Glavne prostorno razvojne i resursne značajke područja Grada Čabra čine :• šumske površine (naročito one gospodarske, državne ili privatne šume) koje se koriste ugospodarske svrhe (nažalost, još uvijek većim dijelom kao sirovinska osnova) - drvnepotencijale čabarskih šuma treba maksimalno koristiti za proizvodnju polufinalnih ifinalnih proizvoda drvne industrije, u proizvodnji papira i ostalih proizvoda kojima jesirovinska osnova drvo u bilo kojem obliku.• vodni resursi rijeka Čabranke, Kupe, Gerovčice, Sušice i drugih pritoka koji uz šumepredstavljaju najveći, nedovoljno iskorišten potencijal ovog područja, ali i limitirajućifaktor jače industrijalizacije. Mogućnosti rijeke Čabranke za proizvodnju električneenergije nisu zanemarive (vodni potencijali rijeke Kupe su daleko veći, ali uglavnom udonjem toku - ne na čabarskom području), no realizacija izgradnje hidrocentrale donijela bii određene štete u prostoru, pa se može podržati jedino izgradnja malih elektrana namjestima prirodnih ili već izgrađenih kaskada uklopljenih u krajolik. Rijeke Grada Čabratreba prvenstveno koristiti za uzgoj riba, sport i rekreaciju.• vodni potencijali u podzemlju predstavljaju značajan prirodni resurs ne samo za čabarskoili goransko područje već i šire. Podzemni vodni potencijal sliva rijeke Kupe predstavljanedovoljno iskorišteni vodnogospodarski resurs od županijskog i šireg državnog značaja.Korištenje tog prirodnog resursa uvjetovano je posebnim pristupom urbanom igospodarskom razvoju područja u smislu zaštite podzemlja od mogućih zagađenja, uslučaju kojih bi štete za okoliš bile velike i obuhvatile bi široko slivno područje. Vodnepotencijale podzemlja treba i dalje istraživati, koristiti te postepeno uključivati uvodoopskrbu čabarskog, županijskog i šireg državnog područja.• vrijedno poljoprivredno zemljište nalazi se na čabarskom području fragmentarno, najčešćeu neposrednoj blizini naselja, jer se tada jedino obrađuje. Ostala vrijedna tla se neobrađuju, zapuštaju se i vrlo brzo obrastu šumom, te postaju šumsko zemljište. Sve većepovršine vrijednog poljoprivrednog tla treba objedinjavati, okrupnjavati i koristiti zapoljoprivrednu proizvodnju svih onih kultura koje uspjevaju na nadmorskim visinamaizmeđu 400 i 800 m/nm na kojima se nalazi najveći dio tih površina. Uz tradicionalnusadnju krumpira i kupusa postoje velike mogućnosti proizvodnje povrća, voća, posebnojagodičastog i bobičastog voća, zatim uzgoja gljiva, sakupljanja ljekovitog bilja,aromatskog i začinskog bilja, proizvodnje stočne hrane i sl. Povećanje poljoprivredneproizvodnje osnovni je preduvjet za razvoj prehrambene industrije, te za intenzivan razvojstočarstva za koji postoje optimalni terensko-klimatski uvjeti. Na zelenim brdskoplaninskimproplancima i prostranim sjenokošama mogu se uzgajati različite vrste stoke,naročito goveda, ovce, koze, konji i dr. Moguć je veći razvoj svinjogojstva i peradarstva. Uzadnje vrijeme u porastu je interes za uzgoj različitih vrsta divljači : zečeva, fazana,srndaća, jelena i sl. Orijentacija na proizvodnju zdrave hrane biljnog i životinjskogporijekla koja se može plasirati na domaćem, europskom i svjetskom tržištu predstavljalabi značajan pokretač ukupnog gospodarstva ovog područja. Uz prethodno provođenjeodređenih mjera gospodarske politike (sa državne, županijske i lokalne razine),maksimalnog mogućeg okrupnjavanja poljoprivrednih površina i njihovog uređenjaagromelioracijskim zahvatima, za pokretanje takve proizvodnje postoje više nego realnemogućnosti.• prirodne ljepote krajolika, kulturno-povijesno naslijeđe i etnološka baština sa očuvanimostacima etno - graditeljstva ogroman su i neiskorišten potencijal ovog područja koji tektreba ugraditi u osmišljenu turističku ponudu kakvu imaju Austrija, Sjeverna Italija,Švicarska i Slovenija. Prelijepi brdoviti pejsaži dubokih šuma koje huje i pjevaju, saiznenadnim proplancima prepunim poljskog cvijeća, sa obiljem izvorai brzaca bistreplaninske vode koji se rađaju ispod stijena i poniru u vrtlozima krša, sa ubavim i pitomimdolinama rijeka i potoka koji vijugaju između obala, u različitim godišnjim dobima - uraspjevanoj paleti proljetnog zelenila, u oporim mirisima ljetnjih sjenokoša, u grimiznim iIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 77

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAopalnim bojma jesenjeg lišća i iskričavoj bjelini snježnog pokrivača - mogu pružiti tolikopotreban mir i željen odmor suvremenom turistu zasićenom svakodnevnom urbanom"džunglom na asfaltu" i otuđenim "computerskim" načinom života. Sve više turista,zasićenih artificijelnim turističkim aglomeracijama, teži povratku prirodi i jednostavnosti,želi aktivan odmor u što prirodnijem okruženju, uz zdravu prehranu i puno slobodnogkretanja ili sportskih aktivnosti u prirodi, na svježem zraku. Sve je više turista mlađe dobikoje privlači iskonska priroda sa svim izazovima, neizvjesnostima i opasnostima koje usebi skriva. Zbog toga, seoski (ruralni) turizam u autentičnim etno - ambijentima ili drugioblici turističke ponude koji uključuju, uz smještaj, pregled prirodne i kulturne baštinekraja, korištenje zdrave hrane proizvedene na tom području, slobodno kretanje šumskimstazama i putevima (pješačenje ili mountin-byce), te bavljenje različitim sportovima uprirodi (planinarenje, skijanje, skijaško trčanje, sportski ribolov, splavarenje, rafting,canyoning, špiljarenje, letenje zmajem, golf i sl.), uključujući i lovni turizam imaju u širemgoranskom prostoru velike izglede, a njihovo značajnije promoviranje dalo bi tolikopotreban poticaj i ostalim pratećim gospodarskim granama. Neosporna prednost Gorskogkotara je upravo blizina obale i mora što se uz bolju prometnu povezanost može i moraiskoristiti u različitim mogućim kombinacijama litoralnih turističkih sadržaja i ponude kojumože pružiti goranski prostor. U tu ponudu treba uključiti revitalizaciju kulturno-povijesnebaštine, obnovu “starih zanata”, male manufakturne i ekološke proizvodnje u funkcijiizrade originalnih goranskih suvenira i proizvoda “product of Gorski kotar“ u širokoj paletiod domaćeg jabučnog octa do raznih voćnih likera, meda, sušenog voća, sušenih gljiva,različitih vrsta sira, suhomesnatih proizvoda od divljači i dr.Zaključno, Grad Čabar raspolaže brojnim, zasad nedovoljno iskorištenim prirodnim,gospodarskim, kulturno-povijesnim i društvenim resursima koji, racionalno usmjerenom razvojnompolitikom sa državne, županijske i lokalne razine, mogu vrlo brzo postati pokretačimagospodarskog i društvenog prosperiteta čabarskog kraja i šireg goranskog prostora.1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenjašireg područja i ocjena postojećih prostornih planovaPrilikom izrade ovog plana korištene su smjernice i primjenjeni obvezujući planskipokazatelji iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja Primorsko -goranske županije iRepublike Hrvatske, a prema hijerarhiji prostorno planskih dokumenata.1.1.3.1. STRATEGIJA PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKEStrategija prostornog uređenja Republike Hrvatske nema atribute prostornog dokumentakoji će odrediti razvojne smjernice i namjene korištenja površina na razini lokalnih jedinicasamouprave jer je upravo njima prepušteno gospodarenje vlastitim prostorom. Njome su utvrđenaosnovna strateška opredjeljenja nove države vezano uz samostalno usmjeravanje gospodarskog,društvenog, prostornog i ukupnog razvitka u odnosu na izmjenjene geopolitičke prilike u njenomeuropskom okruženju, ali na način da se postigne djelotvorno i brže uklapanje i povezivanje s timokruženjem. Dugoročna razvojna politika i strategija uređenja prostora temeljena je narevaloriziranim vlastitim vrijednostima, potrebama i mogućnostima, na načelima održivog, sokolišem usuglašenog razvitka, s posebnim obzirom prema zaštiti prirodne i kulturne baštine, a ucilju postizanja višeg stupnja razvijenosti i veće kvalitete života stanovništva na ukupnom prostoruHrvatske.Strategija prostornog uređenja, a zatim Program prostornog uređenja Republike Hrvatskeodredili su osnovne pravce razvoja cjelokupnog prostora države i dali smjernice i pokazatelje zaizradu prostornih planova županija, koji se posredno preko tih planova ugrađuju u planskedokumente nižeg reda - prostorne planove uređenja općina i gradova. Na njih se neposrednoodnose samo odredbe o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 78

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA1.1.3.2. PROSTORNI PLAN PRIMORSKO - GORANSKE ŽUPANIJEPrimorsko-goranska županija ima usvojen i donesen prostorni plan uređenja svog prostora.Prostorni plan Primorsko-goranske županije / PP PGŽ / izrađen je u Županijskom zavodu za razvoj,prostorno planiranje i zaštitu čovjekova okoliša u Rijeci, usvojen je u srpnju 2000. godine, aOdluka o donošenju plana objavljena je u Službenim novinama broj 14/00. i na snazi je od 21.srpnja 2000. godine.Županijski prostorni plan je prostorni dokument koji se u hijerarhiji planova nastavlja naStrategiju prostornog uređenja Republike Hrvatske, a nakon usvajanja postaje planska osnova zaizradu prostornih planova uređenja gradova i općina na području Primorsko-goranske županije. Onje temeljni i obvezujući dokument koji određuje elemente strategije ukupnog razvoja Županije,dakle određuje glavne ciljeve i osnovna načela prostornog, gospodarskog i društvenog razvoja 14gradova i 21 općine u njenom sastavu. Izrađen je sa ciljem da se putem njegovih planskihprojekcija i ustanovljenih odredbi za provođenje omogući racionalno korištenje prirodnih resursa,zaštita prostora u svim njegovim segmentima, te usmjeravanje prostornog, gospodarskog idruštvenog razvoja kako Županije kao regionalne cjeline, tako i svakog njenog sastavnog dijela(mikroregija, prostornih cjelina ili administrativnih cjelina – općina i gradova). Njegova primjena irealizacija kroz prostorne planove nižeg ranga, a naročito kroz prostorne planove uređenja općina igradova, u planskom razdoblju do 2015. godine trebala bi doprinijeti uspostavi uravnoteženogukupnog razvoja sada neujednačeno razvijenih cjelina unutar županijskog prostora.Prostorni plan Primorsko-goranske županije odredio je ciljeve razvoja i načela organizacijeprostora Županije kao cjeline kroz smjernice za razvoj i uređenje njenih pojedinačnih cjelina. Uodredbama za provođenje detaljno su razrađeni i propisani uvjeti postupanja i mjere zaštite zazahvate u prostoru Županije, te mjere za provođenje odnosno realizaciju Plana koje treba uvažitiprilikom izrade prostornih planova uređenja općina i gradova, i to kako slijedi :• Uvjeti razgraničenja prostora prema obilježju, korištenju i namjeni• Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za državu i Županiju• Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u prostoru• Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti u prostoru• Uvjeti određivanja građevinskih područja i korištenja izgrađena i neizgrađena dijela područja• Uvjeti utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru• Mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti• Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina• Postupanje s otpadom• Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš• Mjere provedbeIzrada Prostornog plana uređenja Grada Čabra tekla je donekle usporedo sa završnomfazom i procedurom usvajanja županijskog plana. Iz županijskog plana su korištena opća načelapromišljanja o prostoru Županije, posebice ona o njenom gorskom dijelu, o općinama i gradovimaGorskog kotara među koje spada i Grad Čabar, preuzete su obvezujuće smjernice i planskipokazatelji prema kojima se dimenzioniraju generatori prostornog, društvenog i gospodarskograzvoja tog područja, te popis građevina od važnosti za Županiju na području Grada Čabra.Prostorni plan uređenja Grada Čabra kao plan nižeg reda mora biti usuglašen sa svimpostavkama i odrednicama Prostornog plana Primorsko - goranske županije koje se odnose na GradČabar i šire goransko područje. Budući da one ujedno predstavljaju odredišne točke cjelokupnograzvoja ovog područja u planskom razdoblju do 2015. godine, detaljno su obrađene u poglavlju 2.1.Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja ovog Plana.Planerski postupci pri izradi Prostornog plana uređenja Grada Čabra uvažili su prirodne istvorene datosti područja administrativne jedinice i šireg okruženja kao polazne osnove, odrediliciljeve prostornog, gospodarskog i društvenog razvoja do 2015. godine od županijskog i lokalnoggradskog značaja, te kroz Plan pokušali ostvariti njihovo neposredno uklapanje u održivi razvojpodručja Primorsko - goranske županije, a posredno i prostora države u cjelini.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 79

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA1.1.3.3. PREGLED POSTOJEĆIH I VAŽEĆIH DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJAI NJIHOVA OCJENASagledavajući postojeću i važeću prostorno plansku dokumentaciju i postupke uplaniranju i uređivanju prostora može se reći da se Grad Čabar nalazi u specifičnoj situaciji kojukarakterizira potpuni nedostatak prostornih planova (pogotovo važećih) što je posljedicanekontinuiranog praćenja stanja u prostoru u razdoblju prije uspostave nove lokalne samouprave.Prvo Izvješće o stanju u prostoru i Program mjera za unapređenje stanja u prostoru izrađeni su1996. godine. Izrada prostornih i urbanističkih planova za područje nekadašnje Općine Čabar bilaje intenzivna krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina. Iz tog razdoblja postoje planovikoji su Odlukom o građevinskom području Općine Čabar ( SN 24/83 i 36/85 ) stavljeni van snage.Razlozi stavljanja van snage te prostorno planske dokumentacije su uglavnom neusklađenostipredviđenih prostorno-planskih rješenja i odrednica predmetnih planova sa stvarnim stanjemodnosno mogućnostima realizacije tih rješenja u prostoru.Međutim, u aktivnostima vezanim uz gospodarenje prostorom i u radu Ureda za prostornouređenje, stambeno - komunalne poslove i zaštitu okoliša PGŽ, Pododsjek Čabar, zbog nedostatkavažećih planova koriste se neka urbanistička rješenja i elementi uređenja prostora iz te nevažećeprostorno planske dokumentacije koja je bila izrađena za ovo područje u prijašnjem razdoblju. Tosu slijedeći planovi :∗ Regionalni plan Općine Čabar ( "Službene novine" broj 20/73 )∗ Generalni urbanistički plan mjesta Čabar ("Službene novine" broj 66/81 )∗ Plan prostornih mogućnosti razvoja naselja Gerovo ("Službene novine" broj 22/82)∗ Plan prostornih mogućnosti razvoja naselja Plešce ("Službene novine" broj 22/82)∗ Plan prostornih mogućnosti razvoja naselja Prezid ("Službene novine" broj 42/82)∗ Plan prostornih mogućnosti razvoja naselja Tršće ("Službene novine" broj 42/82)∗ Provedbeni urbanistički plan " Čabar - istočni dio naselja " ("Službene novine" broj 66/81 i24/83 )∗ Provedbeni urbanistički plan " Tršće - Ajdovi Lazi " ("Službene novine" broj 20/84)∗ Provedbeni urbanistički plan "Industrijska zona - pilana Gerovo" ("Službene novine" 15/86) -ovaj plan je većim dijelom realiziran, a stavljen je van snage Uredbom o izmjeni Zakona oizmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" 35/99).Iz navedenog popisa planske dokumentacije vidljivo je da su neki prostorni planovistavljeni van snage nedugo nakon što su prihvaćeni pa je upitna opravdanost njihove izrade - dobroje jedino što su neka planska rješenja ipak upotrebljiva, pa u nedostatku važećih planova pomažu uradu upravnim organima prilikom utvrđivanja i izdavanja lokacijskih dozvola za zahvate u prostorukoji su i onako malobrojni.Popis važećih prostornih dokumenata koji se primjenjuju u uređivanju prostora :∗ Odluka o građevinskom području Grada Čabra (pročišćeni i dopunjeni tekst) -("Službene novine Županije primorsko-goranske" broj 18/96 i 9/98) - u nedostatku Prostornogplana uređenja Grada Čabra predstavlja osnovni prostorni dokument i određuje smjernice zapostupke u uređivanju prostora. U tekstualnom dijelu Odluke obuhvaćene su odredbe izpostojećih zakona i propisa vezanih za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša pri čemusu uzete u obzir prirodne karakteristike i posebnosti ovog područja. U Odluci nisu opisanegranice građevinskih područja naselja. Grafički dio ove Odluke (koji nije objavljen nitislužbeno usvojen) prikazuje građevinsko područje pojedinih naselja u sklopu Grada Čabra nakatastarskim podlogama u mjerilu 1 : 2880, odnosno u mjerilu 1 : 1000 za ona naselja za kojatakve podloge postoje. Grafički dio naslijeđen je iz Odluke o građevinskom području OpćineČabar ( "Službene novine" broj 24/83 i 36/ 85 ) koji je sadržavao građevinsko područje većihnaselja koja su uglavnom zadržana u postojećim granicama, a nadopunjen je građevinskimpodručjima manjih naselja i sela raštrkanih u prostoru.∗ Provedbeni urbanistički plan "Gerovo - Kasarne" ("Službene novine " 3/84 i 19/93).Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 80

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu nademografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje1.1.4.1. OCJENA STANJA PRIRODNIH RESURSAGrad Čabar površinom zauzima gotovo četvrtinu prostora Gorskog kotara, odnosno treći jepo veličini grad u Primorsko-goranskoj županiji. Njegov administrativni prostor je periferan,granični i manje dostupan glavnim prometnim pravcima Hrvatske i susjedne Slovenije. Prostire sena geografskim visinama između 650 i 1200 m nad morem, pa zbog toga ima otežane zimskeuvjete i nepovoljan geografsko-prometni položaj.U prirodna bogatstva kojima raspolaže Grad Čabar spadaju brojni nadzemni vodotoci ipodzemni vodni resursi, značajne površine pokrivene šumama, nevelike, fragmentarno postavljenei većim dijelom zapuštene površine vrijednog poljoprivrednog tla, napuštena i nedovoljno ispitananalazišta nekih ruda i tehničkog kamena, a iznad svega, prirodna ljepota prostora velikih inedovoljno vrednovanih prirodnih i krajobraznih vrijednosti.Veliki dio područja Grada Čabra leži na vodonosnom sloju koji predstavlja strateški resursod državnog značaja za vodoopskrbu šireg prostora. To se odnosi naročito na slivno područjegornjeg toka rijeke Kupe. Središnjim dijelom administrativnog prostora Čabra u smjeru sjever – jugproteže se razdjelnica jadranskog i crnomorskog sliva. Prostor zapadno od razdjelnice jevodoopskrbni rezervat riječkih i bakarskih izvorišta pitke vode (koji pripadaju jadranskom slivu), aistočno od razjelnice dijelovi prostora su vodoopskrbni rezervati - jedan za izvorišta koja pripadajuslivu rijeke Čabranke, a drugi za izvorišta koja pripadaju slivu gornjeg toka rijeke Kupe (obapripadaju crnomorskom slivu). Voda čini ogroman potencijal, nedovoljno valoriziran i još nipribližno iskorišten prirodni i gospodarski resurs Grada Čabra i šireg okruženja.Osnovna obilježja čabarskog prostora su velika prostranstva pokrivena šumom i male,rascjepkane poljoprivredne površine uz naselja i u dolinama rijeka. Poljoprivredne površine koje sene obrađuju ili ne kose vrlo brzo osvaja šuma. Usporedbom katastarske kulture šuma i stvarnihšumskih površina evidentno je značajno povećanje šumskih površina koje su zbog zapuštanja ineobrađivanja ostalih poljoprivrednih kultura (oranica, pašnjaka, livada) postale šumskimzemljištem.Najvećim šumskim površinama u državnom vlasništvu gospodare Hrvatske šume dok jemanji dio šuma u privatnom vlasništvu. Od gospodarskog iskorištavanja šuma u državnomvlasništvu lokalna zajednica nema značajnije koristi jer se drvnogospodarstvena naknada ne vraćasa državne razine lokalnoj zajednici u adekvatnom iznosu.Fragmentarne površine vrijednog poljoprivrednog zemljišta nalaze se u blizini naselja (jerse tu obrađuju) i u dolinama rijeka. Male površine bi trebalo što je moguće više objediniti,zapuštene dijelove ponovno privesti primarnoj poljoprivrednoj namjeni te organizirati proizvodnjuzdrave hrane uz financijsku pomoć države i edukacijsku pomoć stručnih službi. Postoje prirodnipreduvjeti za uzgoj šumskog voća, gljiva, ljekovitog bilja, te drugih ratarskih i stočarskih kulturakarakterističnih za brdsko planinska područja.Područje Grada Čabra odlikuje se velikim prostranstvima vrijedne i očuvane prirode odkoje mnogi dijelovi zaslužuju posebnu zaštitu. Velik dio tog prostranogpodručja zbog slabenaseljenosti zasad nije neposredno ugrožen. Međutim, na tom području nisu provođena sustavnijaistraživanja prirodne baštine koja ovaj prostor izuzetne bioraznolikosti zavrijeđuje.Među najvrijednije dijelove prirodne baštine ovog i puno šireg (hrvatskog, europskog pa isvjetskog) prostora spadaju Nacionalni park Risnjak, čije je područje prošireno na gornji tok rijekeKupe, sa izvorom koji je proglašen geomorfološkim spomenikom prirode. Zatim je tu i sama dolinarijeka Kupe i Čabranke koja je predložena za zaštitu u kategoriji parka prirode, sa izvoromČabranke kojeg također treba zaštititi kao geomorfološki spomenik prirode. Značajan vegetacijskiraritet predstavlja i cret na lokalitetu Ponikve kraj Tršća koji je predložen za zaštitu kao botaničkirezervat.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 81

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA1.1.4.2. OCJENA STANJA IZGRAĐENIH PROSTORNIH STRUKTURAIZGRAĐENOST NASELJA, DRUŠTVENIH I GOSPODARSKIH SADRŽAJAGrad Čabar, nekadašnju Općinu Čabar, čini prirodni gorski prostor sa oštromkontinentalnom klimom u kojem su, nastojanjima stanovnika za održanjem kontunuiteta životamukotrpnim radom kroz stoljeća u, za život prilično teškim prirodnim i klimatološkim uvjetima,nastale antropogene strukture koje danas čine četrdesetjedno (41) veće ili manje naselje. Bitneznačajke krajolika čine prelijepi brdoviti šumski prostor, bogat raznolikom šumskom vegetacijom,florom i faunom, sa pitomim dolinama bistrih rijeka, obiljem vode, potoka i bujičnih tokova, saraštrkanim slikovitim naseljima planinskog tipa, bez znatnije koncentracije stanovništva.Prostor karakterizira mala izgrađenost naseljskih struktura u obliku nekoliko većih i mnogomalih naselja, pretežito ruralnog, ali i urbanog tipa, raspršenih u prostoru. Naselja su izgrađenauglavnom u istočnom dijelu, manje u središnjem dijelu, dok veliko prostranstvo prema zapadu činišumsko područje - prazan, neizgrađen i nenastanjen prostor pokriven šumom.Razmatrajući tipološki naselja Grada Čabra, uočava se onaj stariji, prvobitni oblik seoskih izaseočnih cjelina - hrptno naselje osnovano na prisoju ili obronku brda - koje se nastavlja i danas unajbrojnijem tipu čabarskih, kao i većine gorskokotarskih sela. Uzdužna ili nizna naselja osnovanaduž krških polja ili uz rijeku, predstavljaju drugu po brojnosti tipološku skupinu naselja. Daljnjutipološku cjelinu predstavljaju naselja cestovnog obilježja nastajala uz ceste i puteve - mnoga sutakva naselja zamrla i propala smanjenjem prometa ili važnosti prometnice uz koju su nastala.Neka su naselja izrazito urbanog izgleda iako imaju zapravo malo žitelja.Kulturno - povijesno naslijeđe Grada Čabra nije veliko u odnosu na broj sačuvanihostataka, ali je vrlo značajno za nacionalnu baštinu jer se radi o specifičnoj, za goranski krajkarakterističnoj tipologiji arhitektonsko-graditeljskih, a posebno etnoloških ostataka koji su se,unatoč nebrizi uspjeli sačuvati do današnjih dana i koje je potrebno obnoviti, revitalizirati, teuključiti u život današnjih i budućih generacija.Zaštićeni (registrirani) i evidentirani spomenici kulture popisani su u poglavlju o kulturnopovijesnoji etnološkoj baštini čabarskog kraja. Manji dio spomeničke baštine je održavan iliobnovljen, dok bi se konzervaciji, obnovi ili revitalizaciji većeg dijela trebalo pristupiti što hitnije usvrhu očuvanja i zaštite od propadanja. To se naročito odnosi na građevine etnološke baštine (staremlinove, pilane, kovačnice i sl.) kojih je sve manje i čiju devastaciju treba hitno zaustaviti.Zajednička karakteristika naselja Grada Čabra je njihova koncentriranost na istočnomdijelu administrativnog prostora, u dolinama Čabranke, Kupe i Gerovčice, na okolnim brdima i uzvažnije prometnice, njihova arhitektonska obilježja tipična za brdsko-planinska područja i oštrukontinentalnu klimu, te visoki udio malih naselja u antropogenoj strukturi područja.Velika brojnost naselja i stanovništva (oko 7600 žitelja) u razdoblju prije početka drugogsvjetskog rata rezultirali su prilično velikom izgrađenošću područja. Ekonomska kriza, siromaštvo iteški uvjeti življenja izazvali su desetak godina pred rat (od 1931. godine nadalje) pojačanuemigraciju i egzodus stanovništva iz čabarskog i goranskog kraja čije se posljedice osijećaju dodanašnjih dana.U čabarskim naseljima, prema popisu iz 1991. godine kao relevantnom službenompokazatelju za ovaj prostorni plan, živi 5169 stanovnika. Naseljenost prostora je mala, iznosi svega18,46 stanovnika/km 2 . Od ukupno 41-og naselja, najveće naselje je Prezid, veća naselja su Gerovo,Čabar i Tršće, 11 naselja ima manje od 200 stanovnika, 5 naselja manje od 100 stanovnika, a 21-onaselje ima između 10 i 50 stanovnika. Međutim, u osnovi nepovoljna struktura naseljenosti, savelikim brojem malih naselja raspršenih u prostoru, bez znatnije koncentracije stanovništva osim učetiri veća naselja, nije odraz niskog stupnja urbanizacije i društvenog razvitka u cjelini, jer brojnamala naselja imaju izrazito urbani karakter, a opremljenost naselja sadržajima javnih središnjihfunkcija je dobra i ravnomjerno raspoređena u prostoru, svjedoči o nekadašnjem bogatijem isadržajnijem društvenom životu, te zadovoljava većinu potreba i današnjih stanovnika.U naseljima su evidentirana 1820 domaćinstava i 1942 stana (od toga 217 domaćinstava i231 stan u gradskim naseljima, a 1603 domaćinstva i 1711 stanova u ostalim naseljima). Iznavedenog odnosa broja domaćinstava i broja stanova, vidljiv je veći broj stanova negoIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 82

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAdomaćinstava što rezultira prilično velikim brojem napuštenih i nenastanjenih kuća. Od ukupno1820 domaćinstava, 762 domaćinstva posjeduju poljoprivredna gospodarstva. Zbog još uvijekprisutne ekonomske emigracije stanovništva, naročito onih mlađe dobi, situacija se iz godine ugodinu pogoršava, naselja gube stanovnike i prostor se prazni. Veliki broj kuća je napušten, mnogasela su ostala na nekolicini sada već vrlo starih stanovnika, prirodni rast ima i nadalje će imatinegativan predznak, a mehaničkog priliva stanovništva nema. Stambeni fond čine pretežitotradicionalne, tipične goranske obiteljske kuće starije izgradnje, u zadnje vrijeme ima i obnovljenihkuća, a u manjem broju novih kuća za stalno i povremeno stanovanje. Novi popis stanovništva usvibnju2001. godine dati će stvarne podatke o broju stanovnika i domaćinstava, te pokazati stvarnostanje stambenog i poljoprivrednog gospodarskog fonda.Još uvijek prisutan snažan utjecaj tradicionalnog gospodarstva, karakterističnog zapretežito ruralna područja, očituje se u malim obrađenim poljoprivrednim površinama uneposrednoj blizini naselja ili u okućnicama stambenih kuća, u ponekoj još postojećoj manjojpilani, mlinu, kovačnici ili sl. Iako tradicionalno gospodarstvo još uvijek ima određeni značaj,okosnicu čabarskog gospodarstva čine šumarstvo i drvoprerađivačke djelatnosti. Iskorištavanješuma, koje su većinom u državnom vlasništvu, još uvijek je glavna gospodarska djelatnost.Međutim, zbog niskog postotka šumskogospodarskog doprinosa od nje lokalna zajednica ima vrlomalu korist. Glavninu gospodarskog fonda čine postojeći drvoprerađivački pogoni u vlasništvu«FinvestCorp»-a u Čabru, Gerovu, Tršću i Prezidu, koji su zadržali postojeće površine i građevine,ali se postupno obnavljaju uvođenjem novijih tehnoloških linija, uz pridavanje većeg značenjazaštiti okoliša. No, u gospodarskoj strukturi naziru se zadnjih godina pozitivne promjene ka svevećoj zastupljenosti tercijarnih djelatnosti, ka postupnom razvoju turističko-ugostiteljskih irazličitih drugih uslužnih djelatnosti.Za zaustavljanje negativnih demografskih trendova, preustroj i izmjenu strukturegospodarstva, te postupni razvoj širokog spektra različitih gospodarskih i društvenih djelatnosti bitiće potreban pojačan udruženi napor i pomoć šire društvene zajednice, svih njenih struktura - oddržavne, županijske do lokalne razine. Potrebno je stvarati preduvjete za društveni i gospodarskioporavak i postepeni rast, kako bi se u prostoru zadržalo sadašnje stanovništvo, te upornimnastojanjima cijele zajednice kroz duže vremensko razdoblje stvorili bolji uvjeti života i radabudućim naraštajima.IZGRAĐENOST INFRASTRUKTURNIH SUSTAVASUSTAVI PROMETACestovna mrežaTehnička i uslužna dimenzija osnovne cestovne mreže Grada Čabra nema zadovoljavajućukvalitetu kako u osnovnim elementima ( tlocrtnim, visinskim i poprečnim profilima ) na trasama ikrižanjima, tako i u održavanju cestovne mreže. Međusobna povezanost naselja u prostoru javnimprijevozom, njihova povezanost s okruženjem te udaljenijim županijskim i republičkim središtimaje vrlo loša i nedovoljna.Državna cesta Prezid - Čabar nema zadovoljavajuću širinu kolnika na duljini od cca. 1550m ( kolnik uži od 6 m ), uzdužni nagib veći je od 10 % na ukupnoj duljini od cca. 860 m, 23 %duljine prometnice ima polumjere horizontalnih krivina manje od 75 metara.Na dionicama Prezid izlaz – Kozji Vrh izlaz, Tršće izlaz – Smrečje ulaz, te Gerovo izlaz –Gerovski Kraj – izlaz treba rekonstruirati cestu.Državna cesta Parg – Čabar na 35 % dionice ima polumjere horizontalnih krivina manje od75 metara, a na 22,5 % dionice uzdužni nagib je veći od 10 %.Županijske i lokalne ceste imaju loše tlocrtne, visinske i poprečne elemente. Neuređenkolnik ima cca. 45 % (odnosno 40,5 km) nerazvrstanih cesta.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 83

Telekomunikacijska mrežaPROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAU odnosu na službene podatke o broju stanovnika i domaćinstava prema popisustanovništva 1991. godine, na području Grada Čabra ima 59,39 instaliranih telefonskih priključakana 100 stanovnika, a na isti broj stanovnika samo 31,60 telefona tj. uključenih priključaka. Dakle,trenutno postoji veći broj instaliranih kapaciteta od broja ukopčanih priključaka zbog neizgrađeneili nedovoljno izgrađene pretplatničke mreže u pojedinim naseljima.Poštanska mreža i uslugeObzirom na broj stanovnika i broj poštanskih ureda stanje pokrivenosti administrativnogpodručja Grada Čabra postojećom poštanskom mrežom i pružanja poštanskih usluga jezadovoljavajuće.KOMUNALNI SUSTAVIVodoopskrbaPutem 14 postojećih (6 većih i 8 manjih) lokalnih vodovoda na području Grada Čabraopskrbljuje se danas oko 70-75% stanovništva toga prostora. To je relativni pokazatelj budući da suraspoložive količine vode često vrlo ograničene, tako da dolazi do redukcije potrošnje, naročito uljetnim mjesecima. Uz to kod nekih lokalnih vodovoda niti kakvoća vode ne odgovara kriterijimaPravilnika za pitku vodu.Ostali dio stanovništva koji nije priključen na vodovodne sustave opskrbljuje se vodom izindividualnih cisterni, zdenaca ili iz primitivno kaptiranih izvora.Stanje vodoopskrbe obzirom na pokrivenost naselja vodovodnom mrežom i kakvoću pitkevode u njoj je apsolutno nezadovoljavajuće. Prioritetna je potreba lokalne zajednice poduzimanjehitnih mjera i radnji na dograđivanju postojećih većih i manjih lokalnih vodovoda i na izgradnjinovih u naseljima u kojima ne postoje. Apsurdna je činjenica da stanovništvo Čabra oskudijevavodom i pije sanitarno neispravnu vodu imajući u vidu vodne resurse kojima to područje obiluje.OdvodnjaO stanju odvodnje najbolje govori činjenica da niti jedno naselje na području Grada Čabranema izgrađen kanalizacijski sustav, da je prikupljanje otpadnih voda u zajednički kanalizacijskikolektor sa uređajem za pročišćavanje i ispuštanje pročišćene vode djelomično razvijeno samo unaseljima Čabar i Tršće i da je najveći broj objekata u ostalim naseljima priključen na septičketaložnice i crne jame.Tehnološke otpadne vode iz lakirnice u Tršću se preko taložnice upuštaju u bujični potok,iz pogona Metal - presa u Plešcu se odvoze na daljnju obradu (za pročišćavanje fekalnih otpadnihvoda postoji biološki uređaj s ispuštanjem otpadnih voda u Čabranku). Otpadne vode mehaničkeradionice “Finvesta“ u Prezidu ispuštaju se nakon pročišćavanja u separatoru masnoća u bujičnipotok. Ostali pogoni nemaju tehnoloških otpadnih voda, već samo sanitarno-fekalne vode koje seupuštaju u podzemlje preko septičkih jama.Oborinska kanalizacija je djelomično izvedena u Prezidu (uz tvornicu namještaja“Finvest”), u Tršću i Gerovu, a pogon Metal-presa u Plešcu upušta oborinske otpadne vode prekoseparatora u Čabranku. Samo motel Gerovo ima vlastiti biološki uređaj ( 100 ES ).Postojeće stanje odvodnje i razvijenosti kanalizacijske mreže na području Grada Čabra jošje nepovoljnije od stanja vodoopskrbe, a obzirom na vodne resurse pitke vode u podzemlju ipotencijalne mogućnosti njihova zagađenja ono je zabrinjavajuće te zahtijeva poduzimanje hitnihradnji na dogradnjii razvoju sustava odvodnje u svrhu zaštite podzemnih i površinskih voda.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 84

ENERGETSKI SUSTAVIElektroopskrbaPROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRACjelokupno područje Grada Čabra napaja se električnom energijom iz TS 35/20 kV“Gerovo” koja je locirana u naselju Mali Lug, a čije se napajanje vrši iz TS 110/35 kV “Delnice”preko jednog nadzemnog dalekovoda 35 kV (bez rezerve na 35 kV naponu). Rezervno napajanjepredmetnog područja osigurano je na 20 kV naponskom nivou preko 20 kV mreže iz TS 35/20 kV“Kupjak” preko 20 kV nadzemnog voda iz pravca Brod na Kupi - Skrad.Postojeći kapacitet trafostanice potpuno zadovoljava i gotovo dvostruko premašujedanašnje potrebe potrošnje, tako da će one biti zadovoljene i u narednom razdoblju. Ukoliko dođedo jačeg gospodarskog rasta i razvoja područja postoji rezerva u transformaciji tj. mogućnostinadogradnje postojećih transformatora što će omogućiti znatno veću potrošnju.Distribucija električne energije obavlja se preko 59 trafostanica 20/0,4 kV odgovarajućegtipa i kapaciteta (51 u vlasništvu HEP-a, a 8 u vlasništvu potrošača).Do osamostaljenja Republike Hrvatske dio naselja uz rijeku Čabranku napajao seelektričnom energijom iz elektroenergetskog sistema Republike Slovenije, a dio naselja u RepubliciSloveniji iz elektroenergetskog sistema Republike Hrvatske, po principu reciprociteta.Elektroenergetsko razgraničenje između Republike Hrvatske i Republike Slovenije još uvijek nijezavršeno, ono traje, ali se radi na odvajanju i osamostaljivanju sustava.U novije vrijeme uglavnom se grade podzemni 20 kV kabelski vodovi i to zbog većesigurnosti napajanja potrošača električnom energijom, te zbog izbjegavanja formiranja novihkoridora nadzemnih vodova kroz naselja i potencijalna građevinska područja.Postojeća niskonaponska mreža u cijelosti zadovoljava potrebe današnje potrošnja i uvećem dijelu ima rezervnog kapaciteta za povećane potrebe, odnosno za potrebe napajanja novihpotrošača.Javna rasvjeta je izvedena u sklopu nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna izadovoljava sadašnje potrebe.Jedino naselje na području Grada Čabra koje nije elektrificirano je naselje Fažonci.Postoje tri mini hidroelektrane izgrađene na rijeci Čabranki. Dvije su veće snage (jedna1100 kVA priključena na mrežu distribucije, druga 160 kVA priključena na pogon “Finvesta” uČabru). Treća mini hidroelektrana je male snage, cca 10 kVA i napaja pogon investitora.PlinifikacijaNa području Grada Čabra nije postojala u prošlosti, a ne postoji ni danas mogućnostopskrbe plinom.1.1.4.3. OCJENA DEMOGRAFSKOG I GOSPODARSKOG RAZVOJASTANOVNIŠTVO I DRUŠTVENA NADGRADNJADemografska istraživanja potvrđuju da se nakon 1931. godine, a intenzivno nakon 1961.godine na području Čabra kontinuirano smanjivao broj stanovništva, a time i prirodni priraštaj.Izrazito nepovoljna kretanja prirodnog priraštaja nastaju nakon 1971. i traju sve do danas. Ustogodišnjem razdoblju od 1857-1961. na tom području je obitavalo u prosjeku oko 6900 osoba.Smanjuje se postepeno i migracija kao posledica sve starije populacije. Oko 20% ukupnogstanovništva starije je od 60 godina, dok je taj prosjek na području Primorsko-goranske županije iRepublike Hrvatske nešto niži.Na području Grada Čabra (nekadašnje Općine Čabar) prema službenom popisustanovništva iz 1991. godine živjelo je 5169 stanovnika. Stanje broja stanovnika 1999. godineprema podacima iz biračkih spiskova pokazuje ukupan broj od 5346 stanovnika (od toga 2679muških i 2667 ženskih osoba), ali se taj broj ne slaže s evidencijom lokalne samouprave o stvarnomIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 85

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAstanju broja stanovnika koji na tom području stalno žive, prema kojoj je to samo oko 4020stanovnika. Ta neusklađenost govori da se određeni broj osoba vodi u biračkim spiskovima, aprivremeno je ili trajno odsutan.Prvi neslužbeni rezultati najnovijeg popisa stanovništva iz svibnja 2001. godine zapodručje Grada Čabra dali su broj od 4484 stanovnika što predstavlja smanjenje od 685 stanovnikaili 13 % u odnosu na popis iz 1991. godine.Stanovništvo se iz goranskog prostora stalno i postepeno iseljava, posebno osobe mlađedobi. Taj će se negativni trend vjerovatno nastaviti do 2010. godine, a nakon tog razdoblja ćeprema demografskim procjenama doći do laganog postupnog rasta broja stanovnika.Društvena nadgradnja koju čine sadržaji javnih funkcija (zdravstvo, školstvo, socijalnaskrb, javna uprava i osiguranje, kultura, tehnička kultura, sport i dr.) na čabarskom područjuuglavnom zadovoljava potrebe današnjeg stanovništva.DOSTIGNUTI STUPANJ GOSPODARSKOG RAZVOJAGospodarske aktivnosti na čabarskom području su postepeno povećavane od 1960. - 1980.godine, da bi se nakon toga smanjivale. Posljednjih godina obnovom drvoprerađivačkih kapaciteta injihovim prodorom na tržišta u zemlji i inozemstvu stanje je bitno poboljšano. Ostvarena razinaovih aktivnosti na području Grada Čabra mjerena brutto domaćim proizvodom po stanovnikuiznosi oko 4.443 USD u 1998., što se kreće oko prosjeka Hrvatske i 12% je niže od prosjekaPrimorsko-goranske županije.Oko 30 % stanovništva je zaposleno u gospodarskim i društvenim djelatnostima, što semože uzeti kao povoljniji odnos.Dominantan udio u gospodarskoj strukturi Grada Čabra 1998. godine imala je prerađivačkaindustrija (više od 77%). Druga značajna djelatnost je šumarstvo s oko 17 mln kuna bruto domaćegproizvoda ili s udjelom od 11%. Ostale djelatnosti imaju znatno manji udio u bruto domaćemproizvodu. U odnosu na njih nije zanemariv ni udio proračunskih organizacija koje pripomažu urazvoju, a naročito u zapošljavanju i osiguranju razine osobnog standarda.Bez obzira na relativno visoku razinu gospodarskih aktivnosti, temeljni problemi su ugospodarskoj strukturi u kojoj apsolutno dominantno mjesto ima drvo-prerađivačka industrija.Kada se tome doda i šumarstv o onda se uspjesi i nedos taci u poslovanju tih djelatnosti direktnoodražavaju na gospodarske i društvene odnose na razini c ijele jedinice lokalne samouprave. Dio tihnep ovoljnosti uprava i management “FinvestCorp”-a, najveće čabarske tvrtke uspjela je ublažiti istvoriti povoljne razvojne pretpostavke.Daljnji problemi vezani su uz geografsko - prometnu izoliranost po dručja, nedovoljnostvlastite akumalacije i mogućnosti korištenja povoljnijih kredita, veliku zastarjelost i otpisanostkap aciteta, malobrojnost poduzetničkih i kreativnih inici jativa, višu starosnu razinu stanovništva,nedostatak javnih - državnih poticaja za obavljanje određenih djelatnosti u brdsko - planinskompodručju i sl.Obzirom na izrazito slabo razvijenu gospodarsku strukturu, određenu izoliranost čabarskogpodručja, tradicionalnu usmjerenost na drvoprerađivačku djelatnost i šumarstvo, nedostatakkapitala i novih razvojnih programa te nedovoljne poduzetnosti stanovništva ne očekuju se bitnepromjene gospodarske strukture u narednom planskom razdoblju. Većina ovih problemaopterećivat će i buduće razdoblje, pa se oni moraju uključiti i u projekcije razvoja ovog područja urazdoblju do 2015. godine.Globalna ocjena dosadašnjeg razvoja područja Grada Čabra može se izraziti pomoćusintetičkih parametara i to: domaćeg bruto proizvoda, proizvodnosti rada, investicija i zaposlenosti.Bruto domaći proizvod je opće prihvaćena veličina kojom se može usporediti dostignutarazina razvoja pojedinih zemalja i užih područja. Njime se podmiruju potrebe osobne potrošnjestanovništva, javne potrošnje i investicija. Njegovo stvaranje i raspodjela omogućuju ne samogospodarski, društveni i socijalni razvoj nego i osiguranje demokracije i ljudskih prava. Kretanjebruto domaćeg proizvoda područja Grada Čabra u razdoblju 1961-1998. prikazuje se u slijedećojtablici :Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 86

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRATablica 49. Domaći bruto proizvod područja Grada Čabra 1961-1998.-Stalne cijene 1994.Godina Bruto domaći proizvod u Broj stanovnika sredinom Bruto domaći proizvod po000 USDgodinestanovniku u USD1961 14.276 6.702 2.1301965 24.576 6.393 3.8441970 24.030 6.083 3.9501975 27.051 5.774 4.6851980 39.480 5.465 7.2241985 32.428 5.317 6.0981990 28.489 5.169 5.5121998 21.815 4.910 4.443Izvor: Podaci Županijskog zavoda za statistiku do 1990, za 1998. procjena. Obrada autora.Ukupan obujam bruto domaćeg proizvoda stalno je rastao u razdoblju 1961. - 1980. godinei to po stopi od oko 5,5%, ali je nakon toga do 1998. padao u prosjeku oko 3,3% godišnje.Ostvarena razina 1998. smanjila se na veličinu koju je imala između 1961. i 1965. godine. Uvrijeme trajanja domovinskog rata ta se razina još smanjila, ali je aktiviranjem gospodarskihkapaciteta, prvenstveno u preradi drva, došlo do postepenog rasta.Najveća razina bruto domaćeg proizvoda po stanovniku bila je 7.224 USD u 1980. godine(cijene 1994.). Ta je razina niža za 16% prema Istarskoj županiji i 35% prema Primorsko-goranskojžupaniji.Ostvarena razina domaćeg bruto proizvoda po stanovniku Primorsko-goranske županijeiznosila je oko 5.036 USD u 1997. godini, a 4.443 USD u Gradu Čabru za 1998. godinu.Zaostajanje je sada manje i iznosi samo 12%. U odnosu na Hrvatsku ta se razina kreće oko njenogprosjeka u posljednje dvije godine.Bez obzira na to relativno smanjenje zaostajanja koje se iskazuje po stanovniku ipak jeostvaren znatno manji obujam bruto domaćeg proizvoda i manji obujam gospodarskih aktivnosti ito zbog stalnog iseljavanja stanovništva.1. 1.4.4. MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE,GOSPODARSKE I PROSTORNE POKAZATELJERazvojne mogućnosti čabarskog kraja kriju se prvenstveno u još uvijek očuvanimprirodnim bogatstvima i nenarušenoj iskonskoj ljepoti prostora, a zatim u goranskim ljudima,postojanim, poštenim i nadasve marljivim, koji su ljubavlju vezani za taj prostor i napuštaju gasamo u slučaju krajnje nemogućnosti opstanka. Prirodna bogatstva čine najvećim dijelom nadzemnii podzemni vodni resursi i velike površine pokrivene šumama, nalazišta tehničkog kamena,napuštena i nedovoljno ispitana nalazišta nekih ruda, manje, nepovezane i dijelom zapuštenepovršine vrijednog poljoprivrednog tla, te iznad svega, prirodne ljepote krajolika.Glavne razvojne mogućnosti nalaze se u nedovoljno iskorištenim gospodarskimpotencijalima Grada Čabra koje čine :• drvni resursi čabarskih šuma - koriste se u gospodarske svrhe, ali još uvijek većim dijelom kaosirovinska osnova - treba ih maksimalno koristiti za proizvodnju polufinalnih i finalnihproizvoda drvne industrije, proizvodnje papira i ostalih proizvoda kojima je drvo sirovina,• vodni potencijali u podzemlju - predstavljaju značajan prirodni i nedovoljno iskorištenvodnogospodarski resurs, ne samo za čabarski i goranski kraj, već čine stratešku rezervu uvodoopskrbi Županije i države - treba ih zaštititi od mogućih zagađenja, dalje istraživati igospodarski koristiti kao vrlo kvalitetnu vodu za piće,• vode rijeka Čabranke, Kupe, Gerovčice, Sušice i drugih nadzemnih vodotoka - prvenstveno ihtreba iskoristiti za uzgoj riba, sport i rekreaciju, a njihove hidroenergetske mogućnosti trebaistražiti i koristiti za proizvodnju električne energije izgradnjom malih elektrana,• vrijedno poljoprivredno zemljište - sve veće površine treba objedinjavati, okrupnjavati i koristitiza poljoprivrednu proizvodnju - uz tradicionalne ratarske kulture (krumpir i kupus), postojeIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 87

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAvelike mogućnosti proizvodnje povrća, voća, posebno jagodičastog i bobičastog šumskog voća,uzgoja gljiva, sakupljanja ljekovitog bilja, aromatskog i začinskog bilja - proizvodnja zdravehrane osnovni je preduvjet razvoja turizma i ugostiteljstva, a povećanje poljoprivredneproizvodnje omogućilo bi i razvoj prehrambene industrije,• planinski pašnjaci, livade i sjenokoše - omogućuju proizvodnju kvalitetne stočne hrane iintenzivan razvoj stočarstva za koji postoje optimalni terensko-klimatski uvjeti - pored uzgojakrupne i sitne stoke i peradi, u porastu je interes za uzgoj različitih vrsta divljači - orijentacija naproizvodnju zdrave hrane biljnog i životinjskog porijekla koja se može plasirati na domaćem,europskom i svjetskom tržištu, uz podršku određenih mjera gospodarske politike, predstavljalabi značajan pokretač ukupnog gospodarstva,• prirodne ljepote krajolika, kulturno-povijesno naslijeđe i etnološka baština - ogroman su inedovoljno korišten potencijal ovog područja koji tek treba ugraditi u osmišljenu turističkuponudu - seoski (ruralni) turizam u autentičnim etno-ambijentima i drugi oblici turističkeponude koji uključuju, pored smještaja, korištenje zdrave hrane proizvedene na samompodručju, upoznavanje prirodnih ljepota krajolika i kulturne baštine kraja, imaju realne i vrloizgledne razvojne mogućnosti,• razvedena konfiguracija i reljefne pogodnosti terena - omogućuju slobodno kretanje šumskimstazama i putevima te bavljenje različitim sportovima u prirodi (planinarenje, skijanje, skijaškotrčanje, svi sportovi na snijegu, brdski biciklizam, sportski ribolov, splavarenje, rafting,špiljarenje, letenje zmajem, golf i sl.) - zimskom, ali i ljetnjemturizmu, uključujući i sportskeaktivnosti koje ih prate, treba stvoriti preduvjete bržeg razvoja - postoje također preduvijeti zaintenzivniji razvoj lovnog, a zbog klimatskih pogodnosti i zdravstvenog turizma,• smještaj u zaleđu priobalja - geografski smještaj Gorskog kotara i čabarskog kraja u zaleđuurbaniziranog, gusto naseljenog, razvijenog i gospodarski propulzivnog litoralnog područjakakvo je priobalje Primorsko - goranske županije, sa Rijekom kao velikim urbanim centrom idrugim manjim središtima razvijene turističke ponude, treba iskoristiti za plasman hrane iostalih goranskih proizvoda - preduvjet je bolja prometna povezanost - relativna blizina obalemora i planinskog područja može se iskoristiti za upotpunjenje turističke ponude priobalnogdijela bogatstvima prirodne, kulturne i etnološke baštine, te specijalitetima tradicionalnekulinarske ponude goranskog kraja,• smještaj u graničnom području - veliki dio površine Grada Čabra čini granično područje premaRepublici Sloveniji - društveno-političkim promjenama ovim se područjima otvaraju velikemogućnosti razvitka međudržavne gospodarske, trgovinske, ali i društvene suradnje u svimsegmentima života, pa tu pogodnost treba na najbolji način iskoristiti.Područje Grada Čabra površinski je veliko, raznoliko u svojim prirodnim i izgrađenimstrukturama, ali i bremenito brojnim problemima koji ograničavaju moguće razvojne pravce. Međuograničavajućim činiteljima razvoja najizraženiji su :• još uvijek prisutna depopulacija stanovništva i njegova starosna struktura,• prostorna ograničenja koja nameće zaštita osjetljivih prirodnih resursa - naročito zaštitaizvorišta vode za piće u slivu Kupe i Čabranke (zbog strateškog značaja vodnih rezervi), zatimzaštita prirodne i kulturne baštine (Nacionalni park Risnjak i drugi zaštićeni dijelovi),• periferan smještaj u odnosu na glavne državne prometne i infrastrukturne koridore i nedovoljnaprometna povezanost sa širim okruženjem,• nepostojanje pravne regulative i poticajnih makroekonomskih mjera za razvoj brdsko-planinskihpodručja kao prostornih zona od posebne državne skrbi,• nedostatna financijska sredstva koje Županija i lokalna zajednica mogu izdvojiti za poticanjegospodarskog i društvenog razvoja čabarskog područja.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 88

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značajaOpći ciljevi razvoja u cjelokupnom prostoru Primorsko-goranske županije i u svakomnjegovom dijelu, od funkcionalnih cjelina (regije, mikroregija i prostornih cjelina), doadministrativnih cjelina (svake pojedine općine ili grada), jasno su deklarirani Prostornim planomPrimorsko-goranske županije. Oni su slijedeći :1. Podizati opću razinu razvijenosti Županije i povećati standard ljudi, zaposlenosti ikakvoće življenja. Društveni proizvod po stanovniku u 2015. godini podići na razinu od16 000 USD. Udio zaposlenosti u stanovništvu povećati na 39 %.2. Poticati progresivni demografski razvitak, naročito sprječavajući depopulaciju iizumiranje emigracijskih i niskonatalitetnih područja. Prosječna stopa rastastanovništva do 2015. godine treba iznositi 0.5 % prosječno godišnje.3. Uspostaviti gospodarsku i demografsku ravnotežu rasta i razvitka u Županiji.4. Prostori prometnih koridora na primarnim pravcima Županije su od osobite važnostiza nacionalni razvitak gospodarstva Republike Hrvatske.5. Izgrađivati i ustrojavati sustav upravljanja prostorom i prirodnim resursima.6. Razvitak i uređenje prostora postaviti na načelima održivog razvitka.1. Zaštitu okoliša temeljiti na načelima prihvatnog kapaciteta okoliša, integralnogpristupa zaštite i razvitka, te sprječavanja onečišćenja okoliša.2. Prostorna, gospodarska i infrastrukturna rješenja, te zaštitu dobara uskladiti srazvitkom i očuvanjem kakvoće susjednih područja. 1Općine i gradovi su temeljne prostorne jedinice županijskog prostora, a kroz izradunjihovih dokumenata prostornog uređenja posredno se provode i ostvaruju navedeni opći i posebniciljevi razvoja. Oni ujedno predstavljaju glavne ciljeve i osnovne prostorno-planske postavkerazvoja užih područja : Gorskog kotara kao specifične mikroregije Primorsko-goranske županije isamog Grada Čabra kao jedne od administrativnih cjelina u njenom sastavu.Temeljna načela organizacije prostora koja treba primjeniti pri izradi prostornih planovaužih područja županijskog prostora također su određena Županijskim planom :Policentrizam. Razmještaj ljudi i dobara u prostoru temeljiti na policentričnom načelu, ato znači da organizacija regionalnog prostora ima više središta iz kojih se na određenoj raziniutječe na razvitak gravitacijskog prostora. Međuodnos pojedinih središta u prostoru počivat će nasuradnji i konkurenciji. Policentrizam pretpostavlja jaku inicijativu pojedinih središta, većidinamizam i privlačenje kvalitetne gospodarske i uslužne strukture.Prostor kao resurs. Prostor racionalno koristiti i zaštititi u svim elementima korištenja.Županijski prostor očituje se u velikoj raznolikosti, ljepoti, višeznačnosti namjene i s iznimnimgeoprometnim položajem. Prostor se očito pojavljuje kao najvredniji resurs ove sredine, sprostranstvima, obiljem kvalitetne podzemne vode, prirodnim ljepotama, poljima, morem,podmorjem, obalama i pripadajućem živom svijetu. Ako se toj činjenici doda kakvoća i zemljopisnipoložaj, onda se značenje prostora kao činitelja razvitka uvećava.Otvorenost prostora. Područje Županije osim omeđenosti upravnim granicama jeotvoreni prostor za međunarodnu i interregionalnu suradnju. Stoga regionalni prostor Županijemora sadržavati organizacijski prostorni elementarij koji se odnosi prema regionalnim prostorimai prema bližem i daljnjem okruženju. Otvorenost tog regionalnog sustava je činitelj reprodukcijetog područja i razvitka. Organizacija prostora po načelu otvorenosti mora se očitovati u svimelementima organizacije: gospodarskih, uslužnih, intelektualnih, prometnih i drugih funkcija.1 Prostorni plan Primorsko-goranske županijeIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 89

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAIntegracija prostora. Integriranje prostora je neposredno vezano na otvorenost prostoraŽupanije. Povezivanje Županije s obodnim prostorima potreba je i nužnost koju namećegospodarska orijentacija (promet, trgovina), a temeljena je na otvorenosti prostora (3. načelo).Otvorenost prostora doživljava svoj smisao i opravdanje u njegovoj integraciji s obodnimprostorima što treba ostvariti preko važnih regionalnih, europskih i svjetskih prometnih koridora iveza na kopnu, moru i zraku.Održivi razvitak. Održivi razvitak kao načelo organizacije prostora je polazište zasadašnji razvitak i jamstvo za budućnost, a to znači s gledišta korištenja prostora i prirodnihresursa, respekt prema još nerođenima. Održivi razvitak označava onaj razvitak pri kojem su opsegi dinamika čovjekovih proizvodnih i potrošnih aktivnosti dugoročno usklađeni s opsegom idinamikom procesa koji se odvijaju u prirodi. Održivi razvitak ne isključuje ekonomski rast ali nesmije ugrožavati čovjekovo zdravlje, biljne i životinjske vrste, prirodne procese i prirodna dobra. 1U organiziranju prostora užih pojedinačnih dijelova, a pogotovo osnovnih prostorno -planskih jedinica županijskog prostora (općina i gradova), treba se pridržavati navedenih temeljnihnačela, ali i ostalih urbanističkih postulata kao što su : načela racionalnog korištenja prostora,kompatibilnosti namjene u prostoru, opterećivanja prostora (nosivosti prostora), humanosti unamjeni prostora (to posebno vrijedi za površine naselja) i konačno načela koja se odnose naočuvanje, zaštitu i unapređenje prirodnog bogatstva i kulturno-povijesne baštine.Djelovi prostora Grada Čabra od posebnog županijskog interesa određeni su Prostornimplanom Primorsko-goranske županije, a razgraničenje i organizaciju ukupnog administrativnogprostora treba izvršiti ovim Planom. Organizacija prostora temelji se na prethodnom razgraničenjuprostora, a proizlazi iz načela urbanističke struke. Prostorno razgraničenje vrši se prema obilježju,korištenju, namjeni i kategorijama zaštite prostora temeljem određenih kriterija.Prostornim planom Primorsko-goranske županije određene su građevine i zahvati odvažnosti za Republiku Hrvatsku na cijelom županijskom prostoru, sukladno Uredbi o određivanjugrađevina od važnosti za Republiku Hrvatsku (NN br. 90/95). Te građevine i zahvate na prostoruGrada Čabra ovim Planom treba preuzeti. Također je potrebno preuzeti građevine i zahvate načabarskom prostoru koji su od važnosti za Primorsko-goransku županiju, a u skladu s odredbamaŽupanijskog plana. Kod provedbe Plana njihovoj izgradnji treba dati prioritet.2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustavaStrategija prostornog uređenja Republike Hrvatske i Prostorni plan Primorsko-goranskežupanije odredili su pravce prostornog, gospodarskog i društvenog razvoja države i Županije ucjelini, dali smjernice gospodarske orijentacije i predložili mjere razvoja pojedinog područja uodnosu na njegove prirodne značajke i izgrađene strukture, te odredili građevine i zahvate uprostoru od važnosti za državu i Županiju prema njihovom značenju za razvoj pojedinog dijela ilicjeline područja.Županijskim planom je regionalni prostor Županije prema obilježju razvrstan u višefunkcionalnih cjelina istih ili sličnih osobitosti (u mikroregije i prostorne cjeline). Kroz ispitivanjegravitacijskih odnosa i centraliteta naselja u Županiji uspostavljen je sustav središnjih naselja irazvojnih središta. Središte regije - Županije je Grad Rijeka (sa II. kategorijom - rangom -centraliteta), koji je ujedno razvojno središte mikroregije Priobalja i prostorne cjeline Rijeke sa«riječkim prstenom». Regionalni - županijski prostor podijeljen je u pet mikroregija od kojih jejedna Gorski kotar, sa mikroregionalnim središtem u Gradu Delnice (V. kategorija centraliteta).Mikroregija Gorskog kotara ima pet prostornih cjelina, a kao njihova razvojna središta (sa VI.kategorijom centraliteta) određeni su Delnice, Vrbovsko, te Čabar - Gerovo.Prostor Grada Čabra prema obilježju pripada mikroregiji Gorski kotar, a dio je prostornihcjelina G2 Čabar i G4 Risnjak. Grad Čabar je jedna od devet administrativnih jedinica Gorskogkotara (3 grada i 6 općina) od kojih je razgraničen svojom administrativnom granicom.1 Prostorni plan Primorsko-goranske županijeIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 90

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRARazvitak naselja čitavog gorsko-kotarskog prostora bio je u prošlosti i danas jest podneposrednim utjecajem dominacije pojedinih prometnih smjerova. Suvremeni demografski razvitakmože se dovesti u uzročno-posljedičnu korelaciju s prolazom osnovnih prometnih (cestovnih iliželjezničkih) pravaca u odnosu na postojeća ili novoplanirana naselja. Povijesna i nekada prometnoznačajna naselja, našavši se u izolaciji, počinju stagnirati a potom i depopulirati.Prostorno-razvojni ustroj Grada Čabra velikim je dijelom određen prirodnim uvjetima ipoložajem u odnosu na glavne prometne pravce. Prostor je naseljen uglavnom u istočnom dijelu uzČabranku i Kupu, nešto manje u središnjem dijelu, dok je ogroman dio prostora na zapadnomdijelu prazan, bez naselja, bez prometnih putova, malim dijelom i nepristupačan, uglavnompokriven šumama. Izričiti zahtjevi lokalne samouprave za zadržavanjem stanovništva po svakucijenu u prostoru tog manjeg naseljenog dijela rezultirati će odabirom prostorno-razvojne strukturepolicentričnog razvoja koja je promovirana Strategijom razvoja Republike Hrvatske i Prostornimplanom Primorsko-goranske županije, a njena primjena naročito je važna u specifičnim područjimakakvo je brdsko-planinsko goransko područje sa izraženim trendovima depopulacije i pražnjenjaprostora.Administrativno područje Grada Čabra u svom izgrađenom dijelu obuhvaća prostornucjelinu G2 Čabar, te dio prostorne cjeline G4 Risnjak u svom neizgrađenom, prirodnom, pretežnošumskom prostoru. Razvojnim središtima prostorne cjeline G2 (sa VI. kategorijom centraliteta)Županijskim planom određeni su dvojno Čabar i Gerovo. Kao lokalna razvojna središta (sa VII.kategorijom centraliteta) određeni su Tršće i Prezid.Za realizaciju uspostavljenog županijskog sustava središnjih naselja i razvojnih središtaodređeni su minimalni sadržaji središnjih uslužnih funkcija koje pojedina središnja naselja morajuimati obzirom na određeni rang centraliteta.Pri izradi ovog Plana, uvažavajući odrednice Županijskog plana i zahtjeve lokalne zajednice, trebaprimjeniti razvojnu strukturu uravnoteženog razvoja ukupnog naseljenog područja, uz davanjevećeg značaja i mogućnosti naseljima koja pokazuju naznake da bi mogla postati generatori bržeggospodarskog i društvenog razvoja. Razmještaj ljudi i dobara u prostoru treba temeljiti napolicentričnom načelu, što znači da organizacija administrativnog prostora Grada Čabramora biti takva da se formiraju barem dva jača “žarišta razvoja” koji će biti nosioci društvenog igospodarskog razvoja i kao takvi utjecati na razvitak svih okolnih mjesta u gravitacijskom prostoru(to su, prema PP PGŽ, Čabar i Gerovo - razvojna središta prostorne cjeline G2 Čabar). Tršću iPrezidu određen je u mreži i centralitetu županijskih naselja značaj lokalnih središta razvoja.Međuodnos pojedinih naselja u prostoru, ako postoje jači centri razvoja šire prostorne cjeline (kojaima slične karakteristike i mogućnosti razvoja) i manja razvojna središta od lokalnog značaja,pretpostavlja pozitivan utjecaj takvih središta na ostala naselja, veći dinamizam i privlačenjekvalitetne gospodarske i uslužne strukture, otvaranje novih mogućnosti zaposlenja, a time ipoboljšanje društvene strukture. Ovim Planom, u navedenim središnjim naseljima, trebaobezbijediti barem minimalne sadržaje središnjih uslužnih funkcija, a također izvršiti i daljnjudiferencijaciju naselja prema posebnim funkcijama koje se u njima odvijaju, te u skladu s njomnadopuniti postojeće naseljske strukture potrebnim društvenim i gospodarskim sadržajima.Područje Grada Čabra omeđeno je upravno-administrativnim granicama prema susjednimjedinicama lokalne samouprave s kojima graniči, a dijelom i državnom granicom prema RepubliciSloveniji. Područje je nedovoljno prometno i infrastrukturno povezano sa širim okruženjemŽupanije, Republike Hrvatske i susjednih država. Pri izradi ovog Plana posebno treba nastojati dase stvore preduvjeti otvaranja prostora za sve oblike suradnje sa bližim i daljim okruženjem.Otvorenost određenog područja prema svim pozitivnim utjecajima u okruženju činitelj jereprodukcije tog područja i njegovog razvitka, te njegovog integriranja u razvojne i gospodarsketrendove. Organizacija prostora po načelu otvorenosti mora se očitovati u svim elementimaorganiziranja međusobne suradnje sa širim okruženjem, a naročito u međusobnoj razmjeni idopunjavanju gospodarskih, uslužnih, trgovačkih, turističkih, kulturno-umjetničkih, obrazovnointelektualnihi različitih drugih funkcija.Da bi se postigla otvorenost prostora potrebno je prvenstveno raditi na razvijanjuprometne, komunalne i energetske infrastrukturne mreže, te njenom povezivanju i uključivanju ušire infrastrukturne sustave jer je to preduvjet bolje povezanosti područja sa okruženjem.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 91

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvoraNačela racionalnog korištenja prostora i svih njegovih prirodnih izvora i resursa uobličenasu u slijedećim odrednicama Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske :"Racionalnim korištenjem prostora mora se postići učinkovitija funkcionalna organizacijai štednja resursa. S gledišta temeljnih odrednica prostornog planiranja, to se prioritetno odnosi nazaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju naselja, industrijskih kapaciteta(formiranje građevinskih područja) te na gradnju, obnovu, rekonstrukciju i modernizacijuinfrastrukturnih mreža.Gospodarske djelatnosti prioritetno treba locirati u već formiranim zonama tih djelatnosti(a po potrebi s proširenjem) i tamo gdje to infrastruktura omogućava, bez zauzimanja novihpovršina, vrijednih poljodjelskih površina, a osobito prostora namijenjenog rekreaciji i turizmu.U planiranju trasa velike infrastrukture treba prioritetno ispitati mogućnost korištenjapostojećih koridora i izbjegavati zauzimanje novih površina vrijednih resursa (osobito prosijecanjevrijednih šumskih i poljodjelskih površina).Strateški cilj je da se značajnije ne mijenja bilanca osnovnih kategorija korištenjaprostora, osobito ne na štetu prirodnih resursa od osobitog značenja i vrijednosti, nego da sepoboljšavaju kvalitativne značajke i racionalno koristi već angažirani prostor." 1Sažimajući osnovne postavke i odrednice Strategije prostornog uređenja RepublikeHrvatske vezane uz racionalno korištenje i zaštitu prostora kao državnog i nacionalnog resursa, uskraćenom i pojednostavljenom obliku može se reći :• Prostor, sa svim njegovim prirodnim izvorima, je nacionalno, neobnovljivo dobro od posebnoginteresa i resurs koji ima svoje nosive kapacitete, specifičnost i održivost.• Prostor treba racionalno koristiti i zaštititi sve njegove prirodne izvore i resurse.• Zaštita prostora provodi se na dva načina - namjenom prostora i načinom korištenja.• Namjenu prostora treba odrediti sukladno prirodnim pogodnostima za odvijanje određenihaktivnosti u njemu i sukladno osjetljivosti prostora.• Način korištenja prostora treba razgraničiti temeljem kriterija osjetljivosti prostora, a uvjetovatikategorijom zaštite prostora.• Zaštićenim područjima potrebno je obuhvatiti naseljeni prostor (antropogene zone) i prirodnapodručja (krajolik).Prostor Grada Čabra očituje se u velikoj raznolikosti, ljepoti i mogućoj višeznačnostinamjene, jedino s iznimno nepovoljnim geoprometnim položajem koji razvojem prometne i ostaleinfrastrukture treba izmijeniti. Prostor se pojavljuje kao najvredniji resurs ove sredine, sprostranstvima gotovo nedirnute prirode, obiljem kvalitetne podzemne vode i površinskihvodotoka, prirodnim ljepotama krajobraza, šumama, plodnim poljima, pašnjacima i sjenokošama, spripadajućim biljnim i životinjskim svijetom velike bioraznolikosti, te bogatim naslijeđem ljudskogpostojanja i djelovanja u tom prostoru. Ako se toj činjenici pristupi na način da se svi resursisredine i prirodni izvori koriste racionalno i uz potrebne mjere očuvanja i zaštite, onda se značenjeprostora kao činitelja razvoja uvećava.Principi racionalnog korištenja prirodnih izvora sa ciljem da se značajnije ne promijenibilanca površina koje se koriste za osnovne namjene u prostoru već su postavljeni Županijskimplanom. Optimalizirano je korištenje građevinskog područja naselja i glavnih površina za izdvojenenamjene, pa se time čuvaju osnovni prirodni resursi od osobitog značenja i vrijednosti kojimaobiluje čabarsko područje - to su šume i vode, a osobito, vrijedni djelovi prirode.Razgraničenje prostora prema korištenju izvršeno je temeljem kriterija zaštite prostora,način korištenja površina uvjetovan je kategorijom osjetljivosti prostora, a površine su razgraničenena :1 Strategija prostornog uređenja Republike HrvatskeIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 92

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA• zaštićenu prirodnu baštinu : nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebnirezervat, park šumu, zaštićeni krajolik, spomenik prirode i spomenik parkovnearhitekture,• zaštićeno kulturno-povijesno naslijeđe : urbane cjeline, ruralne cjeline, etno zone ipojedinačne građevine (kompleksi),• površine geotehničkih značajki tla : tlo za planiranje izgradnje,• zaštićeno poljoprivredno i šumsko zemljište,• površine za zažtitu izvorišta vode za piće,• područja i dijelove ugroženog okoliša.Županijskim Planom određeni su kriteriji razgraničenja prostora prema osjetljivosti iz kojeproizlaze različite kategorije zaštite. Na prostoru Grada Čabra potrebno je izvršiti razgraničenjepovršina različite osjetljivosti temeljem kriterija iz slijedeće tablice i odrediti im kategoriju zaštite :Tablica 50.KRITERIJI RAZGRANIČENJA OSJETLJIVOSTI - ZAŠTITE PROSTORAOSJETLJIVOST(kategorija zaštite)I. kategorijaII. kategorijaIII. kategorijaIV. kategorijaKRITERIJIsanitarne zaštite izvorišta vode za piće - I. i II. zonasanitarne zaštite izvorišta vode za piće - vodoopskrbni rezervatzaštićeno poljoprivredno tlo – I. kategorijeobala voda - zabrana gradnjesanitarne zaštite izvorišta vode za piće – zona djelomičnog ograničenjasanitarne zaštite izvorišta vode za piće – neistraženo područjezaštićena prirodna baština – nacionalni park i strogi rezervatsanitarne zaštite izvorišta vode za piće – III. zonazaštićena prirodna baština – park prirode i posebni rezervatobala voda – jaka ograničenjaostalo područjeProstornim planom uređenja Grada Čabra treba, određivanjem granica, izvršiti detaljnijerazgraničenje poljoprivrednih i šumskih površina na : poljoprivredno tlo, šumsko tlo te ostalopoljoprivredno i šumsko tlo. Također je potrebno odrediti i zaštititi vodne površine kao važanprostorni resurs i ogroman potencijal u vodoopskrbi šireg područja.Razgraničenje poljoprivrednih površina potrebno je izvršiti na temelju vrednovanjazemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija, a poljoprivredno tlo osnovne namjene treba podijelitiminimalno na : vrijedno obradivo tlo i ostala obradiva tla.Tlo za poljoprivredu na području Županije razgraničeno je u četiri kategorije zaštite, a onepredstavljaju procijenjenu vrijednost proizvodne sposobnosti zemljišta obzirom na vrijednost tla, tena uvjete klime i reljefa :• zemljišta I. kategorije zaštite (tla IV. i djelomično V. bonitetne klase) - “vrijedno obradivopoljoprivredno tlo”• zemljišta II. kategorije (tla V. i VI. bonitetne klase) - “ostalo obradivo poljoprivredno tlo”• zemljišta III. i IV. kategorije - “ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište”.Prema istim kriterijima potrebno je izvršiti razgraničenje i zaštitu poljoprivrednog tla napodručju Grada Čabra.Mjere zaštite poljoprivrednog i šumskog zemljišta određene su Županijskim planom nanačin da tla, koja se melioracijama i agrotehnikom mogu poboljšati do većih bonitetnih kategorija ipovršine veće od 200 m 2 , treba namijeniti primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Za očuvanje ikorištenje preostalog kvalitetnog zemljišta u poljodjelske i stočarske svrhe treba primjenjivatisljedeće zaštitne i razvojne mjere :• smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe,• poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane,• prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama koje imaju povoljnepreduvjete za proizvodnju u određenom području,Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 93

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA• temelj županijske poljoprivrede, pa tako i poljoprivrede čabarskog kraja trebajubiti obiteljska poljodjelska gospodarstva.Razgraničenje šumskih površina obavlja se temeljem kriterija o zaštitnoj funkciji šuma injihovoj ulozi u očuvanju biološke raznolikosti, stvaranju socijalno-zdravstvenih i rekreacijskihzona i trajne zaštite tla. Potrebno ih je razgraničiti na : gospodarske šume, zaštitne šume te šumeposebne namjene. Razgraničenje ostalog poljoprivrednog i šumskog tla treba izvršiti temeljemkriterija za razgraničenje poljoprivrednog i šumskog tla.Vodne površine koje su na čabarskom području brojne i vrijedan su prostorni resurs, trebarazgraničiti prema namjenama tih površina na : vodotoke (rijeke, veći i manji potoci, bujičnitokovi) i jezera (prirodna i umjetna), a njihovo razgraničenje provesti sukladno razgraničenjunamjene površine pripadajuće obale.Županijskim planom određene su namjene pojedinih vodotoka od značenja za Županiju. Napodručju Grada Čabra to su :• Kupa (vodotok I. kategorije) namijenjena za vodu za piće, akvakulturu, turizam irekreaciju,• Čabranka (vodotok I. kategorije) namijenjena za vodu za piće, akvakulturu, turizam irekreaciju.Područje Grada Čabra obiluje vodnim resursima u podzemlju koji su od neprocijenjivevrijednosti za opskrbu pitkom vodom šireg županijskog i državnog prostora. Te je resurse potrebnostvarno utvrditi, kategorizirati, odrediti njihove slivne površine i posebno ih zaštititi.Razgraničenje površina zaštite izvorišta vode za piće treba izvršiti, određivanjem granicazona sanitarne zaštite prema najnovijim hidrogeološkim istraživanjima te na osnovu njih određenihkriterija, na slijedeće površine :• vodoopskrbni rezervat - za vodne resurse od strateškog značenja za sadašnju i buduću opskrbuvodom za piće - čitav sliv je jedinstvena zona stroge zaštite unutar koje je određena prva zonaza zahvat vode - na čabarskom području to je pretpostavljeni, nedovoljno istraženi sliv izvoraKupe,• četiri zone sanitarne zaštite (prva - zona strogog režima, druga - zona strogog ograničenja,treća - zona ograničenja, i četvrta - zona šire zaštite) za izvorišta prvog reda koja čine svidanašnji i potencijalni izvori javne vodoopskrbe Čabra,• dvije zone zaštite (zona zahvata vode i zona djelomičnog ograničenja) za izvorišta drugog redačija se voda koristi za druge namjene, a u izvanrednim situacijama i za opskrbu vodom za piće.Kategorizacija izvorišta (izvorišta I. reda, izvorišta II. reda) provodi se na osnoviVodoopskrbnog plana Županije, a istraživačke radove radi određivanja zaštitnih zona treba izvoditina način da se obuhvati cjelokupni hidrogeološki i hidrološki sliv određenog područja.Prilikom određivanja osnovnih namjena i planiranja sadržaja u prostoru zaštiti vodnihresursa u podzemlju i nadzemnih vodnih površina (vodotoka i jezera) od onečišćenja i incidentnihsituacija koje ga mogu izazvati treba posvetiti posebnu pažnju jer su to prirodni resursi odstrateškog značaja.Ovim prostornim planom treba izvršiti razgraničenje prostora Grada Čabra premanamjeni te odrediti veličinu, položaj i oblik površina za pojedine namjene. Prostor prema namjenitreba podijeliti na:• površine naselja,• površine izvan naselja za izdvojene namjene,• poljoprivredne i šumske površine i• vodne površine.Moguće je izvršiti i detaljnije razgraničenje unutar svake od navedenih namjena.Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja i izvangrađevinskog područja. Razgraničenjem treba odrediti:Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 94

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA• građevinska područja za : površine naselja i površine izvan naselja za izdvojene namjene,• područja i građevine izvan građevinskog područja za : objekte infrastrukture, zdravstvene irekreacijske objekte, objekte za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, testambene i gospodarske objekte.Površine naselja - razgraničenje površina naselja treba obaviti određivanjem granicagrađevinskog područja, prema kriterijima određenim Županijskim planom, na :• izgrađeni dio (u zatečenom, već izgrađenom opsegu),• neizgrađeni dio (u planiranom opsegu za proširenje naselja).Površina izvan naselja za izdvojene namjene - razgraničenje površina izvan naselja zaizdvojene namjene treba izvršiti određivanjem granica građevinskih područja prema posebnimkriterijima na osnovne grupe : gospodarska namjena, ugostiteljsko-turistička namjena, sportskorekreacijskanamjena, infrastrukturne građevine i ostale namjene.Obvezno izvršiti šire razgraničenje prostora pojedinih namjena kako slijedi :• gospodarsku namjenu razgraničiti na : proizvodno - poslovne površine, površine zaiskorištavanje mineralnih sirovina i površine namjenjene akvakulturi,• ugostiteljsko-turističku namjenu na : turistička naselja, apartmanska naselja, vikend naselja,kampove, smještajne kapacitete (hotele, izletišta, domove),• sportsko-rekreacijsku namjenu na : sportske centre i rekreacijska područja, te• infrastrukturne površine na : infrastrukturne koridore i građevine.Županijskim planom utvrđeni su kriteriji za određivanje ukupne veličine građevinskogpodručja naselja, ovisno o površini već izgrađenih dijelova, te planiranom broju stanovnika igustoći stanovanja za svaku administrativnu jedinicu lokalne samouprave u planskom razdoblju do2015. godine. Optimalizirana je ukupna veličina glavnih površina za izdvojene namjene(gospodarskih i turističko-ugostiteljskih), a sve sa ciljem učinkovitijeg korištenja već zauzetogprostora i očuvanja osnovnih prirodnih resursa.Zaključno, glavni ciljevi izrade Prostornog plana uređenja Grada Čabra i njegova osnovnaopredjeljenja pri određivanju korištenja i namjene prostora su racionalno korištenje već angažiranihpovršina za pojedinu namjenu, uz unapređenje i poboljšanje kvalitativnih značajki prostora temaksimalno očuvanje i zaštita najvažnijih prirodnih izvora i prostornih resursa ovog područja kaošto su šume, vodne površine, podzemne vode i vrijedni dijelovi prirodne i kulturne baštine.2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okolišaOčuvanje ekološke stabilnosti i zaštita vrijednih dijelova okoliša preduvjeti su održivograzvoja područja, a on je postao postulat vremena u kojem živimo.«Održivi razvoj kao vrlo važno načelo organizacije prostora je polazište sadašnjeg razvojai jamstvo za budućnost, a to znači s gledišta korištenja prostora i prirodnih resursa, respekt premabudućim pokoljenjima i brigu za njihovo kvalitetno življenje. Održivi razvoj je onaj pri kojem suopseg i dinamika čovjekovih proizvodnih i potrošnih aktivnosti dugoročno usklađeni s opsegom idinamikom procesa koji se odvijaju u prirodi. Održivi razvoj ne isključuje ekonomski rast ali nesmije ugrožavati čovjekovo zdravlje, biljne i životinjske vrste, prirodne procese i prirodna dobra». 1Održivi razvoj za čabarski prostor znači obraćanje naročite pozornosti očuvanju ekološkestabilnosti svih prirodnih izvora i resursa (tla, vode, zraka), a posebno održanju režima podzemnihvoda, čistoće nadzemnih vodnih površina i zaštite šuma, te očuvanju vrijednih dijelova prirodne ikulturne baštine kao najvećih i najvrijednijih prostornih resursa sredine, kroz planiranje takvihnamjena i sadržaja koji ih neće ugroziti. Poremećaji te stabilnosti i njeno ugrožavanjeneprimjerenim sadržajima mogli bi imati trajno negativne posljedice ne samo po čabarski kraj negoi za puno širi prostor.1 Prostorni plan Primorsko-goranske županijeIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 95

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAMjere očuvanja ekološke stabilnosti i ciljevi zaštite vrijednih dijelova okoliša za područjeGrada Čabra, kao i za sve ostale općine i gradove u Županiji, okvirno su određeni Županijskimplanom, a ovim prostornim planom treba ih detaljno razraditi. Utvrđenim kriterijima zaštite okolišai propisanim mjerama sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš treba obuhvatiti zaštitu tla, zraka ivode, te zaštitu od buke i posebnu zaštitu na čabarskom području.Razgraničenje površina ugroženog okoliša treba obaviti određivanjem granice područja tla(šumskog i poljoprivrednog zemljišta), vodnih površina (vodotoka i jezera), te zraka koja suposebno ugrožena. Planom je potrebno razraditi detaljne mjere, eventualno odrediti specifičnemjere spriječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš koje se odnose na zaštitu tla, nadzemnihvodotoka i podzemnih voda, zraka, te na zaštitu od buke i posebnu zaštitu od elementarnihnepogoda i ratnih opasnosti.Zaštita tla - obuhvaća i odnosi se na šumsko tlo, poljoprivredno tlo i tlo za planiranjeizgradnje. Šumsko i poljoprivredno tlo štiti se već opisanim mjerama za primarnu namjenu. Zaštitatla za planiranje izgradnje temelji se na razgraničenju površina prema geotehničkim značajkama injihovoj kategorizaciji u odnosu na geotehnički rizik. Razgraničenje se provodi određivanjemgranica uzimajući u obzir značajke reljefa (nagib i rasčlanjenost), štetno djelovanje površinskih ipodzemnih voda, mogućnost pojave erozije i nestabilnosti na padinama, deformabilnost - nosivosttla i stupanj seizmičkog rizika, a u svrhu određivanja tla pogodnog za planiranje izgradnje.Na prostoru Županije razlikuju se četiri grupe tla podobnog za planiranje izgradnje :• tla IV. grupe svrstana su u područja podložna djelovanju erozije. Područja oblikovana u tomtipu su istovremeno zone djelomično ili u cijelosti podložne poplavama,• tla II. i III. grupe su pretežito nestabilna područja s naglašenim djelovanjem erozije,• ostali dio područja Županije je tlo I. grupe koje čini tlo krša.Za potrebe izrade ovog Plana treba obaviti geotehničko zoniranje na područjima gdje senalaze tla II, III. i IV. grupe, kao i kontakne zone s područjima I. grupe. Zoniranje treba provestibez terenskog istraživanja, na temelju postojećih podataka, u mjerilu topografske podloge 1:25.000,sa svrhom određivanja mogućih građevinskih područja.Zaštita voda - mjerama zaštite treba sačuvati vode koje nisu onečišćene, zaustaviti trendpogoršanja kakvoće voda saniranjem ili uklanjanjem izvora onečišćenja, te osigurati racionalnokorištenje voda. Kategorizacije voda izvršena je Uredbom o klasifikaciji voda i Državnim planomza zaštitu voda. Područja ugrožene kakvoće voda treba prioritetno sanirati. Zaštita izvorišta vode zapiće je prioritetna.Na krškom području koje obuhvaća pretežiti dio Županije slivno područje izvorišta vode zapiće podijeljeno je na :Zone sanitarne zaštite:• I. (IA i IB) zona - zona strogog režima,• II. zona - zona strogog ograničenja,• III. zona - zona ograničenja,• IV. zona - zona šire zaštite.Neistražena i nedovoljno istražena područja na području Grada Čabra su:• neistraženi slivovi : izvor Kupe,• nedovoljno istraženi slivovi : izvor Čabranke i izvori na desnoj obali Kupe.Vodoopskrbni rezervat je područje vodnih resursa od strateškog značenja za sadašnju ibuduću opskrbu vodom za piće.Zaštita zraka - prema stupnju onečišćenosti zraka, područje Županije dijeli se u trikategorije. Područje Grada Čabra spada u prvu kategoriju u kojoj nisu prekoračene preporučenevrijednosti kakvoće zraka i taj stupanj kakvoće treba zadržati.Zaštita od buke - ovim postornim planom treba propisati mjere zaštite od buke zagrađevinska područja naselja, površina izvan naselja za izdvojene namjene (određivanjem najvišeIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 96

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAdopuštene razine buke na rubu građevinskog područja), te za pojedine građevine koje se gradeizvan građevinskog područja i građevine društvenih djelatnosti za javne funkcije.Mjere posebne zaštite - kriterije za provedbu mjera zaštite ljudi, prirodnih i materijalnihvrijednosti treba temeljiti na geografskim i demografskim osobitostima područja, dostignutomstupnju razvoja gospodarstva, infrastrukture i svih društvenih djelatnosti, kao i na stalnomprocjenjivanju ugroženosti ljudi i područja od prirodnih nepogoda, tehničko-tehnoloških iekoloških nesreća, te procjeni povredljivosti na eventualna ratna razaranja. Potrebno je odreditiosnovne i specifične mjere, zahtjeve posebne zaštite, te obuhvatiti sklanjanje ljudi, zaštitu odrušenja, zaštitu od poplava, zaštitu od požara i zaštitu od potresa.Ciljevi očuvanja vrijednih djelova okoliša postavljeni su Prostornim planom Primorskogoranskežupanije kroz određivanje zaštićene prirodne baštine i zaštićenog kulturno-povijesnognaslijeđa od značenja za Županiju.Zaštićena prirodna baština prema Zakonu o zaštiti prirode obuhvaća slijedeće kategorije :nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni rezervat, park šumu, zaštićeni krajolik,spomenik prirode i spomenik parkovne arhitekture.Na području Grada Čabra Županijskim je planom određena slijedeća zaštićena prirodnabaština od županijskog značaja :• Nacionalni park Risnjak - proglašen i zaštićen• Park prirode Dolina Kupe - prijedlog za proglašenje i zaštitu• posebni rezervat : Cret Ponikve kraj Tršća - prijedlog za zaštitu• spomenik prirode : izvor Kupe - proglašen i zaštićen u sklopu NP Risnjak.Zaštićeno kulturno-povijesno naslijeđe prema Zakonu o zaštiti spomenika kultureobuhvaća : urbane cjeline, ruralne cjeline, etno zone i pojedinačne građevine ili komplekse.Županijskim planom određeno je na području Grada Čabra slijedeće zaštićeno kulturnopovijesnonaslijeđe od županijskog značaja :• arheološke zone i lokaliteti : kasnoantički limes u blizini Prezida,• povijesne građevine : kuća Vesel, kuća Ožbolt, kuća Žagar i kuća Lipovac u Goranskojulici u Prezidu• gradska naselja (urbane cjeline) : Čabar• seoska naselja (ruralne cjeline) : Prezid, Gerovo, Plešce, Zamost• etno zone : područja između Plešca i Čabra, između Gerova i Prezida, Gerovski kraj,prostori kovačnice Urh u Čabru, te kovačnice, mlina i pilane u Zamostu• povijesne građevine /kompleksi, pojedinačne građevine, dijelovi građevine/ :Čabar : Kurija (kaštel) Zrinjskih, utvrdaCrkva Sv. Ante Padovanskog sa kalvarijom, sakralna građevinaGerovo : Crkva Sv. Hermagora i Fortunata, sakralna građevinaHrib : Crkva Sv. Leonarda, sakralna građevinaMali Lug : Crkva Sv. Ane, sakralna građevinaCrkva Sv. Marije na Svetoj gori, sakralna građevinaPlešce : Crkva Sv. Trojstva, sakralna građevinaPrezid : Crkva Sv. Vida, sakralna građevinaTakođer su određene površine od posebne važnosti za Županiju - kultivirani krajolici iposebno vrijedna područja :• goransko područje uz rijeke Kupu, Čabranku i Gerovčicu - posebno vrijedno zbog gustoćelokaliteta kulturno-povijesnog naslijeđa,• etnološka baština : etnološko područje uz rijeke Čabranku i Gerovčicu (u Čabru i Zamostu)i u poriječju Kupe.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 97

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRACiljevi zaštite vrijednih dijelova prirode i kulturno-povijesnog naslijeđa od županijskogznačenja i od značenja za lokalnu zajednicu dani su zbirno u poglavlju 2.2.4. Zaštita krajobraznih iprirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina.Prostor se štiti i na način da se u nekim njegovim vrijednim ili ugroženim djelovima morapostupati u skladu sa planovima užeg područja, pri čijoj će se izradi ti djelovi detaljnije istražiti paće i njihova zaštita biti primjerenija.Županijskim planom određene su mjere za njegovo provođenje kroz izradu planova nižegreda. Iz tih mjera proizlaze neke obveze koje treba izvršiti u Prostornom planu uređenja GradaČabra, a odnose se na zaštitu vrijednih područja i djelova okoliša.Dokumenti prostornog uređenja izrađuju se obvezno za posebna područja i zaštićenapodručja od županijskog značaja, za područja općina i gradova, te za ostala područja koja će seodrediti prostornim planovima uređenja općina i gradova.Zaštićeno područje prirodne baštine i kulturno-povijesnog naslijeđa za koje je obveznaizrada prostornog plana područja posebnih obilježja na čabarskom području je:• Dolina Kupe.Prostorni plan uređenja grada donosi se za Grad Čabar, a njime se mora odrediti obvezaizrade prostornih planova užeg područja za zaštićena područja prirodne baštine i kulturnopovijesnognaslijeđa, odrediti područje i granica obuhvata, vrsta prostornog plana, te ograničenjagradnje do izrade tih planova.Prema Županijskom planu izrada urbanističkog plana uređenja obvezna je za :a) Naselja :• centralna naselja : Čabar, Gerovo,b) Površine izvan naselja za izdvojene namjene :• gospodarska namjena,• ugostiteljsko-turistička namjena,• sportsko-rekreacijska namjena.Pored posebnim propisom određenih građevina i zahvata, Odlukom o PP PGŽ određene sugrađevine i zahvati u prostoru Županije za koje je potrebno izraditi procjenu utjecaja na okoliš, paih je ovim planom potrebno odrediti na području Grada Čabra. Moguće je utvrditi obvezu izradeprocjene utjecaja na okoliš i za građevine i zahvate koji nisu obuhvaćeni gore navedenimpropisima, a mogu imati nepovoljan utjecaj na okoliš.Županijskim planom određena su područja i lokaliteti na kojima je potrebno provoditisustavna istraživanja i praćenja pojava i procesa u prostoru. Praćenjem treba obuhvatiti cjelovitsklop pojava koje utječu na stanje okoliša, a osobito koje utječu na kakvoću : prirodne baštine, tla,zraka, vode i buke.Zaštitne mjere okoliša su one kojima se postiže cjelovito osiguranje kakvoće okoliša,očuvanje prirodnih zajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljnijinačin za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog i održivog razvitka.Za sva područja prirodne baštine na kopnu koja su pod bilo kojim oblikom zaštite ili sepredviđaju za zaštitu obvezno je provođenje monitoringa. Za područja vrijedne flore i faune trebaprovesti istraživanja na razini utvrđivanja nultog stanja, te ukoliko se pokaže potrebnim, naknadnouspostaviti monitoring i zaštitu.Radi omogućavanja integralnog planiranja zaštite zraka i razvoja Županijskim planom određena jeuspostava sustava upravljanja kakvoćom zraka na području Županije.Istraživanja i ispitivanja kakvoće podzemnih i površinskih voda te otpadnih voda obavljajuse radi utvrđivanja kakvoće voda, uzroka, opsega i mogućih posljedica onečišćivanja. Županijskimplanom za zaštitu voda određuje se program ispitivanja kakvoće podzemnih, površinskih i otpadnihvoda na području Županije. Programom treba obuhvatiti ispitivanje sljedećih podzemnih ipovršinskih voda u Gorskom kotaru od kojih se neke nalaze na području Grada Čabra :Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 98

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAPodzemne vode:• vrelo Ličanke, izvor Kupice, izvor Kupe, izvor Čabranke, Vela Belica, MalaBelica, izvor Gerovčice i izvor Ribnjak,Površinske vode:• jezera : Lokvarsko jezero, akumulacije Bajer i Tribalj,• vodotoci : Čabranka, Kupa, Kupica i Donja Dobra.Istraživanje i ispitivanje buke obavlja se radi utvrđivanja ugroženosti okoliša. Programispitivanja određuje se Županijskim planom za zaštitu od buke. Programom treba utvrditi nultostanje, obaviti istraživanja na područjima koja su posebno osjetljiva, provesti monitoring, teuspostaviti sustav zaštite okoliša od prekomjerne buke.2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značajaNajvažniji ciljevi, koje je lokalna samouprava postavila prilikom donošenja odluke da sepristupi izradi prostornog plana uređenja administrativnog prostora Grada Čabra, kao osnovnogprostorno-planskog dokumenta za svaki zahvat i postupanje u tom prostoru, pored ciljeva koji su zaprostornu cjelinu i sam grad već zacrtani Županijskim planom, su slijedeći :• osmisliti namjenu i korištenje prostora na način da se prostorni resursi stave u funkcijuravnomjernog razvoja i izlaska čabarskog područja iz dugotrajne izoliranosti i stagnacije ugospodarskom i društvenom razvoju,• postojeće izgrađene strukture naselja i gospodarskih namjena uključiti u razvojnu strukturudograđivanjem već zauzetih površina u skladu s planiranim brojem stanovnika i predviđenomrazinom razvoja koja se realno može ostvariti u planskom razdoblju do 2015. godine,• mrežu naselja i pratećih funkcija, te izdvojenih površina za gospodarske namjene razvijati nanačin da grad Čabar zadrži funkciju upravnog, obrazovnog i kulturnog središta, da glavnarazvojna područja budu u središtu ukupnog prostora (Gerovo i Tršće sa okolnim naseljima), alida se ne zapostave pogranična područja (Prezid, Zamost), niti naselja koja imaju izglede zarazvoj u bilo kojem segmentu djelatnosti, a sve sa svrhom zadržavanja stanovništva u prostoru,• posebne napore uložiti u razvoj prometne, komunalne i energetske infrastrukturne mreže saciljem bolje povezanosti područja Grada Čabra s bližim i daljim okruženjem Županije,Republike Hrvatske i susjednih država, te njegovim bržim integriranjem u razvojne procese,• vrednovati bogatu prirodnu, kulturnu i etnološku baštinu, zaštititi je od dalje devastacije ipropadanja, ali na način da zaštita ne bude limitirajući već poticajni činilac razvoja,• razvijati ljetni i zimski turizam, te uključiti stanovništvo u pružanje svih oblika usluga seoskogi lovnog turizma,• objediniti koliko je to moguće poljoprivredno zemljište i pokrenuti proizvodnju zdrave hrane,• šume gospodarski koristiti, čuvati i štititi šumski prostor, a šumski doprinos vraćati lokalnojzajednici i ulagati u cjelokupni razvoj područja,• izgraditi vodoopskrbne sustave i sustave odvodnje, zaštititi podzemne i nadzemne vodneresurse i staviti ih u funkciju razvoja područja.Izričiti zahtjevi lokalne zajednice prilikom određivanja ciljeva prostornog razvoja bili suuravnoteženi razvoj cijelog područja i stvaranje preduvijeta za zadržavanje stanovništva unaseljenom dijelu prostora, uz očuvanje svakog pojedinog naselja. To podrazumjeva mrežu naseljau kojoj grad Čabar ostaje upravno i administrativno središte sa svim centralnim javnim funkcijama(školstvo, zdravstvo, socijalna skrb, kultura i svi drugi oblici društvenih djelatnosti), a naseljaGerovo, Tršće, Prezid i Zamost treba razvijati u središta gospodarskog razvoja – svako sa svojimspecifičnim mogućnostima. Tako u Prezidu i Zamostu treba iskoristiti prednost pograničnogprijelaza sa Republikom Slovenijom, Tršće treba orijentirati, pored proizvodnog gospodarstva, još irazvoju ljetnog i zimskog turizma, te seoskog turizma u okolnim manjim naseljima, dok u Gerovu,pored postojećih drvno-prerađivačkih kapaciteta, treba razvijati poljoprivrednu proizvodnju(pogotovo zdrave hrane) na osnovi obiteljskih poljodjelskih domaćinstava sa uslugama seoskogturizama. U tim naseljima, pored stanovanja, treba dopunjavati gospodarske sadržaje – poslovne iturističko-ugostiteljske, ali i neke sadržaje javnih funkcija.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 99

2.2.1. Demografski razvojPROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAZa čabarsko područje i šire područje Gorskog kotara ne može se govoriti o demografskomrazvoju već prije o demografskom nazadovanju i egzodusu stanovništva. U stogodišnjem razdobljuod 1857-1961. na području današnjeg Grada Čabra obitavalo je u prosjeku oko 6900 osoba.Demografska istraživanja potvrđuju da se nakon 1961. godine broj stanovništva na tom područjukontinuirano smanjivao, a time i prirodni priraštaj. Izrazito nepovoljna kretanja prirodnog priraštajanastaju nakon 1971. i traju sve do danas. Smanjuje se postepeno i migracija kao posledica svestarije populacije. Oko 20% ukupnog stanovništva starije je od 60 godina, dok je taj prosjek napodručju Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske nešto niži.Prema procjenama, smanjenje prirodnog prirasta koje je započelo 1971. godine nastaviti ćese iza 1998. sve do 2013. godine nakon koje bi trebalo doći do postepenog rasta. Oživljavanjegospodarskih aktivnosti treba omogućiti postepeni povratak manjeg dijela iseljenog stanovništva iuseljavanje manjeg broja ljudi iz drugih područja Hrvatske. Ocjenjuje se da bi najmanja razinastanovništva bila oko 4730 osoba. Koncentracija stanovništva bit će u gradu Čabru, Gerovu, Tršću,Prezidu i u drugim većim naseljima, dok će manja naselja biti postepeno napuštena, zbog malogbroja žitelja, neadekvatnih životnih uvjeta i povećanih troškova održavanja građevina i naseljskeinfrastrukture.Tablica 51.Procjena kretanja stanovništva Grada Čabra od 2001-2015.godineStanovništvo Prirodno kretanje Mehaničko kretanjeGodina i razdoblje Broj stanovnika - projekcija :1992-2001 -50 -302001 48302002-2011 -153 502011 47272012-2015 -5 402015 4762 *4861*Izvor: procjene autora*4861* - projekcija broja stanovnika na području Grada Čabra 2015. godine/ iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije /Procjena planiranog broja stanovnika do 2015. godine (prikazana u tablici) bazira nanegativnom prirodnom prirastu koji je jako izražen, a i na migracijskoj bilanci stanovništva kodkoje je veći broj osoba koje napuštaju to područje nego onih koji se vraćaju. Rađena na bazipodataka iz dokumentacije Županijskog ureda za statistiku, obradom podataka o demografskimkretanjima stanovništva, dala je broj od 4762 stanovnika 2015. godine što se približno podudara sprojekcijom iz županijskog plana (proizašlom iz podataka demografsko-sociološke studije kretanjastanovništva na prostoru Primorsko-goranske županije u razdoblju do 2015. godine). Može sezaključiti da je procjena realna.Projicirani broj stanovnika na području Grada Čabra 2015. godine određen Prostornimplanom PGŽ je 4861 stanovnik. Taj broj je prihvaćen kao ciljna veličina za plansko razdoblje do2015. godine, predstavlja plansku kategoriju broja stanovnika pri izradi ovog Plana i na osnovunjega treba izvršiti dimenzioniranje građevinskih područja naselja, dimenzioniranje gospodarske,društvene, komunalne, energetske i ostale infrastrukture.Broj od 4861-og stanovnika 2015. godine manji je za 308 stanovnika (oko 6 %) u odnosuna broj od 5169 stanovnika iz službenog popisa stanovništva 1991. godine, za 485 stanovnikamanji u odnosu na podatke lokalne samouprave o stanju broja stanovnika 1999. godine.Zbog izrazito nepovoljne demografske situacije u Čabru i na širem području Gorskogkotara, glavna zadaća u izradi prostornih planova uređenja goranskih gradova i općina je da sepredvide razvojni poticaji i planiraju sadržaji u prostoru koji će omogućiti zaposlenje i rad, dakleživot i opstanak sadašnjeg stanovništva. Odabirom gospodarske strukture koja ima realnemogućnosti razvoja treba stvoriti preduvjete postupnog gospodarskog rasta, a kroz duže vremenskoIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 100

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRArazdoblje i prosperiteta ukupnog prostora, što će onda zasigurno rezultirati zadržavanjemstanovništva i poticajno djelovati na demografski razvoj, kako bi se ostvario, eventualno i premašionavedeni projicirani broj stanovnika.Gorski kotar je jedno pet karakterističnih područja Županije, za koje su Županijskimplanom određene, a od lokalne zajednice prihvaćene mjere za poticanje razvoja :• Posebne razvojne mjere - za Gorski kotar, kao najslabije razvijeno, demografski depopulirano,reljefno i klimatološki specifično područje Županije, određene su posebne postavke razvitkakoje će djelovati poticajno i inicirati pozitivne pomake u ukupnom društvenom igospodarskom razvoju područja,• Ostale mjere razvoja - obzirom na način kako pojedine djelatnosti funkcioniraju u prostoru uodnosu na planirane potrebe, Županijskim su planom za područje Gorskog kotara predloženeposebne mjere razvoja koje se mogu primijeniti po područjima ili pojedinačnim zahvatima, aprimjerene su prostoru i postavljenim ciljevima.Predviđene postavke i mjere provesti i razraditi na nivou ovog plana u cilju poticanjademografskog i gospodarskog razvoja.Sa državne razine poticajno bi djelovalo donošenje zakona o brdsko-planinskimpodručjima koji je već duže vrijeme u pripremi.2.2.2. Odabir prostorno razvojne struktureDa bi se izvršio odabir prostorno razvojne strukture nekog područja potrebno je prethodnoizvršiti prostornu analizu postojećih prirodnih resursa i datosti koje se mogu najbolje koristiti ugospodarstvu, detaljno analizirati već izgrađene gospodarske strukture u odnosu na njihovrazmještaj u prostoru, proizvodne kapacitete i vrste gospodarskih djelatnosti, te sagledati mogućunosivost prostora, odnosno sva ograničenja koja proizlaze iz njegove osjetljivosti, a predstavljajulimitirajući činbenik prostornog razvoja.Županijskim planom određena je potreba detaljnije analize za slijedeće osnovne grupegospodarskih djelatnosti :• šumarstvo• poljoprivreda, stočarstvo i ribarstvo,• ugostiteljstvo i turizam,• ostale gospodarske djelatnosti.Analizom treba obuhvatiti i razvrstati po namjeni sve površine koje služe obavljanjupojedinih grupa navedenih djelatnosti. Temeljem takve prostorne analize nametnuti će se prostornirazmještaj, proizaći će uvjeti smještaja pojedinih novih, planiranih sadržaja kojima treba upotpunitipostojeću gospodarsku strukturu poručja, te mogućnosti za njihov dalji rast.ŠumarstvoŠumske površine na području Grada Čabra treba po namjeni podijeliti na:• gospodarske šume - s prvenstvenom namjenom za proizvodnju drva i drugih šumskihproizvoda,• zaštitne šume - s prvenstvenom namijenom zaštite zemljišta, vodnih tokova, erozivnihpodručja, naselja, gospodarskih i drugih građevina,• šume posebne namjene - koje čine šume i dijelovi šuma registrirani kao građevine zaproizvodnju šumskog sjemena, šume unutar područja zaštite prirodne baštine, šumenamijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi i drugim potrebama, te šume namijenjeneza odmor i rekreaciju.Poljoprivreda, stočarstvo i ribarstvoPoljoprivredne površine čabarskog područja treba podijeliti prema namjeni na:Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 101

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA• vrijedne obradive površine namijenjene primarno poljoprivrednoj proizvodnji (oranice ivrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade i sl.), i• ostale obradive površine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji u najmanje 50 %površine (pretežito krški pašnjaci, tršćaci, ribnjaci, bare i sl.).Ugostiteljstvo i turizamUgostiteljsko-turistička područja su prostori na kojima su prevladavajuće djelatnostiugostiteljstva i turizma s dopunjujućim djelatnostima, a na čabarskom području, premaodrednicama Županijskog plana, to su područja :• na prostoru između Gerova i Tršća, te dijelovi doline Kupe.Namjenu predviđenu za ugostiteljstvo i turizam treba planirati, osim u građevinskimpodručjima naselja, iznimno i u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja. U skladu skvalitativnim značajkama prostora treba odrediti raspored, vrstu, kapacitet, veličinu, te ostalepokazatelje ugostiteljsko-turističkih područja, a prema slijedećim opredjeljenjima :• ponudu na turističkom tržištu i razvoj turističko-ugostiteljskih djelatnosti nužno prilagoditiplaniranoj strategiji ukupnog gospodarskog razvitka područja,• zadržati postojeće turističko-ugostiteljske građevine i zabraniti njihovu prenamjenu,• izgradnju novih kapaciteta u turizmu usmjeriti u većem dijelu na izgradnju kvalitetnihdopuna postojeće turističke ponude,• prilikom investiranja u postojeće ili nove objekte stimulirati izgradnju samo viših i visokihkategorija,• dati prednost poboljšanju infrastrukture i zaštiti okoliša,• gradnju novih građevina ostvariti na prirodno manje vrijednim područjima i uklapati ih uoblike gradnje lokalnog ambijenta,• osigurati prostore za nove i atraktivne sadržaje visokog turizma.Ostale gospodarske djelatnostiProstornim planom Primorsko-goranske županije određen je okvirni razmještajgospodarskih zona u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja predviđenim za smještajostalih gospodarskih djelatnosti – podrazumijevaju se djelatnosti proizvodno-poslovne namjene.U gospodarskoj strukturi Županije, na području Gorskog Kotara predviđene su slijedećegospodarske zone proizvodno-poslovne namjene :• više proizvodnih i poslovnih zona na potezu Delnice - Lokve - Fužine i Delnice- Gerovo - Prezid za drvnu industriju, te prateću proizvodnu djelatnost i obrt,• dvije višenamjenske gospodarske zone na graničnim područjima premaSloveniji u području Čabra i Vrbovskog i• druge zone od interesa lokalne samouprave.Određena su i načela osnovnog rasporeda gospodarskih kapaciteta i sadržaja u prostoru :• manje proizvodne i poslovne zone planirati disperzno i decentralizirano,• posebno sačuvati izrazito vrijedne prostore za poljoprivredno-stočarsku djelatnost,• gospodarska djelatnost može se locirati u obalnom području rijeka, vodotoka i jezera, samo akonjihova tehnologija rada to uvjetuje.Prilikom izrade ovog plana, prostorni razmještaj proizvodnih i poslovnih namjena napodručju Grada Čabra treba bazirati na sadašnjem, postojećem razmještaju gospodarstva, stvarnimprostornim mogućnostima, planiranom sustavu centara i mreže naselja, rasporedu stanovništva ipovezanosti s osnovnom prometnom i drugom infrastrukturom.Županijskim planom kvantificirani su kriteriji za planiranje građevinskih područja izvannaselja za gospodarsku i ugostiteljsko-turističku namjenu, odnosno određene ukupne površinepotrebne za te namjene na području općina i gradova, kako bi se stvorile pretpostavkeIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 102

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAuravnoteženog gospodarskog razvoja cjelokupnog županijskog prostora. Postojeće i planiranemaksimalne površine u Gradu Čabru iskazane su u tablici :Tablica 52. GOSPODARSKE I UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE POVRŠINE – za Grad Čabar :GOSPODARSKA NAMJENAUGOSTITELJSKO-OPĆINE I GRADOVI PROIZVODNA POSLOVNA TURISTIČKE POVRŠINEha ha haČabar - 40 85Gospodarskom namjenom nisu obuhvaćene površine izvan naselja za infrastrukturnegrađevine, trase i koridore.Građevinska područja za sportsko-rekreacijsku namjenu, infrastrukturne građevine i ostalenamjene treba odrediti temeljem kriterija iz Županijskog plana.2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastruktureCiljevi razvoja naseljaCiljevi razvoja naselja ovisni su o veličini, funkcionalnoj opremljenosti, gospodarskom idruštvenom značaju pojedinog naselja u ukupnoj naseljskoj strukturi - mreži naselja na nekompodručju. Osnovna mreža središnjih naselja na području Primorsko-goranske županije postavljenaje Županijskim planom. Određene su kategorije centraliteta razvojnih i lokalnih središta pomikroregijama, prostornim i administrativnim cjelinama regionalnog prostora, te planirane skupinei minimalni sadržaji središnjih uslužnih funkcija kojima naselja moraju biti opremljena, ovisno ocentralitetu i značaju./ Izvadak iz tablice 48., Knjiga 2 PP PGŽ /PLANIRANE FUNKCIJE SREDIŠTA PROSTORNE CJELINERangVI.SredišteprostornecjelineSREDIŠNJESREDIŠNJE USLUŽNE FUNKCIJENASELJE SKUPINA MINIMALNI SADRŽAJIČabar-GerovoUprava ipravosuđeŠkolstvoKultura i informacijeZdravstvoFinancijske i sličneuslugeOpskrbai uslugeŠport-ispostave županijske uprave-gradski/općinski organi samouprave-općinski sud-prekršajni sud-sjedište javnog bilježnika-porezna uprava-ispostava-policijska stanica-srednja škola i/ili osnovna škola-kino-muzej-knjižnica, čitaonica-primarna zdravstvena zaštita-banka- ispostava-OZ- ispostava-ZAP- ispostava-specijalizirane trgovine, servisi i obrtničkeradionice-pojedinačni sportski objekti• Na administrativnom području Grada Čabra sam grad Čabar i naselje Gerovo trebarazvijati i nadopunjavati centralnim sadržajima i pratećim funkcijama u smjeru dosizanjaVI. kategorije centraliteta : razvojnih središta prostorne cjeline.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 103

Izvadak iz tablice 50., Knjiga 2 PP PGŽ/PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAPLANIRANE FUNKCIJE LOKALNIH SREDIŠTARANGVII.OstalalokalnasredištaSREDIŠNJESREDIŠNJE USLUŽNE FUNKCIJENASELJE SKUPINA MINIMALNI SADRŽAJIPrezidTršćeUprava i sudstvoŠkolstvoKulturaZdravstvoFinancijske i slične uslugeTrgovina obrt i uslugeŠport-područna osnovna škola-knjižnica i čitaonica-primarna zdravstvena zaštita-mjenjačnica-trgovine mješovitom robom-obrtničke i uslužne radionice• Naselja Tršće i Prezid treba razvijati kao lokalna razvojna središta (VII. kategorijacentraliteta) te ih, sukladno tome, dopunjavati potrebnim sadržajima i pratećim funkcijama.• Jedan od najvažnijih ciljeva ovog Plana i glavni zahtjev lokalne zajednice, a ujedno iosnovna postavka Županijskog plana za ugrožena brdsko-planinska područja kojima prijetiodumiranje naselja i pražnjenje prostora, je zadržavanje svih postojećih naselja i sadašnjegstanovništva u prostoru, te stvaranje preduvjeta za mogući cjelokupni društveni i gospodarskirazvoj, kako bi se u planskom razdoblju demografska slika područja popravila. Radi ostvarenja togcilja potrebno je izvršiti daljnju diferencijaciju naselja prema njihovim specifičnimkarakteristikama, posvetiti dužnu pažnju pri planiranju, opremanju i uređivanju svakog od ukupno41-og naselja, a posebno onih naselja koja već pokazuju naznake potencijalnih mogućnosti razvojai koja bi mogla pokrenuti brži razvoj u svojem širem okruženju.• Ovisno o veličini i značaju naselja, pored funkcije stanovanja, razvijati i upotpunjavatinaseljsku strukturu onim funkcijama i sadržajima koji su neophodni za nesmetano odvijanje životau naselju, a posebno voditi računa o zadovoljenju zajedničkih potreba stanovnika.• Prilikom upotpunjavanja ili proširenja građevinskih područja naselja voditi računa opostojećoj tipologiji naselja i skladnom uklapanju u krajobraz, te širenju površina na prostorpogodan za građenje.• Omogućiti prometnu povezanost i podjednaku infrastrukturnu opremljenost svih naselja.• Rekonstrukcijama i izgradnjom poboljšati elemente postojeće prometne, komunalne,energetske i ostale infrastrukture u naselju.Ciljevi razvoja društvene nadgradnjeOsnovni ciljevi razvoja društvene infrastrukture na prostoru Županije postavljeni suProstornim planom Primorsko-goranske županije kroz određivanje mreže građevina društvenihdjelatnosti za javne funkcije: školstva, zdravstva, sporta i kulture, a određeni broj pojedinih vrstagrađevina minimalan je za administrativno područje općine ili grada.Ovim planom, a temeljem smjernica i kriterija iz Županijskog plana odrediti konačan broj,prostorni razmještaj, veličinu i kapacitet građevina pojedinih društvenih djelatnosti na područjuGrada Čabra, a planirati i druge građevine (predškolske ustanove, učeničke domove, ustanovesocijalne skrbi za sve dobne skupine stanovnika, multimedijalni centar, vatrogasni dom i drugeobjekte specifičnih djelatnosti).ŠkolstvoMrežom školskih ustanova po općinama i gradovima Primorsko-goranske županijeodređen je broj matičnih osnovnih škola, te broj i prostorni raspored srednjih škola i visokoškolskihustanova koji su upućujući. Stvarno potreban broj školskih ustanova za Grad Čabar odrediti će seovim planom.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 104

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRATablica 53. MREŽA ŠKOLA PO OPĆINAMA I GRADOVIMA – za Grad Čabar :BROJ ŠKOLSKIH USTANOVAOPĆINE I GRADOVIOSNOVNE SREDNJE VISOKEČabar 1 1 -ZdravstvoMreža građevina zdravstvene zaštite, prema osnovnim grupama djelatnosti i stupnjuzdravstvenih usluga koje se u njima pružaju, određena je Županijskim planom dok će se rasporedzdravstvenih ustanova na čabarskom području odrediti ovim planom.Tablica 54. MREŽA GRAĐEVINA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE – za Grad Čabar :OPĆINE I GRADOVIGRAĐEVINE PRIMARNEZDRAVSTVENE ZAŠTITEGRAĐEVINESEKUNDARNEZDRAVSTVENEZAŠTITEGRAĐ. TERCIJARNEZDRAVSTVENEZAŠTITEČabar u gradu Čabru - -Sport i rekreacijaProstori za razvoj sportsko-rekreacijskih aktivnosti u Gorskom kotaru su :• sportski centri Bjelolasica, Platak, Snježnik, Tršće (Rudnik) i drugi.Na čabarskom području nalaze se sportski centri Rudnik kraj Tršća i dio Snježnika u NPRisnjak, a prostornim planom uređenja mogu se predvidjeti i druga područja za sportskorekreacijskenamjene.U mreži sportskih građevina predvidjeti građevine i komplekse za sportove specifične zagorsko - planinsko područje i sam Grad Čabar. Broj jedinica sportskih građevina određuje setemeljem starosne strukture stanovništva i broja jedinica pojedinih građevina na 1000 stanovnika, atemeljem kriterija iz tablice 55.Tablica 55.BROJ JEDINICA SPORTSKIH GRAĐEVINA NA 1000 STANOVNIKAZA POJEDINE DOBNE SKUPINEOBJEKTD O B ( O D - D O G O D I N A )6-14 14-19 19-24 24-34 34-44 44-59 59 I VIŠEDvorane 1.470 1.800 0.850 0.480 0.300 0.150 0.030Zatvoreni bazeni 0.070 0.075 0.045 0.020 0.013 0.010 0.005Otvoreni bazeni 0.170 0.195 0.045 0.027 0.017 0.012 0.008Zračne streljane 0.450 0.950 0.750 0.750 0.650 0.450 0.080Streljane ostale 0.083 0.450 0.450 0.350 0.165 0.120 0.008Kuglane 0.063 0.145 1.000 1.000 1.000 0.800 0.100Klizališta 0.025 0.040 0.015 0.005 0.003 0.001 0.001Ostali zatvoreni 0.063 0.140 0.200 0.140 0.130 0.050 0.025Atletika 0.018 0.095 0.035 0.006 0.003 0 0Nogomet 0.215 0.480 0.720 0.430 0.120 0.030 0Mali nogomet,rukomet, odbojka,6.850 8.900 2.000 1.400 0.900 0.300 0košarkaTenis 0.200 0.500 0.750 0.750 0.830 0.750 0.220Boćanje 0 0 0.300 0.350 0.550 0.600 0.220Ostali otvoreni 0.640 1.250 0.550 0.270 0.140 0.070 0.045Skijanje alpsko 0.120 0.155 0.130 0.060 0.045 0.015 0.003Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 105

KulturaPROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAProstorni raspored minimalnih sadržaja u kulturi po općinama i gradovima Primorskogoranskežupanije određen je Županijskim planom.Tablica 56. MINIMALNI SADRŽAJI U KULTURI – za Grad Čabar :KAZALIŠTE KINO OTVORENA ILI MUZEJI, KNJIŽNICE IOPĆINE IPUČKA UČILIŠTA GALERIJE, ČITAONICEGRADOVIZBIRKEČabar - grad Čabar grad Čabar grad Čabar grad ČabarZa potrebe odvijanja kulturnih aktivnosti u Gradu Čabru planirati minimalno sljedećesadržaje:• kino,• otvoreno ili pučko učilište,• muzej, galerije, zbirke,• knjižnicu i čitaonicu.Prostornim planom predvidjeti kulturne sadržaje i u drugim naseljima, a teže dostupnaplaninska naselja mogu se opslužiti bibliobusevima.Iako su Županijskim planom određeni minimalni sadržaji društvene infrastrukture za svakupojedinu jedinicu lokalne samouprave, razvoj društvene nadgradnje u konkretnoj općini ili graduvezan je također uz veličinu, kategoriju centraliteta i značaj pojedinog naselja u mreži naselja.U odnosu na sadašnju i plansku demografsku strukturu Grada Čabra, nema potrebe zaznatnim povećanjem sadržaja društvene nadgradnje, čak bi neke od njih (naročito ustanovepredškolskog i osnovnog obrazovanja) zbog skupog održavanja bilo uputno svesti na broj izŽupanijskog plana. Tome se protivi lokalna zajednica jer bi smanjenje sadašnjih kapaciteta značilo,po njihovom mišljenju, gašenje nekih naselja što je protivno osnovnom opredjeljenju zadržavanjastanovništva u prostoru.Centralne funkcije treba zadržati i upotpunjavati u gradu Čabru kao administrativnom ikulturnom središtu – sjedištu lokalne samouprave, a Planom omogućiti izgradnju različitih sadržajadruštvene nadgradnje u svim naseljima u skladu sa njihovim značajem u postavljenoj mreži naseljai iskazanim potrebama stanovnika.Ciljevi razvoja infrastrukturnih sustavaCiljevi razvoja glavnih infrastrukturnih sustava od državnog i županijskog značajapostavljeni su Županijskim planom, a ovim prostornim planom potrebno ih je dopuniti ciljevimarazvoja tih sustava koji su važni lokalnoj zajednici Grada Čabra. Infrastrukturne sustave činegrađevine, instalacije, uređaji i vodovi koji su nužni za privođenje prostora planiranoj namjeni, apodijeljeni su na sustave prometa i veza, vodnogospodarski i elektroenergetski sustav.Planom je potrebno izvršiti razgraničenje površina za infrastrukturu uvažavajućivrednovanje prostora za građenje, uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava,mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti, mjere zaštite prirodnih vrijednosti, mjere zaštite kulturnopovijesnognaslijeđa i mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš, a prema slijedećimpropisanim kriterijima :Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 106

Tablica 57.SUSTAVPROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAKRITERIJI RAZGRANIČENJA INFRASTRUKTURNIH KORIDORA(u metrima)KORIDORPODSUSTAVGRAĐEVINAGRAĐEVINE NAPOMENAvrsta kategorija vrsta postojeća planiranaPROMETcestedržavna ostale državne ceste 70 100županijska županijske ceste 40 70lokalna lokalne ceste - 30ostale nerazvrstane ceste - 15TELEKOMUNIKACIJEkablovska državni međunarodni 1 1kanalizacija županijski magistralni 1 1uz javne površine igrađevineVODOOPSKRBAI ODVODNJAdržavni magistralni 6 10vodovodižupanijski ostali 6 10kolektori županijski kolektor 6ENERGETIKAplinovoddalekovodidržavni međunarodni magistralni 40 100županijski magistralni 20 60županijski dalekovodi 110 kV 19 70 (25) projektiranilokalni dalekovodi 35 kVŽupanijskim planom određeni su koridori prometnog sustava od državnog i županijskogznačaja na koji se veže prometni sustav Grada Čabra, a realizacija njihove izgradnje je od posebnoginteresa za sve lokalne zajednice Gorskog kotara.Primarni koridori (vezni pravci) i čvorišta državnog i međunarodnog značaja, a od posebnevažnosti za područje Gorskog kotara su :• državna autocesta Zagreb – Rijeka, sa čvorištima Vrbovsko, Ravna Gora, Delnice,Vrata, Oštrovica i cjelovitim čvorištem Rijeka,Mrežu prometnih koridora županijskog značaja za specifično područje Gorskog kotara čini :• skupina goranskih koridora koja osigurava razvoj graničnog pokupskog područjaŽupanije, integrira goranski prostor s susjednim županijama, RepublikomSlovenijom, a putem čvorišta Delnice i Vrbovsko vezuje ih na međunarodniprimarni pravac Podunavlje – Jadran.Gospodarske zone uz granične prijelaze i površine od značenja za prometni sustavgoranskog područja potrebno je smišljeno razvijati na lokacijama uz:• cestovno prometno-carinski terminal Brod na Kupi i Prezid.Mrežu cesta razvijati sukladno Strategiji cestovnog prometa Republike Hrvatske iProgramu uređenja prostora Republike Hrvatske. Osnovnu mrežu cesta od osobite važnosti zaŽupaniju čine :• državne ceste (autoceste, brze ceste), i• županijske ceste (ostale državne ceste i osnovne županijske ceste).Prostornim planom i prekategorizacijom cesta na području Grada Čabra mogu se razvrstatiu mrežu županijskih cesta i one ceste ili njihove dionice koje nisu određene kao ceste odžupanijskog interesa.Ciljna opredjeljenja i osnovni pravci razvoja sustava prometa i veza postavljenikoncepcijom ovog plana za prostor Grada Čabra su slijedeći :Cestovni prometIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 107

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAOsnovnim prometnim koridorom na području Grada Čabra koji se proteže od RepublikeSlovenije, preko Prezida, Mrkoplja do Jezerana u Karlovačkoj županiji omogućiti integriranjegoranskog prostora na višim kotama sa susjednim županijama naše države i RepublikomSlovenijom.U čvoru Lučice omogućiti spoj na državni pravac D3, odnosno na primarni međunarodnipravac Podunavlje – Jadran (Vb europski prometni koridor) - na taj koridor vezati županijskikupski koridor Čabar – Brod na Kupi i pristupnu cestu u Nacionalni park Risnjak.Zadržati sadašnje kategorije i trase postojećih izgrađenih prometnica - lokalnih cesta, a poboljšanjetehničkih elemenata prometnica izvršiti u postojećim koridorima.Izgradnjom nove dionice županijske ceste Čabar – Brod na Kupi uz dolinu Kupe, terekonstrukcijom, dopunjavanjem i poboljšanjem tehničkih elemenata izgrađene cestovne mreže upostojećim koridorima, uključititi područje Grada Čabra u prometni sustav Primorsko-goranskežupanije određen Županijskim planom, a preko njega povezati goranski prostor sa širimokruženjem Republike Hrvatske, susjedne Republike Slovenije i dalje s Europom.Cestovno prometno - carinski terminal Prezid razvijati uz državnu cestu Prezid – Delnice –čvor Lučice, odnosno uz granični prijelaz Prezid.Ostale granične prijelaze zadržati u sadašnjim kategorijama.Željeznički prometNa čabarskom području ne postoji niti je u prošlosti postojala željeznička pruga, jer su serudnici željezne rude prestali eksploatirati prije pojave željezničkog prometa, ali i zbog vrlonepovoljne brdsko-planinske konfiguracije terena.Prostornim planom Primorsko-goranske županije na području Grada Čabra ne planira seizgradnja trase željezničke pruge.Zračni prometNema geografsko-reljefnih mogućnosti niti objektivnih potreba za planiranjem zračne lukena čabarskom, a ni širem području Gorskog kotara. Cijelo područje gravitira zračnim lukamaRijeka - Krk i Zagreb, a pogranični djelovi i zračnoj luci Brnik u Republici Sloveniji.Na zahtjev lokalne zajednice u ovom prostornom planu treba razmotriti mogućnostosiguranja slobodnog prostora (minimalne veličine 80/80 metara) na barem dvije lokacije radiuređenja helidroma za slijetanje helikoptera u slučaju nužnih ili hitnih intervencija.Telekomunikacije i poštaPri planiranju i izgradnji cestovnih građevina mora se predvidjeti polaganje cijevi zatelekomunikacijske kablove, te planirati razmještaj antenske mreže novih telekomunikacijskihtehnologija.Prostornim planom uređenja Grada Čabra detaljnije odrediti mrežu poštanskih građevina.Telekomunikacijske usluge - na području Grada Čabra, uzimajući u obzir podatke izpopisa stanovništva 1991. godine, broj instaliranih telefonskih priključaka na 100 stanovnika iznosi59,39, a broj uključenih priključaka je 31,60 telefona na 100 stanovnika.U razvojnim planovima Hrvatskih telekomunikacija predviđeno je da gustoća telefonskihpretplatnika već u 2001. godini dosegne broj od 50 uključenih telefona na 100 stanovnika, atakođer je planirana izgradnja pretplatničke TK mreže, odnosno izgradnja distributivnetelekomunikacijske kanalizacije (DTK), u koju se po potrebi uvlače telekomunikacijski kabelisukladno suvremenim tehnološkim rješenjima, što će zavisiti i od potreba budućih korisnika.Poštanske usluge - u planovima Hrvatskih pošta za razdoblje do 2015. godine izgradnja iotvaranje novih poštanskih ureda na području Grada Čabra nisu planirani. Ukoliko u međuvremenudođe do veće automatizacije, poboljšanja uvjeta rada i više razine pružanja usluga korisnicima,ovisno o stanju i potrebama, to se treba obaviti u postojećim poštanskim uredima.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 108

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAVodnogospodarski sustav čine infrastrukturni sustavi vodoopskrbe i odvodnje, teupravljanje i gospodarenje vodnim resursima.Županijskim planom predviđeno je povezivanje lokalnih sustava na županijskoj razini uregionalni vodoopskrbni sustav - u prvoj etapi na tri podsustava : “Rijeka”, “Lokve” i “NoviVinodolski”, a kasnije u jedan jedinstveni sustav. Na goranskom prostoru to je :• Podsustav “Lokve” koji osigurava sigurnu i kvalitetnu vodoopskrbu područja Gorskog kotara,a povezivanjem na podsustav Rijeka omogućuje i siguran rad cjelovitog sustava vodoopskrbeŽupanije. Čine ga svi postojeći i planirani vodozahvati (na izvoru Čabranke, Kupice iakumulacije Križ potoka s vodama iz sliva Lokvarke, Križ potoka i Crnog Luga), uređaji zapripremu i tlačenje voda, vodospreme, prijenosni cijevovodi i instalacije za kontrolu iupravljenje sustavom. Moguće je sustav vodoopskrbe Čabra razvijati u prvom razdoblju kaosamostalni sustav.Odvodnja na prostoru Županije određena je modelom razdjelne kanalizacije koji se sastojise od dva zasebna odvodna sustava (odvod otpadne komunalne vode i odvod oborinske vode).Iznimno se za dijelove starih gradskih jezgri pod zaštitom mogu primijeniti i mješovita rješenjaodvodnje.Sustave odvodnje treba dovesti u ravnomjerni odnos sa sustavom vodoopskrbe.Za područje Grada Čabra određeni su ciljevi razvoja infrastrukturnih sustava vodoopskrbei odvodnje u planskom razdoblju do 2015.godine kako slijedi :VodoopskrbaPostojeće stanje vodoopskrbe obzirom na pokrivenost naselja vodovodnom mrežom ikakvoću pitke vode u njoj je nezadovoljavajuće, pa se kao nužnost i prioritetna potreba namećepoduzimanje hitnih mjera i radnji na poboljšanju stanja vodoopskrbe stanovništva koje čestooskudijeva vodom, a koja je ponekad i sanitarno neispravna.Ciljni zahtjevi lokalne zajednice u pogledu vodoopskrbe za koje ovim Planom treba iznaćirješenja su postupno dograđivanje postojećih većih i manjih lokalnih vodovoda, izgradnja novih unaseljima u kojima ne postoje, te njihovo povezivanje u nekoliko sustava u planskom razdoblju ilidoglednoj budućnosti.OdvodnjaZaštita izvorišta vode za piće na području Grada Čabra (naročito izvora Kupe koji jestrateški resurs vode za piće za Republiku Hrvatsku, zatim slivova izvorišta Čabranke koje jeosnovni izvor vode za šire čabarsko područje), te očuvanje kvalitete vode brojnih površinskihvodotoka, od ogromne su važnosti za razvoj regije. Stoga je izgradnja sustava odvodnje neophodnai predstavlja prvenstveni cilj u ukupnom planiranju i uređivanju prostora.Za grad Čabar, te veća naselja : Tršće, Prezid i Gerovo dovršiti započetu izgradnju iliizgraditi nove kanalizacijske sustave, sa određivanjem potencijalnih recipijenata otpadnih voda.Zbog osjetljivosti prijemnika otpadnih voda (podzemne vode i vodotoci visoke kategorije) iziskujuse vrlo strogi kriteriji izgradnje kanalizacijskih sustava ovih naselja : razdjelna kanalizacija i trećistupanj pročišćavanja.Obzirom da je izvorište Čabranke zahvaćeno u centralni vodovodni sustav Grada Čabra,izbjeći ispuštanje otpadnih voda u ponor u koji uvire bujični potok Tršćanka i rješenje tražiti uodvođenju otpadnih voda izvan zone neposrednog utjecaja na izvor Čabranke.Mnogobrojnost manjih naselja nameće rješavanje otpadnih voda putem individualnihuređaja za obradu otpadnih voda visokog učinka pročišćavanja.Kakvoću voda površinskih vodotoka očuvati i unaprijediti kontroliranim ispuštanjem ipročišćavanjem otpadnih voda.Predvidjeti rješenje zbrinjavanja mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naselja iobjekata za zbrinjavanje otpadnih voda individualnih građevina.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 109

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAŽupanijskim planom određeni su osnovni energetski podsustavi čiji je razvoj moguć naprostoru Grada Čabra. To su:• elektroenergetika,• plinoopskrba, i• potencijalni lokalni izvori energije.Elektroenergetika - glavni pravci razvoja u elektroenergetici usmjereni su narekonstrukciju kapaciteta proizvodnje, gradnju malih elektrana za iskorištavanje preostaloghidropotencijala, te gradnju kogeneracijskih pogona na drvni otpad i malih kogeneracijskih sustavagospodarstvenih građevina sukladno Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske.Plinoopskrba - opskrba prostora Županije prirodnim plinom određena je spajanjem namrežu kontinentalnog dijela Hrvatske ili priključkom na planirani magistralni plinovod zameđunarodni transport Italija - Hrvatska. Alternativnu trasu magistralnog plinovoda činipodmorska dionica Plomin - Omišalj i kopnena Omišalj - Delnice - Republika Slovenija.Trasu plinovoda kroz Gorski kotar smjestiti u postojećim koridorima (naftovoda,prometnica, i sl.). Stručnim podlogama na temelju studije tehno-ekonomske opravdanostiplinofikacije odrediti razvoj županijske prijenosne mreže plina do predajnih mjerno redukcijskihstanica na lokalnoj razini.Potencijalni lokalni izvori energije - Županijskim planom predviđeno je racionalnokorištenje energije, ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima pojedinih područja,uključivanjem dopunskih, prirodno obnovljivih izvora energije: vode, sunca, vjetra, te premalokalnim prilikama topline iz industrije, otpada i okoline.Prilikom razrade energetskog sustava u ovom Planu treba uvažiti postavke iz Županijskogplana, te opredjeljenja lokalne zajednice za njegov razvoj i svakako razmotriti mogućnostkorištenja dopunskih izvora energije.Ciljevi razvoja energetskog sustava Grada Čabra u planskom razdoblju do 2015.godine suslijedeći :ElektroopskrbaBudući da je postojeće stanje elektroopskrbe Grada Čabra zadovoljavajuće za sadašnjepotrebe, a postoje i znatne rezerve za buduće povećanje potrošnje, ciljevi razvojaelektroenergetskog sustava svode se na :• nastavak započetog razgraničenja i odvajanja elektroenergetskih sustava izmeđuRepublike Slovenije i Republike Hrvatske,• razvoj visokonaponske mreže u skladu sa planovima Hrvatske elektroprivrede ipotrebama budućih potrošača,• ako se ostvare uvjeti koji zahtjevaju veći naponski nivo napajanja sa 110 kV, u tusvrhu treba koristiti trase dalekovoda i lokaciju trafostanice sadašnjeg 35 kV nivoa,• razvoj naseljske niskonaponske mreže i javne rasvjete u skladu s lokalnim potrebama,• korištenje potencijala manjih vodotoka radi izgradnje mini hidrocentrala u skladu sdetaljnim istraživanjima.PlinifikacijaŽupanijskim planom usvojena je trasa međunarodnog transportnog plinovoda Italija -Hrvatska. Na trasi kopnenog dijela magistralnog plinovoda određene su mjerno redukcijske stanice(MRS) kao mjesta priključka županijske mreže plinovoda. Također je predviđena alternativna trasamagistralnog plinovoda, koja je vezana i uz mogućnost dobave ukapljenog prirodnog plina, a činije podmorska dionica Plomin - Omišalj i kopnena Omišalj - Delnice - Republika Slovenija.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 110

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAKoncepciju plinifikacije Grada Čabra treba temeljiti na Studiji i Idejnom projektu opskrbeprirodnim plinom Primorsko – goranske županije.Idejnim projektom plinifikacije prirodnim plinom obuhvaćeno je i područje Grada Čabra(visokotlačni plinovod iz GMRS - Delnice i RS Čabar - Gerovo). Ekonomskim optimiranjemplinskog sustava Županije utvrđeno je da nije opravdana plinifikacija Čabra prirodnim plinom, te setoplinske potrebe mogu zadovoljiti UNP-om i dopunskim obnovljivim izvorima energije.Dopunski izvori energijePotrebno je ispitati mogućnost korištenja dopunskih i obnovljivih izvora energije koji, osimenergetskih efekata značajnih za cjelokupni energetski sustav, mogu imati utjecaja na ukupnigospodarski razvitak lokalne zajednice. Obzirom na postojeće pogone drvne industrije to senaročito odnosi na korištenje drvnih ostataka iz procesa proizvodnje - biomase.Županijski sustav gospodarenja otpadom sačinjava centralna zona za gospodarenjeotpadom (smjestiti će se na području Viškova ili Klane), više reciklažnih dvorišta s transferstanicom (za Gorski kotar predviđeno je u Delnicama), te transfer stanice raspoređene u gradovimai općinama Županije (za Gorski kotar locirane su u Čabru i Vrbovskom).Na području Grada Čabra Županijskim planom predviđena je transfer stanica.Tablica 58. SMJEŠTAJ I BROJ RECIKLAŽNIH DVORIŠTA I TRANSFER STANICA- za Grad ČabarOPĆINE I GRADOVI RECIKLAŽNA TRANSFER STANICEDVORIŠTAČabar - 1Lokaciju transfer stanice odrediti ovim prostornim planom. Njime se može predvidjeti većibroj lokacija transfer stanica od onih određenih Županijskim planom.2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti ikulturno-povijesnih cjelinaU Županijskom planu određena su područja zaštićenih krajobraznih i prirodnih vrijednosti iposebnosti, te kulturno-povijesnih cjelina na prostoru Gorskog Kotara i samog Grada Čabra kojasu, po svojoj ljepoti, prirodnim i povijesnim vrijednostima od značaja za Republiku Hrvatsku iPrimorsko-goransku županiju.Zaštićeni krajobrazKRAJOBRAZNE I PRIRODNE VRIJEDNOSTIPodručja i lokaliteti županijskog prostora osobite vrijednosti, osjetljivosti i ljepotekrajobraza na goranskom prostoru su :• Delničko područje, Sjeverozapadno gorsko područje, Dolina Kupe iVelikokapelski međuprostorSjeverozapadno gorsko područje - obuhvaća pretežiti dio Grada Čabra, te dijelove GradaDelnice i Općine Lokve. Dijelovi krajobraza osobite ljepote, vrijednosti i osjetljivosti na ovomprostoru su:• Izvor i gornji dio toka Čabranke• Sokolske stijene iznad zaselka Sokoli• Područje Sušica između sela Mali Lug, Smrečje i zaselka Vode• Risnjak – Snježnik• Izvor Kupe.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 111

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRADolina Kupe - čini posve specifičnu prirodnu cjelinu, a obuhvaća dio područja općinaSkrad i Brod Moravice i gradova Čabar, Delnice i VrbovskoNa području Grada Čabra nalazi se :• gornje kupsko porječje, a djelomično i• visoravan iznad doline Kupe.Mjerama za očuvanje navedenih područja i lokaliteta treba posvetiti posebnu pažnju priizradi prostornih planova užeg područja.Zaštićeni dijelovi prirode i područja predviđena za zaštituZakonom zaštićena i proglašena područja, te područja koja su predviđena za zaštitu kaodijelovi prirode od državnog i županijskog značenja na čabarskom području određeni suŽupanijskim planom i prikazani u slijedećoj tablici :Tablica 59.ZAŠTIĆENA PODRUČJA - u Gradu ČabruKATEGORIJAZAŠTITENACIONALNI PARK • RisnjakPARK PRIRODEPOSEBNI REZERVATZAŠTIĆENI DIJELOVIPRIRODEVRIJEDNI DIJELOVI PRIRODEPREDLOŽENI ZA ZAŠTITU-NA KOPNU• Dolina Kupe• Cret Ponikve kraj TršćaSPOMENIK PRIRODE • Izvor KupeZaštićena prirodna područja koja se ubrajaju među najvrijednije dijelove prirodne baštinehrvatskog, europskog, pa i svjetskog prostora i kao takvi su zakonom već zaštićeni, na čabarskomse području nalaze :• NACIONALNI PARK “RISNJAK”- proglašen, zaštićen i reguliran Prostornim planom Nacionalnog parka “Risnjak”,• IZVOR KUPE- geomorfološki spomenik prirode, proglašen i zaštićen u sklopu Nacionalnog parka“Risnjak”.Područja osobitih prirodnih vrijednosti i ljepote, predviđena za zaštitu kao dijelovi prirodeod državnog i županijskog značaja, sa već određenom kategorijom zažtite, na području GradaČabra su :• PARK PRIRODE DOLINA KUPE- prijedlog za proglašenje parka prirode• CRET NA LOKALITETU PONIKVE KRAJ TRŠĆA- prijedlog za proglašenje posebnog (botaničkog) rezervata.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 112

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRATemeljem odrednica Županijskog plana, te Strategije i akcijskog plana biološke ikrajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske na čabarskom području treba zaštititi slijedećedijelove krajobraza osobite ljepote, vrijednosti i osjetljivosti :• Izvor i gornji dio toka rijeke Čabranke• Sokolske stijene iznad zaselka Sokoli• Močvarno područje Sušica između sela Mali Lug, Smrečje i zaselka Vode• Risnjak - Snježnik• Izvor Kupe• Dolina Kupe i visoravan iznad doline (na području Grada Čabra)Prirodna baština od lokalnog značajaPored prirodnih predjela već određenih za zaštitu koji se ovim planom preuzimaju, atemeljem zahtjeva i prijedloga dobivenih od lokalne zajednice, treba zaštititi i slijedeća područjaosobite ljepote krajobraza i vrijednih dijelova prirode :• Sjeveroistočna stijena Svete Gore• Područje Klanac iznad Gerova• Nekoliko desetaka speleoloških objekata (primjerice izvor – pećina Trbuhovica uPrezidu)• Staro stablo tise u Mogušarima (Srednji Hrib)Krajobrazne i prirodne vrijednosti navedenih predjela zaštititi u kategoriji zaštite : vrijedneprirodne baštine od lokalnog značaja.Prostornim planom uređenja Grada Čabra predvidjeti za zaštitu i druge vrijedne dijelove prirode ucilju očuvanja postojeće bioraznolikosti biljnog i životinjskog svijeta u njima.Ukoliko naknadna istraživanja ili nove spoznaje ukažu na nužnost promjene kategorijezaštite, ona se može provesti u postupku proglašenja zaštite.KULTURNO-POVIJESNO NASLIJEĐEŽupanijskim planom određena su područja i lokaliteti zaštite kulturno-povijesnog naslijeđaod značaja za Županiju. Na prostoru Grada Čabra to su :Zaštićena područja• posebno vrijedno područje zbog gustoće lokaliteta kulturno-povijesnog naslijeđa :goransko područje uz rijeke Kupu, Čabranku i Gerovčicu.• lokaliteti bogate etnološke baštine : etnološko područje uz rijeke Čabranku i Gerovčicu(u Čabru i Zamostu), te u poriječju Kupe.Zaštićeni lokalitetiLokaliteti zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa od značenja za Županiju obuhvaćajuslijedeće građevine i komplekse na području Grada Čabra :• ARHEOLOŠKE ZONE I LOKALITETI : Kasnoantički limes u blizini Prezida,• POVIJESNE GRAĐEVINE : Kuća Vesel, kuća Ožbolt, kuća Žagar i kuća Lipovac uGoranskoj ulici u Prezidu• GRADSKA NASELJA (URBANE CJELINE) : Čabar• SEOSKA NASELJA (RURALNE CJELINE) : Prezid, Gerovo, Plešce, Zamost• ETNO ZONE :1. Čabar : kovačnica Urh,Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 113

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA2. Gerovo : područje Gerovo – Prezid,3. Gerovski kraj4. Plešce : područje Plešce – Čabar5. Zamost : kovačnica – privredna građevina• POVIJESNE GRAĐEVINE /kompleksi, pojedinačne građevine, dijelovi građevine/ :1. Čabar : Kurija (kaštel) Zrinjskih, utvrdaCrkva Sv. Ante Padovanskog sa kalvarijom, sakralna građevina2. Gerovo : Crkva Sv. Hermagora i Fortunata, sakralna građevina3. Hrib : Crkva Sv. Leonarda, sakralna građevina4. Mali Lug : Crkva Sv. Ane, sakralna građevinaCrkva Sv. Marije na Svetoj gori, sakralna građevina5. Plešce : Crkva Sv. Trojstva, sakralna građevina6. Prezid : Crkva Sv. Vida, sakralna građevinaTemeljne odrednice zaštite graditeljske baštine su :- kontinuirano vrednovanje kulturno-povijesnog naslijeđa,- uspostavljanje vrijednosnih odnosa između kulturne i prirodne baštine,- afirmacija skromne ruralne arhitekture koja gradi karakteristične ambijente Gorskogkotara,- provođenje revitalizacije zapuštene i zanemarene graditeljske baštine uz ispitivanjemogućih novih namjena pojedinačnih građevina ili povijesnih cjelina,- uključivanje lokalnih vlasti i lokalnog stanovništva u procese zaštite,- uspostavljanje jedinstvenog informacijsko-dokumentacijskog sustava u djelatnosti zaštitekulturne baštine.Prostornim planom Primorsko-goranske županije predviđen je kompleksan pristupgraditeljskom naslijeđu koji polazi od načela aktivne zaštite.Osnovno obilježje aktivne zaštite graditeljske baštine je provedba zaštite kroz dokumenteprostornog uređenja, odnosno kroz očuvanje zatečenih i prepoznatih povijesnih vrijednosti uelementima rekonstrukcije, restauracije, interpolacije i revitalizacije prostornih elemenata.Prostor Grada Čabra ima posebno vrijedna područja zbog gustoće lokaliteta kulturnopovijesnognaslijeđa i ostataka etno-graditeljstva, naročito uz rijeke Čabranku, Kupu i Gerovčicu.Županijskim planom ovo je područje određeno kao jedno od područja s najvećom potrebomdjelovanja s gledišta zaštite graditeljske baštine, a programi revitalizacije trebaju se temeljiti naslijedećim postavkama :- očuvanju specifičnih ambijentalnih karakteristika prostora i njegovih elemenata ikulturnog krajolika,- njegovanju tradicije uz konzervatorsku ocjenu i nadzor,- razvoju selektivnog turizma (seoskog, ekološkog, ambijentalnog i sl.),- rastu i razvoju ukupne infrastrukture te pojedine suprastrukture, proporcionalnoodnosu prema tradicijskim vrijednostima.Kulturno-povijesno naslijeđe od lokalnog značajaLokalna zajednica nema dodatnih zahtjeva za zaštitu kulturno-povijesnog naslijeđa, osimočuvanja i održavanja nekih manjih crkvica i kapelica uz ceste i na grobljima, jer je zaštitanavedenog upitna zbog nedostatka potrebnih financijskih sredstava. Iskazana je potreba zaštitepovijesnih jezgri grada Čabra, naselja Plešce, Zamost i Skednari (Hrib), kao djelova najstarijihčabarskih naselja, te cijelog naselja Sokoli kao primjera organičkog rasta naselja na stijeni, a usmislu ograničenja neodgovornog i nekontroliranog postupanja u tim osjetljivim prostorima spovijesnom identifikacijom. Potrebno je vrednovati, očuvati i revitalizirati postojeću kulturnopovijesnui etnološku baštinu, te je uključiti u svakodnevni život stanovništva i turističku ponudu.Posebno zaštititi i očuvati od propadanja danas već rijetke ostake gospodarskog i stambenog etnograditeljstvakarakterističnog za Gorski kotar.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 114

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Grada Čabra“Naselja su najupečatljiviji elementi kulturnog pejzaža, nositelji funkcionalne organizacijei žarišta preobrazbe prostora.Analiza i ocjena naselja i naseljenosti za potrebe planskog uređenja prostora moraobuhvatiti dva aspekta - postojeću strukturu naselja i tendencije njihovih promjena”. 1Naselja žive životom svojih stanovnika. Ona su najvitalniji elementi prostora ako su uzprometne putove, dobro povezana sa širim okruženjem, ako se u njima odvija gospodarski idruštveni život jer za to postoje potrebni sadržaji. Vitalna naselja privlače nove ljude i novestrukture. Ako u naselju nema ljudi, naselja umiru.Primarni cilj, kojemu treba prilagoditi sve ostale ciljeve prostornog uređenja naselja, uspecifičnoj situaciji čabarskog i šireg goranskog područja gdje naselja odumiru i prostor se prazni,je stvoriti osnovne preduvjete za zadržavanje postojećih naselja i, barem, sadašnjeg stanovništva uprostoru. Građevinska područja naselja nije potrebno znatnije povećavati, treba ih obogatitisadržajima neophodnim za život i rad, prvenstveno sadržajima za zadovoljenje zajedničkih potrebastanovnika, na koji način će se podignuti standard stanovanja i ukupna razina života u naselju.2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostoraU Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske kao prioritetna smjernica uodređivanju prostora za razvoj naselja navedeno je slijedeće :"Svim instrumentima politike uređenja prostora spriječiti svako daljnje neopravdanoširenje građevinskih područja naselja i stimulirati optimalno korištenje postojećih građevinskihpodručja. Ova smjernica je samo prvi korak u novom procesu redefiniranja građevinskih područja(kroz prostorne planove uređenja prostora općina i gradova) i njihovoga drastičnog smanjivanjana dimenzije primjerene potrebama. Za novu stambenu gradnju (koja je u naseljima prostornonajzastupljenija) i drugu gradnju, prioritetno koristiti dijelove građevinskih područja naselja kojasu već opremljena komunalnom infrastrukturom. Novu gradnju (stambenu i drugu) ponajprijeprovoditi na nedovoljno ili neracionalno izgrađenim dijelovima gradova i naselja (interpolacijomili dogradnjom i nadogradnjom). Pri tome urbanom obnovom (rekonstrukcijom, sanacijom i sl.)očuvati graditeljski identitet povijesnih središta naselja i dati prioritet održavanju ili uređenjupostojećeg stambenog fonda." 1U Prostornom planu Primorsko - goranske županije koncepcija budućeg uređivanjaprostora na ukupnom području županije bazira na racionalizaciji i optimalizaciji korištenja prostorakao najvrijednijeg resursa koji je budućim pokoljenjima potrebno ostaviti u što očuvanijem stanju,pa se kao bitna odrednica navodi slijedeće :"Planirana velika građevinska područja će se maksimalno racionalizirati na način da sesmanji njihova veličina, broj i struktura. Na taj će se način racionalizirati korištenje prostora,infrastrukture (ceste, vodovodi, odvodnja, elektrovodovi itd.) i sadržaja javnog interesa (škole,bolnice, uprava itd.). Na tom i takvom prostoru prvenstveni je cilj vrednovanje prirodnih obilježja(krajobraznih, bioloških, klimatskih itd.) i njihovo respektiranje u načinu korištenja prostora." 2U tijeku izrade koncepcije prostornog razvoja i organizacije prostornih struktura, prilikomodređivanja površina i kapaciteta za pojedine namjene, njihovog razmještaja u prostoru u skladu snjegovom osjetljivošću, a naročito prilikom uređivanja brojnih i vrlo različitih čabarskih naselja te1 Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske2 Prostorni plan Primorsko-goranske županijeIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 115

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAodređivanja veličine njihovih građevinskih područja, vodilo se računa o navedenim postavkama.Optimalizacijom veličina površina za razvoj naselja u odnosu na sadašnji i planirani brojstanovnika i razmještajem površina za izgradnju gospodarskih struktura u djelovima prostora gdjemogu izazvati najmanje štete po okoliš, te su se postavke nastojale integrirati u osnovni cilj izradeplana. Najvažnije ciljno opredjeljenje koje se ovim planom želi postići je zadržavanje svihpostojećih naselja u naseljskoj strukturi područja i svih, pa i novih stanovnika u njima. Prelijepičabarski prostor sa svojim prirodnim i izgrađenim strukturama i zdravim okolišem najveća jevrednota. Uz racionalno korištenje resursa i pravilno provođenje mjera zaštite on može pružitikvalitetan život današnjim i još brojnim budućim pokoljenjima. U njemu treba zadržati ljude iomogućiti im rad i djelovanje kojim će stvoriti osmišljeniji, lakši i ljepši život nego su ga živjelinjihovi pretci. Goranski ljudi to mogu, oni su svojom marljivošću, upornošću i opstojnošćudokazali ljubav za svoj kraj. Treba im stvoriti predispozicije rada i života, dakle ostanka u tomprelijepom prostoru. Jer, što je prostor bez ljudi ?2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planiranibroj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoćuizgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih ikulturno-povijesnih cjelinaODREĐIVANJE GRAĐEVINSKIH PODRUČJAUređenje građevinskog područjaKoristiti se može samo uređeno građevinsko područje. Kategorije uređenosti građevinskogzemljišta su:I. minimalno uređeno građevinsko zemljišteII. optimalno uređeno građevinsko zemljište,III. visoko uređeno građevinsko zemljište.Sva građevinska područja u Županiji moraju imati I. kategoriju uređenosti, a prostornimplanom uređenja općine ili grada može se odrediti kao obvezatna i viša razina uređenostigrađevinskog područja.Kriteriji za utvrđivanje građevinskih područjaGrađevinskim područjima određuju se granice: površina naselja i površina izvan naselja zaizdvojene namjene. Treba ih odrediti racionalno, s obrazloženjem opravdanosti povećanja njihovaneizgrađena dijela, a između njih nužno predvidjeti odgovarajući pojas šumske ili poljoprivrednepovršine.Prostornim planom uređenja Grada Čabra odrediti veličine, prostorni raspored i oblikgrađevinskih područja naselja i građevinskih područja za izdvojene namjene izvan naselja premakriterijima iz Županijskog plana.Temelj za dimenzioniranje građevinskih područja naselja je projekcija stanovništva od353.611 stanovnika Županije u 2015. godini.Tablica 60.PROJEKCIJA STANOVNIŠTVA I GUSTOĆAGRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA - za Grad ČabarPROJICIRANI BROJ MINIMALNAOPĆINE I GRADOVISTANOVNIKA GUSTOĆA st/haČabar 4 861 17Dimenzioniranje veličine - ukupne maksimalne površine - građevinskih područja naseljavrši se na slijedeći način :Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 116

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAP max = b / c (ha)P max = I + N (ha)P max - maksimalna površina građevinskog područja naseljab - projicirani broja stanovnika (4861 stanovnik)c - određena minimalna gustoća stanovnika u građevinskom području naselja (17st/ha)I - izgrađeni dio građevinskog područjaN - neizgrađeni dio građevinskog područjaili :ako je P max < Itada je P max = 1,2 x IUkupno građevinsko područje naselja Grada Čabra, ne može biti manje od površineizgrađenog dijela građevinskog područja naselja uvećanog za 20 %.Razgraničenje izgrađenog dijela naselja obavlja se rubom izgrađenih i uređenihgrađevinskih parcela, a određuje se na način da se izuzima:• svaka neizgrađena površina veća od 2 000 m 2 ,• svi neizgrađeni rubni prostori koji imaju širinu veću od 30 metara.U slobodni prostor izgrađenog dijela građevinskog područja naselja prioritetno trebaplanirati građevine ili površine društvenih djelatnosti i infrastrukturu.Građevinsko područje naselja je prostor namijenjen stanovanju i svim pratećimfunkcijama (školstvo i predškolski odgoj, zdravstvo i socijalna skrb, kultura i sport, upravne iadministrativne funkcije, poslovno-proizvodne, trgovačko-uslužne i sve ostale funkcijekompatibilne stanovanju). Sastoji se od već izgrađenog dijela i od neizgrađenih površinaplaniranih za proširenje i daljnji razvoj naseljskih struktura.Maksimalna veličina građevinskih područja naselja u Gradu Čabru određena je iz odnosaplaniranog broja stanovnika i planirane minimalne gustoće stanovanja na kraju planskog razdobljaza koje se plan izrađuje, dakle 2015. godine, a prema prije opisanim kriterijima iz Županijskogplana.Planirani broj stanovnika ( b )• planirani broj stanovnika 2015. godine (pokazatelj iz PP PGŽ) :b = 4861 stanovnikGustoća stanovanja ( c )• planirana minimalna gustoća stanovanja (pokazatelj iz PP PGŽ) :c = 17 stanovnika / haMaksimalna površina građevinskih područja naselja ( P max )P max = b / c = 4861 / 17 = 285,94 haP max = I + NI – izgrađeni dio građevinskog područja (postojeća izgrađenost) : I = 403,90 haN – neizgrađeni dio građevinskog područjaOdređena je formula za izračun maksimalne površine građevinskih područja naselja kojauključuje izgrađeni i neizgrađeni dio (predviđen za plansko proširenje naselja). Ukoliko je površinaizgrađenog dijela naselja (postojeća izgrađenost) veća od maksimalne površine, tada se ona možepovećati samo za 20 %.P max < IP max = 1,20 I = 1,20 x 403,90 ha = 484,68 haIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 117

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRANakon provedene analize i kartiranja postojećih izgrađenih naseljskih struktura u svimnaseljima Grada Čabra ustanovljena je ukupna postojeća izgrađenost od 401,58 ha za 41 statističkonaselje. Izračun postojeće gustoće stanovanja pokazao je da ona iznosi 12,87 stanovnika/ha, daklemanja je od 17 stanovnika/ha, u kojem slučaju se maksimalne planirane površine za širenjenaseljskih struktura mogu povećati samo za 20 % u odnosu na postojeću izgrađenost.Prostorni pokazatelji, sukladno Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznimprostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova, iskazuju se kao gustoćastanovanja i gustoća stanovništva (gustoća naseljenosti) u odnosu na postojeće i planirano stanje.Gustoća stanovanja iskazuje se kao :G bst (bruto) = odnos broja stanovnika i zbroja površina građevnih čestica stanovanja G ust ipovršina za šire stambene funkcije (ulice, trgovi, parkovi, škole, javne ustanove,gospodarske namjene u naselju, površine za rekreaciju i dr.)Postojeća gustoća stanovanja u građevinskom području :• zbroj površina građevnih čestica stanovanja G ust i površina za šire stambene funkcije =postojeća izgrađenost : 401,58 ha• postojeći broj stanovnika : 5169 stanovnika (popis stanovništva 1991. godine)G bst (bruto) = 5169 stanovnika / 403,90 ha = 12,80 stanovnika / ha < 17 st./haPlanirana gustoća stanovanja u građevinskom području :• zbroj površina građevnih čestica stanovanja G ust i površina za šire stambene funkcije =planirana maksimalna izgrađenost : 1,20 x 401,58 ha = 481,90 ha• planirani broj stanovnika 2015. godine : 4861 stanovnik (podatak iz PP PGŽ)G bst (bruto) = 4861 stanovnik / 484,68 ha = 10,03 stanovnika / haGustoća naseljenosti područja iskazuje se odnosom broja stanovnika i površineadministrativnog područja jedinice lokalne samouprave za koju se izrađuje plan, odnosno površineobuhvata prostornog plana.G nst = odnos broja stanovnika i površine obuhvata prostornog planaBroj stanovnika : 5169 stanovnika (popis 1991.) / 4861 stanovnik (PP PGŽ)Površina prostornog obuhvata = Površina Grada Čabra = 279 970 ha = 279,97 km 2Postojeća gustoća naseljenosti :G nst = 5169 stanovnika / 279970 ha = 0,0185 st. / ha = 18,50 stanovnika / km 2Planirana gustoća naseljenosti :G nst = 4861 stanovnik / 279970 ha = 0,0174 st. / ha = 17,40 stanovnika / km 2Obzirom na, analizom postojećeg stanja ustanovljene i prethodno opisane prostornoplanske pokazatelje (postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, postojećuIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 118

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAizgrađenost prostora, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturnopovijesnihcjelina), uvažavajući planske postavke iz dokumenata višeg reda i iskazane potrebelokalne zajednice za razvojem svog područja, ovim Planom će se utvrditi građevinska područjanaselja i građevinska područja površina izvan naselja za izdvojene namjene. Moguće proširenjegrađevinskih područja naselja od samo 20 % postojećih, već izgrađenih površina treba raspodijelitina način da se vitalnim naseljima omogući veće širenje, a ostala naselja zadrže u sadašnjemgrađevinskom području uz dopunjavanje potrebnih pratećih sadržaja za nesmetano odvijanje životai rada u njima.Kriteriji za planiranje izgradnje izvan građevinskog područjaIzvan građevinskog područja može se planirati izgradnja:• građevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.),• zdravstvenih i rekreacijskih građevina,• građevina za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, i• stambenih i gospodarskih građevina za vlastite potrebe i za potrebe seoskogturizma, u funkciji obavljanja poljoprivredne, šumarske i vodnogospodarskedjelatnosti.Prostornim planom uređenja Grada Čabra, temeljem kriterija iz Županijskog plana, odreditidetaljnije uvjete za svaku vrstu gradnje izvan građevinskog područja.2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastruktureUnapređenje uređenja naseljskih površina, a naročito unapređenje komunalneinfrastrukture u brojnim čabarskim naseljima (imajući u vidu nepostojanje kanalizacijskih sustava,nekvalitetnu i nedovoljnu opskrbu stanovništva vodom, te jedno naselje koje još nijeelektrificirano), treba temeljiti na slijedećim odrednicama za izradu ovog plana, koje se prilažu upopisu, a koje je naročito važno primjenjivati prilikom izrade prostorno planskih dokumenatadetaljnije razine obrade prostora (urbanističkih planova uređenja naselja i detaljnih planovauređenja) :• osigurati optimalizaciju gustoće naseljenosti u pojedinim naseljima,• prioritet izgradnje dati građevinama od značenja za državu i Županiju ako se nalaze unutargrađevinskog područja naselja,• osigurati prostore za smještaj javnih sadržaja u naseljima (zone namjenjene izgradnji otvorenihi zatvorenih prostora za središnje funkcije),• prije izgradnje neizgrađenih dijelova građevinskih područja potrebno je dokumentimaprostornog uređenja osigurati i izdvojiti prostor javnog interesa namijenjen potrebama svihgrađana (prometne površine, parkirališta, naseljske komunikacije, javne površine, parkovne irekreativne površine i sl.),• poticati akcije očuvanja, zaštite i obnove kulturno-povijesnog naslijeđa i njegovog uključivanjau svakodnevni život stanovnika i korištenja u turističke svrhe,• čuvati prirodnu baštinu i kada se ona nalazi unutar naseljskih površina - to se naročito odnosina vrijedno poljoprivredno zemljište u okućnicama koje i dalje treba koristiti kao povrtnjake ivoćnjake,• donositi poticajne mjere za razvoj turizma na seoskim gospodarstvima - mnoge danasnapuštene kuće u malim naseljima raštrkanim u prostoru mogu se obnoviti sadržajima seoskogturizma,• osigurati uvjete za kvalitetnu stambenu izgradnju, uz puno uvažavanje tradicionalnoggraditeljstva (prilikom rekonstrukcija postojećih građevina), te poticanja takvog načina iprilikom nove izgradnje, što se mora očitovati u veličini i korištenju građevinske parcele, uarhitektonskim - strukturnim i oblikovnim - značajkama građevine, te primjenjenimgraditeljskim materijalima,Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 119

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA• prije izgradnje neizgrađenih dijelova građevinskih područja dokumentima prostornog uređenjapotrebno je osigurati preduvijete za opremanje zemljišta komunalnom infrastrukturom,• donositi infrastrukturne programe koji imaju za cilj poboljšanje ukupne postojećeinfrastrukturne mreže (prometne, komunalne i energetske),• osigurati kvalitetnu vodoopskrbu i elektropskrbu svih naselja u čabarskom kraju,• osigurati odvodnju otpadnih i oborinskih voda iz naselja i sa površina za izdvojene namjene -razvijati kanalizacijske sustave kao prioritetan zadatak u zaštiti voda koje su za Čabar,Županiju i državu resurs od prvorazrednog značenja,• prilikom izrade prostorno planskih dokumenata detaljnije obrade koji će se izrađivati temeljemovog plana potrebno je lociranje trasa i građevina infrastrukture izvršiti u suradnji sa javnimpoduzećima koja su nositelji djelatnosti i gospodare infrastrukturnim sustavima,• vođenje trasa infrastrukture planirati u postojećim ili planiranim koridorima prometnica te ihmaksimalno objedinjavati kako bi se zaštitila cjelovitost prirodnih i stvorenih struktura.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 120

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Grada Čabra u odnosu na prostornu igospodarsku strukturu Primorsko-goranske županijeProstorni položaj Grada Čabra na najsjevernijem dijelu Primorsko-goranske županije, uzdržavnu granicu prema Republici Sloveniji, reljefna izdvojenost njegova područja i relativnaudaljenost od prometne okosnice Gorskog kotara - delničkog koridora kojim se povezujunajrazvijenije gospodarske cjeline Županije, države i šireg europskog prostora, razlozi su njegovadonekle perifernog, graničnog i prometno izoliranog značaja. Udaljenost i relativno težapristupačnost glavnim prometnim pravcima Hrvatske, posebno prema Primorju i delničkomkoridoru, i Slovenije s kojom je povezanost nešto povoljnija, bitan je uzrok prometne izoliranostičabarskog kraja što je dugi niz godina imalo za posljedicu stagnaciju i zaostajanje u gospodarskomrazvoju, a indirektno je utjecalo i na depopulaciju područja. Smještaj Gorskog Kotara na najužemdijelu dinarske planinske barijere određuje njegovu izuzetnu važnost kao prometnog iinfrastrukturnog koridora. Središnji dio gorskokotarskog prostora omogućio je izgradnjuprometnica koje povezuju u jedinstvenu cjelinu dvije glavne prirodne i gospodarske okosniceRepublike Hrvatske : jadransko-mediteransku i posavsko-podunavsku. Važan prometni koridorkroz Gorski Kotar čini cesta (D 32) - od granice Republike Slovenije preko Prezida, Delnica,Mrkoplja do Jezerana. Na njega se u Delnicama veže i koridor Delnice - Brod na Kupi odnosnocesta (D 203). Treći važan koridor je cesta (D 42) koja se u Vrbovskom veže na državnu cestu (D3), Vrbovsko Ogulin - Plaški sa vezom na državni pravac (D 1), Zagreb-Split. Osnovni prometnikoridor na području Grada Čabra proteže se od Republike Slovenije - Prezida - Mrkoplja doJezerana u Karlovačkoj županiji. Ovim koridorom omogućeno je integriranje čabarskog i šireggoranskog prostora u okruženje susjednih županija i Republike Slovenije, pa stoga za razvoj GradaČabra ima izuzetan značaj. U čvoru Lučice omogućen je spoj na državni pravac D3, odnosnomeđunarodni primarni pravac Podunavlje - Jadran (Vb europski prometni koridor). Na ovaj koridorveže se županijski kupski koridor Čabar - Brod na Kupi, te pristupna cesta za Nacionalni parkRisnjak. Kupski koridor i cesta kroz nacionalni park čine najkraću prometnu vezu prostora GradaČabra sa bližim i daljim okruženjem Primorsko-goranske županije kojoj administrativno pripada.Prostorno-razvojni i gospodarski ustroj Grada Čabra velikim je dijelom određen prirodnimuvjetima i položajem u odnosu na glavne prometne pravce. Razvitak naselja čitavog gorskokotarskogprostora bio je u prošlosti i danas jest pod neposrednim utjecajem dominacije pojedinihprometnih smjerova. Suvremeni demografski razvitak može se dovesti u uzročno-posljedičnukorelaciju s prolazom osnovnih prometnih (cestovnih ili željezničkih) pravaca u odnosu napostojeća ili novoplanirana naselja. Povijesna i nekada prometno značajna naselja, našavši se uizolaciji, počinju stagnirati a potom i depopulirati.Osnovna ciljna opredjeljenja razvoja županijskog prostora su ujednačavanje društvenog igospodarskog razvoja mikroregionalnih cjelina. Preduvjet za postizanje tog cilja u brdskoplaninskompodručju Gorskog kotara je zadržavanje barem postojećeg broja stanovnštva, odnosnozaustavljanje depopulacijskih trendova i pražnjenja prostora. Izričiti zahtjevi lokalne samoupraveGrada Čabra pri definiranju programa i ciljeva izrade ovog Plana također se odnose na prostornirazvoj koji će omogućiti zadržavanje stanovništva u naseljenom dijelu administrativnog prostorakoji zauzima tek otprilike trećinu njegove ukupne površine, te maksimalno korištenje i daljnjirazvoj izgrađenih gospodarskih i društvenih struktura.Takva opredjeljenja rezultirala su odabiromprostorno-razvojne strukture policentričnog razvoja čija je primjena naročito važna u specifičnimpodručjima kakvo je brdsko-planinsko goransko i čabarsko područje sa izraženim trendovimadepopulacije, starenja stanovništva i odumiranja naselja.Županijski plan je kroz ispitivanje gravitacijskih odnosa i centraliteta naselja u Županijiuspostavio sustav središnjih naselja i razvojnih središta. Središte regije - Županije je Grad Rijeka(sa II. kategorijom - rangom - centraliteta), koji je ujedno razvojno središte mikroregije Priobalja iprostorne cjeline Rijeke sa «riječkim prstenom».Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 121

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAFunkcionalno-nodalnom metodom regionalni - županijski prostor podijeljen je u petmikroregija od kojih je jedna Gorski kotar, sa mikroregionalnim središtem u Gradu Delnice (V.kategorija centraliteta). Mikroregija Gorskog kotara ima pet prostornih cjelina G1 - G5, a kaonjihova razvojna središta (sa VI. kategorijom centraliteta) određeni su Delnice, Vrbovsko, te Čabar- Gerovo.Administrativno područje Grada Čabra obuhvaća prostornu cjelinu G2 Čabar i dioprostorne cjeline G4 Risnjak, a kao razvojno središte prostorne cjeline G2 (sa VI. kategorijomcentraliteta) određeni su dvojno Čabar i Gerovo. Kao lokalna razvojna središta (VII. kategorijacentraliteta) određeni su Tršće i Prezid.Pri izradi ovog Plana, uvažavajući odrednice Županijskog plana i zahtjeve lokalnezajednice Grada Čabra, primjenjena je razvojna struktura uravnoteženog razvoja ukupnognaseljenog područja, uz davanje većeg značaja i mogućnosti naseljima koja pokazuju naznake da bimogla postati generatori bržeg gospodarskog i društvenog razvoja. Razmještaj ljudi i dobara uprostoru temeljen je na policentričnom načelu, što znači da je uspostavljena organizacija prostorana način da su formirana dva jaka “žarišta razvoja” koji će biti nosioci društvenog i gospodarskograzvoja i kao takvi utjecati na razvitak svih okolnih mjesta u gravitacijskom prostoru. Međuodnospojedinih naselja u prostoru, ako postoje jači centri razvoja šire prostorne cjeline (koja ima sličnekarakteristike i mogućnosti razvoja) i manja razvojna središta od lokalnog značaja, pretpostavljapozitivan utjecaj takvih središta na ostala naselja, veći dinamizam i privlačenje kvalitetnegospodarske i uslužne strukture, otvaranje novih mogućnosti zaposlenja, a time i poboljšanjedruštvene strukture. U mreži naselja izvršena je diferencijacija naselja prema posebnim funkcijamakoje se u njima odvijaju, imajući u vidu već izgrađene sadržaje, razvojne mogućnosti i potrebestanovnika.U županijskom sustavu središnjih naselja i razvojnih središta kao razvojna središtaprostorne cjeline G2 Čabar određeni su dvojno Čabar i Gerovo, a Tršću i Prezidu dan je značajlokalnih središta razvoja. Ovim Planom uspostavljen je sustav središnjih naselja i razvojnih središtaprema razvojnoj ulozi pojedinog naselja u društvenom i gospodarskom razvoju ukupnog područja,te njegovom gravitacijskom utjecaju na naselja u okruženju na slijedeći način :1. Razvojna središta prostorne cjeline G2 (VI. kategorija centraliteta) određuju se dvojno :grad Čabar : gradsko središte - sjedište lokalne samouprave i središte društvenog razvoja,i Gerovo : središte gospodarskog razvoja,2. lokalna razvojna središta (VII. kategorija centraliteta) su :Prezid - manje razvojno središte i pogranično naselje,i Tršće - manje razvojno središte.U postojećoj mreži naselja Grada Čabra Planom je uspostavljen sustav naselja premaznačaju i razini funkcionalne opremljenosti na slijedeći način :1. administrativni centar : grad Čabar - naselje sa stambenim, središnjim uslužnim ipratećim gospodarskim funkcijama - određuje se nosiocem društvenog razvitka prostorne cjeline.Pored postojećih funkcija, planira se dopuna sadržaja središnjih uslužnih funkcija (uprave ipravosuđa, školstva, kulture, zdravstva, sporta, financijskih i intelektualnih usluga, trgovine, obrta iusluga, opskrbe i sl.), te sadržaja pratećih gospodarskih funkcija primjerenih potrebama gradskogsjedišta.2. gospodarski centar : Gerovo - naselje sa stambenim, pratećim gospodarskim isredišnjim uslužnim funkcijama - određuje se pokretačem gospodarskog razvitka prostorne cjeline.Uz postojeće, planira se proširenje sadržaja stambenih i središnjih uslužnih funkcija (kao i uadministrativnom centru, osim uprave i pravosuđa), a posebno sadržaja pratećih gospodarskihfunkcija (poslovnih i turističko-ugostiteljskih namjena, poljoprivrednih namjena i sl.).3. podcentri : Prezid i Tršće - naselja sa stambenim, pratećim gospodarskim i nekimsredišnjim uslužnim funkcijama - lokalna središta gospodarskog i društvenog razvitkagravitacijskog područja. Uz postojeće, planira se proširenje sadržaja stambenih, naročito pratećihgospodarskih funkcija, te nekih središnjih uslužnih funkcija (školstvo, kultura, zdravstvo, sport,financijske i intelektualne usluge, trgovina, obrt i usluge, opskrba i sl.).Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 122

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA4. pogranična naselja : Prezid i Zamost - naselja sa stambenim i pratećim gospodarskimfunkcijama, te središnjim uslužnim funkcijama vezanim uz pogranično područje - specifična su posvom smještaju uz državnu granicu sa Republikom Slovenijom pa se u njima, osim postojećihsadržaja, planiraju sadržaji pratećih gospodarskih funkcija (gospodarske zone, zone slobodnetrgovine i sl.), a po potrebi mogu se graditi i neki sadržaji središnjih uslužnih funkcija vezanih uzposlovanje u pograničnoj zoni.5. ostala veća naselja : Plešce, Mandli, Donji Žagari, Kamenski Hrib, Smrekari, GerovskiKraj, Hrib (Skednari), Mali Lug, Smrečje, Vode, Makov Hrib, Ravnice, Crni Lazi, Ferbežari, Selo,Lazi, Srednja Draga, Parg, Vrhovci, Tropeti, Gorači (Majeri), Kozji Vrh - naselja sa stambenim ipratećim gospodarskim funkcijama - u njima postoje stambene i neke prateće gospodarskefunkcije, a Planom se predviđa njihovo upotpunjavanje sadržajima potrebnim za život u naselju.6. manja naselja ruralnog tipa : Okrivje, Podstene, Požarnica, Fažonci, Hrib (ostalanaselja), Brinjeva Draga, Prhutova Draga, Prhci, Pršleti, Sokoli, Kraljev Vrh, Gornji Žagari, Gorači(ostala naselja), Bazli, Lautari, Kranjci - naselja sa pretežito stambenim funkcijama i nekimpratećim gospodarskim funkcijama - u njima se zadržavaju stambene funkcije koje se mogudopunjavati gospodarskim - poljoprivrednim i turističko-ugostiteljskim sadržajima (seoski turizam,proizvodnja zdrave hrane i sl.). Najčešće se uz njih grade vikend naselja.Ovakav sustav naselja Grada Čabra proizašao je iz sustava središnjih naselja i razvojnihsredišta postavljenih Županijskim planom i zahtjeva lokalne zajednice. Samom gradu Čabru kaotradicionalnom upravnom, obrazovnom i kulturnom središtu - nakadašnjem središtu općine, a sadasjedištu lokalne samouprave - gradskom središtu - dodijeljen je značaj pokretača društvenograzvoja u široj prostornoj cjelini, za što već postoje potrebni sadržaji. Po svom smještaju u dnučabarske kotline, grad Čabar nema prostornih mogućnosti širenja i izgradnje novih gospodarskihsadržaja, stoga je Gerovu određena uloga žarišta gospodarskog razvoja - otuda dvojnostodređivanja razvojnih središta (VI. kategorije centraliteta) u prostornoj cjelini G2. Gerovo ima većizgrađene gospodarske kapacitete i izgledne mogućnosti za brži gospodarski razvoj. Poredpostojećih drvo-prerađivačkih kapaciteta, postoje uvjeti za razvoj poljoprivredne proizvodnje(pogotovo proizvodnje i prerade zdrave hrane) na osnovi obiteljskih poljodjelskih domaćinstava štose može kombinirati i sa uslugama seoskog turizama. Zbog smještaja u plodnom gerovskom polju,njegovo je prostorno širenje donekle limitirano očuvanjem vrijednog poljoprivrednog tla zaprimarnu poljoprivrednu proizvodnju, ali već izgrađeni gospodarski kapaciteti, mogućnost izmjenegospodarske strukture i razvojni potencijali odredili su Gerovo središtem gospodarskog razvoja.Prezid i Tršće određeni su kao lokalna razvojna središta (VII. kategorija centraliteta), dakleravnopravni podcentri i pokretači razvojnih procesa u svom gravitacijskom području. PodcentriPrezid i Tršće, svaki sa svojim specifičnostma i razvojnim mogućnostima, trebali bi se razviti ujača gospodarska središta sa utjecajem na širi gravitacijski prostor. Tršće - smješteno u samomcentru prostorne cjeline - ima mogućnosti prostornog širenja i već danas doživljava ubrzaneprocese oživljavanja gospodarstva. U planskom razdoblju Tršće treba, u gospodarskom smislu,orijentirati proizvodnom zanatstvu i obrtništvu, ali i razvoju ljetnog i zimskog turizma, te seoskogturizma u okolnim manjim naseljima. Prednost smještaja uz državnu granicu i povećanemogućnosti za brži gospodarski razvoj upravo zbog te činjenice, odredila su Prezid lokalnimrazvojnim središtem. U Prezidu je, pored postojeće drvoprerađivačke proizvodnje i iskorištavanjatehničkog kamena, predviđena izgradnja pogranične gospodarske zone slobodne trgovine. Zbogvrijednog obradivog tla u okolici postoje mogućnosti razvoja poljoprivredne i prehranbeneproizvodnje, a predviđenim skijalištem na Kovačevom Hribu i turističko-ugostiteljskim sadržajimau okolnim naseljima otvaraju se izgledne mogućnosti za razvoj ljetnjeg i zimskog turizma.U Prezidu i Zamostu kao pograničnim naseljima u kojima se nalaze granični prijelaziprema Republici Sloveniji treba razvijati slobodnu trgovinu i malogranični promet sa Slovenijom,ali i širim europskim okruženjem. U Zamostu je također planirana nova poslovna zona namjenjenapretežito trgovini, a zbog najviše očuvanih ostataka etnološke baštine predviđena je obnova etnosela,sa specijalnom ugostiteljsko-turističkom i kulturno-zabavnom ponudom.Prema zahtjevima i programskim smjernicama lokalne samouprave nisu zapostavljena niostala veća naselja kojima je Planom stvorena mogućnost razvoja specifičnih gospodarskoposlovnihdjelatnosti (npr. Plešce, Mandli), zatim razvoja svih oblika turističko-ugostiteljskihIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 123

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAdjelatnosti na cijelom području (naročito u naseljima oko Tršća, skijaškog centra Rudnik i Gerova),sa posebnom turističkom ponudom u Vodama, Gerovskom Kraju, Lividragi, Milanovom vrhu i dr.Naselja oko Tršća i Gerova već su krenula u razvoj privatnim inicijativama i ulaganjima u manjegospodarske i turističko-ugostiteljske kapacitete pa ima naznaka prvih povoljnijih kretanja. Postojeobjektivne mogućnosti za razvoj seoskog turizma koji bazira na obiteljskim poljodjeljskimgospodarstvima na cijelom prostoru, čak i za razvoj vjerskog turizma (na Svetoj Gori i u KozjemVrhu). U ostalim manjim naseljima ruralnog tipa stvoreni su uvjeti za održanje postojećeg stalnogstanovanja, ostvarenje povremenog stanovanja u vikend naseljima, te za proizvodnju zdrave hrane irazvoj seoskog - agro - turizma.Planom predviđeni razmještaj ljudi i dobara u prostoru temeljen je dakle, napolicentričnom načelu, a u organizaciji prostora nastojala se uspostaviti funkcionalna mreža naseljaposebnih funkcija koja je određena prema značaju pojedinih naselja, već izgrađenim gospodarskimi društvenim sadržajima u njima, prema potencijalnim razvojnim mogućnostima svakog naselja injegova okruženja, a vodeći računa o sadašnjim i budućim potrebama stanovnika.Okosnice razvoja postavljene Županijskim planom za mikroregionalno područje Gorskogkotara, ovim su prostornim planom određene za čabarsko područje prema njegovim specifičnimprirodnim resursima i prostorno-razvojnim mogućnostima. Svojim položajem u zaleđu razvijenijeglitoralnog područja Županije, Gorski kotar kao cjelina i Grad Čabar kao dio te cjeline će se, ugospodarskom smislu, osmišljenim razvojem gospodarskih djelatnosti primjerenih goranskompodručju koje bi bile nadopunjujuće primorskom i otočkom gospodarstvu, skladno uklopiti ucjeloviti razvitak županijskog prostora. U sadašnjem trenutku čabarskog gospodarstva tradicionalnašumsko-gospodarska i drvoprerađivačka opredijeljenost polako ustupa pred zahtjevima novogvremena, počinju se javljati nove djelatnosti koje nisu isključivo vezane uz šume i preradu drveta.Takvim gospodarskim inicijativama stvorene su pretpostavke ovim Planom, što se očituje ustrukturaciji prostora na površine za razvoj naselja i površine za izdvojene namjene, smješteneizvan ili uz naselja, koje su namjenjene razvoju gospodarskih djelatnosti (različitih proizvodnoposlovnihnamjena), izgradnji turističko-ugostiteljskih kapaciteta (hotela, većih pansiona, izletišta,apartmanskih i vikend naselja, kampova u prirodi), te sportsko-rekreacijskih zona (većih sportskorekreacijskihkompleksa : skijaškog centra Rudnik kraj Tršća, manjih skijališta u Tršću iKovačevom Hribu kraj Prezida, sportsko-rekreacijske zone uz umjetno jezero - akumulaciju Vode idr.).Okosnicu čabarskog gospodarstva u razdoblju do 2015. godine treba činiti, pored postojećešumsko-gospodarstvene i drvoprerađivačke djelatnosti, zimski i ljetni turizam koji će koristitiprirodne pogodnosti gorskog područja i ljepote čabarskog krajobraza, integrirati različite sportskorekreativnesadržaje i sadržaje kulturne baštine te biti povezan sa turizmom na obalnom području,zatim seoski turizam u okviru obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a s njim u vezi iproizvodnja zdrave hrane, lovstvo i lovni turizam, uzgoj divljači, planinsko stočarstvo, proizvodnjabobičastog voća, gljiva, ljekovitog i začinskog bilja, različitih specifičnih proizvoda «product ofČabar» (jabučni ocat, domaći voćni likeri, suveniri iz bogate etnološke i kulturne baštine i sl.),plasman zdrave, čiste pitke vode, te razvoj svih vrsta i oblika tercijarnih djelatnosti.Pored postojećih i planiranih površina i prostornih zona namjenjenih bržem razvojugospodarstva, Planom je postavljena i mreža građevina društvenih djelatnosti koju čini prostorniraspored građevina javnih funkcija: školstva, zdravstva, sporta, kulture, vjerskih ustanova i sl., aminimalani broj pojedinih vrsta građevina i osnovne smjernice njihove izgradnje za područje GradaČabra određeni su Županijskim planom.Ovim Planom određen je broj, prostorni razmještaj, veličina i kapacitet građevina pojedinihdruštvenih djelatnosti, a ostavlja se mogućnost planiranja i različitih drugih građevina(predškolskih ustanova, učeničkih domova, socijalnih ustanova, multimedijalnih centara, kulturnihustanova, sportskih građevina, vatrogasnih domova i drugih građevina specifičnih djelatnosti).Uskladu s projekcijom školskoobvezatne populacije 2015. godine i standardom za dimenzioniranjeosnovnih škola, Županijskim planom utvrđen je za Grad Čabar upućujući broj od jedne matičneosnovne škole. Ovim Planom kao matična škola potvrđena je postojeća osnovna škola “PetarZrinski” u Čabru, s područnim odjeljenjima u Gerovu, Plešcima, Prezidu i Tršću koja zadovoljavasadašnje i buduće potrebe, a takvo stanje potrebno je očuvati, uz iznimne materijalne napore, u ciljuzadržavanja fertilnog stanovništva mlađe dobi.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 124

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRASrednja škola “Vladimir Nazor” u Čabru, sa trogodišnjim i četverogodišnjim obrazovnimprogramima (raznih gospodarskih usmjerenja i klasičnim gimnazijskim usmjerenjem) pokazala jeopravdanost takvog načina srednješkolskog obrazovanja, te zadovoljava sadašnje i planiranepotrebe, uz mogućnost izmjene i nadopune specifičnih usmjerenja ovisno o potrebamagospodarstva.Potrebe određenih skupina stanovništva za višim i visokim obrazovanjem, te znanstvenimradom i nadalje će se obavljati u veleučilištima, visokoškolskim i znanstvenim institucijama uRijeci, Opatiji, Zagrebu, u drugim sveučilišnim centrima u Republici Hrvatskoj ili izvan nje.Građevine primarne zdravstvene zaštite određene su Županijskim planom u gradu Čabrukao sjedištu administrativne jedinice. Primarna zdravstvena zaštita podrazumijeva djelatnosti općemedicine, zdravstvene zaštite, stomatološke zaštite, školske medicine i hitne medicinske pomoći.Građevine sekundarne zdravstvene zaštite (koja podrazumijeva djelatnosti opće bolnice ispecijalne bolnice) predviđene su Županijskim planom u centrima mikroregija (za Gorski kotar uDelnicama).Građevine tercijarne zdravstvene zaštite (podrazumijeva se univerzitetska klinika)planirane su isključivo u Gradu Rijeci za potrebe cijele Županije.Za potrebe odvijanja kulturnih aktivnosti na čabarskom području Županijskim planompredviđeni su minimalni kulturni sadržaji locirani u gradu Čabru kao administrativnom i kulturnomsredištu : kino, otvoreno ili pučko učilište, muzej, galerije, zbirke, knjižnica i čitaonica. Predviđenesadržaje potrebno je nadopunjavati različitim kulturnim sadržajima u skladu s potrebama današnjegvremena (multimedijalni centri, polivalentni prostori u kojima je moguće odvijanje mnogobrojnihkulturnih aktivnosti, od gostovanja domaćih i stranih profesionalnih kulturnih priredbi različitogžanra (od klasike do rocka i etno glazbe, od teatra do show-a i happening-a), do održavanjatečajeva raznih kulturnih djelatnosti na profesionalnoj ili amaterskoj osnovi (učenje muzike, baleta,suvremenog plesa, folklora, slikanja, raznih slikarskih, kiparskih i oblikovnih tehnika, stranihjezika, computerskih programa i sl). Kulturni sadržaji smještaju sa u građevine koje se grade ilirekonstruiraju u građevinskom području naselja. Ovim Planom predviđaju se najrazličitiji kulturnisadržaji i u drugim naseljima, a teže dostupna planinska naselja moraju se opslužiti barembibliobusevima.Razvoj gospodarskih i društvenih djelatnosti koje postoje i planiraju se na području GradaČabra do 2015. godine detaljno je opisan u točki 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnostiovog poglavlja.Područje Grada Čabra omeđeno je upravno-administrativnim granicama prema susjednimjedinicama lokalne samouprave s kojima graniči, a dijelom i državnom granicom prema RepubliciSloveniji. Područje je danas nedovoljno prometno i infrastrukturno povezano sa okruženjemŽupanije, Republike Hrvatske i susjednih država. Pri izradi ovog Plana vođeno je računa da sestvore preduvjeti otvaranja prostora za sve oblike suradnje sa bližim i daljim okruženjem.Otvorenost područja prema svim pozitivnim utjecajima okruženja činitelj je njegove reprodukcije ibržeg razvitka, te njegovog integriranja u razvojne i gospodarske trendove okruženja. Organizacijaprostora po načelu otvorenosti mora se očitovati u svim elementima organiziranja međusobnesuradnje područja i šireg okruženja, naročito u međusobnoj razmjeni i dopunjavanju gospodarskih,uslužnih, trgovačkih, turističkih, kulturno-umjetničkih, obrazovno-intelektualnih i različitih drugihfunkcija. Da bi se postigla željena otvorenost potrebno je raditi na razvijanju prometne, komunalnei energetske infrastrukturne mreže, te njenom povezivanju i uključivanju u šire infrastrukturnesustave. To je osnovni preduvjet bolje povezanosti čabarskog područja sa okruženjem, pa se kaoprvenstveni zadatak lokalne samouprave nameće provedba planiranih rješenja za poboljšanje irazvoj postojećih infrastrukturnih sustava.Prostornim planom Primorsko-goranske županije određeno je da se, upravo zbogujednačavanja razine gospodarskog i društvenog razvoja pojedinih mikroregija i administrativnihjedinica županijskog prostora, boljeg međusobnog infrastrukturnog povezivanja i veće otvorenostiza razmjenu ideja, ljudi i dobara, pri izradi prostornih planova uređenja općina i gradova prioritetizgradnje dade građevinama od važnosti za državu i Županiju.Prema Uredbi o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku (NN br. 90/95) iodredbama Odluke o Prostornom planu Primorsko-goranske županije (SN br. 14/00) na područjuGrada Čabra nema građevina i zahvata od važnosti za Državu.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 125

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAGrađevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju :Prema odredbama Županijskog plana na području Grada Čabra nalaze se slijedećegrađevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju:1. Građevine društvenih djelatnosti :Srednje škole :• Srednja škola u ČabruGrađevine športa i rekreacije :• Sportski centri Tršće ( Rudnik )2. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama :Ostale državne ceste :• ( granica Republike Slovenije ) - Prezid - Delnice - čvor LučiceOsnovne županijske ceste :• ( državna cesta ) - Čabar - Brod na Kupi - Brod Moravice - ( "Lujzijana" )Granični castovni prijelazi II kategorije :• Prezid - Babno poljeGranični cestovni prijelazi za pogranični promet :• Čabar - Potplanina• Zamost - Osilnica• Prezid - Nova kot3. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima iinstalacijama :Telekomunikacijske građevine :• magistralni TK kabeli II. razine ( državni i županijski ) :prsten : Delnice - Čabar - Lokve - Delnice4. Građevine za vodoopskrbu pripadajućih podsustava:Građevine za vodoopskrbu :• Podsustav “Lokve” - osigurava sigurnu i kvalitetnu vodoopskrbu područja Gorskogkotara, a omogućuje povezivanje na podsustav Rijeka i siguran rad cjelovitog sustavavodoopskrbe Županije. Građevine ovog sustava čine svi postojeći i planiranivodozahvati (na izvoru Čabranke, Kupice i akumulacije Križ potoka s vodama iz slivaLokvarke, Križ potoka i Crnog Luga), uređaji za pripremu i tlačenje voda, vodospreme,prijenosni cijevovodi i instalacije za kontrolu i upravljenje sustavom. Moguće je sustavvodoopskrbe Čabar razvijati u prvom razdoblju kao samostalni sustav.5. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama :Transformacijske stanice :• Gerovo ( planirana 110 / 20 kV )6. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama :• županijska plinska mreža7. Građevine za postupanje s otpadom :Transfer stanice :• u Gradu ČabruIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 126

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površinaOrganizacija administrativnog prostora Grada Čabra, te određivanje osnovnih namjena ikorištenja površina baziraju na razvojnoj koncepciji, odrednicama i preporukama Prostornog planaPrimorsko-goranske županije za područje Gorskog Kotara kao cjelovite regije unutar županijskogprostora koju treba razvijati na način da se postigne gospodarska i društvena uravnoteženost saostalim regijama, te na odrednicama za razvoj samog čabarskog kraja koje je zacrtala lokalnasamouprava.Prostor Grada Čabra prema obilježju pripada Gorskom kotaru - jednoj od pet mikroregijaPrimorsko-goranske županije, a njegovo administrativno područje obuhvaća dijelove prostornihcjelina G2 Čabar i G4 Risnjak. Grad Čabar je jedna od devet administrativnih jedinica Gorskogkotara (3 grada i 6 općina). Svojom administrativnom granicom razgraničen je od susjednih općina: Klana, Jelenje, Čavle, Bakar, Lokve, od Grada Delnice, a dijelom državne granice i od susjedneRepublike Slovenije. To je izrazito gorski prostor koji se prostire na nadmorskim visinama od 650do 1200 metara, bogat šumama, podzemnim vodama i površinskim vodotocima, sa izraženimkarakteristikama kontinentalne klime.Prilikom izrade konceptualnog prostornog i razvojnog rješenja vođeno je računa oprirodnim osobitostima i značajkama terena, o zaštiti šumskog i poljoprivrednog zemljištanamjenjenog primarnoj gospodarskoj ili poljoprivrednoj namjeni, te o ograničavajućim elementimau smislu ukupne zaštite prostora, a naročito sa aspekta vodozaštite, budući Grad Čabar raspolaževodnim resursima koji su od interesa ne samo za goransku regiju i Primorsko-goransku županijunego i za Republiku Hrvatsku. Nakon provedenih detaljnih hidrogeoloških istraživanja određene suvodozaštitne zone izvorišta vode za piće na cijelom području, a one su, uz prije navedene činitelje idodatna ograničenja koja se nameću zbog zaštite voda, imale najveći utjecaj na razmještajpojedinih novoplaniranih namjena u prostoru.3.2.1. RAZGRANIČENJE, ORGANIZACIJA I NAMJENA PROSTORAOrganizacija cjelokupnog prostora, osnovna namjena i korištenje površina proizašli su,nakon detaljne analize i sagledavanja postojećih prirodnih datosti i izgrađenih - antropogenihstruktura, iz prethodnog razgraničenja pojedinih dijelova prostora i površina prema uvjetimarazgraničenja (prema namjeni i korištenju prostora), zatim prema uvjetima smještaja gospodarskihsadržaja i društvanih djelatnosti u prostoru, uvjetima određivanja i korištenja građevinskih područjanaselja i površina izvan naselja za izdvojene namjene, te utvrđivanja prometnih i drugihinfrastrukturnih sustava u prostoru. Ti su uvjeti okvirno određeni Županijskim planom, a proizlazeiz sagledavanja prirodnih i stvorenih resursa, razvojnih mogućnosti i prostornih ograničenja GradaČabra.Ovim prostornim planom izvršeno je razgraničenje prostora prema namjeni, određeni suveličina, položaj i oblik površine za pojedinu namjenu, te izvršeno razgraničenje unutar svakenamjene. Prostor je prema namjeni podijeljen na:• površine naselja,• površine izvan naselja za izdvojene namjene,• poljoprivredne površine,• šumske površine i• vodne površine.Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja i izvangrađevinskog područja. Razgraničenjem su određena :• građevinska područja za : površine naselja i površine izvan naselja za izdvojene namjene,• područja i građevine izvan građevinskog područja za : objekte infrastrukture (prometne,energetske, komunalne itd.), zdravstvene i rekreacijske objekte, objekte obrane, objekte zaistraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, te stambene i gospodarske objekte.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 127

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRARazgraničenje površina naselja obavljeno je određivanjem granica njihovih građevinskihpodručja prema kriterijima iz Županijskog plana i to u zatečenom – već izgrađenom dijelu iliplaniranom – neizgrađenom dijelu predviđenom za širenje naseljskih struktura.U ovom Planu razgraničenje površina izvan naselja za izdvojene namjene izvršeno jeodređivanjem granica građevinskih područja prema posebnim kriterijima na slijedeće osnovnegrupe :• gospodarska namjena,• ugostiteljsko-turistička namjena,• sportsko-rekreacijska namjena,• groblja,• ostale namjene.Razgraničenje poljoprivrednog zemljišta provedeno je određivanjem površina različitihboniteta tla. Bonitiranjem zemljišta, uz uvažavanje osobitosti sistemskih jedinica tala, tlo zapoljoprivredu na području Grada Čabra razgraničeno je na slijedeće površine :• vrijedno obradivo poljoprivredno tlo - P2, (tla IV. i djelomično V. bonitetne klase),• ostalo obradivo poljoprivredno tlo- P3, (tla V. i VI. bonitetne klase),• ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište - PŠ (sva ostala tla).Zemljišta navedenih bonitetnih karakteristika razgraničena su i prikazana u kartografskomprikazu 1. “Korištenje i namjena površina”.Razgraničenje šumskih površina izvršeno je temeljem kriterija o gospodarstvenoj izaštitnoj funkciji šuma, njihovoj ulozi u očuvanju biološke raznolikosti, u trajnoj zaštiti šumskogtla i u stvaranju socijalno-zdravstvenih i rekreacijskih pogodnosti za zdrav i kvalitetan životstanovništva.Šumske površine na čabarskom području prema namjeni razgraničene su na :• gospodarske šume - Š1 - namijenjene su prvenstveno obavljanju šumsko-gospodarstvenihdjelatnosti,• zaštitne šume - Š2 - namijenjene su prvenstveno za zaštitu šumskog zemljišta, erozivnih inestabilnih područja i terena u većem nagibu,• šume posebne namjene - Š3 - namijenjene su proizvodnji šumskog sjemena, znanstvenimistraživanjima, edukativnim potrebama, odmoru i rekreaciji stanovništva i posjetitelja.Vodne površine - područje Grada Čabra obiluje vodnim površinama koje se premanamjenama razgraničuju na :• rijeke Kupu i Čabranku, sa brojnim nadzemnim i podzemnim vodotocima u slivnompodručju,• njihove pritoke : Sušica, Kupari, Gerovčica I, Kamenski potok, potoci Mandli i GornjiŽagari, Paklenski jarak,• brojni manji vodotoci : Gerovčica II, Sokolica, Kramarski potok, Bresni potok i Tršćanka,• bujični tokovi u vrijeme visokih voda,• planirana retencija i akumulacija - umjetno jezero Vode - namjenjeno prihvatu vodnogvala, ali i turizmu, rekreaciji, sportovima na vodi i sportskom ribolovu• postojeće ribogojilište u Mandlima - namjenjeno uzgoju ribe (akvakulturi).Ovim Planom, a prema Županijskom planu određuju se namjene za Kupu i Čabranku :• Kupa (vodotok I. kategorije) namijenjena je za vodu za piće, akvakulturu, turizam irekreaciju,• Čabranka (vodotok I. kategorije od izvora do Čabra, a vodotok II. kategorije od Čabrado ušća u Kupu) namijenjena je za vodu za piće, akvakulturu, turizam i rekreaciju.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 128

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAVodne površine razvrstane su sukladno razgraničenju namjene površine pripadajuće obale,jer se namjena i način korištenja vodne površine odnosi na prostor ispod i iznad vodne plohe.Razgraničenje prostora prema korištenju izvršeno je temeljem kriterija zaštite prostora, anačin korištenja prostora uvjetuje kategorija osjetljivosti prostora. Prema načinu korištenja prostorGrada Čabra razgraničen je na površine zaštićene prirodne baštine, zaštićenog kulturno-povijesnognaslijeđa, zaštićenog poljoprivrednog i šumskog zemljišta, površine različitih geotehničkih značajkitla, površine različitog stupnja zaštite izvorišta voda za piće, te na područja i dijelova ugroženogokoliša.Razgraničenje svih površina u obuhvatu administrativnog područja Grada Čabra premanamjenama koje se na njima odvijaju i prema načinu korištenja prikazano je u kartografskomprikazu 1. “Korištenje i namjena površina” u mj. 1:25000.Prema odredbi članka 17. Odluke o PP PGŽ izvršeno je razgraničenje površina različiteosjetljivosti odnosno različitih kategorija zaštite prostora temeljem kriterija sanitarne zaštiteizvorišta vode za piće, zaštićenog poljoprivrednog tla i zaštićene prirodne baštine.Ukupni prostor Grada Čabra je prema kriterijima osjetljivosti iz slijedeće tablice podijeljenna 4 kategorije zaštite :Tablica 61. Osjetljivost i kategorije zaštite prostora Grada ČabraOSJETLJIVOSTKRITERIJI(kategorija zaštite)I. kategorijasanitarne zaštite izvorišta vode za piće - II. zonasanitarne zaštite izvorišta vode za piće - vodoopskrbni rezervatzaštićeno poljoprivredno tlo - I. kategorijeII. kategorijaIII. kategorijaIV. kategorijazaštićena prirodna baština – Nacionalni park Risnjaksanitarne zaštite izvorišta vode za piće – III. zonazaštićena prirodna baština – Park prirode Dolina Kupe iposebni rezervat Cret-Ponikvesanitarne zaštite izvorišta vode za piće – IV. zonaostalo područjeRazgraničenje je izvršeno sa svrhom određivanja građevinskih područja kako su formiranaovim Planom, a sukladno ograničenjima iz članka 60. Odluke o PP PGŽ.Razgraničenje površina prema osjetljivosti iz koje proizlaze različite kategorije zaštiteprostora prikazano je u kartografskom prikazu 3.d “Uvjeti korištenja i zaštite prostora”, a zbogograničenja u planiranju moguće izgradnje van građevinskih područja.3.2.2. GRAĐENJE I KORIŠTENJE POVRŠINA GRAĐEVINSKIH PODRUČJAOdređivanje građevinskih područjaGrađevinskim područjima određene su granice površina za razvoj naselja i površina izvannaselja za izdvojene namjene, u Planu ih je trebalo odrediti racionalno, s obrazloženjemopravdanosti povećanja njihova neizgrađena dijela, a između njih nužno predvidjeti odgovarajućipojas šumske ili poljoprivredne površine.Položaj, veličina i oblik građevinskih područja određeni su u skladu sa kriterijimaosjetljivosti prostora odnosno kategorijama njegove zaštite. Ovim Planom zadovoljeni su uvjeti zaodređivanje građevinskih područja i planiranje izvan građevinskog područja, iz članka 60. Odlukeo PP PGŽ, prema kategorijama zaštite prostora kako slijedi:I. kategorija zaštite je područje zabrane gradnje i zahvata u prostoru u kojem se ne moguformirati nova građevinska područja i širiti postojeća izgrađena područja. Dopušteno jeplaniranje nužne infrastrukture.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 129

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAII. kategorija zaštite je područje ograničene gradnje i zahvata u prostoru u kojem jeiznimno dopušteno širenje postojećeg izgrađenog područja naselja. Zabranjeno jeformiranje novog građevinskog područja ili širenje izgrađenog područja zagospodarsku namjenu,III. kategorija zaštite je područje regulacije u kojem je nužna pojačana pažnja priformiranju građevinskih područja, planiranju izgradnje ili drugih zahvata u prostoru.Izvan građevinskog područja planiranje infrastrukture odvija se sukladno kriterijima izPlana,IV. kategorija zaštite je područje u kojem se određivanje građevinskih područja, planiranjei korištenje izvan građevinskog područja obavlja sukladno Planu.Korištenje izgrađena i neizgrađena dijela područjaGrađevinska područja sastoje se iz izgrađenog i neizgrađenog dijela, a kriteriji zakorištenje tih dijelova preuzeti su iz Županijskog plana.Razgraničenje izgrađenog dijela izvršeno je rubom izgrađenih i uređenih građevinskihparcela, na način da su izuzeti :• svaka neizgrađena površina veća od 2 000 m 2 ,• svi neizgrađeni rubni prostori koji imaju širinu veću od 30 metara.Izgrađenim područjem smatra se uređeno građevinsko zemljište na kojem su izgrađenegrađevinske parcele, izgrađene infrastrukturne građevine i površine, te privedene namjeni ostalepovršine (parkovi, igrališta, uređene plaže, i sl.).U slobodni prostor izgrađenog dijela građevinskog područja naselja prioritetno se smještajugrađevine ili površine društvenih djelatnosti i infrastrukture.Neizgrađeni dio građevinskog područja je planirani prostor predviđen za proširenjeizgrađenog dijela naselja, a može biti neuređen i uređen. Koristiti se može samo uređenograđevinsko područje.Razina minimalnog uređenja građevinskih područjaGradnja građevina i uređenje površina vrši se unutar građevinskih područja i izvangrađevinskih područja samo na uređenom građevinskom zemljištu. Uređenje građevinskogzemljišta podrazumijeva pripremu i opremanje, a prema kriterijima iz Županijskog plana, možeimati tri kategorije uređenosti : minimalnu, optimalnu i visoku. Sva građevinska područja uŽupaniji moraju imati I. kategoriju, odnosno minimalnu razinu uređenosti.Sagledavajući postojeću situaciju uređenosti i opremljenosti izgrađenog građevinskogpodručja, za administrativno područje Grada Čabra određuje se minimalno uređeno građevinskozemljište koje obuhvaća pripremu i pristupni put.Iznimno, za građevinska područja i zahvate izvan građevinskih područja na prostoru Ikategorije zaštite koja uključuje II zonu sanitarne zaštite izvorišta vode za piće i vodoopskrbnirezervat, kao preduvjet za građenje utvrđuje se optimalno uređeno građevinsko zemljište - osimpripreme, potrebna je i osnovna infrastruktura : pristupni put, vodoopskrba, odvodnja ielektroopskrba.Razvijanjem infrastrukturnih sustava, posebno odvodnje, treba težiti postizanju optimalneuređenosti građevinskog zemljišta na cijelom administrativnom području.Pojmovnik izraza korištenih u Planu :Pojmovi korišteni u ovom prostornom planu imaju slijedeće značanje :Grad Čabar - označava teritorijalno-upravnu cjelinu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave sastatusom Grada.Statistička naselja u sastavu Grada Čabra - određena su Zakonom o područjima županija, gradovai općina u Republici Hrvatskoj.grad Čabar - označava naselje Čabar.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 130

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRANaselje - predstavlja fizičku strukturu grada, sela, zaseoka ili drugog oblika stanovanja i pratećihfunkcija u zatečenom (izgrađenom) ili planiranom (neizgrađenom) obujmu, a određeno jegrađevinskim područjem.Povijesnim dijelovima (jezgrama) naselja smatraju se zaštićeni najstariji dijelovi grada Čabra,naselja Plešce i etnološka cjelina naselja Zamost, unutar označenih granica, te cijelo naselje Sokoliunutar građevinskog područja.Granica građevinskog područja je linija razgraničenja površina koje služe za građenje naselja ilipovršina izdvojenih namjena izvan naselja od ostalih površina prema kriterijima iz Plana. Granicegrađevinskih područja utvrđene su u pravilu granicama katastarskih čestica.Građevinsko područje naselja je područje na kojem se predviđa gradnja, odnosno proširenjepostojećeg naselja, a sastoji se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za daljnji razvoj. Unutarnjega smještaju se, osim stanovanja, sve potrebne funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenjunaselja, kao što su središnje uslužne funkcije i prateće gospodarske funkcije, sportsko-rekreacijskepovršine, površine infrastrukturnih sustava, javne prometne i zelene površine, groblja i sl.Središnje uslužne funkcije podrazumjevaju sadržaje i građevine javne i društvene namjene(uprava i pravosuđe, školstvo, zdravstvo i socijalna skrb, kultura, sport i rekreacija, udruge, vjerskeustanove, i dr.)Prateće gospodarske funkcije obuhvaćaju sadržaje i građevine ugostiteljsko-turističke namjene,svih vrsta poslovnih namjena te poljoprivredne gospodarske građevine koje se mogu graditi unaselju.Površine za izdvojene namjene su površine za specifične funkcije koje svojom veličinom,strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja, a određuju se građevinskim područjem.Osnovne grupe izdvojenih namjena su : gospodarska-poslovna namjena, ugostiteljsko-turističkanamjena, sportsko-rekreacijska namjena, groblja, te ostale namjene.Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnihsustava unutar ili izvan građevinskog područja.Građevna čestica određuje prostor, izgrađen ili predviđen za izgradnju odnosno uređenje, nakojem se vrši jedna od namjena predviđenih ovim Planom. Na građevnoj čestici određuje segrađenje građevina koje su u funkciji jedne namjene, odnosno korisnika. Uz pojedinačnu građevinu(ili kompleks građevina) osnovne namjene mogu se graditi pomoćne građevine.Izgrađenost građevne čestice je zbroj izgrađenih površina zemljišta pod svim građevinama načestici (osnovne i pomoćnih). Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenihdijelova građevine na građevnu česticu. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke taložnice,spremnici plina, nafte i slične građevine ukopane u teren, parkirališne i sportsko-rekreacijskepovršine, stepenice i prilazi po terenu, terase u nivou ili izdignute max. 0,8 m od najniže točkeokolnog terena, te strehe, pergole, vrtni roštilji, ogradni i potporni zidovi i slične građevine kojimase uređuje okoliš.Ukupnu (bruto) razvijenu površinu čini zbroj površina svih nadzemnih etaža građevina (osnovnei pomoćnih) na građevnoj čestici.Koeficijent izgrađenosti (K ig ) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama iukupne površine građevne čestice.Koeficijent iskorištenosti (K is ) je odnos ukupne (bruto) razvijene površine građevina na čestici ipovršine građevne čestice;Građevna linija određuje položaj osnovne građevine (vertikalne projekcije najistaknutijeg dijelapročelja) u odnosu na rub građevne čestice prometnice ili javne prometne površine. Može odrediti ipoložaj osnovne građevine u odnosu na obodne građevne čestice ili susjedne građevine, ako tozahtjeva okolna izgrađenost i konfiguraciji terena.Regulacijska linija određuje granicu između građevne čestice javne prometne površine (ceste,ulice, prilaznog puta, trga, parka i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.Osnovna građevina je svaka građevina (građena kao pojedinačna građevina ili kompleksgrađevina) koja isključivo služi za odvijanje Planom predviđene namjene.Pomoćna građevina je svaka građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine.Pomoćne građevine u funkciji stambenih građevina su garaže, spremišta, drvarnice, kotlovnice,plinske stanice, vrtne sijenice, ljetne kuhinje i sl.Stambena namjena u kontekstu ovog Plana podrazumijeva stalno stanovanje.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 131

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAGrađevine stambene namjene dijele se na slijedeće građevine stalnog stanovanja : obiteljskekuće, stambene, stambeno-poslovne i višestambene građevine.Vikend kuće grade se u pravilu kao skupne aglomeracije u vikend naselju - izdvojenoj površiniturističko-ugostiteljske namjene, a iznimno u naselju kao pojedinačne građevine. Namjenjene supovremenom stanovanju.Građevine društvenih namjena služe zadovoljenju društvenih potreba stanovništva, obuhvaćajusadržaje središnjih upravnih funkcija (uprave i pravosuđa, školstva, zdravstva i socijalne skrbi,kulturnih funkcija, sporta i rekreacije, financijskih i intelektualnih usluga, trgovine, obrta i usluga isl.). Grade se ili rekonstruiraju u građevinskom području naselja, eventualno u građevinskompodručju izdvojenih namjena, a mogu se graditi i izvan građevinskih područja.Građevine ugostiteljsko-turističke namjene koje se prema ovom Planu smještaju unutargrađevinskog područja naselja su manje građevine namjenjene pružanju ugostiteljskih i turističkihusluga.Građevine gospodarske - poslovne namjene u naselju su manje građevine koje služe obavljanjusvih vrsta zanatskih, uslužnih, intelektualnih, trgovačko-opskrbnih, proizvodno-poslovnih,servisnih i drugih djelatnosti koje su sukladne stanovanju i ostalim funkcijama naselja i neugrožavaju okoliš.Poljoprivredne gospodarske građevine u naselju su :- bez izvora zagađenja : sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, sušionice voća iljekovitog bilja, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.- s izvorima zagađenja : staje, kokošinjci, kunićnjaci i sl.Okoliš je slobodan, neizgrađen prostor oko građevina unutar građevne čestice (vrt, okućnica,dvorište i sl.).Lokalne uvjete čine posebnosti mikrolokacije (urbanističko-arhitektonske, komunalne, prometne,klimatske, morfologija krajolika i tipologija gradnje u krugu cca 100 m i sl.).Etaža je svaki nivo građevine. Po vrsti etaže mogu biti podzemne (podrum) ili nadzemne (suteren,prizemlje, kat i potkrovlje). Podzemnom etažom smatra se etaža kod koje je više od 2/3 njenevisine sa svih strana ispod najniže točke konačno uređenog okolnog terena.Za svaki novi stambeni prostor etaža mora imati minimalnu svjetlu visinu 2,40 m, a maksimalnu3,00 m.Svjetla visina etaže za nove građevine turističko-ugostiteljske namjene i društvenih namjena kojese grade neposrednom provedbom Plana iznosi min. 2,60 m do max. 3,20 m.Svjetla visina etaže za nove građevine gospodarskih - poslovnih namjena koje se gradeneposrednom provedbom Plana iznosi min. 2,80 m do max. 6,00 m.Za pomoćni prostor svjetla visina iznosi minimalno 2,20 m, a maksimalno 2,80 m.U postojećim građevinama zadržavaju se postojeće visine etaža.Nivelaciona kota od koje se računa katnost osnovnih građevina je kota poda najniže nadzemneetaže uzdignute maksimalno 1,0 m od najniže točke uređenog terena na dijelu građevne čestice kojipokriva građevina.Visine osnovnih građevina od najniže točke konačno uređenog okolnog terena do krovnogvijenca, ruba krova ili do sljemena ne propisuju se, zbog arhitekture specifične za planinskepredjele, koja mora biti u skladu s tradicijom goranskog graditeljstva, ali i slobodna uarhitektonskom izričaju u skladu sa suvremenim zahtjevima, nego se određuju katnošću tj. brojemetaža građevina.Stan je prostor u osnovnoj građevini predviđen za smještaj jedne obitelji.Samostalna uporabna cjelina je skup prostorija namjenjen za stanovanje, poslovnu ili turističkougostiteljskudjelatnost, s neophodnim sporednim prostorijama koje čine građevinsku cjelinu iimaju poseban ulaz.3.2.2.1. Građevinska područja naseljaNaseljem se smatra struktura grada, sela ili drugog oblika stanovanja sa pratećimfunkcijama, a razgraničenje površine naselja obavljeno je određivanjem granica građevinskogpodručja prema određenim kriterijima i to u planiranom ili zatečenom – već izgrađenom opsegu.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 132

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAOvim Planom određene su veličine, prostorni raspored i oblik građevinskih područjanaselja, sukladno kriterijima iz Županijskog plana :• Planirani broj stanovnika (projekcija 2015. godine) : b = 4861 stanovnik• Planirana minimalna gustoća stanovanja : c = 17 stanovnika / haMaksimalna površina građevinskih područja naselja : P max = b / c = 4861 / 17 = 285,94 haP max = I + NI – izgrađeni dio građevinskog područja (postojeća izgrađenost) : I = 403,90 haN – neizgrađeni dio građevinskog područjaP max < I (285,94 ha < 403,90 ha )Maksimalno dozvoljena ukupna površina građevinskih područja naselja :P max = 1,20 I = 1,20 x 403,90 ha = 484,68 haIako je maksimalna površina građevinskog područja svih naselja Grada Čabra, dobivena izomjera projiciranog broja stanovnika i planirane minimalne gustoće stanovanja, manja od većpostojeće izgrađenosti naselja, ukupno građevinsko područje naselja (izgrađeni i neizgrađeni dio)ne može biti manje od površine sadašnjeg izgrađenog dijela uvećanog za 20 %, pa je sukladnotome građevinsko područje naselja i dimenzionirano.Gustoća stanovanja u sadašnjem izgrađenom građevinskom području naselja izračunata izomjera broja stanovnika prema službenom popisu iz 1991. godine i postojeće izgrađenosti iznosi :G bst (bruto) = 5169 stanovnika / 403,90 ha = 12,80 stanovnika / ha < 17 st./haGustoća stanovanja u Planom predviđenom građevinskom području naselja izračunata izomjera broja stanovnika prema projekciji za 2015. godinu i ukupne (postojeće i planirane)izgrađenosti iznosi :G bst (bruto) = 4861 stanovnik / 484,68 ha = 10, 02 stanovnika / haPovršine naselja, određene građevinskim područjem, su površine predviđene za izgradnju,odnosno proširenje postojećeg naselja u kojima se smještaju, osim stanovanja, sve spojive funkcijesukladne namjeni, rangu ili značenju naselja (javna i društvena namjena, gospodarska namjena/poslovna, ugostiteljsko-turistička/, sportsko–rekreacijska namjena, javne zelene površine, površineinfrastrukturnih sustava, groblja, površine posebne namjene i sl.).Na području Grada Čabra postoji 41 administrativno naselje. Izgrađene naseljske strukturesu disperzirane u prostoru, podijeljene na nekoliko većih i mnoštvo malih naselja od kojih nekaizumiru. Izračun postojeće izgrađenosti omogućio je povećanje planiranih površina za širenje iunapređenje naselja samo za 20 % u odnosu na već izgrađene površine. Planirane površineraspodijeljene su prema postavljenoj funkcionalnoj mreži - sustavu naselja posebnih funkcija,uglavnom između većih naselja koja imaju perspektive razvoja, a dijelomično je dana mogućnost imanjim naseljima, vodeći računa o njihovu značenju za prostor koji bez “živih” naselja i ljudskeaktivnosti u njima odumire i gubi svoje osnovne značajke. Centralno naselje Čabar obuhvaćeno jegrađevinskim područjem naselja N65.Građevinska područja za razvoj i uređenje naselja čine, kako je rečeno, već izgrađenepovršine i planirane površine za moguće širenje, novu izgradnju i uređenje naseljskih struktura,odnosno podijeljena su na izgrađeni i neizgrađeni dio. Postojeća izgrađenost naselja kartirana je nakatastarskim podlogama u mjerilu 1:5000, na kojima su prikazane i neizgrađene površinenamjenjene mogućem proširenju naselja.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 133

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAGrađevinska područja naselja Grada Čabra prikazana u kartografskom prikazu 1.«Korištenje i namjena površina» u mj. 1 : 25000 i u kartografskim prikazima 4.1. – 4.17.«Građevinska područja» u mj. 1 : 5000.Izračun građevinskih područja naseljskih površina za sva naselja na području Grada Čabraprikazan je u slijedećoj tablici :Tablica 62.Građevinska područja naselja Grada ČabraOznakagrađev.područjanaseljaBrojkatgraf. prikazaNazivadministrativ.naseljaBrojstanovnika1991.Izgrađeni diograđev.područja( ha )Neizgrađenidio građev.područja( ha )Ukupnogrđevinskopodručjenaselja( ha )Gustoćastanovanjastanov. / haN1 4.1. Donji Žagari 20 2,77 0,99 3,76N2 – N4 4.1. Mandli 50 5,87 2,10 7,97N5 – N12 4.1. Okrivje 40 5,86 1,05 6,91N13 4.2. Kamenski Hrib 24 2,32 1,22 3,54N14 4.2. Plešce 178 10,68 5,31 15,99N15 4.2. Podstene 21 1,69 0,92 2,61N16-N20 4.2. Požarnica 10 2,12 0 2,12N21 4.3. Zamost 50 7,97 1,04 9,01N22 4.3. Smrekari 21 1,88 1,22 3,10N23 4.3. Fažonci 1 0,28 0 0,28N24 4.4. Gerovo 807 44,45 7,78 52,23N25 4.5. Gerovski Kraj 122 11,68 2,23 13,91Hrib -skupina naselja 165 18,09 4,61 22,70N26-N36 4.6.N37 4.7. Mali Lug 104 7,84 3,10 10,94N38 4.7. Vode 66 3,16 1,76 4,92N39 4.7. Smrečje 105 5,46 2,55 8,01N40-N41 4.8. Tršće 443 31,31 4,37 35,68N42 4.8. Lazi 70 3,38 1,28 4,66N43 4.8. Selo 74 2,39 0,76 3,15N44 4.8. Ferbežari 39 3,39 0 3,39N45 4.8. Crni Lazi 132 14,16 2,52 16,22N46-N47 4.8. Srednja Draga 33 4,77 0,48 5,25N48 4.8. Ravnice 74 3,81 1.15 4,96N49 4.8. Makov Hrib 103 14,64 2,25 16,89N50-N52 4.9. Parg 104 19,98 4,64 24,62N53 4.9. Prhutova Draga 9 1,16 0 1,16N54 4.9. Brinjeva Draga 14 0,90 0 0,90N55 4.10. Prhci 16 1,22 0,48 1,70N56 4.10. Pršleti 5 1,28 0 1,28N57 4.10. Sokoli 29 1,76 0 1,76N58-N63 4.11. Vrhovci 141 10,61 2,94 13,55N64 4.11. Kraljev Vrh 19 1,04 0,55 1,59N65-N67 4.12. Čabar 597 33,51 4,71 38,22N68 4.12. Tropeti 19 3,02 1,07 4,09N69-N75 4.12. Gornji Žagari 141 8,11 1,62 9,73Gorači -N76-N90 4.13. skupina naselja 161 19,78 1,86 21,64N91-N95 4.14. Kozji Vrh 80 21,03 1,69 22,72N96-N97 4.14. Bazli 7 2,73 0 2,73N98 4.14. Lautari 33 3,15 0 3,15N99 -N101 4.15. Prezid 1021 Prezid 60,80 12,53N102 -N103 4.15. Kranjci 21 3,85 0 3,85GPnaselja:N1 - N103Ukupno : 5169 403,90 80,78 484,68G bst(bruto)postojeća = 5169 stanovnika / 403,90 ha = 12,80 st. / ha < 17 stanovnika / hektarG bst(bruto) planirana = 4861 stanovnik / 484,68 ha = 10,02 st. / haIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 134

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAGradnju unutar građevinskih područja naselja treba, u pravilu, razvijati uz postojeće javne(državne, županijske, lokalne) i nerazvrstane ceste. U izgrađenom dijelu urediti postojećekomunikacije (javna stepeništa, puteve i prolaze), a u neizgrađenom dijelu osigurati prostor zaizgradnju novih. Također osigurati potreban prostor za izgradnju građevina onih djelatnosti kojesluže zadovoljenju zajedničkih potreba stanovništva. Izuzimaju se iz površina za građenje prostori: postojećih vrijednih šuma kada kompleks prema katastarskom izvatku prelazi 1000 m 2 , vrijednihpoljoprivrednih površina ako prelaze 1000 m 2 , tereni kod kojih nagib prelazi 30 stupnjeva, koridoriplaniranih trasa prometne i ostale infrasrukture, te dijelovi posebno vrijednog prirodnog ililjudskom rukom stvorenog okoliša.Naseljske površine - izgrađene i neizgrađene - namjenjuju se prvenstveno stambenojizgradnji, ali i svim djelatnostima koje su kompatibilne stanovanju, ukoliko ne proizvode buku, nezagađuju okoliš i ne privlače jači promet. U naseljske površine uključene su manje gospodarske,proizvodno-zanatske i uslužne djelatnosti kojima za obavljanje djelatnosti ne trebaju većeizdvojene površine. Zbog razvoja gospodarskih djelatnosti čije se obavljanje dozvoljava u urbanimsredinama gdje postoji niz mogućnosti za intezivnije korištenje poslovnog prostora, treba vršitiprenamijenu prostora za tercijarne i kvartarne djelatnosti. U ruralnim sredinama postojećenapuštene građevine moguće je predvidjeti i koristiti, uz potrebnu rekonstrukciju, za preradupoljoprivrednih i stočarskih proizvoda - proizvodnju zdrave hrane, te za sadržaje seoskog turizma.Unutar naseljskih površina mogu se planirati sve vrste trgovačkih (osim veleprodajnih)djelatnosti, turističko-ugostiteljskih, servisno-uslužnih i ostalih djelatnosti. Ovisno o značaju ifunkcionalnoj podjeli naselja, u građevinskom području naselja postoje i mogu se dograđivatisadržaji centralnih uslužnih funkcija (javne ustanove, kulturne, obrazovne, zdravstvene, socijalne isl. građevine), te sadržaji sportsko-rekreacijskih i ostalih funkcija. Naseljske površine takođeruključuju sve površine namjenjene razvoju prometne i komunalne infrastrukturne mreže u naselju,uređenju ulica, trgova, parkova, dječjih igrališta i javnih zelenih površina.U građevinskom području naselja grade se slijedeće vrste osnovnih građevina :• građevine stambene namjene,• građevine gospodarske - poslovne namjene,• građevine turističko - ugostiteljske namjene,• građevine društvenih namjena,• pomoćne građevine u funkciji građevina osnovne namjene,• infrastrukturne i komunalne građevine,• poljoprivredne gospodarske građevine i• ostale građevine (montažne građevine, kiosci, reklamni panoi, privremenegrađevine).Neposrednim provođenjem mogu se graditi građevine stambene namjene, pomoćnegrađevine, infrastrukturne i komunalne građevine, poljoprivredne gospodarske građevine, ostalegrađevine, manje složene građevine gospodarske – poslovne i turističko-ugostiteljske namjene idruštvenih namjena, primjenjujući kumulativno odrednice Plana za pojedinu vrstu građevina.Sve vrste osnovnih građevina u naselju mogu se graditi i montažnim načinom građenja.Tada za njih vrijede isti uvjeti kao i za klasično građene građevine, čime se naročitopodrazumijevaju oblikovni zahtjevi.Sve rekonstrukcije unutar građevinskih područja naselja vrše se također neposrednomprovedbom Plana.GRAĐEVINE STAMBENE NAMJENEGrađevine stambene namjene namjenjene su prvenstveno funkciji stalnog stanovanja, uzkoju mogu biti uključene poslovne, turističko-ugostiteljske i sve druge namjene sukladnestanovanju i primjerene nesmetanom odvijanju života u naselju.U građevinskom području naselja mogu se graditi slijedeće vrste građevina stambenenamjene za stalno stanovanje :Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 135

Obiteljska kućaPROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA• obiteljska kuća,• stambena kuća,• stambeno-poslovna građevina i• višestambena građevina.Obiteljska kuća je slobodnostojeća kuća za stanovanje jedne obitelji, sa jednim stanom, asastoji se iz osnovne i pomoćnih građevina na jednoj građevnoj čestici. Obiteljska kuća može imativisinu jedne, a najviše dvije nadzemne etaže i podrum.Za neposredno provođenje Plana, određuju se slijedeći kriteriji građenja :• minimalna površina građevne čestice :- za građevinu visine jedne nadzemne etaže : 280 m 2 , uz uvjet da širina građevne čestice nacrti građevne linije ne može biti manja od 14 m- za građevinu visine dvije nadzemne etaže : 300 m 2 , uz uvjet da širina građevne čestice nacrti građevne linije ne može biti manja od 15 m• maksimalna površina građevne čestice : 2000 m 2• maksimalna izgrađenost : 30 %• broj etaža : min. 1 etaža, max. 2 nadzemne etažeStambena kućaStambena kuća je slobodnostojeća, dvojna ili kuća u nizu, sa maksimalno tri stana, a sastojise iz osnovne i pomoćnih građevina na jednoj građevnoj čestici. Može imati visinu najviše trinadzemne etaže i podrum. Oblikovanje građevine mora odgovarati tipologiji naselja, uz korištenjenačina gradnje i materijala tradicionalnog goranskog graditeljstva, sa svrhom skladnog uklapanja unaselje i krajolik.Za neposredno provođenje određuju se slijedeći kriteriji građenja stambene kuće:a) izgradnja na slobodnostojeći način :• minimalna površina građevne čestice :- za građevinu visine jedne nadzemne etaže : 280 m 2 , uz uvjet da širina građevne čestice nacrti građevne linije ne može biti manja od 14 m- za građevinu visine dvije ili tri nadzemne etaže : 320 m 2 , uz uvjet da širina građevne česticena crti građevne linije ne može biti manja od 16 m• maksimalna površina građevne čestice : 2000 m 2• maksimalna izgrađenost : 30 %• broj etaža : min. 1 etaža, max. 2 nadzemne etažeb) izgradnja na poluotvoreni način (dvojne kuće, završne kuće stambenog niza) - po stambenojjedinici :• minimalna površina građevne čestice :- za građevinu visine jedne nadzemne etaže : 200 m 2 , uz uvjet da širina građevne čestice nacrti građevne linije ne može biti manja od 10 m- za građevinu visine dvije ili tri nadzemne etaže : 240 m 2 , uz uvjet da širina građevnečestice na crti građevne linije ne može biti manja od 12 m• maksimalna površina građevne čestice : 1200 m 2• maksimalna izgrađenost : 40 %• broj etaža : min. 1 etaža, max. 3 nadzemne etažec) izgradnja u nizu - po stambenoj jedinici :• minimalna površina građevne čestice : 150 m 2 , uz uvjet da minimalna širina građevnečestice (jednaka širini građevine) na crti građevne linije iznosi 5 m• maksimalna površina građevne čestice : 600 m 2Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 136

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA• maksimalna izgrađenost : 50 %• broj etaža : min. 1 etaža, max. 3 nadzemne etažed) interpolacije u gusto izgrađenim jezgrama :• minimalna površina građevne čestice : 150 m 2 - ako je manja jednaka je stvarnoj površinikatastarske čestice• maksimalna površina građevne čestice : 500 m 2• maksimalna izgrađenost : 60 %• broj etaža : min. 1 etaža, max. 3 nadzemne etažeMinimalna tlocrtna površina obiteljske i stambene kuće ne može biti manja od 60 m 2 zasve veličine građevnih čestica, osim za izgradnju u povijesnim jezgrama, etnološkim cjelinama imanjim naseljima ruralnog tipa, gdje tlocrt građevine može biti određen susjednim građevinama.Stambeno-poslovna građevinaStambeno-poslovna građevina ima, osim funkcije stanovanja, uključenu i poslovnunamjenu. Poslovni prostor može se graditi u stambenoj građevini, prigrađen uz nju ili odvojen odnje. U izgrađenost se računaju površine svih građevina na građevnoj čestici. Poslovna namjenamora biti sukladna funkciji stanovanja, odnosno ne smije ugrožavati okolinu bukom većom od 55dcB danju i 45 dcB noću, niti uzrokovati zagađenje zraka, vode i tla veće od dopuštenih vrijednostiodređenih posebnim zakonima i propisima.Kod neposrednog provođenja ovog Plana za stambeno-poslovne građevine primjenjuju seisti uvjeti građenja kao i za stambene kuće. Promjena namjene stambene građevine u stambenoposlovnuili poslovnu (i obrnuto) je moguća, a vrši se prema odredbama ovog Plana za tu vrstugrađevinaVišestambena građevinaVišestambena građevina namjenjena je prvenstveno kolektivnom stanovanju. U njoj se najedan vanjski ulaz vezuju više od tri stana, odnosno više od tri samostalne uporabne cjeline. Visinakuće je u pravilu tri, a najviše četiri nadzemne etaže i podrum. Prizemna etaža može se namjenitisadržajima središnjih uslužnih i pratećih gospodarskih funkcija. U podrumskoj etaži trebapredvidjeti zajedničku parkirališnu garažu i pomoćne prostorije za svaki stan.Takve građevine mogu se graditi u gradu Čabru, naseljima Gerovo, Tršće, Prezid, Zamosti Plešce, a iznimno u ostalim većim naseljima. U manjim naseljima ruralnog tipa nije dozvoljenaizgradnja višestambenih građevina.Građenje novih višestambenih građevina u neizgrađenom dijelu naselja vrši se temeljemdetaljnog plana uređenja.Lokacijska dozvola za rekonstrukciju postojeće ili za pojedinačnu građevinu koja se gradikao interpolacija u izgrađenom dijelu naselja utvrđuje se neposrednim provođenjem ovog Plana uzslijedeće kriterije :• minimalna površina građevne čestice za izgradnju nove višestambene građevine (ilizemljišta koje služi redovnoj upotrebi postojeće) : 600 m 2 , uz uvjet da minimalna širinagrađevne čestice na crti građevne linije iznosi 20 m za nove građevine,• maksimalna površina građevne čestice nije ograničena,• maksimalna izgrađenost : 50 %,• broj etaža : u pravilu 3, a max. 4 nadzemne etaže.Ne dozvoljavaju se pojedinačne intervencije na pročeljima i zajedničkim djelovimavišestambene građevine.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 137

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAGRAĐEVINE GOSPODARSKE - POSLOVNE NAMJENEI TURISTIČKO-UGOSTITELJSKE NAMJENEGrađevine gospodarske namjene obuhvaćaju poslovne građevine koje se mogu graditi unaselju na izdvojenim građevnim česticama ili u sklopu građevina stambene namjene. To su : svevrste uslužnih i zanatskih radionica (krojačke, frizerske, postolarske, fotografske, optičke, urarske,zlatarske i sl.), poslovni prostori za pružanje intelektualnih usluga (uredi, biroi, ateljei, studiji,agencije i sl.), građevine trgovačko-opskrbne djelatnosti (prodavaonice hrane, pića, voća i povrća,mješovite ili specijalizire robe), male proizvodno-poslovne radionice za tihe i čiste djelatnosti(stolarije, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, automehaničarske radionice, servisi) i drugedjelatnosti koje ne ugrožavaju okoliš, ne izazivaju opasnosti od požara i eksplozija i proizvde bukumanju od 55 dB danju i 45 dB noću.Građevine ugostiteljsko-turističke namjene koje se mogu graditi u naselju, u sklopugrađevina stambene namjene ili na izdvojenim građevnim česticama su : caffei, snack-barovi,pizzerije, restorani, manji pansioni i sl.Iznimno se kao pojedinačni objekt u naselju može izgraditi (interpolirati) građevina zapovremeno stanovanje :• vikend kuća.Otvorena skladišta građevnog materijala, metalnih profila, starih automobila, velikestolarske, bravarske, limarske, kamenoklesarske radionice, autoservisi i slični sadržaji kojizahtjevaju veće površine, privlače jači promet, proizvode veću buku i štetne emisije u okoliš nemogu se graditi u naselju već na izdvojenim površinama poslovne namjene.Oblik i veličina građevne čestice mora omogućiti smještaj svih sadržaja vezanih uz tehničkekarakteristike ili tehnološki proces (osnovnu građevinu poslovne ili turističko-ugostiteljskenamjene, sve pomoćne građevine u njenoj funkciji, interne prometnice, parkirališni prostor,komunalno - tehničku infrastrukturu i sl.). U maksimalnu izgrađenost građevne čestice računa sepovršina osnovne i svih pomoćnih građevina.Određuju se uvjeti građenja građevina poslovne i turističko-ugostiteljske namjene kada segrade na izdvojenim građevnim česticama, za neposredno provođenje :• u neizgrađenom dijelu naselja - minimalna veličina građevne čestice: 600 m 2 , maksimalnaizgrađenost 40 %,• u izgrađenom dijelu naselja - minimalna veličina građevne čestice: 400 m 2 , maksimalnaizgrađenost: 60 %,• u gusto izgrađenim dijelovima naselja i povijesnim jezgrama - minimalna veličinagrađevne čestice: 200 m 2 , maksimalna izgrađenost: 80 %,Maksimalna veličina građevne čestice se ne određuje, a optimalna veličina proizlazi iztehničkih karakteristika građevine ili tehnološkog procesa.Neposrednim provođenjem dozvoljava se građenje osnovnih građevina poslovne iturističko-ugostiteljske namjene maksimalne bruto razvijene površine do 600 m 2 .Za građevine veće bruto razvijene površine, te za izgradnju složenih poslovnih, turističkougostiteljskihgrađevina i kompleksa sa većim tehničkim i tehnološkim zahtjevima, potrebna jeizrada detaljnog plana uređenja.Maksimalna visina proizvodno-poslovnih građevina je jedna nadzemna etaža, koja za radniprostor može imati svjetlu visinu max. 6,0 m.Maksimalna visina ostalih poslovnih i turističko-ugostiteljskih građevina je, u praviludvije, a iznimno tri nadzemne etaže (manji turističko-ugostiteljski pansioni) - svjetla visina etažeiznosi max. 3,2 m.GRAĐEVINE DRUŠTVENIH NAMJENADruštvene djelatnosti služe zadovoljenju javnih potreba stanovništva, a obuhvaćajuupravne funkcije (javnu upravu, pravosuđe i mirovinsko osiguranje), obrazovne funkcije(predškolske i školske ustanove osnovnog i srednjeg obrazovanja), funkcije zdravstvene zaštite isocijalne skrbi, kulturne i ostale društvene funkcije (kulturu, tehničku kulturu i sport), udrugeIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 138

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAgrađana, političke stranke i druge nestranačke organizacije, te vjerske zajednice.Obavljaju se ugrađevinama društvenih namjena koje se u pravilu grade u građevinskom području naselja, naizdvojenim građevnim česticama ili u sklopu građevina stalnog stanovanja, a iznimno se mogugraditi i van građevinskih područja.Građevine društvenih namjena grade se u gradu Čabru i naselju Gerovo kao razvojnimsredištima prostorne cjeline, te u lokalnim središtima Prezidu i Tršću, a iznimno u ostalim većimnaseljima. U manjim naseljima ruralnog tipa minimum zadovoljenja društvenih potreba stanovnikatreba obezbijediti dolaskom bibliobusa, a po potrebi i izgradnjom drugih sadržaja.Za potrebe stanovništva u planskom razdoblju do 2015. godine nije potrebna izgradnjanovih osnovnih i srednjih škola niti građevina primarne zdravstvene zaštite. Planom je predviđenasocijalna ustanova za brigu o starijim osobama u gradu Čabru.Ostale društvene funkcije dopunjavati će svoje sadržaje izgradnjom ili rekonstrukcijomgrađevina kao što su : građevine namjenjene pretškolskom odgoju (jaslice, dječji vrtići, dječjeigraonice i sl.), socijalnoj skrbi (socijalna savjetovališta, domovi za starije osobe i sl.), pružanjuzdravstveno-estetskih usluga (sve vrste specijalističkih ordinacija, vježbaonice, prostori za estetikutijela i sl.), građevine obrazovne i kulturno-zabavne namjene (knjižnice i čitaonice, škole stranihjezika, muzičke škole, izložbeni saloni, galerije, muzejske zbirke, kina, videoteke, disco-klubovi,prostori sa više namjena, manji multimedijalni centri i sl.), građevine sporta i rekreacije(pojedinačna otvorena ili zatvorena sportska igrališta i prostori za rekreaciju građana).Oblik i veličina građevne čestice mora omogućiti smještaj svih sadržaja ovisno o vrstigrađevine društvene namjene (osnovnu građevinu, pomoćne građevine u njenoj funkciji,parkirališni prostor, komunalno - tehničku infrastrukturu i sl.). Maksimalna izgrađenost obuhvaćasve građevine na čestici, s izuzetkom građevnih zahvata u uređenju okoliša (terase, prilazi,stepeništa po terenu i sl.).Za neposredno provođenje određuju se slijedeći uvjeti građenja kada se građevinedruštvenih namjena grade na izdvojenim građevnim česticama :• u neizgrađenom dijelu naselja - minimalna veličina građevne čestice: 450 m 2 , maksimalnaizgrađenost: 40 %• u izgrađenom dijelu naselja - minimalna veličina građevne čestice: 300 m 2 , maksimalnaizgrađenost: 60 %• u gusto izgrađenim dijelovima naselja i povijesnim jezgrama - minimalna veličinagrađevne čestice: 150 m 2 , maksimalna izgrađenost: 80 %Maksimalna veličina građevne čestice se ne određuje, a optimalna veličina proizlazi izvrste i tehničkih karakteristika građevine.Neposrednim provođenjem dozvoljava se građenje osnovnih građevina društvenih namjenamaksimalne bruto razvijene površine od 450 m 2 . Za građevine veće bruto razvijene površine, te zaizgradnju složenih građevina društvenih namjena u kojima se okuplja veći broj ljudi, potrebno jeizraditi detaljni plan uređenja.Maksimalna visina je, u pravilu dvije, a iznimno tri nadzemne etaže (manji multimedijalnicentri, polivalentne građevine i sl.). Svjetla visina etaže iznosi max. 3,2 m.POMOĆNE GRAĐEVINE U FUNKCIJI OSNOVNIH GRAĐEVINAPomoćnim građevinama smatraju se građevine koje funkcionalno služe osnovnimgrađevinama u naselju, za njih se ne određuje zasebna građevna čestica nego se grade na građevnojčestici osnovne građevine.Na građevnim česticama obiteljskih, stambenih i stambeno-poslovnih kuća to su garaže,drvarnice, spremišta, kotlovnice centralnog grijanja i sl. Grade se u sklopu osnovne građevine, kaoprigrađene ili kao odvojene građevine.Kod višestambenih građevina kolektivnog stanovanja pomoćne građevine se mogu graditiu podzemnoj etaži ili kao nadzemne skupne građevine.Pomoćne građevine poslovnih, turističko-ugostiteljskih i društvenih građevina su : manjipomoćni poslovni i skladišni prostori, spremišta, sanitarni prostori, kotlovnice i sl.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 139

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAVisina pomoćnih građevina je, u pravilu, jedna - prizemna - etaža, max. visine 2,80 m.Iznimno se, zbog terenskih okolnosti i kod izgradnje gospodarskog prostora u sklopu pomoćnegrađevine može dozvoliti izgradnja u dvije etaže - prizemlje i potkrovlje - max. visine 5,00 m.Pomoćne građevine mogu se graditi na manjim udaljenostima od granica građevne česticeod onih koje su određene za osnovne građevine, a i na granici građevne čestice uz uvjet da nagraničnom pročelju nemaju otvora, ne smetaju susjednim građevinama u osunčnju, ne zaklanjajupogled i ne ometaju namjenu susjednih građevnih čestica.INFRASTRUKTURNE I KOMUNALNE GRAĐEVINEInfrastrukturne građevine se nalaze ili grade u građevinskim područjima naselja i površinaza izdvojene namjene, te na ostalim područjima poljoprivrednih i šumskih površina izvangrađevinskih područja. Pripadaju infrastrukturnim sustavima, a koriste se i izgrađuju premaposebnim uvjetima koji su određeni su u poglavlju 3.5. ovog Plana.Neposrednim provođenjem ovog Plana u građevinskom području naselja mogu se vršitirekonstrukcije postojećih i gradnja novih infrastrukturnih građevina prometa i veza, vodoopskrbe,odvodnje, elektroopskrbe i plinifikacije, te rekonstrukcija i gradnja komunalnih građevina, u skladusa posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se određuju i mjere zaštiteokoliša.Komunalne građevine u naselju, prema ovom Planu, su javna parkirališta i skupne garaže,a služe smještaju cestovnih vozila kada nisu u prometu. Javna garaža je zatvoren prostor zasmještaj više vozila, a parkiralište je otvorena površina sa označenim parkirnim mjestima.Javna parkirališta se grade na izdvojenoj građevnoj čestici uz naseljske prometnice.Kamionska parkirališta i autobusni terminali ne mogu se graditi u naselju, nego na izdvojenimpovršinama poslovne – komunalno-servisne namjene.Javne skupne garaže i parkirališta grade se kao samostalne građevine na izdvojenojgrađevnoj čestici. Takve građevine grade se u administrativnom centru, podcentrima i manjimrazvojnim središtima, a iznimno u ostalim većim naseljima. Javne garaže se mogu graditi samo kaoskupne višeetažne parking-garaže (visine max. tri nadzemne etaže) ili kao jednoetažne podzemnegaraže s mogućnošću druge namjene na krovnoj površini (igralište, prometna površina -parkiralište, ozelenjena površina i sl.), ako za to postoje terenske okolnosti. Ako se garažni prostorinalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost građevne čestice. Podzemna etaža možezauzimati 100% površine građevne čestice, ukoliko se krovna površina hortikulturno obradi kaookolni teren.POLJOPRIVREDNE GOSPODARSKE GRAĐEVINEPoljoprivredne gospodarske građevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji su:- bez izvora zagađenja : staklenici, plastenici, spremišta ljetine, spremišta poljodjelskih alata istrojeva, sjenici, nadstrešnice za sušenje plodina, pčelinjaci i sl.- s izvorom zagađenja : razne staje, obori, svinjci, peradarnici, kuničnjaci, uzgoj krznaša, maleklaonice, gnojišta i sl. Uobičajenim uzgojem i tovom stoke i peradi smatra se broj:- tovnih teladi i junadi od 10 komada,- ostalih goveda do 10 komada,- konja do 5 grla,- svinja do 10 komada- peradi do 200 komada- sitnih glodavaca krznaša do 75 komada.Poljoprivredne građevine grade se u građevinskim područjma naselja u pravilu naizdvojenim parcelama, a mogu se smještati i unutar građevne čestice obiteljske kuće, stambene istambeno-poslovne građevine. Zabranjuje se izgradnja poljoprivrednih gospodarskih građevina sizvorom zagađenja u građevinskim područjima naselja : N 65 Čabar.Namjena građevine ne smije narušavati uvjete života i stanovanja unutar naselja, odnosnohigijenske uvjete korištenja susjednih građevnih čestica. Za građevine sa izvorom zagađenja trebaishoditi sanitarne i vodopravne uvjete.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 140

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAOstale vrste poljoprivrednih građevina koje veličinom i namjenom nisu kompatibilnestambenom naselju mogu se graditi na površinama izvan građevinskog područja.Za neposredno provođenje Plana, određuju se slijedeći kriteriji građenja:- oblik i veličina građevne čestice moraju obuhvatiti sve sadržaje potrebne za obavljanjepoljoprivredne djelatnosti, a utvrđuju se oblikom i veličinom zemljišne čestice (maksimalnaveličina čestice se ne ograničava),- ukupna maksimalna izgrađenost građevne čestice iznosi 60 % za građevine bez izvorazagađenja, a 40 % za građevine s izvorom zagađenja (njihova veličina ograničava senavedenim maksimalnim kapacitetom uzgojnih jedinica),- maksimalna visina građevine je, u pravilu, jedna - prizemna - etaža (visine max. 4,0 m), aiznimno dvije etaže - prizemna i potkrovna (visine max. 6,0 m), ako se u potkrovlju drži sijenoi stočna hrana,Ostali uvjeti građenja određeni su Odredbama za provođenje.OSTALE GRAĐEVINEPod ostalim građevinama podrazumijevaju se slijedeće građevine : tipizirane montažnegrađevine, kiosci, nadstrešnice, reklamni panoi i privremene građevine.Montažnim građevama smatraju se manje tipizirane građevine (ATC-centrale, GSMstanice, relejni stupovi, odašiljači, meteorološke stanice, mjerne stanice za monitoring, manjetipizirane infrastrukturne građevine i sl.). Neposrednom provedbom ovog Plana grade se ilipostavljaju na građevnoj čestici koja se formira kao zemljište koje služi redovnoj upotrebigrađevine. Moraju se graditi ili postavljati na mjestima na kojima neće narušiti krajobraznevrijednosti prirodnog okruženja ili ambijentalnu sliku naselja, a ne dozvoljava se njihova postava uzonama zaštićene prirodne i kulturne baštine niti u sklopu evidentiranih i registriranih spomenikakulture.Kiosci su tipske privremene manje montažne građevine, a služe za prodaju tiska, duhana,galanterije, voća i povrća, sezonskih plodina i vršenja drugih manjih ugostiteljskih i obrtničkihusluga. Postavljaju se na uređenom građevinskom zemljištu temeljem posebne gradske odluke, adozvoljava se njihova postava i na građevnoj čestici osnovnih građevina u naselju.Nadstrešnice se grade kao zakloni i čekaonice na stajalištima javnog gradskog, prigradskogi međugradskog prijevoza, a prostorni razmještaj i uvjeti građenja određuju se gradskom odlukom.Reklamni panoi postavljaju se na zelene površine, pročelja građevina, potporne i obložnezidove. Mogu se postavljati unutar i van građevinskog područja, uz javne i nerazvrstane ceste.Uvjeti za postavljenje reklamnih panoa reguliraju se posebnom gradskom odlukom.Privremene građevine definirane su Zakonom o građenju.3.2.2.2. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjeneIzdvojene namjene su specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinomkorištenja odudaraju od naselja, planiraju se kao izdvojena građevinska područja pojedinih namjenaizvan naselja i u njima se ne može planirati novo stanovanje.U ovom Planu razgraničenje površina izvan naselja za izdvojene namjene izvršeno jeodređivanjem granica njihovih građevinskih područja na slijedeće osnovne grupe :1. površine za gospodarske - poslovne namjene,2. površine za turističko-ugostiteljske namjene,3. površine za sportsko-rekreacijske namjene,4. izdvojene površine groblja,5. površine za ostale namjene.Županijskim planom određeni su kriteriji za određivanje građevinskih područja samo zagospodarsku i ugostiteljsko-turističku namjenu. Propisane su maksimalne postojeće i planiranepovršine koje za Grad Čabar iznose :Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 141

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA• za gospodarsku - poslovnu namjenu : 40,00 ha• za ugostiteljsko-turističku namjenu : 85,00 haDetaljnije razgraničenje površina izvan naselja za izdvojene namjene obavljeno jeodređivanjem granica građevinskih područja, prema kriterijima za osnovno i detaljno razgraničenjeza svaku pojedinu namjenu kako slijedi :• gospodarska namjena razgraničena je na : površine različitih poslovnih namjena,• ugostiteljsko-turistička namjena razgraničena je na : turistička naselja, apartmanska naselja,vikend naselja, kampove, smještajne kapacitete (hotele, izletišta, domove),• sportsko-rekreacijska namjena razgraničena je na : sportsko-rekreacijske površine na kopnu ina vodi, skijaški sportski centar i manja skijališta,• infrastrukturne površine razgraničene su na : površine infrastrukturnih koridora i površine zainfrastrukturne građevine,• površine groblja su izdvojene površine postojećih mjesnih groblja,• površine za ostale namjene razgraničene su na : površine za iskorištavanje mineralnih sirovina ipovršine uzgajališta (akvakulture).Na području Grada Čabra Planom su predviđene slijedeće površine za izdvojene namjeneodređene pripadajućim građevinskim područjima :1. Površine za gospodarske – poslovne namjene - su izdvojene veće površine u kojima sesmještaju različite proizvodno-poslovne djelatnosti, a Planom su razgraničene na poslovne zonerazličitih sadržaja.Površine za gospodarske - poslovne namjene određene su građevinskim područjima,podijeljenim na postojeće i planirane površine, a namijenjene su gospodarskim poslovnoproizvodnimdjelatnostima koje zahtijevaju veći prostor, vezane su na intenzivni promet, anjihov tehnološki proces nije kompatibilan stanovanju.Prostorni razmještaj površina za gospodarske djelatnosti poslovnih namjena baziran je narazmještaju postojećih gospodarskih struktura, na stvarnim potrebama i prostornim mogućnostima,na planiranom sustavu centara i mreže naselja, rasporedu stanovništva, te na povezanosti osnovnomprometnom i drugom infrastrukturom, sukladno načelima postavljenim u Županijskom planu iopredjeljenjima lokalne zajednice za gospodarski razvoj vlastitog područja.Gospodarska namjena predviđena je u građevinskim područjima naselja i u izdvojenimgrađevinskim područjima izvan naselja. U izdvojenim zonama gospodarske namjene nijedozvoljena stambena izgradnja.Vrednovanjem specifičnosti pojedinih gospodarskih djelatnosti koje postoje i planiraju se ustrukturi čabarskog gospodarstva, u kojoj nema velikih industrijskih proizvodnih kompleksa i ukojoj dominiraju manji proizvodni drvoprerađivački pogoni, one su svrstane u kategoriju poslovnihnamjena. U poslovne namjene ubrajaju se : manji proizvodni i skladišni kompleksi, (trgovina,manji proizvodni pogoni-obrtništvo, skladištenje, servisi, komunalne usluge, i sl.).Razgraničenje gospodarskih zona poslovne namjene izvršeno je na četiri podkategorije:• K – poslovna namjena – drvoprerađivačka,• K1 – poslovna namjena – pretežito uslužna,• K2 – poslovna namjena – pretežito trgovačka,• K3 – poslovna namjena – komunalno-servisna.U grafičkom prikazu Plana označene su postojeće i novoplanirane površine za gospodarsku- poslovnu namjenu, prema gornjim oznakama.Raspored planiranih poslovnih zona prilagođen je slijedećim postavkama :• planirane su pretežito uz postojeće proizvodno-poslovne zone gdje je već izgrađenaosnovna infrastrukturna mreža,• disperzija i raspored radnih mjesta prilagođeni su postojećim i planiranim područjimastanovanja,• prilikom planiranja novih poslovnih zona kvalitetne poljoprivredne površine i vrednijašumska područja zaštićeni su od prenamjene odnosno izgradnje trajnih građevina,• smještaj novih poslovnih zona i daljnji rad postojećih prilagođen je zahtjevima zaštiteokoliša, naročito zaštite voda,Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 142

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA• za planiranu poslovnu zonu trgovačke namjene u Tršću u trećoj vodozaštitnoj zoni(formiranu uz postojeću zonu drvoprerađivačke namjene koja se nalazi u drugojvodozaštitnoj zoni), prije utvrđivanja lokacijske dozvole, treba izvršiti prethodnadetaljna hidrogeološka istraživanja (na nivou podloge u mj. 1 : 5000) radi preciznijegodređenja granice između vodozaštitnih zona,• planiranom rekonstrukcijom postojećih cesta poboljšati će se prometna povezanostunutar područja Grada Čabra, a istodobno i povezanost između poslovnih zona,• u poslovnim zonama postupno će se rješavati opskrbljenost ostalom infrastrukturom,posebno izgradnja vodoopskrbne i kanalizacijske mreže, kako bi se sačuvala kakvoćaizvorišta pitkih voda,• u novoplaniranim poslovnim zonama, zbog visokih troškova pripreme, opremanja iuređenja zemljišta, nužno je udruživanje više korisnika zone radi smanjenja jediničnihtroškova izgradnje.Postojeće površine poslovne namjene na kojima su smješteni pogoni drvoprerađivačkeproizvodnje (uglavnom u vlasništvu “FinvestCorpa”) u Čabru, Gerovu, Tršću, Makovom Hribu iPrezidu ostaju u sadašnjim prostornim obuhvatima jer nije iskazana potreba za njihovim širenjem.Građevinsko područje koje koristi drvoprerađivački pogon u Gerovu bilo je reguliranoPUP “Industrijska zona – Pilana Gerovo” (SN15/86), koji je stavljen van snage. Ostala građevinskapodručja postojećih gospodarskih namjena nemaju prostornih planova uređenja užih područja.Prema smjernicama za podsticanje gospodarstva na goranskom području iz Prostornogplana PGŽ i iskazanim željama lokalne samouprave za uravnoteženim razvojem cijelog područjaPlanom je, pored postojećih poslovnih zona drvoprerađivačke i uslužne namjene, predviđenoosnivanje novih manjih poslovnih zona koje mogu imati pretežito uslužnu, pretežito trgovačku ilikomunalno-servisnu namjenu. Površine za gospodarsku – poslovnu namjenu određene ovimPlanom su :• Površine za poslovne namjene – zbirni prikaz :K – poslovna namjena – drvoprerađivačka : postojeći pogoni drvoprerađivačke proizvodnjeK 1 u Gerovu, K 2 u Tršću, K 3 u Makovom Hribu, K 4 u Čabru i K 5 u Prezidu.K1 – poslovna namjena – pretežito uslužna :- postojeća : K1 1 u Plešcima (postojeći pogon “Metalpres”) i K1 2 u Vrhovcima (postojeća Tvornicakemijskih proizvoda “TKP” predviđena za prenamjenu u zonu pretežito uslužne namjene)- planirana : K1 3 u Tropetima i K1 4 u Prezidu.K2 – poslovna namjena – pretežito trgovačka :- postojeća : K2 2 u Gerovu (postojeći pogon “Rio-Rijeka” predviđen za prenamjenu u zonupretežito trgovačke namjene)- planirana : K2 1 u Zamostu, K2 3 u Tršću i K2 4 u PreziduK3 – poslovna namjena – komunalno-servisna :- postojeća : K3 2 kraj Parga (postojeća cestarska baza u Štimcima)- planirana : K3 1 u Gerovu.• Ukupna površina koju zauzimaju postojeće zone poslovne namjene, a koristi ih čabarskadrvoprerađivačka proizvodnja iznosi : K = 20,10 ha• Ukupna površina za planirane poslovne namjene iznosi : K1 + K2 + K3 = 19, 90 ha• Sveukupna površina za gospodarske - poslovne namjene iznosi :K = 20,10 + 19,90 = 40,00 ha = max. 40 ha (PP PGŽ).Uređenje i izgradnja planiranih građevinskih područja površina za gospodarske - poslovnenamjene vrši se isključivo temeljem urbanističkog plana uređenja. U postojećim - izgrađenimgrađevinskim područjima dozvoljene su rekonstrukcije, prenamjene i interpolacije novih građevina,Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 143

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAali samo ako su u funkciji uvođenja novih tehnoloških linija, poboljšanja tehnoloških procesaproizvodnje, te poboljšanja uvjeta života i rada zaposlenog osoblja.2. Površine za turističko-ugostiteljske namjene - su izdvojene veće površine u kojima sesmještaju različiti sadržaji turističko-ugostiteljske djelatnosti (stacionarnog, izletničkog, lovnog,seoskog turizma i sl., uz uključenje ugostiteljske ponude kraja). U te površine svrstana su i vikendnaselja kao oblik povremenog stanovanja uz mogućnost pružanja turističko-ugostiteljske usluge.Određene su građevinskim područjima, a razgraničene na slijedeće kategorije :• smještajne kapacitete - u pravilu pojedinačne građevine (hoteli, pansioni, izletišta,planinarski domovi i sl.) koje su smještene na izdvojenim površinama za ugostiteljskoturističkenamjene ili u naseljima, a mogu formirati i zasebne komplekse,• apartmanska i vikend naselja - izgrađene strukture predviđene za sezonski turizam ilipovremeni boravak, s pratećim funkcijama (uslužnim, rekreativnim, kulturnim, zabavnim,itd.) koje su smještene u građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene, uglavnomuz ili u blizini naseljskih površina,• kampove koji su istih karakteristika kao apartmanska i vikend naselja, samo što su imsmještajne jedinice pokretne,Prema smjernicama iz Županijskog plana i zahtjevima lokalne zajednice površinepredviđene za razvoj ugostiteljstva i turizma na području Grada Čabra su, osim u građevinskimpodručjima naselja gdje se mogu graditi, predviđene i na izdvojenim građevinskim područjimaizvan naselja, u specifičnim turističko-ugostiteljskim područjima.Cjelokupni razvoj turizma, unapređenje turističko-ugostiteljskih djelatnosti, poboljšanje iobogaćivanje postojeće turističke ponude čabarskog kraja potrebno je bazirati na slijedećimrazvojnim mjerama i kriterijima :• ponudu na turističkom tržištu nužno je prilagoditi planiranoj strategiji razvitka turističkougostiteljskihdjelatnosti čabarskog područja, integriranog u širi prostor Gorskog kotara iPrimorsko-goranske županije (ostvarivanje veće kvalitete usluga sa znatno bogatijomponudom raznih kulturnih, rekreacijskih, izletničkih i drugih sadržaja),• treba zadržati postojeće turističko-ugostiteljske kapacitete, a izgradnju novih kapacitetausmjeriti u većem dijelu na izgradnju kvalitetnih dopuna postojeće turističke ponude,• prilikom investiranja u postojeće ili nove objekte poželjno je stimulirati izgradnju samoviših i visokih turističkih kategorija,• potrebno je dati prednost poboljšanju infrastrukture i zaštiti okoliša,• gradnju novih građevina treba ostvariti na prirodno manje vrijednim područjima i uklopitiih u oblike gradnje lokalnog ambijenta,• predvidjeti i osigurati prostore za nove, atraktivne turističko-rekreacijske sadržaje (npr.golf igrališta, zmajarenje, rafting, jahanje i slične reprezentativne sadržaje visokogturizma).Površina namjenjenih turističko-ugostiteljskoj djelatnosti danas na području Čabra imamalo, a prostor, po svojim prirodnim osobitostima - ljepoti prirode, bogatstvu etnološke i kulturnebaštine, te mogućnostima pružanja najrazličitijih oblika turističko-ugostiteljske ponude, upravočeka da bude “otkriven” od suvremenih “nomada” u stalnoj potrazi za novim destinacijama.Planom su stvorene pretpostavke razvoja ljetno-zimskog turizma i seoskog - agro turizma.Nemogućnost gradnje stanova za stalno stanovanje nadoknaditi će se dopunom postojećih iizgradnjom novih vikend - naselja u manjim naseljima ruralnog tipa.Prostorni raspored, vrsta, kapacitet, veličina, te ostali pokazatelji ugostiteljsko-turističkihpodručja planirani su u skladu s kvalitativnim značajkama prostora, većim dijelom proširenjem većizgrađenih postojećih struktura ili planiranjem novih, sukladno ciljnim opredjeljenjima turističkograzvoja područja koje su zacrtane Županijskim planom i razvojnim programom lokalnesamouprave.Ovim Planom razvrstane su postojeće i novoplanirane površine turističko-ugostiteljskenamjene u gospodarsku namjenu, a označene su kako slijedi :• površine stacionarnog turizma : T1 - hoteli, pansioni, izletišta, planinarski domovi islične građevine,Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 144

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA• apartmanska naselja : T2,• vikend naselja : T3,• kampovi u prirodi : T4.T1 - pored postojećih hotela u Gerovu, Tršću i Čabru, planirane su nove zone stacionarnogturizma u Lividragi, Milanovom Vrhu i Prezidu. Dok se u Prezidu planira izgradnja manjeg hotelagradskog tipa ili većeg pansiona sa smještajnim kapacitetima koji se mogu graditi depandansno(zbog blizine planiranog skijališta Kovačev Hrib), u Lividragi i Milanovom Vrhu predviđeno jeproširenje postojeće turističke ponude izgradnjom planinarskog doma ili izletišnog kompleksamanjeg smještajnog kapaciteta, ali sa različitim specifičnim sadržajima i bogatom ugostiteljskomponudom, namjenjenim lovnom i visokom turizmu.T2 - novoplanirana apartmanska naselja predviđena su u Gerovskom Kraju, Mandlima,Plešcima, Ferbežarima i Lazima kraj Tršća, u Vrhovcima i Kozjem Vrhu, a u okviru njih mogu segraditi i građevine stacionarnog turizma.T3 - Planom su razvrstana postojeća vikend naselja (u manjim naseljima: Okrivje,Požarnica, Fažonci, Vode, Mali Lug, Ferbežari, Crni Lazi, Brinova Draga, Prhutova Draga, zatimkraj Parga, u Gornjim Žagarima, Kozjem Vrhu, Kranjcima, Kraljevom Vrhu, Bazlima, Lautarima,u goračkim naseljima Rismani, Muhovce, Hidolin, Opajki, Kašarogi, u hribskim naseljimaMogušari i Safari, te Gerovskom Kraju) i novoplanirana vikend naselja (u Čabru, Smrečju,Kraljevom Vrhu, hribskim naseljima Mošun, Putari, Safari, Brezovci i Živci, te u goračkimnaseljima Brinovka, Plešce, Tušek).T4 - uz naselje Vode planirana je izgradnja male akumulacije – umjetnog jezeranamjenjenog za rekreacijske aktivnosti na vodi. Uz obalu je planirana izgradnja kupališne zone ikampa u prirodi, te sportsko-rekreacijske zone u neposrednoj blizini.• Površine za turističko-ugostiteljsku namjenu – zbirni prikaz :T1 – površine stacionarnog turizma (sa smještajnim kapacitetima u hotelima, većim i manjimpansionima, izletišnim kompleksima, planinarskim domovima i sl.)- postojeće : T1 1 u Gerovu i T1 2 u Tršću,- planirane : T1 3 u Prezidu, T1 4 u Milanovom Vrhu i T1 5 u Lividragi,T2 – apartmanska naselja (koja mogu uključiti i građevine stacionarnog turizma)- planirana : T2 1 u Mandlima, T2 2 u Plešcima, T2 3 u Gerovskom Kraju, T2 4 između Tršća iLaza,T2 5 između Ferbežara i Srednje Drage, T2 6 u Vrhovcima i T2 7 u Kozjem Vrhu,T3 – vikend naselja- postojeća u naseljima : T3 1 – T3 6 Okrivje, T3 7 – T3 11 Požarnica, T3 12 Fažonci, T3 13 GerovskiKraj, T3 18 Mogušari (Hrib), T3 20 Mali Lug, T3 22 Vode, T3 23 – T3 24 Ferbežari, T3 25 Brinjeva Draga,T3 26 Prhutova Draga, T3 27 Erženi kraj Parga, T3 29 Kraljev Vrh, T3 30 Čabar, T3 31 – T3 33 GornjiŽagari, u goračkim naseljima: T3 34 Muhovce, T3 35 Rismani, T3 39 Hudolin, T3 40 Kašarogi, T3 41 iT3 43 Kozji Vrh, T3 42 Bazli, T3 44 – T3 45 Lautari,- planirana : T3 21 u Smrečju, T3 28 u Kraljevom Vrhu, T3 46 u Kranjcima,- u hribskim naseljima : T3 14 Brezovci, T3 15 Safari, T3 16 Putari, T3 17 Mošun, T3 19 Živci,- u goračkim naseljima : T3 36 Brinovka, T3 37 Plešci (Plejsci), T3 38 Tušek (Tuški),T4 – kamp u prirodi- planirani : T4 kamp uz kupališnu zonu umjetnog jezera - akumulacije VodePovršina zona Planom predviđenih za turističko-ugostiteljsku namjenu iznosi :T1 – hoteli, pansioni, izletišta, planinarski domovi = 17,84 haT2 – apartmanska naselja =28,18 haT3 – vikend naselja =34,28 haT4 – kamp u prirodi =4,66 ha• Ukupna površina za turističko-ugostiteljsku namjenu iznosi : T = 84,96 ha < 85,00 ha (PPPGŽ)Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 145

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAIzdvojene površine za turističko-ugostiteljske namjene određene su građevinskimpodručjima, izgrađenim i neizgrađenim, a namjenjene su rekonstrukciji i preoblikovanju postojećihhotela i većih pansiona, izgradnji novih građevina stacionarnog tipa ili turističkih struktura(apartmanskih i vikend naselja), u kombinaciji sa poslovnim, ugostiteljskim, trgovačko-uslužnim,kulturno-zabavnim, sportsko-rekreacionim i ostalim pratećim sadržajima, te izgradnji kampova sasportsko-rekreacijskim i ugostiteljsko-zabavnim sadržajima u prirodi.Izgradnja u građevinskim područjima planiranih površina za turističko-ugostiteljskenamjene moguća je samo temeljem urbanističkog ili detaljnog plana uređenja.Rekonstrukcije građevina i zahvati u prostoru unutar postojećih građevinskih područja vršese neposrednim provođenjem ovog Plana, temeljem idejnog rješenja sa detaljnim opisom, sukladnoodredbi članka 37. stavaka 1 i 2 Zakona o prostornom uređenju.Kod neposrednog provođenja Plana određuju se uvjeti za izgradnju vikend kuće :Vikend kuća se gradi u vikend naselju - izdvojenoj površini turističko-ugostiteljskenamjene - kao skupna aglomeracija, a iznimno u naselju kao pojedinačni objekt. Namjenjuje sepovremenom stanovanju. Može imati jednu do max. dvije nadzemne etaže i podrum, gradi se upravilu na slobodnostojeći način, a preporuča se izgradnja prema predlošcima tradicionalnoggoranskog graditeljstva. Kod interpolacija pojedinačnih građevina u postojećim naseljima i vikendnaseljima vrijede isti uvjeti građenja kao za obiteljske kuće.Ako se građevna čestica mora odrediti kao zemljište koje služi redovnoj upotrebi postojećevikend kuće tada njezina površina ne može biti manja od 100 m 2 niti veća od 400 m 2 .Nova izgradnja u planiranim vikend naseljima vrši se temeljem detaljnog plana uređenja.Na prostoru Lividrage i Milanovog Vrha određena su građevinska područja postojećihizdvojenih površina turističko-ugostiteljske namjene. Građevinsko područje u Lividragi uključuje isadržaje sporta i rekreacije u prirodi. Zbog osjetljivosti područja sa aspekta vodozaštite za bilo kojizahvat u uređenju tih površina potrebna je izrada urbanističkog plana uređenja. Prije izradedetaljnog plana uređenja potrebna su detaljnija hidrogeološka istraživanja, odnosno ishođenjevodopravnih uvjeta nadležne javne ustanove za zaštitu voda, utvrđenih temeljem odluke ovodozaštiti izvorišta vode za piće čija je izrada u tijeku.Za energetsku opskrbu građevinskog područja na Milanovom Vrhu treba razmotritikorištenje dopunskih izvora energije (vjetra, plina) jer bi izgradnja elektroopskrbnog voda kaopodzemnog kabela uz cestu iz Kozjeg Vrha bila skupa.3. Površine za sportsko-rekreacijske namjene - su veća područja za odvijanje sportskih irekreacijskih aktivnosti. Razgraničene su na :• sportsko-rekreacijske površine (postojeća i planirana sportska igrališta i kompleksi),• površinu kupališta i rekreacije na vodi,• skijaški centar i• manja skijališta.Površine namjenjene za sport i rekreaciju mogu se nalaziti unutar građevinskog područjanaselja, na izdvojenim površinama koje se određuju građevinskim područjem sportsko-rekreacijskenamjene, a mogu se planirati i van građevinskih područja. Izdvojena građevinska područja zasportsko-rekreacijsku namjenu treba planirati bez nove stambene izgradnje.Na području Grada Čabra nalaze se sportski centri od županijskog značaja : Rudnik krajTršća i dio Snježnika u NP Risnjak, a ovim Planom planom predviđena su i druga područja zasportsko-rekreacijske namjene.Na području Grada Čabra ima danas vrlo malo uređenih površina za sport i rekreaciju. Tosu uglavnom sportska igrališta uz postojeće škole.Ovim Planom, a temeljem kriterija iz Županijskog plana obuhvaćene su potrebe zasportsko-rekreacijskim aktivnostima slijedećih skupina stanovništva :- sport djece i mladeži u procesu odgoja i obrazovanja,- natjecateljski sport radi ostvarivanja visokih sportskih dostignuća,- sportska rekreacija građana do najstarije životne dobi,- kineziterapija i sport osoba oštećenog zdravlja i osoba s psihofizičkim smetnjama u razvoju.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 146

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAU mreži sportskih građevina predviđene su građevine i kompleksi klasičnih sportskihsadržaja i specifičnih za gorsko područje (od školskih sportskih igrališta, otvorenih i zatvorenihgrađevina sporta, rekreacije i različitih pratećih sadržaja, do skijaškog sportskog centra Rudnik, temanjih skijališta kraj Tršća i Prezida). Veća zona namjenjena zimskim sportovima je postojećeskijalište Rudnik kraj Tršća. Na traženje lokalne zajednice Planom je predviđeno uređenje manjegskijališta Kovačev Hrib iznad Prezida, koje se povezuje na sportsko-rekracijsku površinu uzhotelski kompleks u centru Prezida. Traženja da se u Plan uvrsti skijaški centar Snježnik nisu semogla realizirati jer je to u suprotnosti sa odrednicama Prostornog plana Nacionalnog parkaRisnjak koji, kao plan višeg reda, regulira postupanje u prostoru nacionalnog parka i kojimskijalište nije predviđeno.Veće površine za sport i rekreaciju predviđene su uz obalu akumulacije Vode, te uPlešcima i Mandlima uz rijeku Čabranku, a namjenjene su svim oblicima rekreacije koja se odvijana vodi i sportskom ribolovu.Predviđeno je, uz postojeća pretežito školska igrališta, više manjih zona sporta i rekreacijeu gotovo svim većim naseljima, te uz turističko-ugostiteljske površine u Lividragi, GerovskomKraju, Kozjem Vrhu, Prezidu, Čabru i dr.Planom su razvrstane slijedeće površine za sportsko-rekreacijske namjene koje su ukartografskim prikazima označene oznakama R1 – R4 :• Površine za sportsko - rekreacijske namjene – zbirni prikaz :R1 - površine za sport i rekreaciju :- postojeća sportska igrališta : R1 4 i R1 5 u Gerovu, R1 7 u Smrečju, R1 9 u Tršću i R1 10 u Pargu,- planirani kompleksi sa sportskim i rekreacijskim sadržajima : R1 1 između Mandli i Okrivja,R1 2 u Plešcima, R1 3 u Zamostu, R1 6 u Gerovskom Kraju, R1 8 u Vodama, R1 11 i R1 12 u Čabru,R1 13 u Kozjem Vrhu, R1 14 u Prezidu, R1 15 u Lividragi,R2 - površina kupališta, sporta i rekreacije na vodi : R2 uz obalu umjetnog jezera - akumulacijeVode,R3 - Skijaški centar : R3 Skijaški centar Rudnik kraj Tršća,R4 - manja skijališta :R4 1 kraj Tršća (između naselja Frbežari, Srednja Draga i Crni Lazi) iR4 2 kraj Prezida (Kovačev Hrib).Površina zona Planom predviđenih za sportsko-rekreacijsku namjenu iznosi :R1 – sport i rekracija =37,21 haR2 – sport i rekreacija na vodi =7,64 haR3 – Skijaški centar Rudnik =93,19 haR4 – manja skijališta = 89,60 ha• Ukupna površina za sportsko-rekreacijsku namjenu iznosi: R = 227,64 ha( u PP PGŽ maksimalna površina za sportsko-rekreacijsku namjenu nije limitirana).Površine za sportsko-rekreacijske namjene obuhvaćene su postojećim - izgrađenim iplaniranim - neizgrađenim građevinskim područjima. U njima su predviđene rekonstrukcije iupotpunjenje sportskih i rekreacijskih sadržaja, izgradnja novih zatvorenih i otvorenih sportskorekreacijskihgrađevina i površina namjenjenih različitim sportovima i vidovima rekreacije, sa svimpratećim zdravstveno-estetskim, ugostiteljskim, trgovačko-uslužnim i ostalim sadržajima, teprometnim i parkirališnim površinama.Rekonstrukcije i dopuna sadržaja unutar postojećih sportsko-rekreacijskih površinamoguće su neposrednim provođenjem ovog Plana. Za uređenje površina i izgradnju u planiranimgrađevinskim područjima obvezna je izrada urbanističkog plana uređenja za cijeli obuhvat.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 147

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAUnutar površine namjenjene kupanju, rekreaciji i sportovima na vodi u obalnom pojasuumjetnog jezera - akumulacije Vode nije moguća nikakva izgradnja. Moguće je postavljanjemontažnih objekata za pružanje jednostavnih ugostiteljskih usluga, montažnih sunčališta, malihplutajućih privezišta za čamce, kanue i sandoline, različitih plažnih rekvizita, te montažnihsanitarnih objekata.Uređenje obalnog pojasa vršiti će se sukladno urbanističkom planu uređenja čija se izradaodređuje ovim Planom, a obuhvaća naselje Vode, izgradnju akumulacije, površinu kampa u prirodii sportsko-rekreacijsku površinu u neposrednoj blizini.Skijalište Rudnik kraj Tršća, sa planiranom nadopunom i izgradnjom potrebnih sadržajaprerasti će u kategoriju skijaškog centra. To je zona namjenjena svim vrstama i oblicima zimskihsportova, a treba je namjeniti rekreaciji građana i posjetitelja u svim godišnjim dobima, naročitoljeti.Manja skijališta namjenjena su rekreativnom skijanju, a njihova je izgradnja planirana krajTršća (na prostoru između naselja Frbežari, Srednja Draga i Crni Lazi), te kraj Prezida (KovačevHrib).4. Površine za uređenje groblja - zone groblja smještene se u naseljima ili neposredno uznaselja, a ovim Planom svrstane su u površine za izdvojene namjene. Određena su građevinskapodručja za izdvojene površine postojećih gradskih i mjesnih groblja uz naselja Čabar, Gerovo,Tršće, Prezid, Plešce i u hribskom naselju Skednari. Ukupna površina groblja iznosi : G = 3,17 ha.Imajući u vidu starosnu strukturu stanovništva, unutar izgrađenih površina groblja mogućesu rekonstrukcije, popunjavanje ukopnih mjesta, uređenje površina i građenje potrebnih pratećihsadržaja neposrednom provedbom ovog Plana prema posebnim programima, uz ishođenjesanitarno-tehničkih uvjeta, vodopravnih uvjeta, te posebnih uvjeta za priključke na prometnu ikomunalnu infrastrukturu.5. Površine za ostale namjene – u kontekstu ovog Plana u površine za ostale namjenesvrstane su postojeća površina za iskorištavanje mineralnih sirovina u Prezidu i površinaribogojilište u Mandlima kojima su određena građevinska područja.Nove građevine tih namjena mogu se graditi van građevinskih područja.• Površina za iskorištavanje mineralnih sirovina :E1 - postojeći kamenolom za proizvodnju tehničkog kamena u PreziduGospodarska površina za iskorištavanje mineralnih sirovina je postojeći kamenolom zaproizvodnju tehničkog kamena u blizini naselja Prezid (također u vlasništvu “FinvestCorpa”).Površina kamenoloma (označena u Planu oznakom E1) iznosi : E1 = 8,26 ha.Neposrednom provedbom dozvoljava se rekonstrukcija postojećih građevina i uređaja,izmjena i uvođenje novih tehnoloških linija u svrhu poboljšanja postojećih uvjeta rada.Otvaranje novih kamenoloma i njihova izgradnja, te vršenje bilo kakvih zahvata naprostoru kamenoloma moguće je isključivo temeljem urbanističkog plana uređenja, uz obvezuprocijene utjecaja na okoliš, ako su utvrđene eksploatacijske rezerve veće od 100 000 m 3 .• Površina za uzgajalište :H - postojeće ribogojilište za uzgoj ribe (akvakultura) u MandlimaGospodarska površina namjenjena ribogojilištu nalazi se uz rijeku Čabranku kod naseljaMandli. Predviđeno je uređenje postojećeg ribogojilišta za uzgoj ribe, odnosno obavljanjagospodarske djelatnosti akvakulture, u ukupnoj površini : H = 1,88 ha.Dozvoljava se rekonstrukcija postojećih građevina i uređaja u svrhu poboljšanja postojećihuvjeta rada. Za eventualno širenje površina i kapaciteta ribogojilišta ili izgradnju novih ribogojilištapotrebna je izrada urbanističkog plana uređenja, uz obvezu procijene utjecaja na okoliš, ako jegodišnja proizvodnja ribe 2 tone ili veća.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 148

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAGrađevinska područja svih navedenih površina za izdvojene namjene izvan naseljaprikazana su u kartografskom prikazu 1.»Korištenje i namjena površina» u mj. 1 : 25000, te ukartografskim prikazima 4.1. – 4.17. «Građevinska područja“ u mj. 1:5000.3.2.3. GRAĐENJE I KORIŠTENJE POVRŠINA IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJAOvim Planom obuhvaćene su postojeće i planirane površine za infrastrukturu predviđeneza smještaj koridora, trasa i građevina prometa i veza, vodnogospodarskog i energetskog sustava, anužne su za privođenje prostora planiranoj namjeni. Postojeće i planirane površine za infrastrukturuse nalaze u ili prolaze kroz izgrađena i neizgrađena područja. U kontekstu ovog Plana ne određujeim se građevinsko područje, a razgraničuju se ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava.3.2.3.1. Površine za infrastrukturuNa prostoru Grada Čabra to su površine postojećih trasa i građevina izgrađenihinfrastrukturnih sustava, te Planom predviđenih novih koridora i građevina, a namjenjene susmještaju infrastrukturnih građevina, vodova, instalacija, uređaja i sl. Razgraničene su temeljempropisanih kriterija i ciljnih opredjeljenja, a podijeljene su ovim Planom na :• površine za građevine prometa i građevine veza (kopnene i zračne),• površine za građevine vodoopskrbe (vodozahvat i prijenos vode) i odvodnje (odvod oborinskihi otpadnih voda) i• površine za energetske građevine (proizvodnja, transformacija i prijenos : električne energije,plina i energenata iz obnovljivih izvora).Površine za građevine prometa i građevine veza :• Građevine prometa :- postojeća državna cesta (granica Republike Slovenije) – Prezid – Delnice – čvor Lučice- postojeća županijska cesta (državna cesta) - Čabar- koridor planirane županijske ceste - dionica Čabar - Brod na Kupi- postojeće lokalne ceste- postojeće i planirane nerazvrstane ceste- postojeći privatni heliodromi (u blizini Tršća i u Vrhovcima)- planirani helidromi u Lividragi i Prezidu• Građevine veza :- Pošta : jedinice poštanske mreže- Javne telekomunikacije : telefonska mreža, mjesne centrale, postojeći i planiranimagistralni, te korisnički i spojni vodovi i kanali- Javne telekomunikacije u pokretnoj mreži : radio relejna postaja- Radio i TV sustav veza : radijski koridorPovršine za građevine vodovoda i odvodnje, vodozahvat i prijenos vode, te odvodnju oborinskih iotpadnih voda :• Građevine za vodoopskrbu :- dio planiranog regionalnog sustava : Podsustav “Lokve”/ u prvom razdoblju sustav vodoopskrbe Čabra razvijati kao samostalni sustav /- vodozahvati i vodocrpilišta,- vodospreme, uređaji za pročišćavanje pitke vode, vodne komore- postojeći i planirani opskrbni cjevovodi• Građevine sustava odvodnje :- postojeći i planirani sustav odvodnje /uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, ispusti, crpnestanice, postojeći i novi odvodni kanali i dr./Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 149

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAPovršine za energetske građevine za proizvodnju, transformaciju i prijenos energenata :• Elektroenergetske građevine :- transformacijske : planirana transformacijska stanica TS 110/20 kV “Gerovo”u Malom Lugu(sadašnja transformacijska stanica TS 35/20 kV predviđena za pojačanje), trafostanice TS20/04 kV- prijenosne : postojeći dalekovodi 35 kV i 20 kV, planirani dalekovod 110 kV, planiranipodzemni kabel 20 kV• Građevine za cijevni transport plina :- plinovodi : planirani lokalni plinovod- građevine plinoopskrbe : planirana redukcijska stanica RS “Čabar” - kraj GerovaInfrastrukturni koridori, trase i građevine sustava prometa i veza, vodnogospodarskog ielektroenergetskog sustava postoje ili su planirani za izgradnju u građevinskim područjima naselja iizdvojenih namjena, te izvan građevinskih područja, a prikazani su u kartografskim prikazima 1.“Korištenje i namjena površina”- prometni sustav i 2. “Infrastrukturni sustavi i mreže”- ostaliinfrastrukturni sustavi.3.2.3.2. Kriteriji za planiranje izgradnje izvan građevinskog područjaIzvan građevinskog područja može se planirati izgradnja:• građevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.),• zdravstvenih i rekreacijskih građevina,• građevina za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, i• stambenih i gospodarskih građevina.Građevine izvan građevinskih područja lociraju se, grade i koriste na način da ne ometajudruge namjene u prostoru i korištenje drugih građevina.Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju iliuređenje pojedinačnih građevina i zahvata kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine izahvata u prostoru, a oni su slijedeći :• pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite namjene i određene su jednomgrađevinskom parcelom,• građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna, planinarska,podvodna, itd),• građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanjeotpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat, ili drugo),• građevine treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznihvrijednosti i autohtonog graditeljstva,• prilikom utvrđivanja lokacijskih dozvola za pojedinačne građevine gospodarskihnamjena koje će se eventualno graditi van građevinskog područja potrebno je voditiračuna o postavkama navedenim za planiranje gospodarskih namjena na izdvojenimpovršinama izvan naselja.U odredbama za provođenje ovog Plana, a temeljem navedenih kriterija određeni sudetaljniji uvjeti za svaku vrstu gradnje izvan građevinskog područja.Na površinama označenim IV kategorijom geotehničke prikladnosti i I kategorijom zaštite(osjetljivosti) prostora dozvoljena je izgradnja samo građevina infrastrukture i građevina uisključivoj funkciji korištenja i zaštite prostora.Rekonstrukcija postojećih stambenih i ostalih građevina zatečenih u vangrađevinskompodručju moguća je u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta života i rada, odnosno vrši se po istimuvjetima kao i za postojeće građevine čija je namjena suprotna planiranoj namjeni prostorautvrđenoj ovim Planom.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 150

Građevine infrastrukturePROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAGrađevine infrastrukture van građevinskih područja podrazumijevaju izgrađene ineizgrađenene vodove, instalacije, građevine i uređaje u funkciji sustava prometa i veza,vodnogospodarskog sustava i energetskog sustava, smještene u infrastrukturne koridore, trase ipovršine, te komunalne građevine (odlagalište otpada, nova groblja i sl.), a koji se nalaze ili seplaniraju izvan građevinskih područja naselja i građevinskih područja za izdvojene namjene.Kriteriji za planiranje njihove izgradnje preuzeti su iz Županijskog plana (članak 22.Odluke) i određeni u poglavlju 3.5. ovog Plana.Od komunalnih građevina van građevinskog područja predviđena je sanacija postojećegodlagališta komunalnog otpada Peterkov Laz jer se ono nalazi u vodoopskrbnom rezervatuKupskog sliva izvorišta vode za piće. Određena je lokacija za izgradnju transfer stanice predviđenežupanijskim sustavom za gospodarenje otpadom. Ona se nalazi u blizini postojećeg odlagališta, aliu četvrtoj vodozaštitnoj zoni. Točna lokacija odrediti će se temeljem detaljnih hidrogeološkihistarživanja na podlozi u mj. 1 : 5000.Zdravstvene i rekreacijske građevineSpecifičnost prirodnog područja, posebni klimatski uvjeti i kakvoća zraka prve kategorijena prostoru Grada Čabra pogoduje izgradnji zdravstvenih građevina, klimatskih lječilišta u prirodi,posebno građevina zdravstvenog turizma, uz koje se mogu vezati turističko-ugostiteljski i sportskorekreacijskisadržaji. Konfiguracija terena, prirodni resursi i ljepota krajobraza predodređeni su zaizgradnju različitih rekreacijskih građevina i zahvata u prostoru kojima se omogućuje odvijanjenajrazličitijih oblika rekreacije u slobodnoj prirodi.Pod zdravstvenim i rekreacijskim građevinama podrazumijevaju se građevine u kojima seodvijaju djelatnosti funkcionalno vezane za navedene specifičnosti prirodnog područja, a važne suza fizičko i mentalno zdravlje stanovništva.Zdravstvene građevine su sanatorijumi, klimatska lječilišta u prirodi i slične građevinenamjenjene zdravstvenom turizmu, uz koje se mogu vezati turističko-ugostiteljski i sportskorekreacijskisadržaji. Grade se isključivo temeljem detaljnog plana uređenja kojim će se odreditiuvjeti građenja i mjere zaštite okoliša.Van građevinskih područja mogu se planirati novi atraktivni sportsko-rekreacijski sadržaji.Rekreacijske površine i građevine namjenjene su različitim vidovima aktivne i pasivne rekreacije isportova u slobodnoj prirodi. To su reprezentativni turističko-rekreacijski sadržaji za visokiturizam: planinarske staze, biciklističke i mountin-bice staze, trim-staze, zatim površine i građevinenužne za golf, splavarenje, raffting, zmajarenje, padobranstvo, rekreativni alpinizam, jahanje, svisportovi na snijegu na neuređenim stazama, rekreativno skijanje i skijaško hodanje, te odvijanjenajrazličitijih oblika rekreacije u slobodnoj prirodi.Uređenje, rekonstrukcija postojećih i građenje novih rekreacijskih površina sa pratećimgrađevinama kod kojih su potrebni manji zahvati (podrazumijeva se tlocrtna projekcija površine do2000 m 2 ), bez štetnih posljedica po okoliš, mogu se vršiti neposrednim provođenjem Plana.Za izgradnju rekreacijskih građevina (sportskih dvorana, stadiona, manježa, hipodroma,sportskih aerodroma, golf igrališta i sl.) koja iziskuje veće zahvate u prostoru, a mogući su i štetniutjecaji na stanje okoliša, treba izraditi detaljni plan uređenja kojim će se odrediti uvjeti građenja imjere zaštite okoliša.Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovinaKriteriji za određivanje mogućih lokacija za istraživanje i iskorištavanje mineralnihsirovina, pruzeti iz Županijskog plana, su slijedeći :• istraživanje mineralnih sirovina ne može se obavljati na mjestima i na način kojiugrožava podzemne vode,Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 151

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA• lokacija za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina mora biti na sigurnojudaljenosti od naselja, ugostiteljsko-turističkih, športsko-rekreativnih i zaštićenihpodručja,• nije dopuštena eksploatacija šljunka uz jezera i vodotokove• ne smiju se ugrožavati krajobrazne vrijednosti,• transport sirovine predvidjeti izvan područja naselja.Otvaranje novih površina za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina vrši se na istinačin i pod istim uvjetima kao otvaranje novih kamenoloma.Sanacija područja nakon provedenih istraživačkih radova ili izvršenog iskorištavanjamineralnih sirovina mora biti sastavni dio odobrenja za eksploataciju, a skladišta eksplozivnihmaterijala potrebnih za miniranje moraju se smjestiti na sigurnoj udaljenosti od naselja iinfrastrukturnih koridora.Stambene i gospodarske građevineNa području Grada Čabra izvan građevinskih područja mogu se graditi stambene igospodarske građevine za vlastite potrebe i za potrebe seoskog turizma, odnosno u funkcijiobavljanja poljoprivredne, šumarske i vodnogospodarske djelatnosti.Neposrednom provedbom ovog Plana moguće je građenje takvih građevina do 400 m 2bruto razvijene površine, visine maksimalno tri nadzemne etaže. Lokacijskom dozvolom za njih seodređuje jedna građevinska parcela, propisuju uvjeti namjene i korištenja, posebni uvjetiinfrasrukturnih priključaka, te uvjeti zaštite okoliša, a za njeno utvrđivanje može se zatražiti izradaarhitektonskog rješenja s detaljnim opisom zahvata u prostoru.Za složene građevine stambene i gospodarske namjene, bruto razvijene površine veće od400 m 2 , treba zatražiti izradu detaljnog plana uređenja.Neposrednom provedbom Plana grade se manje stočarske i peradarske farme, u sklopukojih može biti i stan za vlastite potrebe, a određene su max. kapacitetom – do 1000 komada kokošii ostale peradi, do 100 komada svinja, ovaca ili koza, do 50 grla stoke, konja ili divljači. Morajubiti udaljene od građevinskog područja naselja min. 200 m, od državnih i županijskih prometnicamin. 100 m, a od nerazvrstanih cesta min. 10 m.Za izgradnju farmi za uzgoj stoke, peradi ili divljači većih kapaciteta od prethodnonavedenih, te ostalih većih građevina namjenjenih poljoprivrednoj proizvodnji potrebna je izradadetaljnog plana uređenja.3.2.4. NAMJENA I KORIŠTENJE OSTALIH POVRŠINAPlanom su detaljnije određene namjene i uvjeti smještaja pojedinih sadržaja zagospodarske djelatnosti šumarstva, poljoprivrede, stočarstva i ribarstva, koje se odvijaju na ostalimpovršinama.Šumarstvo se kao gospodarska djelatnost obavlja na šumskim površinama koje se dijele na:• gospodarske šume namijenjene prvenstveno za proizvodnju drva i drugih šumskihproizvoda,• zaštitne šume namijenjene prvenstveno za zaštitu zemljišta, vodnih tokova, erozivnihpodručja, naselja, gospodarskih i drugih građevina,• šume posebne namjene koje čine:• šume i dijelovi šuma registrirani kao građevine za proizvodnjušumskog sjemena,• šume koje se nalaze unutar područja zaštite prirodne baštine,• šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi i drugimpotrebama utvrđenim posebnim propisima,• šume namijenjene za odmor i rekreaciju.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 152

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAPoljoprivreda i stočarstvo odvijaju se na vrijednom i ostalom poljoprivrednom zemljištu, aribarstvo na vodnim površinama. Osnovne poljoprivredne, stočarske i ribarske djelatnosti zapodručje Gorskoga kotara određene Županijskim i prihvaćene ovim Planom su:• stočarstvo, pčelarstvo, uzgoj divljači, slatkovodno ribarstvo, ratarstvo, povrćarstvo,kontinentalno voćarstvo, gljivarstvo i uzgoj planinskih vrsta ljekovitog i začinskog bilja.Uzgoj rječnih riba i rakova (akvakultura) vrši se zasad na postojećem ribogojilištu naČabranki, a moguće je otvaranje drugih ribogojilišta na vodnim površinama koje za to imaju uvjete.Ostale površine na području Grada Čabra razvrstane su po uvjetima razgraničenja premanamjeni i podijeljene na :a. Poljoprivredne površineOvim Planom izvršena je osnovna podjela poljoprivrednih i šumskih površina na :poljoprivredno tlo, šumsko tlo te ostalo poljoprivredno i šumsko tlo.Detaljnije razgraničenje poljoprivrednog tla izvršeno je temeljem vrednovanja zemljišta iutvrđenih bonitetnih kategorija, određivanjem njihovih granica, na :• vrijedno obradivo poljoprivredno tlo - zemljišta I. kategorije zaštite (tla IV. i djelomičnoV. bonitetne klase) - najvrednija tla (oranice i vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade i sl.), štitese i namijenjuju primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Vrijedne obradive površinenamijenjene su isključivo primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i zaštićene od prenamjeneu druge svrhe.• ostalo obradivo poljoprivredno tlo - zemljišta II. kategorije (tla V. i VI. bonitetne klase) -ostale obradive površine (pretežito krški pašnjaci, tršćaci, ribnjaci, bare i sl.) namijenjenepoljoprivrednoj proizvodnji u najmanje 50 % površine - odgovarajućim mjerama trebazaštititi najvrednija od tih tala, kao i antropogena zemljišta ove kategorije - zaštitu osiguratiplaniranjem stambenih zona manje gustoće naseljenosti u kojima će poljoprivrednozemljište biti odgovarajuće uklopljeno, zaštićeno i privedeno svojoj svrsi u okviru manjihgospodarstava i okućnica - tla koja nisu namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji mogu sepošumiti ili ih sačuvati za pašnjake.• ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište - zemljišta III. i IV. kategorije - čineona tla koja su uglavnom prekrivena šumama - ovoj kategoriji pripadaju i zemljišta nastrmim padinama za koje je potrebno planirati mjere zaštite od erozije - dopušteno jeplaniranje bez ograničenja.U korištenju poljoprivrednog zemljišta na čabarskom području treba postupno odbacitirazvitak konvencionalne poljoprivrede koja uz pomoć mehanizacije, agrokemikalija, novostvorenihsorti i pasmina i uz velike količine energije uspijeva postići vrlo visoke prinose, a predvidjeti ipromovirati razvitak ekološke poljoprivrede (organske ili biološke) bez primjene mineralnihgnojiva, pesticida, hormona i drugih agrokemikalija.Na poljoprivrednim i šumskim površinama grade se slijedeće gospodarske građevine :staklenici, plastenici, sušilišta voća, građevine za sušenje sijena, kukuruza, za uzgoj gljiva, zatimpčelinjaci, kunićnjaci, hranilišta i pojilišta za stoku i divljač, te spremišta alata i poljodjeljskemehanizacije do 30 m 2 – ako su prizemni, odnosno max. 60 m 2 – ako imaju podrum. Spremišta segrade na poljoprivrednoj površini minimalne površine 2000 m 2 . Za svako daljnje povećanjepoljoprivredne površine za 2000 m 2 njihova se bruto razvijena površina povećava za 20 m 2 .Priključak na javnu prometnicu je put ili cesta min. širine 3,0 m.b. Šumske površineRazgraničenje šumskog tla izvršeno je temeljem kriterija o zaštitnoj funkciji šuma injihovoj ulozi u očuvanju biološke raznolikosti, stvaranju socijalno-zdravstvenih i rekreacijskihzona i trajne zaštite šumskog tla.Šumske površine na području Grada Čabra prema namjeni razgraničene su na :• gospodarske šume - namijenjene su prvenstveno za proizvodnju drva, drvnih i drugihšumskih proizvoda. Pretežitim dijelom nalaze se u državnom vlasništvu i njima upravlja iIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 153

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAgospodari JP Hrvatske šume. Manji dio površina je u privatnom vlasništvu fizičkih ipravnih osoba koje njima gospodare uz stručnu pomoć Hrvatskih šuma,• zaštitne šume - namijenjene su prvenstveno za zaštitu zemljišta, erozivnih i nestabilnihpodručja, terena u većem nagibu, vodnih tokova, naselja, gospodarskih i drugih građevina,• šume posebne namjene - namijenjene su proizvodnji šumskog sjemena, znanstvenimistraživanjima, nastavi i drugim edukativnim potrebama, zatim za odmor i rekreacijustanovništva i posjetitelja, a najveći dio tih površina čine šume koje se nalaze unutarpodručja zaštite prirodne baštine (šume unutar Nacionalnog parka Risnjak).Razgraničenje ostalog poljoprivrednog i šumskog tla obavljeno je temeljem kriterija zarazgraničenje poljoprivrednog i šumskog tla.Gospodarsko korištenje i uređenje šuma i šumskog zemljišta vrši se u skladu sšumskogospodarstvenim osnovama i planovima sječe koje donosi i provodi javno poduzeće zagospodarenje šumama.Na šumskim površinama i ostalom šumskom i poljoprivrednom zemljištu mogu se graditipilane, pogoni za iskorištavanje i obradu drveta, iskorištavanje mineralnih sirovina i tehničkogkamena, te slične gospodarske građevine. Građenje je moguće isključivo temeljem detaljnog planauređenja. Neposrednom provedbom moguće je samo postavljanje uređaja za izvlačenje posječenihstabala iz šume i malih prenosnih pilana za grubu obradu drveta.c. Vodne površineVodne površine Grada Čabra razgraničene su prema namjenama na : vodotoke (rijeke,potoke, bujične tokove) i jezera (ribogojilište u Mandlima - namjenjeno akvakulturi i akumulacija uVodama - namjenjena rekreaciji). Razgraničenje je provedeno sukladno razgraničenju namjenepovršine pripadajuće obale, jer se namjena i način korištenja vodne površine odnosi na prostorispod i iznad vodne plohe.Ovim Planom, a sukladno Županijskom planu određene su namjene vodotoka na područjuGrada Čabra :• Kupa (vodotok I. kategorije) namijenjena za vodu za piće, akvakulturu, turizam irekreaciju,• Čabranka (vodotok I. kategorije od izvora do Čabra, a vodotok II. kategorije od Čabrado ušća u Kupu) namijenjena za vodu za piće, akvakulturu, turizam i rekreaciju.Vode i vodne površine su resursi od državnog interesa, te njima gospodari i upravlja javnopoduzeće „Hrvatske vode“ u skladu s vodnogospodarskim osnovama i planovima korištenja izaštite voda.Područja za uzgoj riba (akvakultura) predviđena su u vodotocima ili uz vodotoke gdjepostoje zadovoljavajuće biofizičke karakteristike (pridnena topografija, struktura sedimenata,mutnoća, kakvoća voda, itd.). Postojeće ribogojilište je u Mandlima uz rijeku Čabranku. Prilikomosnivanja novih ribogojilišta potrebno je znanstvenom provjerom utvrditi mogući kapacitet iveličinu zahvata, te osigurati potrebnu infrastrukturu.Djelatnost akvakulture može se odvijati u svim područjima, osim na:• kojima je izraženo onečišćenje zbog blizine urbanih centara i industrijskihdjelatnosti,• područjima od veće gospodarske važnosti i intenzivne rekreacijske aktivnosti,• osjetljivim dijelovima posebno zaštićenih područja.3.2.5. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINAProstorni pokazatelji za sve razgraničene površine obuhvaćenih i prethodno opisanihnamjena koje postoje ili su planirane ovim Planom iskazani su u slijedećoj tablici :Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 154

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRATablica 63.Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površinaRed.brojNaziv grada :GRAD ČABAROznaka : Ukupno : ha % odpovršineGradaStan/haha/stan*1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA1.1. Građevinska područja naselja ukupno:- izgrađeni dio GP- neizgrađeni dio GPGPIN484,68403,9080,781,73 %1.2. Izgrađene strukture van građevinskogpodručja naselja:ukupno:365,91 1,31 %- postojeće - drvoprerađivačkeK20,10- poslovneK1, K2, K3 19,90- površ. za iskor. mineralnih sirovina E8,26- akvakultura - ribogojilišteH1,88- turističko-ugostiteljskeT84,96- sportsko-rekreacioneR227,64- grobljaG3,171.3. Poljoprivredne površine ukupno: P1051,36 3,76 % *- vrijedno obradivo tloP2545,35- ostala obradiva tlaP3506,011.4. Šumske površine ukupno: Š24394,00 87,13 % *- gospodarske- zaštitne- posebne namjeneŠ1Š2Š317122,004905,002521,001.5. Ostale poljoprivredne*i šumske površine ukupno: PŠ 1284,26 4,59 %1.6. Vodne površine ukupno: V 167,98 0,60 % *- akumulacija Vode24,84- vodotoci (rjeke i potoci)143,141.7. Ostale površine ukupno:- infrastrukturne površine IS248,16248,160,88% *GRAD ČABAR ukupno : 27997,00 100 % *3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti3.3.1. RAZVOJ GOSPODARSKIH DJELATNOSTIPoljoprivredaU budućem razvoju poljoprivrede očekuje se povećanje proizvodnje dosadašnjih kultura isorti, ali se biljna proizvodnja može znatno proširiti na uzgoj i sakupljanje ljekovitog, aromatskog izačinskog bilja te na uzgoj i sakupljanje gljiva. Programe aromatičnog i ljekovitog bilja i gljivatreba prije svega usmjeriti na jačanje uzgoja i proizvodnje a manje na samo sakupljanje, jer će setako moći očuvati i održati ove vrste biljaka i osigurati održivi razvoj.Proizvodnja voća može se povećati prvenstveno proizvodnjom jagodičarskih i bobičarskihsorti, uzgojem stolne jabuke, podizanjem tehnološke razine uzgoja, uvođenjem novih sorti voća inaročito obnovom i proširenjem voćnih nasada i proizvodnjom za tržište u svježem ili prerađenomstanju.U daljnjem razvoju stočarstva neophodno je poboljšati hranidbu stoke i kvalitetu stočnehrane, te mijenjati način držanja krava i to tako da se njihov boravak u stajama kombinira sIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 155

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAboravkom na pašnjacima. I za tu proizvodnju ostaju i dalje znatna ograničenja koja dolaze odusitnjenosti poljoprivrednih gospodarstava, otežanih uvjeta proizvodnje na brdsko- planinskimprostorima i nedovoljnih javnih poticajnih sredstava koja bi te uvjete ublažila, nedovoljnostitehničke opreme, pomanjkanja sredstava za investicije, otežanog plasmana i neorganiziranogotkupa.Stočarstvo se može razvijati u okviru obiteljskog gospodarstva primjenom modernihmetoda uzgoja: boljim režimom prehrane, mijenjanjem pasmine goveda, primjenom suvremeneopreme, stimuliranjem javnim sredstvima i drugim mjerama. Proizvodnja mlijeka mogla bi sepodići na pet i više tisuća litara u jednoj laktaciji dok telad u tovu može dostići u prosjeku oko1,25 kg dnevnog prirasta. Prema provedenim istraživanjima obiteljsko gospodarstvo s 8-10 visokoproduktivnih krava, uz korištenje vlastitih zemljišnih površina za proizvodnju krme i ispašu stoke,može osigurati osnovni izvor svojih prihoda.Ovčarstvo i kozarstvo može se razvijati s povećanjem stada, specijalizacijom uproizvodnji mesa i mlijeka, vlastitom preradom i plasmanom ili pak povezivanjem s mlijekarskomindustrijom. Osim toga na obiteljskim gospodarstvima moguće je razviti proizvodnju kunića,činčila te prošiti uzgoj riba i proizvodnje meda.Za povećanje poljoprivredne proizvodnje (ratarstva i stočarstva) potrebno je stvoritipretpostavke i uvjete za okrupnjavanje poljoprivrednih površina, za sufinaciranje investicijskihulaganja kako na državnoj tako i na županijskoj razini, za razvoj i unapređenje programaproizvodnje “zdrave” hrane, te osigurati adekvatne poticaje za povećanje proizvodnje u brdskoplaninskimuvjetima.Blizina tržišta Rijeke, Hrvatskog primorja i otoka povoljna je okolnost za plasman povrća,jagodičastog i bobičaskog voća, gljiva, aromatičnog i začinskog bilja te mesa i mlijeka. Pomaci semogu očekivati posebno u tržišno orijentiranim gospodarstvima koja će kombinirati poljoprivrednui stočarsku proizvodnju.S obzirom na brojne ograničavajuće čimbenike procjenjuje se moguće povećanjepoljoprivredno-stočarske proizvodnje uz prosječnu godišnju stopu od oko 1,5%.Lovstvo i lovni turizamLovne mogućnosti na čabarskom području su vrlo povoljne i specifična su dopunaturističkom gospodarstvu. Budući razvoj lovstva zasniva se na obnavljanju i održavanju fondadivljači te na njegovoj komercijalnoj eksploataciji u skladu s planovima odstrela.Na slobodnim šumskim i ostalim poljoprivrednim površinama dozvoljva se otvaranjeuzgajališta divljači, a prema uvjetima iz Odredbi za provođenje. Postojeća već izgrađenauzgajališta divljači mogu se zadržati ako su na udaljenosti min. 15 m od ruba građevinskogpodručja naselja ili su od naselja odvojena pojasom gusto zasađenog zaštitnog zelenila min. širine 5m. Radi očuvanja fonda i raznolikosti vrsta divljači u pojasu širine 500 metara uz granicuNacionalnog parka Risnjak na području Grada Čabra ne smiju se postavljati lovačke čeke.ŠumarstvoŠumarstvo i drvoprerađivačka proizvodnja su tradicionalne gospodarske djelatnostičabarskog kraja. Drvna zaliha gospodarskih šuma povećava se godišnjim prirastom i u skladu snjim raste godišnji obujam sječe i gospodarskih aktivnosti šumarstva. Prema projekcijama mr.sc.Borisa Pleše drvna zaliha Hrvatskih šuma čabarskog kraja povećat će se godišnje za 0,7% urazdoblju 1998-2015. Primjenjujući približan odnos, ukupna drvna zaliha tog područja iznosila bioko 6,3-6,5 mln m3 2015. U skladu s tim rasti će i godišnji obujam sječe i gospodarskih aktivnostišumarstva.Planira se povećanje primarne prerade drva i povećanje proizvodnje poluproizvoda, tezadržavanje postojeće razine proizvodnje finalnih proizvoda. Treba nastaviti s ulaganjima umodernizaciju proizvodnje, jer je širina proizvodnog programa i njegova brza prilagodba novimzahtjevima tržišta pretpostavka daljeg razvoja.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 156

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAPrerađivačka industrijaTvrtka “FinvestCorp” planira povećanje primarne prerade drva od 80.000 m 3 na 100.000m 3 i povećanje proizvodnje poluproizvoda od sadašnjih oko 12.500 m 3 na oko 20.000 m 3 .Istodobno očekuje zadržavanje postojeće razine proizvodnje finalnih proizvoda zbog nedostatkaradnika na području grada Čabra. Dolazak radnika s drugih područja Gorskog kotara je otežan zbogudaljenosti, loših prometnica i njihove slabe prohodnosti u zimskim uvjetima. Za dolazak ljudi izudaljenih područja nema uvjeta a niti mogućnosti. Ne očekuje se daljnje povećanje kapaciteta minihidroelekrana.Tvrtka će nastaviti s ulaganjima u modernizaciju proizvodnje, ali će širenjem gospodarskihaktivnosti uspjeti zadržati postojeću razinu zaposlenih.U cjelini, “FinvestCorp” je zaokružio vlastite prostorne potrebe na području čabarskogkraja. Tako npr. u Prezidu ima dovoljno prostora, u Tršću nema mogućnosti daljnjeg širenja, uGerovu bi se eventualno moglo izvršiti širenje postojeće prostorne zone, ali za sada nisu iskazanepotrebe.U daljem razvoju tvrtke “Lož metalpres” u Plešcima očekuje se proširenje asortimana,povećanje opsega proizvodnje po stopi od oko 3,5-4% i povećanje zaposlenih s oko 0,5% godišnje.Za veći veći broj manjih tvrtki prerađivačke industrije širina proizvodnog programa injihova moguća brza prilagodljivost novim zahtjevima tržišta pretpostavka su njihovog opstanka idaljeg razvoja.GrađevinarstvoU građevinarstvu Čabra procjenjuje se da će obujam aktivnosti rasti oko 4% godišnje i daće se broj zaposlenih u daljem razvoju građevinskih tvrtki kretati između 80 i 90 osoba.Trgovina i razne uslugeRazvoj trgovine do 2015. bit će i dalje usmjeren na pokrivanje lokalnih potrebagospodarstva i pučanstva. Ponudu je nužno usmjeriti na zadovoljenje potreba staračkih i raspršenihdomaćinstava Grada Čabra i njegovih naselja. No takav oblik i obujam trgovine ne može osiguratiznačajnije gospodarske i razvojne učinke. Ona bi trebala proširivati svoj asortiman na deficitarneindustrijske proizvode i građevinske materijale.Turizam i ugostiteljstvoU studiji "Razvoj turističke ponude Gorskog Kotara" za čabarsko područje predlažu sedvije turističke destinacije i to za Kupsko područje i Prezidsko-tršćansko područje s Risnjakom.Destinacija Kupsko područje ima pogodne prirodne karakteristike kao izrazito zelenopodručje uz rijeke Kupu i Čabranku s pritocima, značajne kulturno-povijesne spomenike (dvoracZrinski, galerije, zavičajne i etnološke zbirke, crkve, objekte pučkog graditeljstva - stare pilane,kovačnice i mlinove), zatim lovačke kuće, skijaška područja te hotelske i ugostiteljske kapacitete.Razvojne mogućnosti ove turističke destinacije su : u izgradnji smještajnih i ugostiteljskihkapaciteta u domaćinstvima; valorizaciji Čabranke i Kupe za ribolov, kupanje, kajak i izlete, uizgradnji i obilježavanju staza za šetnju, vožnju biciklom i planinarenje, u proizvodnji autohtonihproizvoda namijenjenih turistima i dr. Takve razvojne mogućnosti imaju i svoja ograničenja unedovoljnom održavanju prometnica, neosmilješnoj turističkoj ponudi te nedovoljnoj edukaciji ispremnosti stanovništva za te aktivnosti, međutim to su rješivi problemi uz potrebna ulaganja.Prema projekcijama navedene studije broj noćenja u hotelu "Mance" (u Brodu na Kupi -van čabarskog područja) i pansionu "Čabar" trebao bi se povećati od 3.240 u 2000. na 5.335 u2015. godini.Destinacija Prezidsko-tršćanska s Risnjakom ima nacionalni park "Risnjak", zimskiskijaški centar "Rudnik", tršćansku visoravan, hodočašće u Svetoj gori, hotelske kapacitete uGerovu, Prezidu, Tršću i Crnom Lugu. Većina smještajnih kapaciteta ove destinacije sada je izvanfunkcije (iako ima 145 ležaja).Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 157

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAOčekuje se daljnji razvoj smještajnih kapaciteta u domaćinstvima i posebno u seljačkoturističkim domaćinstvima. Obogaćivanje takvih oblika ponude otvorilo bi mogućnosti razvojaboravišnog turizma.Mogućnosti su u izgradnji i opremanju smještajnih kapaciteta i obogaćivanju ponude useljačko-turističkim domaćinstvima i valorizaciji postojećih smještajnih i ostalih kapaciteta. Premanavedenoj Studiji, broj noćenja povećao bi se od oko 4.400 u 2000. na oko 7.500 u 2015. godini.U obje destinacije prosječno godišnje povećanje broja noćenja iznosilo bi oko 5% apovećanje prometa oko 2,8%.U studiji "Razvoj turističke ponude Gorskog kotara" izneseno je tridesetak programa izpodručja turističke djelatnosti odnosno s njome komplementarnih i povezanih poduzetničkihprograma s kojima se može obogatiti turistička ponuda i pridonijeti razvoju turističke djelatnosti.Prijevoz, skladištenje i vezeU budućem razvoju djelatnosti prijevoza, skladištenja i veza predviđa se povećanje brojalinija prema Delnicama, Rijeci i Sloveniji te povećanje obujma prometa roba unutar područja gradaali i izvan njega.Financijsko posredovanje, poslovanje s nekretninama i poslovne uslugeOčekuje se da će postepenim jačanjem i diversifikacijom gospodarske strukture jačatipotrebe za financijskim posredovanjem, poslovanjem s nekretninama i za pružanjem poslovnihusluga, pa će se i te djelatnosti moći više razviti.3.3.2. PROJEKCIJA GOSPODARSKOG RAZVOJA DO 2015. GODINEBruto domaći proizvodKao i ocjena dostignutog razvoja područja Grada Čabra u proteklom razdoblju, tako se iprognoza budućeg razvoja u planskom razdoblju do 2015. godine može izraziti pomoću sintetičkihparametara : domaćeg bruto proizvoda, proizvodnosti rada, investicija i zaposlenosti.Projekcija rasta bruto domaćeg proizvoda u dvije varijante za razdoblje do 2015. iznosi seu tablici 64.Tablica 64. Projekcija bruto domaćeg proizvoda Grada Čabra u dvije varijante do 2015. godine(po teritorijalnom principu) - u 000 kn (cijene 1998.)Djalatnost 1998. 2015.I varijanta II varijantaStope rastaI varijanta II varijantaPoljoprivreda, lov i šumarstvo 17.366 20.220 24.321 0,9 2,0Prerađivačka industrija 119.037 256.406 381.990 4,6 7,1Građevinarstvo 4.511 8.095 9.534 3,5 4,5Trgovina i popravci 2.067 3.771 3.961 3,6 3,9Hoteli i restorani 200 1.000 1.855 10,4 14,0Prijevoz, skladištenje i veze 2.383 3.939 4.567 3,0 3,9Financijsko poredovanje 143 233 417 2,9 6,5Poslovanje nekretninama iposlovne usluge 64 147 219 5,0 7,5Ostale društvene, socijalne iosobobne usluge 514 850 1.257 3,0 5,4Neprofitne organizacije 1.943 3.487 3.785 3,5 4,0Proračunske organizacije 5.478 9.055 9.830 3,0 3,5Ukupno 153.706 307.203 441.736 4,2 6,4Izvor : Projekcija autoraDominantan udio u gospodarskoj strukturi grada Čabra 1998. imala je prerađivačkaindustrija (više od 77%). Ovaj podatak nije sasvim precizan, jer tvrtka “FinvestCorp” osimIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 158

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRApretežne djelatnosti prerade drva obavlja u manjem opsegu transport, održavanje, proizvodnjustočne hrane, uzgoj stoke i riba, a Zavod za platni promet razvrstava pojedinu tvrtku po pretežitojdjelatnosti. To znači da je udio prerađivačke industrije nešto ipak niži.Druga značajna djelatnost je šumarstvo s oko 17 mln kuna bruto domaćeg proizvoda ili sudjelom od 11%. Ostale djelatnosti imaju znatno manji udio u bruto domaćem proizvodu. Uodnosu na njih nije zanemariv ni udio proračunskih organizacija koje pripomažu u razvoju, anaročito u zapošljavanju i osiguranju razine osobnog standarda. S obzirom na izrazito slaborazvijenu gospodarsku strukturu, određenu izoliranost čabarskog područja, tradicionalnuusmjerenost na drvoprerađivačku djelatnost i šumarstvo, nedostatak kapitala i novih razvojnihprograma te nedovoljne poduzetnosti stanovništva koje nema vlastitih sredstava za pokretanjegospodarskih aktivnosti, ne očekuju se bitne promjene gospodarske strukture u narednom planskomrazdoblju.Projekcije su izrađene u dvije varijante i to niža i viša. U nastavku se bruto domaćiproizvod izražava u cijenama 1998. radi lakše usporedbe s prethodnim razdobljem i projekcijamaPrimorsko-goranske županije.Tablica 65.Usporedba projekcije BDT 2015. i ostvarenog u 1998. godini1998. 2015. godinegodine I varijanta II varijantaBruto domaći proizvod u 000 USD 21.815 43.601 62.695Bruto domaći prozvod po stanovnuku u USD 4.443 9.156 13.165Procijenjeni bruto domaći proizvod po stanovniku grada Čabra bit će 2015. godine manjiza oko 20% u nižoj i oko 27% u višoj varijanti prema Primorsko-goranskoj županiji.ZaposlenostZaposlenost je temeljna razvojna, socijalna, društvena pa i demokratska kategorija. Stogaona ima izuzetni značaj.U tablici 66. iznosi se postojeća razina i projekcija zaposlenosti stanovništva na područjuGrada Čabra do 2015. godine u dvije varijante, prema teritorijalnom principu.Tablica 66. Projekcija zaposlenosti stanovništva Grada Čabra do 2015. godineDjelatnost1998.godine2015. godineI varijanta II varijantaStopa rasta ili padaI varijanta II varijantaPoljoprivreda, lov i šumarstvo 137 140 144 0,3 0,3Prerađivačka industrija 834 850 1.004 0,1 1,1Građevinarstvo 75 75 82 0,0 0,5Tgovina i popravci 85 90 90 0,3 0,3Hoteli i restorani 25 30 44 1,1 3,4Prijevoz, skladištenje i veze 53 55 58 0,2 0,6Financijsko posredovanje 28 35 35 1,3 1,3Posredovanje nekretninama iposlovne usluge - - 5 - -Javna uprava 65 55 55 -0,1 -0,1Obrazovanje 82 80 85 -0,2 0,2Zdravstvena zaštita 15 15 18 0,0 1,0Ostale društvene, socijalne idruge djelatnosti 93 95 95 0,1 0,1UKUPNO : 1492 1520 1715 0,1 0,8Izvor : Projekcija autoraIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 159

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAProjekcija zaposlenosti temelji se na ocjeni mogućnosti razvoja pojedinih tvrtki idjelatnosti. Struktura zaposlenosti bitno se ne mijenja, a ne mijenja se niti struktura brutodomaćeg proizvoda. Dominantan udio i dalje zadržava prerađivačka industrija, a za izmjenu testrukture nužni su znatno veći napori poduzetništva i drugih nositelja aktivnosti. Po prvoj varijantibit će zaposleno oko 32 % i prema drugoj oko 36% stanovništva čabarskog područja. Takva razinazaposlenosti odgovara razini zaposlenosti razvijenih zemalja.Proizvodnost radaU tablici 67. iznosi se proizvodnost rada, koja se iskazuje odnosom bruto domaćegproizvoda i broja zaposlenih.Tablica 67. Projekcija proizvodnosti rada na području Grada Čabra do 2015. godine- u 000 knDjelatnost1998.godina2015. godinaI varijanta II varijantaStope rastaI varijanta II varijantaPoljoprivreda, lov i šumarstvo 126,8 144,4 168,9 0,7 1,7Prerađivačka industrija 142,7 301,6 380,4 4,5 5,9Građevinarstvo 60,1 107,9 116,3 3,5 4,0Trgovina i popravci 24,3 41,9 44,0 3,3 3,5Hoteli i restorani 8,0 33,3 42,2 8,8 10,3Prijevoz, skladištenje i veze 45,0 71,6 78,7 2,8 3,3Financijsko posredovanje 5,1 6,7 11,9 1,6 5,2Poslovanje s nekretninama i - - 43,8 - -poslovne uslugeOstale društvene, socijalne i osobneusluge 5,5 8,5 13,2 2,6 5,3Neprofitne i proračunskeorganizacije45,8 83,6 86,2 3,6 3,8UKUPNO : 103,0 202,1 257,5 4,0 5,5Izvor : Tablica 64 i 66.Procijenjeni rast proizvodnosti rada kreće se između 0,7 i 10,3%. Po prvoj varijanti očekujese godišnji rast od oko 4,0% i po drugoj od oko 5,5%. Ta razina proizvodnosti rada moći će serealizirati uz planirana investicijska ulaganja u modernizaciju, uvođenje novih tehnologija iprilagođavanje organizacija rada.Investicije i kapitalni koeficijentDa bi se mogao ostvariti prognozirani razvoj potrebna investicijska ulaganja u fiksnefondove (dugotrajnu materijalnu imovinu) iznose se u tablici 68.Tablica 68. Projekcija fiksnih fondova (dugotrajne materijalne imovine)Grada Čabra do 2015.- u 000 kn (cijene 1998.)Djelatnost 1998.godine2015. godineI varijanta II varijantaStopa rastaI varijanta II varijantaPoljoprivreda, lov i šumarstvo 12.535 26.450 28.700 4,5 5,0Prerađivačka industrija 237.770 337.630 477.920 2,1 4,2Građevinarstvo 1.914 3.054 3.270 2,8 3,2Trgovina i popravci 5.970 10.030 10,540 3,1 3,4Hoteli i restorani 78 190 230 5,4 6,5Prijevoz, skladištenje i veze 1.110 1.690 1.780 2,4 2,8Financijsko posredovanje 24 30 40 1,5 3,2Poslovanje s nekretninama iposlovne usluge 65 80 90 1,4 1,9Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 160

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAOstale društvene, socijalne i osobneusluge 550 740 880 1,8 2,8Neprofitne organizacije 7.181 10.050 10.200 2,0 2,1Proračunske organizacije 14.694 18.880 20.570 1,5 2,0UKUPNO : 271.891 408.820 554.220 2,4 4,3Izvor : Projekcija autoraFiksni fondovi odnosno dugotrajna materijalna imovina iskazani su u neto tj u sadašnjojvrijednosti. Zbog toga usporedba kapitalnih koeficijenata nije sasvim moguća. Iz tako iskazanihvrijednosti proizlazi da kapitalni koeficijent kao odnos dugotrajne materijalne imovine i brutodomaćeg proizvoda iznosi 1,8 u 1998. a nakon toga se uslijed efikasnijeg korištenja sredstavasmanjuje u obje varijante na oko 1,3.Razlika dugotrajne materijalne imovine u 2015. i stanja u 1998. predstavlja novainvesticijska ulaganja.Tako bi se po prvoj varijanti na područje grada Čabra trebalo uložiti ukupno oko 137 mlnkuna odnosno oko 22,8 mln USD (cijene 1994) do 2015. Godišnja ulaganja iznosila bi prosječno 8mln kuna ili oko 1,3 mln USD.Po drugoj varijanti ukupna ulaganja bila bi oko 282 mln kuna ili oko 47,1 mln USD do2015. Godišnja ulaganja iznosila bi oko 16,6 mln kuna ili oko 2,8 mln USD.Procjenjena ulaganja usklađena su s gospodarskim i društvenim aktivnostima na područjugrada Čabra.Potrebe za poslovnim prostorom, energijom i vodomGospodarske i drušvene aktivnosti nekog područja definirane su i stanjem njihovihprostora, njegovom kvalitetom, okruženjem, povezanošću i opremljenoščću prometnom ikomunalnom infrastrukturom i mogućnošću širenja.Postojeći poslovni prostor Grada Čabra je uglavnom građen krajem devetnaestog ipočetkom dvadesetog stoljeća. On za sada uglavnom zadovoljava potrebe, iako bi bile nužneadaptacije i rekonstrukcije u cilju poboljšanja uvjeta poslovanja i rada. U tablici 69. iznosi se stanjeposlovnih prostora i prognoza za 2015. godine u dvije varijante.Tablica 69. Stanje i projekcija potreba za poslovnim prostorom na području Grada Čabrado 2015. godine - u m 2 -Stanje 1999. godineProjekcija potreba 2015.godineI varijantaII varijantaDjelatnostizatvoreni otvoreniprostor prostorzatv.prost.otvor.prost.zatv.prost.otvor.prost.1. Poljoprivreda, lov išumarstvo 4294 12436 4315 12530 4340 126302. Prerađivačkaindustrija 42213 132648 42500 133970 44320 1392803. Građevinarstvo 1097 1430 1100 1500 1130 14704. Trgovina i popravci3343 1244 3540 1320 3600 13605. Hoteli i restorani 3949 3782 5530 5670 7500 72006. Prijevoz,skladištenje i veze 673 914 700 1000 1000 20007. Financijskoposredovanje 525 - 600 - 630 -8. Posredovanjenekretninama iposlovne usluge 140 - 200 - 210 -9. Javna uprava 1517 90 1517 90 1517 90Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 161

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA10. Obrazovanje 5550 - 5550 - 5550 -11. Zdravstvena zaštita1489 - 1560 - 1640 -12. Ostale društvene,socijalne i drugedjelatnosti 492 50 540 80 570 100Ukupno : 66282 152594 67652 156160 72007 164130Izvor : Podaci Poglavarstva Grada Čabra i procjena autoraPostojeći poslovni prostor obrađen je na osnovu podataka Poglavarstva Grada Čabra(podaci prikazuju stanje u 1999.godini). Ocjenjuje se da su ovi podaci obuhvatili oko 98% ukupnogposlovnog prostora o kojemu se vodi evidencija.Zatvoreni prostor obuhvaća 66282 m 2 , od čega oko 64% otpada na prerađivačku industriju,5% na trgovinu i popravke, oko 6% na hotele i restorane, oko 14% na društvene djelatnosti i na sveostale oko 11%.Ovoreni prostor obuhvaća 152594 m 2 , a glavninu od oko 87% ima prerađivačka industrija,oko 8% šumarstvo te znatno manje hoteli i restorani, građevinarstvo i djelatnost prijevoza iskladištenja.U prognozama potreba za poslovnim prostorom pošlo se od osnovne pretpostavke da ćeprostora trebati manje po jedinici proizvoda odnosno po jedinici bruto domaćeg proizvoda i manjepo zaposlenom. Izuzetak je učinjen u nekim uslužnim djelatnostima za koje se ocjenjuje da ćeporasti standardi potrebnog prostora.Prema tim prognozama potrebe za zatvorenim prostom na području grada Čabra u 2015.kretat će se između 67652 i 72007 m 2 . Za povećanje toga prostora bit će potrebno izdvojiti između2.740.000 i 11.450.000 DEM ( cijena 1m 2 zatvorenog prostora : 2.000 DEM ).Potrebe za otvorenim prostorom kretat će se između 156160 i 164130 m 2 . Za povećanje togprostora bit će potrebno izdvojiti između 1.783.000 i 5.768.000 DEM ( cijena 1m 2 otvorenogprostora : 500 DEM ).Ukupne investicije u poslovni prostor bez ulaganja u rekonstrukcije i modernizacijepostojećih prostora kretat će se između 4,5 i 17,2 mln DEM.Može se ocjeniti kao vjerojatno optimalna I varijanta potreba za poslovnim prostorom do2015. godine.Bilanca energetske potrošnje Grada Čabra čini osnovu razmatranja energetskog sustava.Ukupna bilanca potrošnje ( 300 TJ ) sa širih aspekata nije značajna i čini svega 1,6% potrošnjePrimorsko-goranske županije.Efikasnost uporabe, cijena, raspoloživost i struktura energetske potrošnje po djelatnostimasu veoma bitni za gospodarske i društvene djelatnosti i standard življenja stanovništva. Neke od tihparametara je moguće usporediti po stanovniku na određenim prostorima.Efikasnost uporabe je povoljnija od prosjeka Republike Hrvatske za oko 8%. Oko 60%ukupne potrošene energije proizvodi se na području Čabra, a ostalo se dobavlja iz drugih područja.Vlastita proizvodnje energija je povoljnija od prosjeka države koji iznosi 52%. Strukturaenergetske potrošnje je ravnomjernija i tako što na industriju otpada 35%, na promet 25%,domaćinstva 29% i usluge 11%. U odnosu na potrošnju po stanovniku u domaćinstvima premaŽupaniji troše manje za 4% ukupne energije, a 30% manje električne energije. To ukazuje na nižiživotni standard domaćinstava mjereno potrošnjom energije.Prema procjenama iz tematske cjeline Plana koja obrađuje energetiku, ukupna potrošnjaenergije u 1998. godini iznosi 300 TJ što odgovara količini od oko 7000 tona ekvivalentne nafte.Struktura potrošnje je slijedeća : u postocima ( % )- Ukapljeni naftni plin 2,0- Tekuće gorivo ( nafta za grijanje i tehničke svrhe) 4,5- Tekuće gorivo ( benzin i plinska ulja 26,0- Električna energija 11,0- Kruta goriva (drvo i ostalo ) 56,5Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 162

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRANa prostoru Čabra locirane su tri mini hidroelektrane i to :- MHE “FinvestCorp” instalirane snage 2 x 630 kVA- MHE “Čabranka” instalirane snage 30 kVA- MHE “Urh” instalirane snage 8 kVAMHE “FinvestCorp” isporučuje električnu energiju u mrežu distribucije, dok su ostalepriključene na sekundarnu mrežu potrošača i služe samo za vlastite potrebe. Napajanje se obavljaiz TS 35/20 kV “Gerovo”.Ukupna potrošena energija emitira godišnje (prema procjenama studije Zaštita zrakaŽupanije primorsko-goranske) oko 23 tone Sox, 33,5 tone Nox, 29,5 tona čestica i 53 toneNMVOC. To je znatno niže opterećenje od prosjeka Županije, a naročito njenog primorskog dijela.Procjena porasta potrošnje energije bazira se prvenstveno na rastu gospodarskih aktivnosti,na potrebama društvenih djelatnosti i potrebi povećanja potrošnje u domaćinstvima. Isto tako uzetesu u obzir i potrebe za većom efikasnošću uporabe energije.Procjenjuje se da će potrošnja ukupne energije do 2015. godine na području grada Čabraporasti između 11200 i 14100 tona ekvivalentne nafte. Struktura ove potrošnje će se donekleizmjeniti i mogla bi se kretati u ovim odnosima :Potrošnja ukupne energije do 2015.godine - u postocima ( % )- Ukapljeni naftni plin 3,5 - 4,0- Tekuuće gorivo ( nafta za grijanje i tehničke svrhe ) 6,5 - 8,0- Tekuće gorivo ( benzin i plinska ulja ) 30,0 - 31,5- Električna energija 11,0 - 11,0- Kruta goriva ( drvo i ostalo ) 49,0 - 45,5Na području Grada Čabra lokalni izvori pitke vode su : Mlake, Trbuhovica, Sušica,Čabranka, Tropeti, Paklenski jarak, Crni Lazi, Žikovci, Donji Žagari, Mandli, Sokoli, Požarnica,Podstene, Sveta gora, Hrib, Kamenje i Klanac. Ukupna minamalna izdašnost ovih izvora je 195 l /sek od čega na Čabranku otpada 181 l / sek.Maksimalna tehnička mogućnost korištenja izvora Čabanke je 48,5 l / sek., a svih izvorazajedno 71,3 l / sek . U sušnim razdobljima to je 60 l / sek.Opskrbljenost čabarskog područja vodoopskrbom odvija se putem nekoliko odvojenih iparcijalnih sustava vodoopskrbe. Pokrivenost vodoopskrbom je između 70 i 75 %, dok suprocjenjeni gubici vodoopskrbnih sistema vrlo visoki i kreću i do 75%.Postojeće količine voda su dostatne, a osnovni problemi su u kvaliteti voda i njihovompročišćavanju, u kvalitetnom zahvaćanju rijeke Čabranke, u zaštiti izvorišta i velikim gubicima te uneadekvatnoj odvodnji otpadnih voda.Sadašnja razina potrošnje je oko 8 litara u sekundi. Za 2015. godinu procjenjuje sepovećanje standarda potrošnje stanovništva i drugih subjekata pa bi ukupna potrebna količina vodeu sustavu vodoopskrbe bila oko 33,5 l / sek. odnosno dnevno oko 3000 m 3 . Postojeći izvori sudostatni za ovakvu procjenjenu potrošnju.Temelnji zadaci u vodoopskrbi su u kvalitetnijem zahvaćanju rijeke Čabranke, zaštitiizvorišta, smanjenju gubitaka i osiguranje kvaliteta vode i sigurnosti opskrbe.Dugoročna rješenja vodoopskrbe čabarskog područja su u izgradnji i vezivanju nazajednički županijski vodoopskrbni sustav i to u prvoj fazi na Goranski vodovod s podsustavom“Lokve” u kojeg bi se uključili svi postojeći i novi vodozahvati. Druga mogućnost bila bi gradnjasamostalnog vodoopskrbnog sustava “Čabar” s kvalitetnim zahvaćanjem rijeke Čabranke i ukonačnici opet spajanje na podsustav “Lokve” i Županijski vodoopskrbni sustav.Zaključno, projekcije gospodarskog razvoja Grada Čabra izrađene su u dvije varijante, anjihova realizacija ovisit će o mnogim objektivnim i subjektivnim činiteljima, o donijetim mjeramana razini gospodarskih subjekata, društvenih ustanova, te državne, županijske i lokalne uprave isamouprave. Najbitnije mjere državne politike trebale bi stvoriti pretpostavke u poticanjugospodarskih i društvenih aktivnosti na vrlo otežanim uvjetima brdsko-planinskih prostora iIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 163

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAosiguranja adekvatnih prinosa od ekspoatacije šuma kao temeljnog resursa čabarskog i područjaGorskog kotara u cjelini.U narednih 17 godina ukupni bruto domaći proizvod Grada Čabra trebao bi porasti od153,7 na 307,2 odnosno na 441,7 mln USD. Time se povećava i njegova razina po stanovniku odoko 4.443 u 1998. na 9.156 odnosno na 13.165 USD 2015. godine. Zaposleno bi trebalo bitiizmeđu 32 i 36% stanovništva u 2015., pa bi u skladu s time rasla i proizvodnost rada uz godišnjustopu između 4 i 5,5%.Da bi se mogle realizirati ove razvojne projekcije potrebna prosječna godišnja ulaganja (bezinvesticija u veliku infrastrukturu) trebale bi se kretati između 1,3 i 2,8 mln USD. Tako projiciranirazvoj trebao bi osigurati mogućnost opstanka i življenja u čabarskom području.3.3.3. RAZVOJ DRUŠTVENIH DJELATNOSTIDruštvene djelatnosti kao sadržaji od javnog interesa građana svrstavaju se u više temeljnihskupina središnjih uslužnih funkcija prema njihovim glavnim svojstvima. To su :• upravne funkcije - javna uprava, pravosuđe i obvezno osiguranje• obrazovne funkcije - predškolske i školske ustanove, visoko školstvo i znanost• zdravstvena zaštita i socijalna skrb• kulturne i ostale društvene funkcije - kultura, tehnička kultura i sport• udruge građana, političke stranke i druge organizacije• vjerske zajedniceUpravne funkcije - javna uprava, prvavosuđe i obvezno osiguranjeUpravne funkcije obuhvaćaju ustrojstvo djelatnosti općih javnih službi državne uprave,uprave na županijskoj i gradskoj razini, te djelatnosti ostalih općih službi i institucija. Pravosuđe jejedan od samostalnih i neovisnih segmenata državne vlasti, a sastoji se od sudova razne razine inadležnosti, te od ostalih segmenata pravosuđa (odvjetništvo, pravobraniteljstvo, javnobilježništvo) koji jamče vladavinu ustava i zakona, te pružaju ostale pravne usluge stanovništvu.Javna uprava koncentrirana je u samom gradu Čabru kao administrativnom centru isredištu društvenog razvoja. Zadržavaju se sve postojeće ustanove, a po potrebi mogu se otvaratineki novi specifični sadržaji u Gerovu, Tršću, Prezidu i Zamostu.Usklađivati će svoje aktivnosti prema potrebama države, županije, lokalne samouprave,poduzetnika i stanovništva. Očekuje se postepeno slabljenje utjecaja države i povećanje utjecajalokalne samouprave. Bez obzira na te promjene i očekivano povećanje učinkovitosti i nadalje će sezadržati znatan dio aktivnosti javne uprave ali će njene poslove moći obavljati samo oko 50 osoba.Obrazovne funkcije - predškolske i školske ustanove, visoko školstvo i znanostObrazovne funkcije Grada Čabra obuhvaćene su sustavom odgoja i obrazovanja koji činipredškolski odgoj, osnovno i srednješkolsko obrazovanje i smještaj učenika u đačkim domovima.Odgojne i obrazovne institucije pružaju njegu, odgoj, zaštitu i čuvanje djece predškolske dobi,osiguravaju obvezatno osnovno školovanje, te omogućavaju srednjoškolsko obrazovanje,osposobljavanje i usavršavanje.Predškolski odgojZadržava se postojeći dječji vrtić u Čabru, s područnim odjelima u Gerovu, Plešcima,Prezidu i Tršću. S obzirom na specifične i otežane uvjete življenja na prostoru Grada Čabrapotrebno je poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se cjelokupnoj predškolskoj populaciji omogućioboravak u dječjim vrtićima.U tom cilju lokalna i županijska uprava i samouprava trebale bi razraditi program iosigurati sredstva za :Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 164

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA• modernizaciju i zadržavanje svih sadašnjih vrtića,• financiranje 80% svih troškova s time da polovicu osigura lokalna i polovicu županijskasamouprava,• financiranje cjelokupnog prijevoza predškolske djece u dječje vrtiće i to na udaljenost do 5 km,• financiranje odjeljenja sa po petero djece.Osnovno obrazovanjeDa bi se osigurao daljnji rad u osnovnom obrazovanju i po mogućnosti zadržao postojećibroj škola, dakle osnovna škola «Petar Zrinski» u Čabru s 4 područna odjeljenja u Gerovu,Plešcima, Prezidu i Tršću, te isti broj učenika bilo bi nužno:• zadržati i osuvremeniti postojeće prostore,• osigurati besplatan prijevoz učenika s time da troškove snose podjednako lokalna i županijskasamouprava,• osigurati besplatne udžbenike roditeljima s troje i više djece,• osigurati besplatne udžbenike i opremu za učenike do 4. razreda,• osigurati svoj djeci besplatan topli obrok sredstvima lokalne i županijske samouprave i• osigurati financiranje izvan nastavnih aktivnosti sredstvima gospodarskih tvrtki Grada Čabra.Srednješkolsko obrazovanjeZadržava se postojeća srednja škola «Vladimir Nazor» u Čabru. Radi poticanja ostankadjece na srednješkolskom obrazovanju u Čabru potrebno je osigurati po mogućnosti širi spektarobrazovnih programa iz trogodišnjeg i četverogodišnjeg obrazovanja te osigurati đacima istudentima stipendije, posebno za ona zanimanja kojima će se moći zaposliti i stvaratipoduzetničku klimu na čabarskom području.Potrebe za prostorom za srednje obrazovne programe riješiti adaptacijom i modernizacijompostojećih prostora đačkog doma u Čabru.Visoko školstvo i znanostZadovoljenje potreba stanovništva Grada Čabra za visokim obrazovanjem i znanošću vršise uglavnom upisom na fakultete i visokoškolske ustanove Sveučilišta u Rijeci kao centruPrimorsko-goranske županije, ili Sveučilišta u Zagrebu kao državnom središtu.Zdravstvena zaštita i socijalna skrbZdravstvena zaštita obuhvaća zdravstveno osiguranje stanovništva i pružanje zdravstvenihusluga. Zdravstvenim osiguranjem osigurane osobe stječu prava i obveze u korištenju zdravstvenezaštite i medicinskih usluga. Zdravstvena zaštita obuhvaća sustav državnih, skupnih i individualnihmjera za očuvanje, unapređenje i vraćanje zdravlja stanovništva, a zdravstvena djelatnost obavlja sena primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini. U Gradu Čabru predviđena je samo primarnazdravstvena zaštita stanovništva.Kako Grad Čabar nema populaciju koja bi prema svjetskim standardima pružila povoljan jeokvir za organiziranje jedinice primarne zdravstvene zaštite (to je tek područje sa 25000-30000stanovnika), niti će je u planskom razdoblju imati, organiziranje primarne zdravstvene zaštite bitiće i nadalje skupo, ali dok se uvjeti geoprometne izoliranosti područja ne promjene, jedino moguće.Jedinica primarne zdravstvene zaštite je postojeći dom zdravlja u Čabru, sa područnimambulantama u Gerovu, Tršću i Prezidu, a učinkovita bi bila nadopuna njenih osnovnih funkcijaorganiziranjem mobilnih timova za pružanje hitne pomoći i medicinskih usluga u ostalim mjestimaGrada Čabra. Tako organizirana zdravstvena zaštita, bez obzira na oblike vlasništva, treba osiguratistanovništvu zdravstvenu zaštitu u skladu s prihvaćenim standardima na razini države, ali iosiguranjem specifične zaštite stanovništva koje živi u brdsko-planinskom području. Tu dodatnuzaštitu trebale bi financirati lokalna i županijska samouprava i država. To podrazumijevaIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 165

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRApoboljšanje osiguranja zdravstvene zaštite osoba treće pa i četvrte životne dobi, zaustavljanjeprocesa degradacije primarne zdravstvene zaštite i provođenje preventivnih zdravstvenihaktivnosti.Socijalna skrb je organizirana društvena djelatnost u okviru koje se ostvaruje društvenabriga i interes za socijalnu sigurnost radnih ljudi i građana svih dobnih skupina i kao takva je odposebnog društvenog interesa.Da bi se politika socijalne skrbi mogla pravilnije usmjeravati nužno je:• odvojiti radno sposobno stanovništvo od socijalne skrbi,• uskladiti sve veće potrebe za socijalnom sigurnošću povećanog broja starijih i nemoćnih osobai nemogućnosti države da to podmiri, kao i težnje za smanjenjem solidarnosti u svijetu i kodnas i• stvarati pretpostavke za veću odgovornost starijih prema mlađima i mlađih prema starijima udruštvu u cjelini a napose u obitelji.Socijalnu skrb za potrebe stanovništva Grada Čabra treba decentralizirati i prebaciti oddržavne na lokalnu razinu, ali i osigurati dodatna sredstva iz državnog proračuna za stanovnike kojižive u otežanim uvjetima.Planom se predviđa izgradnja doma za starije osobe u gradu Čabru, moguća je irekonstrukcija neke od postojećih građevina. Preporuča se ustroj službe socijalne skrbi za svedobne skupine stanovništva u formi savjetovališta, organiziranog rada sa djecom, adolescentima,mlađim osobama, bračnim parovima i sl.Kulturne i ostale društvene funkcije - Kultura, tehnička kultura i sportPodizanje općeg obrazovanja i kulturne razine utječe na porast potrebe za svim vrstamakulturnih, umjetničkih, informacijskih, tehničkih, sportskih, rekreacijskih i drugih aktivnosti, a timei na razvitak odgovarajućih institucija. Održavanje psihofizičkih sposobnosti i zdravlja zahtjevabavljenje sportskim aktivnostima, svim oblicima rekreacije, zabave i odmora, pa to treba omogućitistanovništvu, a u turističkim područjima i posjetiocima, odnosno turistima.Zadržavaju se sve postojeće kulturne ustanove, sportska društva i udruge na područjuGrada Čabra, a preporuka Plana je da se postojeći sadržaji nadopunjuju novima u skladu sazahtjevima vremena u kojem živimo i potrebama stanovnika. Poželjno je da se novi sadržaji zazadovoljenje kulturnih, umjetničkih, zabavnih i svih ostalih potreba i aktivnosti stanovništvavezanih uz sadržajno korištenje slobodnog vremena otvaraju ne samo u gradu Čabru kaotradicionalnom kulturnom središtu, nego i ostalim većim naseljima. U tom segmentu naročito mogudoći do izražaja privatne inicjative pojedinaca ili udruga koje u znatnoj mjeri mogu sadržajnoobogatiti društveni život stanovništva i utjecati na podizanje ukupne razine kulturne klimepodručja.Nastojanja kulturnih ustanova, lokalne samouprave i pojedinaca u poduzimajumnogobrojnih aktivnosti u cilju očuvanja i revitalizacije kulturne baštine treba nastaviti i uslijedećem planskom razdoblju. Treba osmišljavati, pripremati i donositi dugoročne i godišnjekulturne programe s preciziranim aktivnostima, rokovima, nositeljima i izvorima financiranja, jerse time stvara povoljno opće okruženje i razvija svijest stanovnika o zadovoljavanju sve većih ispecifičnijih kulturnih potreba i o nužnosti održavanja i revitalizacije kulturne baštine.Očekuje se da će i dalje gradska samouprava uz pomoć županijskih ustanova, gospodarskihsubjekata i pojedinaca promicati kulturne vrijednosti i aktivnosti te djelatnosti tehničke kulture isporta.Godišnji rast tih aktivnosti kretat će se na nižoj razini tj. negdje oko niže varijante rastabruto domaćeg proizvoda do 2015. godine.Udruge građana, političke stranke i druge organizacijeUstavno je pravo građana kao privatnih osoba i drugih pravnih subjekata na interesnoudruživanje. Stoga je moguć svaki oblik udruživanja u skladu sa zakonom.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 166

Vjerske zajednicePROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRASukladno ustavnom pravu oformljene su i mogu se oformiti nove vjerske zajednice koje sujednake pred zakonom i odvojene od države. Vjerske zajednice mogu slobodno i javno obavljativjerske obrede, osnivati škole, učilišta, zavode i druge socijalne i dobrotvorne ustanove, teupravljati njima u skladu sa zakonom.3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora3.4.1. UVJETI KORIŠTENJA PROSTORAOvim Planom određena je namjena površina na ukupnom prostoru Grada Čabra koji semora koristiti sukladno svojoj namjeni.3.4.1.1. Uvjeti korištenja površina građevinskih područjaKorištenje građevinskih područja naselja (izgrađenog i neizgrađenog dijela) i građevinskihpodručja za izdvojene namjene izvan naselja (postojećih i planiranih) vrši se u skladu s njihovomosnovnom namjenom što je opisano u točkama 3.2. i 3.3. Plana.Trajno korištenje prostora može se vršiti sukladno namjeni površina samo na osnoviodredbi ovog Plana i predviđenih prostornih planova užih područja kada se oni usvoje. Privremenokorištenje prostora može biti i drugačije, do privođenja planiranoj namjeni, ali samo temeljemgradske odluke o davanju prostora na korištenje.U postupku izdavanja lokacijskih dozvola za građenje građevina i zahvate u prostoru kojipo ocijeni tijela državne uprave nadležnog za provođenje Plana mogu imati značajan utjecaj naživot lokalne zajednice treba zatražiti mišljenje Poglavarstva Grada.Granice građevinskih područja predstavljaju gornju, maksimalnu granicu do koje se prostormože iskoristiti za planiranu namjenu. Ako je granica obuhvata plana užeg područja veća odgranice građevinskog područja određene namjene svi sadržaji moraju se smjestiti samo unutargranice građevinskog područja za tu namjenu.Nova izgradnja i rekonstrukcija postojeće izgradnje može se vršiti samo u građevinskimpodručjima naselja i u građevinskim područjima za izdvojene namjene, ali na način da je namjenagrađevine sukladna namjeni građevinskog područja.Rekonstrukcija postojećih građevina unutar građevinskih područja naselja vrši seneposrednim provođenjem ovog Plana u pravilu pod istim uvjetima kao i izgradnja novihgrađevina.Rekonstrukcija građevina izgrađenih na manjim udaljenostima od propisanih za novegrađevine, može se izvesti na način da se ne smanjuju postojeće tlocrtne udaljenosti od granicagrađevne čestice i susjednih građevina. Dozvoljava se nadogradnja nižih dijelova osnovnegrađevine i prigrađenih pomoćnih građevina u okviru tlocrtnih gabarita maksimalno do visinevijenca osnovne građevine, ako se objektivno ne umanjuju uvjeti stanovanja na susjednimčesticama.Iznimno, u povijesnim dijelovima (jezgrama) naselja može se dopustiti rekonstrukcijagrađevina i kada nisu zadovoljeni prethodno navedeni uvjeti, ali mora biti izvedena u skladu suvjetima nadležne ustanove za zaštitu kulturne baštine.Za bilo koji zahvat u zoni i na građevini koja je registrirani ili evidentirani spomenikkulture potrebno je zatražiti suglasnost i uvjete nadležne ustanove za zaštitu kulturne baštine.Rekonstrukcija postojećih građevina u naselju ili njegovom dijelu za koji je propisanaobveza izrade prostornog plana užeg područja, a prije donošenja tog plana, moguća je zbogpoboljšanja neophodnih uvjeta života i rada. Utvrđuje se temeljem odrednica prethodnih stavaka uzslijedeće posebnosti :Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 167

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA- oblik građevne čestice i građevine utvrđuje se na osnovi postojećeg zemljišno-knjižnogstanja,- zadržavaju se postojeći priključci na javni put i komunalnu infrastrukturu.Rekonstrukcija postojećih građevina čija namjena nije u skladu s namjenom prostorautvrđenom ovim Planom moguća je u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta života i rada.Rekonstrukcijom u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta smatraju se :• za stambene i stambeno-poslovne građevine:- funkcionalne preinake zbog boljih uvjeta stanovanja i rada (dogradnje sanitarnihprostorija, stubišta i sl. veličine do 30 m 2 , nadogradnje do visine osnovne građevine)- prenamjene građevine ili dijela građevine,- priključci na građevine i uređaje komunalne infrastrukture,• za građevine drugih namjena (poslovne, turističko-ugostiteljske, društvene, infrastrukturnei druge građevine) :- proširenje, prenamjena, usavršavanje i zaokruženje tehnološkog procesa ili procesa rada,- rekonstrukcije građevina radi poboljšanja uvjeta rada,- zamjena dotrajalih instalacija,- priključci na građevine i uređaje komunalne infrastrukture,- sanacije postojećih ograda i gradnje potpornih zidova radi sanacije terena.Rekonstrukcije građevina unutar infrastrukturnih koridora i zaštitnih pojaseva uzprometnice mogu se dozvoliti zbog poboljšanja neophodnih uvjeta samo u postojećim tlocrtnim ivisinskim gabaritima, bez povećanja fizičkog obujma građevine, uz suglasnost i posebne tehničkeuvjete nadležnih komunalnih institucija.Dozvoljava se prenamjena i rekonstrukcija postojećih stambenih građevina za potrebeobavljanja gospodarskih i društvenih djelatnosti, a preporuka Plana je da se to primijeni naročito nanapuštene građevine koje postoje u svim naseljima.Interpolacija je građenje novih građevina u izgrađenom dijelu naselja, na garđevnoj česticikoja je ostala neizgrađena između već izgrađenih čestica. To je izgradnja građevina uz većpostojeću naseljsku regulaciju u koju se ona mora uklopiti tlocrtnim i visinskim gabaritima iarhitektonskim oblikovanjem. Vrši se u pravilu pod istim uvjetima koji vrijede za izgradnju novihgrađevina u neizgrađenom dijelu naselja, a iznimno uz manja odstupanja zbog lokalnih uvjeta.3.4.1.2. Uvjeti korištenja površina izvan građevinskih područjaPovršine izvan građevinskog područja obuhvaćaju poljoprivredne i šumske površine, ostalopoljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (pašnjačke površine) i vodne površine.U korištenju poljoprivrednih površina treba promovirati razvoj ekološke poljoprivrede -proizvodnju zdrave hrane u okviru obiteljskih poljodjeljskih gospodarstva. Prednost datitradicionalnim poljoprivrednim granama koje imaju povoljne preduvjete za uzgoj i preradu ubrdsko-planinskom području. Vrijedne površine poljoprivrednog tla potrebno je čuvati za primarnuproizvodnju i zaštititi od prenamjene.Ovim planom osigurani su uvjeti za smještaj gospodarskih građevina u funkcijipoljoprivredno-stočarske djelatnosti, i to unutar građevinskih područja naselja i izvan njih.Korištenje i gospodarenje šumskim površinama, razgraničenim na gospodarske šume,zaštitne šume i šume posebne namjene treba bazirati na osnovnom načelu da se njihove površine nesmiju smanjivati, te da je postojeći šumski fond potrebno održavati pravilnim gospodarenjem.Korištenje gospodarskih šuma podrazumjeva, uz gospodarske učinke, održavanje biološkeraznolikosti, te sposobnosti obnavljanja vitalnosti i potencijala šuma. Zahvati pošumljavanja iobnove šumskog fonda trebaju se izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 168

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAU korištenju zaštitnih šuma dozvoljena je samo sanitarna sječa. Radi zadržavanja osnovnefunkcije ovih šuma najvažnije je njihovo očuvanje od bespravne i nekontrolirane sječe, te zaštita odpožara.Značajne površine šumskih površina zauzimaju šume posebne namjene u područjima kojasu zaštićena (Nacionalni park Risnjak) ili se predlažu za zaštitu (u kategoriji parka prirode: - DolinaKupe, posebnog rezervata : botanički lokalitet creta u blizini Tršća, te u kategoriji zaštićenogkrajolika : Sokolske stijene i jugoistočna strana Svete Gore). Korištenje tih šuma odvijati će se uskladu sa Zakonom o šumama i Zakonom o zaštiti prirode. U šumama posebne namjene nisudopuštene radnje koje bi mogle narušiti njihova osnovna obilježja zbog kojih su zaštićene ilipredložene za zaštitu (zabranjena je nekontrolirana sječa, branje i uništavanje biljaka,uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, ograničene su djelatnosti gospodarskog korištenjašuma i sl.).Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište na području Grada Čabra činepašnjačke površine (PŠ). U kontekstu razvitka brdsko-planinskog stočarstva velika je važnostočuvanja preostalih pašnjačkih površina kojih je sve manje jer, ukoliko se ne kose, ubrzo ih osvojišuma. Potrebno je predvidjeti režime košnje, krčenja, čišćenja i sačuvati ih od pošumljavanja Natim površinama ne postoje umjetni zakloni za stoku, pa treba predvidjeti mogućnost izgradnjegospodarskih građevina u funkciji stočarstva (sjenika, štala, hranilišta i pojilišta za stoku i sl.).Vodne površine razgraničene su na površine koje se koriste za vodoopskrbu područjavodom za piće, na površine rjeka, jezera i potoka koje se koriste kao rekreacijska područja i napovršine uzgajališta rječnih vrsta riba i rakova - akvakulture. Njihovo korištenje vršiti će se nanačin da se omogući nesmetano odvijanje sportsko-rekreacijskih, turističkih i gospodarskihaktivnosti.Korištenje vodnih površina namjenjenih isključivo za vodoopskrbu čabarskog, a ubudućnosti i šireg područja, od izuzetne je važnosti i mora se vršiti uz nužno provođenje svihpotrebnih mjera zaštite voda. U tijeku je izrada Odluke o sanitarnoj zaštiti izvorišta vode za pićekojom će se odrediti načini korištenja i postupanje unutar pojedinih sanitarnih zona, te odreditimjere njihove zaštite.Rekreacijska područja obuhvaćaju obalni pojasi širine 100 metara od linije vode(jednostrano uz obalu umjetnog jezera - akumulacije Vode, ili obostrano uz rijeke i potoke). Uobalnom pojasu zabranjena je izgradnja, dopuštene su isključivo sportske i rekreacijske aktivnosti.Površina uzgajališta - akvakulture obuhvaća postojeće ribogojilište u Mandlima. Ukolikose pojave zahtjevi za novim površinama, prije privođenja konačnoj namjeni vodne površinepotrebno je istraživanjima odrediti ne samo konkretnu lokaciju, već i uvjete korištenja uzgajalištaprvenstveno s aspekta provjere stanja okoliša.3.4.1.3. Područja posebnih ograničenja u korištenjuPosebna ograničenja u korištenju odnose se na I kategoriju osjetljivosti prostora (kojaobuhvaća područja II zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće, vodoopskrbnih rezervata ipovršina zaštićenog poljoprivrednog zemljišta I kategorije), dakle odnose se na tlo (vezano uzgeotehničke značajke i zaštitu vrijednog poljoprivrednog zemljišta) i vode (vezano uz zaštituizvorišta vode za piće). Također postoje ograničenja na područjima lovišta, ograničenja proisteklaiz utvrđenih kategorija zaštite prirodne i kulturne baštine i ograničenja zbog očuvanja krajobraznihvrijednosti.Na površinama označenim I kategorijom zaštite prostora prema osjetljivosti i IVkategorijom geotehničke prikladnosti tla za građenje dozvoljena je izgradnja samo građevinainfrastrukture i građevina u isključivoj funkciji korištenja i zaštite prostora.Ograničenja u korištenju tla - geotehnička prikladnost za građenje i zaštita vrijednogpoljoprivrednog tlaIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 169

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAIzdvojeni su litogenetski kompleksi, odnosno područja koja se toliko razlikuju po svojimfizičko-mehaničkim značajkama, da su prikazana kao posebne cjeline. Izvršeno je geotehničkozoniranje terena shodno mjerilu kartografskog prikaza (1:25000) u tri osnovne geotehničkekategorije (I, II i IV), sa tri podkategorije (Ia, Ib i I-II). Za građenje nije prikladna IV geotehničkakategorija. Neka tla II (mjestimično nestabilni tereni s izraženom erozijom) i tla IV geotehničkekategorije (aluvijalne naplavine - tereni mjestimično pojačane erozije) oštećena su erozijom, pa jepredviđeno njihovo saniranje biološkom sanacijom – sadnjom autohtonog raslinja i drveća.Predviđena je i sanacija napuštenog eksploatacijskog polja u blizini Tršća čija je eksploatacijaprestala.Prvom kategorijom zaštite tla obuhvaćeno je vrijedno obradivo poljoprivredno tlo (P2)koje se namjenjuje primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Ukupna površina štiti se od prenamjene,sa strogim ograničenjem u korištenju koje mora biti isključivo u poljoprivredne svrhe.Ograničenja u korištenju vodnih površinaOgraničenja u korištenju vodnih površina odnose se na zaštitu izvorišta vode za piće.Vodozaštitna područja Grada Čabra podijeljena su u II, III i IV sanitarnu zonu i vodoopskrbnerezervate sliva Kupe i sliva Čabranke. U tijeku su određivanja zona I sanitarne zaštite – ograđenihprostora u samom okruženju izvorišta. Ograničenja u korištenju postavljaju se na sve zonesanitarne zaštite i vodoopskrbni rezervat, gdje se kao uvjet korištenja tih površina (u slučajugrađenja van građevinskih područja) postavlja rješavanje otpadnih voda putem nepropusnekanalizacije i individualnih uređaja za obradu otpadnih voda visokog učinka pročišćavanja (istogkao i biološki postupak pročišćavanja).U svrhu zaštite voda Planom je određena sanacija postojećeg odlagališta otpada Peterkovlaz koje se nalazi u vodoopskrbnom rezervatu slivnog područja izvorišta Kupe.Ograničenja na području lovištaNa području Grada Čabra nalaze se dva županijska lovišta : lovište Crna Gora i lovišteKupički vrh i dva državna lovišta : Smrekova Draga i Snježnik. Korištenje lovišta i lovnog fondavrši se u skladu sa posebnim propisima kojima su određena i ograničenja (vrijeme lovostaje, zaštitafonda divljači i dr.). Na površinama lovišta dozvoljena je izgradnja gatera (uzgajališta divljači),postava hranilišta, pojilišta, lovačkih čeka i građevina u funkciji održavanja i uređenja lovišta. Upojasu širine 500 metara uz granicu Nacionalnog parka Risnjak zabranjeno je postavljanje lovačkihčeka.Ograničenja proistekla iz utvrđenih kategorija zaštite prirodne i kulturne baštinePosebna ograničenja u korištenju površina koja proizlaze iz utvrđenih kategorija zaštiteprirodne i kulturne baštine čabarskog područja, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Zakonom ozaštiti spomenika kulture, opisana su u točki 3.4.3. Uvjeti zaštite posebno vrijednih područja iprostornih cjelina.Ograničenja zbog očuvanja krajobraznih vrijednosti prirodnih cjelinaPrirodni krajobraz štiti se prvenstveno očuvanjem različitosti prirodnih prostornih cjelinauvjetovanih prirodnim obilježjima, očuvanjem bioraznolikosti u njima, očuvanjem tipologije iizgleda naselja te kulturno-povijesnog naslijeđa ukoliko ih krajobraz obuhvaća. Potrebno je očuvatitakve prirodne cjeline od svake devastacije i obnavljati estetske vrijednosti prirodnog krajobraza(npr. travnate pašnjačke površine, šumske proplanke i sl.).Zbog potrebe zaštite visoke vrijednosti pojedinih prirodnih područja Grada Čabra koja senalaze izvan cjelina predloženih za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode, ovim Planomodređeno je nekoliko osobito vrijednih predjela prirodnog krajobraza od lokalnog značaja.Navedeni su u poglavlju 3.4.3.2. Zaštita vrijedne prirodne baštine. Njih je također potrebno zaštititiIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 170

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAod devastacije i od izgradnje građevina koje bi mogle narušiti njihov prirodni izgled (repetitori,odašiljači, relejni stupovi, stanice GSM mreže i sl.).Za sanaciju oštećenog prirodnog krajobraza u okolici naselja Vode predviđena jeprenamjena - na močvarnom tlu Planom je predložena izgradnja umjetnog jezera (akumulacijaVode) s dvojakom ulogom - retencije u vrijeme visokih voda i sportsko-rekreacijske površine.3.4.2. UVJETI UREĐENJA PROSTORA3.4.2.1. Uređenje građevinskih područjaPovršine za razvoj i uređenje prostora smještaju se, a građevine se mogu graditi unutargrađevinskih područja i izvan građevinskih područja samo na uređenom građevinskom zemljištu.Uređenje građevinskog zemljišta obuhvaća pripremu i opremanje, može biti minimalno, optimalnoili visoko uređeno, a vrši se prema utvrđenim prioritetima i mogućnostima lokalne zajednice.Za Grad Čabar određuje se minimalno uređeno građevinsko zemljište koje obuhvaćapripremu i pristupni put, osim za građevinska područja i zahvate izvan građevinskih područja naprostoru I kategorije zaštite (prema osjeljivosti) koja uključuje II zonu sanitarne zaštite izvorištavode za piće i vodoopskrbni rezervat - za ta građevinska područja i zahvate utvrđuje se optimalnouređeno građevinsko zemljište koje, osim pripreme, mora imati i osnovnu infrastrukturu : pristupniput, vodoopskrbu, odvodnju i elektroopskrbu.Osjetljivost prijemnika otpadnih voda (podzemne vode i vodotoci visoke kategorije)iziskuje vrlo stroge kriterije izgradnje kanalizacijskih sustava u građevinskim područjima naseljaČabar, Prezid, Gerovo i Tršće: razdjelna kanalizacija i treći stupanj pročišćavanja. Isto vrijedi i zasva građevinska područja izdvojenih namjena zatečena u II zoni sanitarne zaštite izvorišta vode zapiće.Mnogobrojnost manjih naselja i prostorni raspored postojećih i planiranih građevinskihpodručja izdvojenih namjena nameće rješavanje otpadnih voda putem nepropusne kanalizacije iindividualnih uređaja za obradu otpadnih voda visokog učinka pročišćavanja (istog kao i biološkipostupak pročišćavanja).Na cijelom području treba poticati razvoj infrastrukturnih sustava, posebno sustavaodvodnje otpadnih voda, radi postizanja optimalne opremljenosti građevinskih područja zagrađenje, a u cilju i sa osnovnom svrhom zaštite podzemnih voda i nadzemnih vodotoka, odnosnoizvorišta vode za piće od mogućih zagađenja.3.4.2.2. Posredno provođenje Plana - obveza izrade dokumenata prostornog uređenjaužih područjaDokumenti prostornog uređenja užih područja izrađuju se obvezno za posebna i zaštićenapodručja određena Županijskim planom koja se preuzimaju, te za ostala područja određena ovimPlanom, a služe za njegovo posredno provođenje.Za zaštićena i posebna područja obvezno je izraditi prostorne planove područja posebnihobilježja, kojima će se odrediti detaljniji uvjeti razgraničenja prostora, smještaja gospodarskihsadržaja, smještaja društvenih djelatnosti, prometnih i drugih infrastrukturnih sustava te mjerezaštite i provedbe.Zaštićeno područje prirodne baštine i kulturno-povijesnog naslijeđa za koje je Županijskimplanom određena izrada prostornog plana područja posebnih obilježja na čabarskom području je:• Dolina Kupe.Prostorni plan uređenja grada donosi se za Grad Čabar, a njime se određuje obveza izradeprostornih planova užeg područja za zaštićena područja prirodne baštine i kulturno-povijesnognaslijeđa (uz određivanje granice obuhvata i vrste prostornog plana), dakle određuju se :• područja obuhvata prostornih planova užeg područja, i• ograničenja gradnje do izrade prostornih planova užeg područja.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 171

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAŽupanijskim planom utvrđena je, a ovim Planom preuzeta, obveza izrade urbanističkogplana uređenja za :a) Naselja• centralna naselja: Čabar, Gerovo,b) Površine izvan naselja za izdvojene namjene• gospodarska namjena,• ugostiteljsko-turistička namjena,• sportsko-rekreacijska namjena.Ovim Planom se, u svrhu posrednog provođenja, određuje obveza izrade slijedećihprostornih planova užih područja:- prostornog plana područja posebnih obilježja (PP PPO),- urbanističkih planova uređenja (UPU),- detaljnih planova uređenja (DPU).Granice obuhvata prostornih planova užih područja određene su u kartografskom prikazu3a “Uvjeti korištenja i zaštite prostora ˘ područja posebnih ograničenja u korištenju”.Prostorni plan područja posebnih obilježja (PP PPO)Primorsko-goranska županija utvrdila je obavezu izrade Prostornog plana područjaposebnih obilježja za područje parka prirode Dolina Kupe koji se predlaže za zaštitu.Ovim Planom preuzeta je granica i određen prostorni obuhvat parka prirode na području GradaČabra koji uključuje i rijeku Čabranku do izvora.Za svaki zahvat u prostoru dijela Nacionalnog parka Risnjak koji se nalazi unutaradministrativnog područja Grada Čabra postupiti prema odredbama Prostornog plana NacionalnogParka Risnjak (NN br. 23/01, od 23. ožujka 2001. godine) kao plana višeg reda.Urbanistički plan uređenja (UPU)Utvrđuje se obveza donošenja urbanističkih planova uređenja za slijedeća područjapredviđena ovim Planom :• za građevinska područja naselja :N65 Čabar iN24 Gerovo,• za građevinska područja planirane gospodarske – poslovne namjene :a) poslovne zone pretežito uslužne namjene :K1 3 u Tropetima,K1 4 u Prezidu,b) poslovne zone pretežito trgovačke namjene :K2 1 u Zamostu,K2 3 u Tršću,K2 4 u Prezidu,c) komunalno-servisna zona :K3 1 u Gerovu.• za građevinska područja planirane turističko-ugostiteljske namjene :a) površine stacionarnog turizma (hotel, veći pansion i sl.) :T1 3 u Prezidu,Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 172

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAT1 4 u Milanovom VrhuT1 5 u Lividragib) apartmanska naselja :T2 1 u Mandlima,T2 2 između Plešca i Požarnice,T2 3 u Gerovskom Kraju,T2 4 između Tršća i Laza,T2 5 između Ferbežara i Srednje Drage,T2 6 u Vrhovcima,T2 7 u Kozjem Vrhu,c) vikend naselja :T3 21 u Smrečju,T3 28 u Kraljevom Vrhu,T3 46 u Kranjcima,- u hribskim naseljima :T3 14 Brezovci,T3 15 Safari,T3 16 Putari,T3 17 Mošun,T3 19 Živci,- u goračkim naseljima :T3 36 Brinovka,T3 37 Plešci (Plejsci),T3 38 Tušek (Tuški),d) kamp u prirodi :T4 uz naselje Vode.• za građevinska područja planirane sportsko-rekreacijske namjene :a) površine za sport i rekreaciju :R1 1 između Mandli i Okrivja,R1 2 u Plešcima,R1 3 u Zamostu,R1 6 u Gerovskom Kraju,R1 8 u Vodama,R1 11 i R1 12 u Čabru,R1 13 u Kozjem Vrhu,R1 14 u Prezidu,R1 15 u Lividragi,b) površina kupališta, sporta i rekreacije na vodi :R2 uz obalu umjetnog jezera - akumulacije Vode,c) Skijaški centar :R3 Skijaški centar Rudnik kraj Tršća,d) manja skijališta :R4 1 kraj Tršća (između naselja Frbežari, Srednja Draga i Crni Lazi) iR4 2 kraj Prezida (Kovačev Hrib).Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 173

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRADetaljni plan uređenja (DPU)Utvrđuje se obveza donošenja detaljnih planova uređenja za slijedeće obuhvate predviđeneovim Planom:- za uređenje povijesne jezgre grada Čabra,- za uređenje povijesne jezgre naselja Plešce,- za uređenje etno-sela u Zamostu,- za građenje pojedinačnih građevina u građevinskim područjima naselja, građevinskimpodručjima izdvojenih namjena i van građevinskih područja, sukladno odredbama ovog Plana.Urbanističkim planovima uređenja ili Programom mjera za unapređenje stanja u prostorumogu se korigirati obuhvati detaljnih planova uređenja i odrediti izrada novih koji nisu predviđeniovim Planom, ukoliko se ocijeni da za to postoje opravdani razlozi.Do donošenja navedenih prostornih planova užih područja ne može se odobriti gradnjanovih građevina ni zahvata u uređenju prostora. Iznimno su moguće rekonstrukcije, prenamjene iinterpolacije novih građevina u :• u izgrađenom dijelu građevinskih područja naselja :N65 Čabar, osim u obuhvatu povijesne jezgre,N24 Gerovo,• u izgrađenom dijelu svih građevinskih područja turističko-ugostiteljske namjene T3 – vikendnaselja za koje je obvezno donošenje plana užeg područja.3.4.2.3. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjeraNa području Grada Čabra treba primjenjivati posebne razvojne i druge mjere koje ćedjelovati poticajno i inicirati pozitivne pomake u ukupnom društvenom i gospodarskom razvoju.Razvojne mjere koje treba poduzimati u cilju bržeg razvitka područja su :- ulagati u razvoj sustava vodoopskrbe Čabra i to prioritetno na područjima gdje je sustavneispravan,- kanalizacijske sustave graditi prema prioritetu zaštite izvorišta vode za piće i vodotoka prvevrste,- radi zaštite izvorišta vode za piće sanirati postojeće odlagalište komunalnog otpada PeterkovLaz,- poticati poljoprivredne djelatnosti koje se mogu razviti u čabarskom prostoru,- prioritetno planirati gradnju građevina od županijskog značaja,- kao antidepopulacijsku mjeru predvidjeti prodaju uređenog građevinskog zemljišta popovoljnoj cijeni uz ispunjenje određenih uvjeta (mlađe dobne skupine, prijava prebivališta naadministrativnom području Grada i sl.),- odrediti visinu komunalne naknade na način da se potiče privođenje zemljišta planiranojnamjeni,- predvidjeti programom mjera za unapređenje stanja u prostoru uvođenje komunalnogdoprinosa za financiranje građenja građevina i uređaja komunalne infrastrukture,- predvidjeti osiguranje sredstava za zaštitu i upravljanje zaštićenim dijelovima,- predvidjeti mogućnost osiguranja sredstava za financiranje projekata potrebnih gradu(izgradnja građevina društvenih djelatnosti za javne funkcije, prometnica i sl.) putemizdavanja lokalnih obveznica,- predvidjeti mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti kao što su dodjelekredita s povoljnijim uvjetima,- novčane poticaje za određenu proizvodnju ili granu djelatnosti, propisivanje nižih stopa porezana potrošnju i poreza na dohodak.Provođenje sustavnih istraživanja i praćenja pojava i procesa u prostoru treba vršitisukladno odredbama Županijskog plana. Praćenjem obuhvatiti cjelovit sklop pojava koje utječu nastanje okoliša, a osobito koje utječu na kakvoću prirodne baštine, tla, zraka i vode. Zaštitnimmjerama postići cjelovito osiguranje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica, racionalnoIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 174

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAkorištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog iodrživog razvitka.U svrhu provedbe i razrade planskih postavki i odrednica ovog Plana, postupnog ostvarenjaciljeva prostornog, gospodarskog i društvenog razvoja, te provođenja mjera zaštite prostora GradaČabra, Gradsko vijeće donosi dvogodišnji Program mjera za unapređenje stanja u prostoru.Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru, sukladno Županijskom programu mjerautvrđuje se :- gospodarski i društveni razvoj Grada Čabra,- upravljanje prostorom,- zaštita prostora,- ostale potrebne mjere za provedbu dokumenata prostornog uređenja.Program mjera, osim zakonom određenog sadržaja, mora :- utvrditi obvezu izrade nove, te izmjenu i dopunu postojeće prostorno planske dokumentacije,- utvrditi nositelje pojedinih obveza, rokove i troškove planiranih mjera,- odrediti mjere za provedbu politike prostornog uređenja (komunalni doprinos, razina uređenostigrađevinskog zemljišta za pojedina uža područja i dr.),- prioritetno planirati gradnju građevina od županijskog značaja,- odrediti izračun komunalne naknade na način da se potiče privođenje zemljišta planiranojnamjeni,- predvidjeti uvođenje komunalnog doprinosa za financiranje građenja građevina i uređajakomunalne infrastrukture,- predvidjeti osiguranje sredstava za zaštitu i upravljanje zaštićenih područja i cjelina,- navesti područja i lokalitete na kojima će se provoditi sustavna istraživanja i praćenja pojava iprocesa u prostoru,- predvidjeti mogućnost osiguranja sredstava za financiranje projekata za potrebe Grada, kao što suizgradnja građevina društvenih djelatnosti za javne funkcije, prometnica i sličnog,- predvidjeti mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti.Gradsko vijeće Grada Čabra, u skladu s Programom mjera za unapređenje stanja uprostoru, utvrđuje:- visinu komunalnog doprinosa i područja na koja se odnosi,- program financiranja gradnje građevina i komunalne infrastrukture iz sredstava komunalnogdoprinosa,- visinu komunalne naknade i područja za koja se ona primjenjuje,- poticajne mjere i područja njihove primjene iz nadležnosti Grada.3.4.3. UVJETI ZAŠTITE POSEBNO VRIJEDNIH PODRUČJA I PROSTORNIH CJELINAPrema kriterijima i mjerama zaštite preuzetim iz Županijskog plana, određeni su uvjetizaštite posebno vrijednih područja i prostornih cjelina Grada Čabra, a odnose se na :• očuvanje krajobraznih vrijednosti,• zaštitu vrijedne prirodne baštine,• zaštitu kulturno-povijesnog naslijeđa.3.4.3.1. Očuvanje krajobraznih vrijednostiPodručja i lokaliteti osobite vrijednosti, osjetljivosti i ljepote krajobraza iskazani su poprostornim cjelinama Primorsko-goranske županije i utvrđeni Županijskim planom. Na goranskomprostoru to su :• Delničko područje, Sjeverozapadno gorsko područje, Dolina Kupe iVelikokapelski međuprostor.Administrativno područje Grada Čabra obuhvaća sjeverozapadno gorsko područje idjelomično prostor doline Kupe.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 175

Sjeverozapadno gorsko područjePROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRASjeverozapadno gorsko područje obuhvaća pretežiti dio Grada Čabra, te dijelove GradaDelnice i Općine Lokve. Dijelovi krajobraza osobite ljepote, vrijednosti i osjetljivosti na ovomprostoru su:• Izvor i gornji dio toka Čabranke – djelomično je, ali nedovoljno turistički valoriziran.• Sokolske stijene iznad zaselka Sokoli – izrazita je izdvojena reljefna tvorevina, skup stijenas točilima i kamenim šiljcima. Zanimljiva točka pohoda izletnika i planinara u očuvanomprirodnom ambijentu.• Područje Sušica između sela Mali Lug, Smrečje i zaselka Vode – jedno je od najljepšihočuvanih područja močvarne vegetacije tršćaka i vlažnih šuma johe u Gorskom kotaru.Potrebno je očuvati prirodno stanje vodnog režima i vegetacije.• Risnjak – Snježnik – njihove izrazite vrijednosti dijelom se štite u sklopu nacionalnogparka. Pejzažno se posebno ističu travnati prostori Snježnika i Guslice s planinskomvegetacijom rudina i klekovine bora iznad granice šume. Neprekinuti vidici na bliža i daljaprostranstva pružaju se sve do mora, Velebita i Alpa. Potrebno je osmisliti novu namjenunapuštenog vojnog objekta na vrhu Guslice.• Izvor Kupe – jedinstveni je hidrogeološki raritet iznimne ljepote. Vode izbijaju iz dubokogkraškog vrela podno visokih okomitih litica. Nizvodni dio gornjeg toka Kupe i obližnjadivlja sutjeska bujičnog toka Sušice čine jednu povezanu pejzažnu cjelinu koja zaslužujeposebnu valorizaciju.Dolina KupeDolina Kupe čini posve specifičnu prirodnu cjelinu, a obuhvaća dio područja općina Skradi Brod Moravice i gradova Čabar, Delnice i Vrbovsko. Privlačnost prirodnog krajolika i Kupe, kaoposljednje čiste velike rijeke i jedinog izrazito visokogorskog toka u Hrvatskoj, nameću potrebuzaštite te doline i time usklađeno turističko iskorištavanje tog prostora.Na području Grada Čabra nalazi se :• gornje kupsko porječje – koje zbog svoje morfologije, vodne pojave i očuvanostizaslužuje određenu zaštitu koja bi osigurala očuvanje što prirodnijeg stanja u ovomprostoru, ali istovremeno omogućila i kontrolirano korištenje, prvenstveno za turističkei rekreacijske aktivnosti,a djelomično i :• visoravan iznad doline Kupe – osim same doline Kupe pejzažno su vrijedni dijelovipripadajuće kraške visoravni u predjelu Plemenitaš – Razdrto – Drage – Kuti – Završje– Podstene. Uz zaštitu slikovitih vidikovaca (Orlove stijene, Kavranske stijene,Špičasti vrh i dr.) posebnu pažnju treba posvetiti brojnim prirodnim i ruralnimvrijednostima.Pri izradi ovog Plana očuvanju krajobraznih i prirodnih vrijednosti ovih prostora posvećenaje posebna pažnja, a prikazani u kartografskim prikazima 3a. i 3.b «Uvjeti korištenja, uređenja izaštite prostora».3.4.3.2. Zaštita vrijedne prirodne baštineRazgraničenje površina zaštićene prirodne baštine izvršeno je temeljem odluke o proglašenjuzaštićenim dijelom prirode u granici obuhvata (Nacionalni park Risnjak), a detaljno razgraničenjeostalih dijelova provedeno je na osnovi prijedloga za zaštitu iz dokumenata višeg reda, tevrednovanjem iznimno bogate flore i faune područja, sa brojnim endemima i reliktima, a natemelju elemenata vrijednosti nežive prirode. Pri tome je posebna pažnja pridana vrijednimgeomorfološkim i hidrogeloškim objektima prirode, podzemnim i površinskim vodama, teprirodnim i kultiviranim krajolicima. Zaštita prirode usuglašena je sa zaštitom resursa pitke vode ivrijednog poljoprivrednog tla.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 176

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAZaštićena prirodna baština Grada Čabra razgraničena je kako slijedi :a. Zaštićeni dijelovi prirodeb. Vrijedni dijelovi prirode od županijskog značenjac. Vrijedni djelovi prirode od lokalnog značenjaZaštićena područja, koja su proglašena i za koje je usvojen i objavljen prostorni planposebnih obilježja, na prostoru Grada Čabra su Nacionalni park Risnjak i izvor rijeke Kupe usklopu nacionalnog parka - u kategoriji spomenika prirode.Područja koja su Županijskim planom predviđena za zaštitu kao dijelovi prirode oddržavnog i županijskog značenja u čabarskom kraju su dolina Kupe – u kategoriji parka prirode icret na području Ponikve kraj Tršća – u kategoriji posebnog rezervata.Ovim Planom i na zahtjev lokalne zajednice predviđeni su za zaštitu još neki vrijednidijelovi prirode i predložena je kategorija njihove zaštite.Granice područja zaštićenog dijela prirode određuju se aktom o proglašenju zaštićenimdijelom prirode, na osnovi obuhvata predloženih Županijskim planom i ovim Planom. Ukolikonaknadna istraživanja ili nove spoznaje ukažu na nužnost promjene kategorije zaštite, ona se možeprovesti u postupku proglašenja zaštite.a. Zaštićeni dijelovi prirodePodručje Grada Čabra odlikuje se velikim prostranstvima vrijedne i očuvane prirode odkoje neki dijelovi (npr. prostor Risnjaka i Snježnika, izvor i dolina Kupe) spadaju međunajvrijednije dijelove prirodne baštine ovog i puno šireg prostora – hrvatskog, europskog isvjetskog, pa su kao takvi zakonom zaštićeni. To su :• NACIONALNI PARK “RISNJAK” - proglašen i zaštićen- proglašen 1953. godine (NN 43/53),- obuhvat parka proširen 1997. godine (NN 13/97),- Prostorni plan Nacionalnog parka “Risnjak” usvojen i objavljen u ožujku 2001.godine (NN 23/01)Obuhvat Nacionalnog parka Risnjak proširuje se 1997. godine na područje susjedneplaninske skupine Snježnika te na izvorišno područje rijeke Kupe sa slivnim područjem potokaKrašićevica i na područje Šegine. Novom izmjenom granica Nacionalnog parka Grad Čabar jedobio znatne zaštićene površine prirodne baštine na svom području (ukupna površina Nacionalnogparka koja teritorijalno prirpada Gradu Čabru iznosi oko 2784 ha).Ovim proširenjem nacionalni park je znatno dobio na vrijednosti, obogaćen je mnogimnovim i vrlo atraktivnim krajolicima (planinski hrbat Planina - Guslica -Snježnik), brojnimzanimljivim geomorfološkim lokalitetima i hidrološkim fenomenom (izvor Kupe), novimstaništima s bogatom florom, mikoflorom i faunom, kao i brojnim drugim vrijednostima.Snježničko proširenje osobito je pridonijelo raznolikosti parka osebujnom, floristički ifitocenološki bogatom vegetacijom pretplaninskih rudina. Pejzažno se posebno ističu travnatiprostori Snježnika i Guslice s planinskom vegetacijom rudina i klekovine bora iznad granice šume.Dio novog proširenja oko izvorišta Kupe obuhvaća slikovitu dolinu izvora i gornjeg toka rijekeKupe sa vrijednim vodenim biotopima i bogatom faunom, te osebujnu dolinu Sušicu. Na taj način uNacionalnom parku Risnjak zastupljen je gotovo cjelovit visinski vegetacijski profil planinaGorskog kotara. S glavnih vrhova pružaju se neprekinuti vidici na bliža i dalja prostranstva, sve domora, otoka, Velebita i Alpa.Jedno od najzanimljivijih kontaktnih područja prema Nacionalnom parku Risnjak je predioLividrage smješten sa sjeverne strane Snježnika, ovim je planom posebno valorizirano. Ista pažnjaposvećena je i kontaktnom području iznad izvorišnog dijela Kupe u kojem se smjestila skupinahribskih naselja (Hrib Skednari i ostala naselja izvan obuhvata Nacionalnog parka Risnjak).• IZVOR KUPE – geomorfološki spomenik prirode, proglašen i zaštićenIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 177

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAIzvor Kupe predstavlja jedinstveni hidrogeološki raritet izuzetne ljepote. Vode u izvorištuizbijaju iz dubokog krškog vrela podno visokih okomitih litica. Nizvodni dio gornjeg toka Kupe iobližnja divlja sutjeska bujičnog toka Sušice čine jednu povezanu pejzažnu cjelinu koja zaslužujeposebnu valorizaciju. Zaštita i valorizacija ovog spomenika prirode izvršena je u sklopuNacionalnog parka “Risnjak”.b. Vrijedni dijelovi prirode od županijskog značenjaPodručja osobitih prirodnih vrijednosti i ljepote predviđena za zaštitu kao dijelovi prirodeod državnog i županijskog značenja, sa već određenom kategorijom zaštite koja se preuzima i ovimPlanom, na području Grada Čabra su :• PARK PRIRODE KUPA- prijedlog za proglašenje parka prirodeProstorni obuhvat parka prirode Dolina Kupe, predložen Županijskim planom, obuhvaćaoje i rijeku Čabranku do grada Čabra, a ovim je Planom proširen na cijeli tok Čabranke do izvora.Potrebno je izvršiti proglašenje u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, točno definirati granicu, teizraditi prostorni plan posebnih obilježja za cijeli obuhvat predloženog parka prirode.• CRET NA LOKALITETU PONIKVE KRAJ TRŠĆA- prijedlog za proglašenje posebnog (botaničkog) rezervataKao što je u poglavlju o vegetaciji napomenuto, na lokalitetu Ponikve kraj Tršća pronađenaje 1977. god. rijetka biljka vitka suhoperka (Eriophorum gracile) – borealna vrsta i glacijalni reliktna južnom rubu svog rasprostranjenja (ILIJANIĆ, 1978). To je bilo jedino poznato nalazište ovebiljne vrste u Republici Hrvatskoj. Zbog promjena na cretnom staništu, osobito vodnog režima,izgleda da je ova biljka, uvrštena u Crvenu knjigu, tijekom posljednjih nekoliko desetljeća izumrlana ovom staništu. Ipak, cret je i nadalje potrebno štititi zbog drugih rijetkih cretnih vrsta ispecifične cretne vegetacije, a i zbog moguće reintrodukcije vitke suhoperke. Ovaj lokalitetpredviđen je za zaštitu u Prostornom planu Primorsko-goranske županije u kategoriji botaničkogrezervata, a također je uvršten u prioritete zaštite staništa određene Strategijom i akcijskim planombiološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske.c. Vrijedni djelovi prirode od lokalnog značenjaPored Nacionalnog parka Risnjak (koji je proglašen i reguliran usvojenim prostornimplanom područja posebnih obilježja) i parka prirode Dolina Kupe sa Čabrankom (koji je predložen,treba ga proglasiti i za koji je potrebno izraditi prostorni plan), područje Grada Čabra odlikuje semnogim lokalitetima vrijedne i očuvane prirode od koje mnogi dijelovi, bez sumnje, zaslužujuposebnu zaštitu. Iako velik dio tog prostranog područja, prvenstveno zbog slabe naseljenosti, zasadnije neposredno ugrožen, a prema našim spoznajama nisu ovdje provođena ni sustavnijaistraživanja prirodne baštine (usp. ŠOLIĆ), potrebno je ipak izdvojiti neke osobito vrijednedijelove čija je zaštita neophodna.Ovim Planom, temeljem odrednica Županijskog plana i na osnovi prijedloga dobivenih odlokalne zajednice Grada Čabra predlažu se za zaštititu slijedeća područja osobite ljepote krajobrazai vrijednih dijelova prirode u slijedećim kategorijama zaštite :• Izvor i gornji dio toka rijeke Čabranke- na taj prostor proširiti obuhvat Parka prirode Kupa i predložiti ga za zaštitu u istojkategoriji. Izvor Čabranke zaštititi u kategoriji spomenika prirode.Izvor i gornji dio toka rijeke Čabranke djelomično je, ali nedovoljno, turistički vlaoriziranopodručje izuzetnih prirodnih vrijednosti. Zbog osjetljive vodozaštite područja potrebno je datiprvenstvo vodozaštiti. Ukoliko uvjeti vodozaštite to dozvole (što će se definirati odlukom oIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 178

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAvodozaštitnim zonama), osim posjeta izvoru Čabrnake, za posjetitelje bi bila zanimljiva iplaninarska šetnja na vidikovac i litice iznad izvora. Zbog dolomitnog sastava stijena značajna je iflora te vegetacija strmih padina, a osobito se ranom cvatnjom ističu uz tlo prilegli cvjetovi crnjuše(Erica herbacea).• Sokolske stijene iznad zaselka Sokoli- prijedlog za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika.Sokolske stijene iznad zaselka Sokoli, predstavljaju izrazitu izdvojenu reljefnu tvorevinu,bizarni skup stijena s točilima i kamenim šiljcima. Zanimljiva je točka izletnika i planinara u ovomslikovitom i očuvanom prirodnom ambijentu (BOŽIČEVIĆ, 1997), a može se očekivati da su nanjima staništa ugroženih i rijetkih bioloških vrsta što zahtijeva daljnja istraživanja.• Močvarno područje Sušica između sela Mali Lug, Smrečje i zaselka Vode- prijedlog za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika.To područje predstavlja jedno od najljepših i najprostranijih područja močvarne vegetacijetršćaka (Scirpo-Phragmitetum), plitkih obala potoka sa sastojinama rijetke močvarne biljke ježinca(Sparganium sp.) i vlažnih šuma bijele johe (Alnus incana) u Gorskom kotaru. Očuvanje močvarastrateški je cilj zaštite ekoloških sustava i staništa Strategije i akcijskog plana biološke ikrajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (Nar. nov. 81/99).Na devastiranom dijelu tog područja ovim Planom predlaže se izgradnja umjetneakumulacije sa dvojakom funkcijom : obrane od poplava i rekreacije na vodi. Preostali diomočvarnog područja (čiji će se obuhvat odrediti nakon izgradnje umjetne akumulacije) zaštititi ukategoriji zaštićenog krajolika, a zaštitnim mjerama očuvati prirodno stanje vodnog režima ivegetacije.• Sjeveroistočna stijena Svete Gore- prijedlog za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika.Sjeveroistočna stijena Svete Gore je još jedan vrijedan geomorfološki, a vjerojatno ibiološki detalj, zasad nedovoljno poznat i valoriziran. Opažena je nazočnost ptica grabljivica.• Područje Klanac iznad Gerova- prijedlog za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika.Klanac iznad Gerova, osim što predstavlja zanimljiv i istaknuti vidikovac iznad cijeloggerovskog područja, na njegovim strmim osojnim padinama i dolomitnim stijenama zadržala sereliktna flora i vegetacija s nekim rijetkim planinskim biljkama – glacijalnim reliktima na relativnomaloj nadmorskoj visini. Uz zaštićeni pjenišnik ili rododendron (Rhododendron hisutum), alpskutusticu (Pinguicula alpina), neke vrste zvončića (Campanula sp.) i planinske vrste šaševa (Carexsp.) ovdje nalazimo i zanimljivu šumsku vegetaciju na dolominoj podlozi. Naporima šumarije dovidikovca je izgrađen prilaz, strma i opasna mjesta osigurana su skladnom drvenom ogradom štoomogućuje nesmetan posjet i razgledavanje izletnicima i posjetiteljima koji su na putu iz Gerova zaLividragu.• Nekoliko desetaka speleoloških objekata- prijedlog za zaštitu u kategoriji geomorfoloških spomenika prirodeJoš 1959. godine, u “Popisu špilja i ponora u Hrvatskoj” V. REDENŠEK za čabarskopodručje navodi nekoliko desetaka speleoloških objekata. Neki od njih spomenuti su u Studijizaštite priodne baštine Primorsko-goranske županije kao osobito zanimljivi (primjerice izvor -pećina Trbuhovica u Prezidu) i predloženi su za zaštitu u kategoriji geomorfoloških spomenikaprirode (BOŽIČEVIĆ, l997). Stoga je o tim krškim fenomenima potrebno voditi računa te ihtakođer ucrtati u dokumente prostornog uređenja.• Staro stablo tise u Mogušarima (Srednji Hrib)- prijedlog za zaštitu u kategoriji dendrološki spomenik prirodeU literaturi se navode i neka osobito vrijedna stara stabla tise, a jedno od takvih je i starostablo tise u Mogušarima u Srednjem Hribu. Ono predstavlja vrijedan dendrološki primjerakIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 179

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAzaštićene vrste koja je nekoć bila mnogo zastupljenija u šumama na području Grada Čabra.Vjerojatno takvih stabala ima još pa ih treba evidentirati i prema potrebi zaštititi kao spomenikeprirode. Stara jela – “matica – kraljica šume” u šumi Praprotnoj dragi kod Prezida bila je zaštićenaod 18. 01. 1965. kao spomenik prirode – rijedak primjerak drveća, a kako je u međuvremenuposječena, trebalo ju je brisati iz Registra zaštićenih dijelova prirode.Zbirni prikaz zaštićene prirodne baštine Grada Čabra (već proglašenih i zaštićenihprirodnih područja, te područja i lokaliteta od značaja za Županiju i lokalnu zajednicu koji supredloženi za zaštitu temeljem Županijskog i ovog Plana) dan je u kartografskom prikazu 3.a«Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora».Navedena područja koja još nisu proglašena i zaštićena predstavljaju vrijedne dijeloveprirodne baštine čabarskog kraja. Nakon neophodnih detaljnijih istraživanja treba ih zaštititi uskladu sa odredbama Zakona o zaštiti prirode, ovisno o predloženim kategorijama zaštite.3.4.3.3. Zaštita kulturno-povijesnog naslijeđaRazgraničenje zaštićenog kulturno-povijesnog naslijeđa izvršeno je temeljem rješenja outvrđivanju svojstva kulturnog dobra, određivanjem granice vrijednog područja ili kompleksa, teoznačavanjem pojedinačne građevine. Detaljno razgraničenje provedeno je na načelima očuvanjaspecifičnih ambijentalnih karakteristika prostora, svih njegovih elemenata i očuvanja ukupnogkulturnog krajolika nastalog ljudskim radom, sa svrhom njegovanja tradicija goranskoggraditeljstva i očuvanja etnološke baštine. Prilikom rekonstrukcija i revitalizacija pojedinihgrađevina ili cjelina neophodna je konzervatorska ocjena mogućih prožimanja tradicionalnihelemenata i otklona k suvremenim tendencijama, odnosno moguće ugradnje sadržaja sukladnihpotrebama današnjeg vremena u povijesne gabarite i okvire.Zaštićeno kulturno-povijesno naslijeđe Grada Čabra nije veliko, ali je od velikog značenjaza etnološku baštinu i očuvanje tradicija goranskog narodnog graditeljstva. Razgraničeno je na :a. Zaštićeno kulturno-povijesno naslijeđe od županijskog značajab. Kulturno-povijesno naslijeđe od lokalnog značajaZaštićeno kulturno-povijesno naslijeđe ucrtano je u kartografskom prikazu 3a. ”Uvjetikorištenja i zaštite prostora” ovog Plana.a. Zaštićeno kulturno-povijesno naslijeđe od županijskog značajaŽupanijskim planom određena su područja i lokaliteti zaštite kulturno-povijesnog naslijeđaod županijskog značaja. Na prostoru Grada Čabra to su :• goransko područje uz rijeke Kupu, Čabranku i Gerovčicu - posebno vrijedno zbog gustoćelokaliteta kulturno-povijesnog naslijeđa,• područje zaštite etnološke baštine - područje uz rijeke Čabranku i Gerovčicu (u Čabru iZamostu) i u poriječju Kupe značajno zbog oststaka etno graditeljstva.Određeni su arheološki lokaliteti, povijesne graditeljske cjeline, povijesni sklopovi ilipojedinačne građevine koje determiniraju prostor, te etnološka baština. Prema stupnju spomeničkezaštite podijeljeni su na zaštićene (registrirane) i evidentirane spomenike kulturne baštine GradaČabra.Zaštićeni (registrirani) spomenici kulture• ARHEOLOŠKE ZONE I LOKALITETI :- Kasnoantički limes u blizini Prezida,rješenje o Registraciji spomenika kulture br: KB-755/1-73.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 180

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA• POVIJESNE GRAĐEVINE :Prezid :- Kuća Vesel, Goranska 36.,rješenje o Registraciji spomenika kulture br: BG-168/1-78.- Kuća Ožbolt, Goranska 50.,rješenje o Registraciji spomenika kulture br: BG-171/1-78.- Kuća Žagar, Goranska 117.,rješenje o Registraciji spomenika kulture br: BG-172/1-78.- Kuća Lipovac, Goranska 61.,rješenje o Registraciji spomenika kulture br: BG-170/1-78.Evidentirani spomenici kulture• POVIJESNE GRADITELJSKE CJELINE : gradska naselja, seoska naselja, etno zone ilokaliteti• GRADSKA NASELJA (URBANE CJELINE) : Čabar• SEOSKA NASELJA (RURALNE CJELINE) : Prezid, Gerovo, Plešce, Zamost• ETNO ZONE :Čabar : kovačnica Urh,Gerovo : područje Gerovo – Prezid,Gerovski krajPlešce : područje Plešce – ČabarZamost : kovačnica - privredna građevina2 mlina - privredne građevine2 pilane - privredne građevine• POVIJESNE GRAĐEVINE /kompleksi, pojedinačne građevine, dijelovi građevine/Čabar :Kurija (kaštel) Zrinjskih, utvrdaCrkva Sv. Ante Padovanskog sa kalvarijom, sakralna građevinaGerovo :Crkva Sv. Hermagora i Fortunata, sakralna građevinaHrib :Crkva Sv. Leonarda, sakralna građevinaMali Lug :Crkva Sv. Ane, sakralna građevinaCrkva Sv. Marije na Svetoj gori, sakralna građevinaPlešce :Crkva Sv. Trojstva, sakralna građevinaPrezid :Crkva Sv. Vida, sakralna građevinab. Kulturno-povijesno naslijeđe od lokalnog značajaNa zahtjev lokalne zajednice Planom se štite graditeljske cjeline i pojedinačne građevinekulturno-povijesne i etnološke vrijednosti :- povijesna jezgra - središte grada Čabra,- povijesna jezgra - središte naselja Plešce,- naselja sa povijesnom i etnološkom identifikacijom - sačuvani izgrađeni dijelovi usklopu naselja Zamost, Prezid, Gerovo i Hrib (Skednari),- cijelo naselje Sokoli kao primjer organičke strukture izgradnje naselja na stijeniskladno uklopljene u krajolik,- manje crkvice i kapelice - Pohođenje Marijino u Ravnicama, Sv. Ivana Krstitelja uSokolima, Sv. Petra i Pavla u Kranjcima, Majka Božja od žalosti u Kozjem Vrhu, Sv.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 181

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRARoka u Gerovu, Majka Božja Snježna u Lividragi, te kapelice na križanjima putova uZamostu, Mandlima, Plešcima, Kamenskom Hribu i dr.,- postojeće etnološke građevine : stare vodenice - mlinovi, pilane i kovačnice uzČabranku i Kupu.Planom obuhvaćeno kulturno-povijesno naslijeđe Grada Čabra od županijskog i lokalnogznačaja ucrtano je u kartografski prikaz 3a.”Uvjeti korištenja i zaštite prostora”, kao vrijednidijelovi etnološke i kulturne baštine ovog područja, koje treba prethodno detaljnije istražiti, apotom zaštititi u skladu sa Zakonom o zaštiti spomenika kulture.Uvjeti zaštite kulturno-povijesnog naslijeđaNajbolja zaštita kulturno-povijesnog i graditeljskog naslijeđa nekog područja je njegovakonzervacija ili revitalizacija (ovisno o stupnju spomeničke vrijednosti) i uključivanje usvakodnevni život zajednice. Prvi korak je registracija evidentiranih spomenika kulture, njihovouključenje u popis registriranih spomenika i u nacionalni program revitalizacije i zaštite, čimepostaju izglednije mogućnosti potrebnih ulaganja u njihovo očuvanje od daljnjeg propadanja.• ARHEOLOŠKE ZONE I LOKALITETI :Jedina arheološka zona na području Grada Čabra je lokalitet kasnoantičkog limesa u bliziniPrezida. Potrebna su dodatna istraživanja, očuvanje i konzervacija ostataka limesa, markacijalokaliteta i parkovno uređenje zone.• POVIJESNE GRADITELJSKE CJELINE : gradska naselja, seoska naselja, etno zone ilokalitetiZaštita gradskih naselja (urbanih cjelina)Tek čovjekovo prebivanje u nekom urbanom povijesnom prostoru daje pravu životnost i humanostambijentu, jer javni sadržaji sami po sebi nisu dovoljan pokretač vitalnosti povijenih jezgri. O vraćanjufunkcije stanovanja nije realno govoriti. Veličina velikog dijela postojećih objekata ne omogućujeorganiziranje stambenog prostora koji bi udovoljio zahtjevima suvremenog stanovanja. Mogućnostobjedinjavanja dvaju objekata u jedinstven stambeni prostor često nije predvidiva zbog vlasničkih odnosa. Usadašnjem tenutku jedini pomak k oživljvanju povijesne jezgre može predstavljati proširenje zone javnihsadržaja i otvaranje mogućnosti za prenamjenu prizemnih etaža ili cijelih objekata za razne uslužnedjelatnosti, tihe obrte, servise i sl. Uz posebne napore treba nastojati, kada je god to moguće, vratiti funkcijustanovanja u te prostore.Kuće za odmor u povijesnim jezgrama nisu sretno rješenje, samo čine odlaganje odumiranjanaselja, one su proteze koje često još više naglašavaju invaliditet prostora. Još nismo stigli do ekskluzivnogturizma u kojem se nudi i odmor i duh starine i komfor i standard boravka. Da nisu vrijednosti samokatedrale i palače već smo davno spoznali u borbama za poštivanje cjelovitosti prostornih fenomena. 1Gradsko naselje Čabar je evidentirani spomenik kulture, a zaštita i očuvanje njegovepovijesne jezgre sa kurijom (kaštelom) Zrinjskih, u kojoj je smještena gradska uprava, te sa crkvomSv. Ante Padovanskog i kalvarijom koja vodi do groblja u interesu je i lokalnoj zajednici, te seovim Planom za njezino uređenje propisuje izrada detaljnog plana uređenja.Zaštita seoskih naselja (ruralnih cjelina)Očuvanje ruralnih povijesnih cjelina čini poseban problem zaštite graditeljske baštine. Najčešćiuzrok propadanja tradicijskog graditeljstva je prodor suvremene tehnologije gradnje, stagnacijapoljoprivrednih djelatnosti tako da ruralni objekti gube svoju primarnu funkciju. Nadalje kulturni utjecajirazvijenijih područja potiskuju tradicijsku baštinu, ali prisutno je i nedovoljno shvaćanje vrijednosti vlastite1 Izvadak iz Prostornog plana Primorsko-goranske županijeIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 182

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAsredine i tradicije.Zaštita ruralnih cjelina ne znači samo čuvanje arhitekture i tipologije objekta i naselja već iprirodnog i kultiviranog krajobraza u kojem su oni nastali. Takav način pristupa omogućuje širesagledavanje zaštite izdvajanjem većih i velikih prostornih predjela koji svojim krajobraznim, kulturnopovijesnim,estetskim i drugim vrijednostima, te po zastupljenosti i bogatstvu kulturnih dobara, istih ilirazličitih vrsta, čine zaokružene cjeline. U najvećoj mogućoj mjeri te vrijednosti treba valorizirati i sačuvati,te ih na odgovarajući način uključiti u zahtjeve suvremenog razvoja.Povijesne ruralne cjeline treba štititi u prostornim planovima tako da se za pojedina područjaizrazito bogatog i sačuvanog tradicijskog graditeljstva izrade studije koje bi ukazivale na dominantne uzrokepropadanja i mogućnosti njihova suzbijanja, koje bi potvrdile posebne uvjete gradnje i tako osiguraleočuvanje arhitekture objekta, arhitektoniku naselja i njegovu sliku u krajoliku, te ispitale optimalnemogućnosti uključivanja u suvremen život. 1Seoska naselja u Gradu Čabru imaju veliku ambijentalnu i krajobraznu vrijednost, stoga jepotrebno očuvanje izvorne naseljske strukture i oblika naselja ovisno o tipologiji njegove izgradnje.Prezid, Gerovo, Plešce i Zamost su evidentirani spomenici kulture. Za interpoliranu ilislobodnostojeću novu izgradnju, rekonstrukcije (dogradnje i nadogradnje) i prenamjene u timnaseljima potrebno je ishoditi posebne uvjete građenja od nadležne institucije za zaštitu kulturnebaštine. U ostalim naseljima seoskog tipa (manja ruralna naselja) mogući su svi nabrojenigrađevinski zahvati, te sanacije i adaptacije građevina u svrhu poboljšanja uvjeta života, ali nanačin da ne narušavaju tradicionalni izgled naselja. Sve novonastale građevinske detalje kojinarušavaju taj sklad potrebno je ukloniti i zamjeniti tradicionalnim rješenjima.Zaštita etno zona i lokalitetaPovoljne prirodne osobitosti, kao i relativno niži stupanj industrijalizacije sačuvali su veći dionenaseljenog gorskokotarskog prostora od većih oštećenja. Taj je prostor još uvijek visokog stupnjaprirodnosti. U vremenu kada se o ekologiji sve više priča i o njoj više vodi računa Gorski kotar bi trebaloiskoristiti za pokretanje seoskog turizma i za turiste zdravog načina boravka i rekreacije u prirodnom okolišu: zdrava hrana proizvedena u seoskim domaćinstvima, pješačenje i upoznavanje prostora, planinarenje,različiti oblici rekreacije i dr. Upravo u tom kontekstu moglo bi se i iskoristiti i vrijedno kulturno-povijesnonasljeđe i etnološka baština ovog kraja.Vrijedne tekovine goranskog narodnog graditeljstva mogle bi se i danas izvrsno uklopiti u obiteljskei društvene potrebe i životne situacije - osobito za tipske vikend kuće, planinarske domove, te kuće sličnenamjene.Kupska dolina, osobito čabarski kraj, zavrijeđuju izgradnju jedanog tematskog etnoparka, budućida su takvi pogoni jedno od temeljnih narodnih gospodarskih i etnografskih obilježja od početkagospodarskog razvitka toga područja. Ovim Planom njegova se izgradnja predlaže u Zamostu gdje imanajviše ostataka narodnog gospodarskog graditeljstva (mlinovi, kovačnica, pilane) koje treba obnoviti,rekonstruirati i staviti u pogon, te uključiti u turističku ponudu kao svojevrsnu atrakciju.Predlog ovog Plana je da se obnove i posjetiteljima prikažu radionice na vodni pogon: kovačnice,mlinovi i pilane, kakvi su bili na Čabranki i Gerovčici (u Čabru i Zamostu). Mlinovi u porječju Kupenajčešće se nalaze na istim lokacijama od vremena Zrinskih, tj. od XVI. i XVII. st., do danas bilo da suvidljivi njihovi ostaci ili su donekle sačuvani.Turizam može pomoći bržem razumijevanju da su kulturna dobra u prostoru elementarni dioturističke ponude i da bi društvo, koje je zainteresirano za prosperitet turizma i njegov doprinosnacionalnom dohotku, trebalo ulagati u održavanje i prezentiranje spomeničkih vrijednosti kao u turističkuinfrastrukturu. Još uvijek nije iskorištena mogućnost da se u turističkoj ponudi nudi život i boravak upovijesnom ambijentu, a ne pokraj njega ili pogledom na njega, uz neophodno obnavljanje kojim se prostormože oplemeniti novim materijalima i ugođajima, ali uz vrlo stroge i kontrolirane kriterije obnove da sezadrži autentičnost a ne stvori krivotvorina. 11 Izvadak iz Prostornog plana Primorsko-goranske županijeIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 183

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAOvim Planom predlaže se rekonstrukcija postojećih starih mlinova, pilana i kovačnice ustaro goransko ETNO SELO smješteno u dijelu naselja Zamost na kojem se nalazi najviše ostatakaetnološke baštine. Etno selo, kao specifičnu vrijednost kulturnog krajolika, treba rekonstruirati irevitalizirati na način da se posjetiteljima omogući upoznavanje tekovina ljudskog življenja naovom prostoru i sudjelovanje u različitim tradicionalnim aktivnostima, uz tradicionalnu kulinarskui kulturno-zabavnu ponudu, dakle kao svojevrsnu turističku atrakciju. Za rekonstrukciju i uređenjesela u etno-parku propisuje se izrada detaljnog plana uređenja koji će se izraditi prema uvjetimanadležne institucije za zaštitu kulturne baštine i koja će provoditi i nadzor nad izvedbom.Postojeće etnološke građevine (stare mlinove, pilane, kovačnice i dr.) očuvati od daljnjegpropadanja rekonstrukcijom - obnovom na temelju predloška, uz posebne uvjete nadležneustanove, te ih staviti u gospodarsku funkciju (proizvodnu ili turističko-ugostiteljsku).Potiče se daljnje osnivanje zavičajnih zbirki zbog očuvanja od zaborava predmetaetnološke vrijednosti, proizvoda starih zanata i dr. kao naslijeđa ljudskog rada i načina života uovom kraju.• POVIJESNE GRAĐEVINE /kompleksi, pojedinačne građevine, dijelovi građevine/Zaštita povijesnih građevina i kompleksa provodi se na način da se izvrše detaljnaistraživanja osnovom kojih se izrađuju studije i projekti, te određuju daljnja postupanja, bilo da seradi o konzervaciji, sanaciji, restauraciji, revitalizaciji i sl.Za navedene povijesne građevine i komplekse na području Grada Čabra koji su zasad samoevidentirani spomenici kulture, bilo bi neophodno provođenje postupka registarcije, te hitnaulaganja u njihovu sanaciju i očuvanje. Materijalna ulaganja u očuvanje potrebna su i zaregistrirane povijesne građevine Grada Čabra.Za svaki zahvat na navedenim (registriranim i evidentiranim) građevinama potrebno jeishođenje posebnih uvjeta nadležne ustanove za zaštitu kulturne baštine.Zaštita kulturno-povijesnog naslijeđa od lokalnog značajaPotrebno je vrednovati, očuvati i revitalizirati postojeću kulturno-povijesnu i etnološkubaštinu od lokalnog značaja koja se ovim Planom predlaže za zaštitu, te je uključiti u svakodnevniživot stanovništva i u turističku ponudu. Materijalne mogućnosti Grada Čabra u nastojanjima zaočuvanje, zaštitu i revitalizaciju svoje kulturno-povijesne, graditeljske i etnološke baštinenedostatne su i neodgovarajuće potrebama, stoga je potreban angažman i pomoć šire društvenezajednice, županijskih i državnih institucija.U svrhu očuvanja povijesnih jezgri naselja Čabra i Plešce Planom je propisana izradadetaljnih planova uređenja za područje unutar obuhvata, uz sudjelovanje nadležne ustanove zazaštitu kulturne baštine pri njihovoj izradi.Pri neposrednoj provedbi ovog Plana, u naseljima sa povijesnom i etnološkomidentifikacijom i u naselju Sokoli, zatražiti od nadležne ustanove za zaštitu kulturne baštinevrednovanje postojećih pojedinačnih građevina i ambijentalnih cjelina, te omogućiti rekonstrukcijui interpoliranu izgradnju temeljem posebnih uvjeta, a u svrhu očuvanja ambijentalnih vrijednostigraditeljskog nasljeđa.Karakteristične oblike i elemente goranskog narodnog graditeljstva odrediti kao oblikovnepredloške za izgradnju stambenih i vikend-kuća, planinarskih domova, pomoćnih i gospodarskihobjekata i sličnih građevina.3.4.3.4. ISKAZ POVRŠINA ZA POSEBNO VRIJEDNA PODRUČJA IPROSTORNE CJELINEPovršine koje zauzimaju posebno vrijedna područja i prostorne cjeline zaštićene prirodne igraditeljske baštine Grada Čabra zbirno su prikazane u slijedećoj tablici :Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 184

Tablica 70.PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAIskaz površina za posebno vrijedna područja i prostorne cjelineRednibrojNaziv gradaGRAD ČABAR Oznaka Ukupno ha% odpovršineGradaStan/haha/stan*2.0. ZAŠTIĆENE CJELINE2.1 Zaštićena prirodna baština : ukupno :- Nacionalni park Risnjak- Park prirode Kupa sa Čabrankom- Zaštićeni krajolik Sveta Gora- Zaštićeni krajolik Sokolske stijene2.2. Zaštićena graditeljska baština : ukupno :- arheološka područja :kasnoantički limes u Prezidu- etnološka područja :etno park Zamost- povijesne graditeljske cjeline :povijesna jezgra Čabarpovijesna jezgra PlešceZpbNPPPZKZK3495,662757,72680,9632,4724,5112,50 % *Zkb 126,00 0,45 % *GRAD ČABAR ukupno 27997,00 100 %*3.0. KORIŠTENJE RESURSA3.1. Rijeke i jezera- obalno područje ha, km3.2. Energija proizvodnjapotrošnjaMWMWh3.3. Voda vodozahvatpotrošnjau 1000m 3u 1000m 33.4. Mineralne sirovine jed. mjereza sirovinune iskazuje seGRAD ČABAR ukupno 27997,00 100 %3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava3.5.1. PROMETNI INFRASTRUKTURNI SUSTAVICestovni prometZemljopisni položaj određuje važnost položaja Hrvatske u europskom gospodarskom,pravnom, političkom i prometnom sustavu. Smješten između mediteranskog, panonskog idinarskog europskog prostora, hrvatski prostor postaje dio važnih transeuropskih pravaca. Riječkiprometni pravac i riječko prometno čvorište, kao krajnja točka na koridoru Podunavlje - Jadranpredstavlja važan čimbenik uključivanja Hrvatske u prometni i gospodarski sustav Europe. Naovom prometnom pravcu, za Hrvatsku izuzetno značenje imaju dva važna prometna čvora: Zagrebi Rijeka.Smještaj Gorskog Kotara na najužem dijelu dinarske planinske barijere određuje izuzetnuprometnu važnost Gorskog Kotara. Središnji dio Gorskog Kotara (Vrata) omogućio je izgradnjuprometnica koje povezuju u jedinstvenu cjelinu dvije glavne prirodne i gospodarske okosnice našedržave jadransko-mediteransku i posavsko-podunavsku. Prometni pravac (D 3) Varaždin - Zagreb- Luka Rijeka je Paneuropskom konferencijom održanom u Helsinkiju 1997. godine definiran kaoogranak Vb europskog prometnog koridora (Budimpešta - Zagreb - Luka Rijeka).Drugi također važan prometni koridor na razini Gorskog Kotara od granice RepublikeSlovenije - Prezida - Delnica - Mrkoplja - Jezerana čini cesta (D 32), na njega se u Delnicama vežei koridor Delnice - Brod na Kupi odnosno cesta (D 203). Treći je koridor ceste (D 42) koji se uIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 185

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAVrbovskom veže na državnu cestu (D 3), Vrbovsko - Ogulin - Plaški sa vezom na državni pravac(D 1) Zagreb - Split.Osnovni prometni koridor na području grada Čabar proteže se od Republike Slovenije -Prezida - Mrkoplja - Jezerana (Karlovačka županija). Ovim koridorom omogućeno je integriranjegoranskog prostora na višim kotama sa susjednim županijama i Republikom Slovenijom. U čvoruLučice omogućen je spoj na međunarodni primarni pravac Podunavlje - Jadran (Vb europskiprometni koridor), državni pravac D3. Na ovaj koridor veže se županijski kupski koridor Čabar -Brod na Kupi, te pristupna cesta za Nacionalni park Risnjak.Prostornim planom Primorsko-goranske županije određena je mreža državnih i županijskihcesta koja je prihvaćena u ovom planu.Na području grada Čabar u kategoriju - ostale državne ceste spada cesta granica RepublikeSlovenije - Prezid - Delnice - čvor Lučice, a u kategoriju županijskih cesta Parg - Čabar - Brod naKupi - Brod Moravice - “Lujzijana”. Postojeće lokalne ceste zadržale su svoju kategoriju.Postojeća cesta Čabar - Brod na Kupi prolazi prostorom dviju država. U plan je unesenkoridor nove ceste iz Prostornog plana Primorsko - goranske županije. Točna trasa ceste definiratće se “Prostornim planom područja posebnog obilježja Dolina Kupa” kako bi se sačuvao odnosprema visokovrijednom prostoru uz Dolinu Kupe koji je od interesa za našu i susjednu državu.Postojeće prometnice zadržale su svoje trase, poboljšanje tehničkih elemenata prometnicaizvršit će se u postojećim koridorima. Detaljnim planom uređenja može se definirati i druga trasaprometnice. Lokacijske dozvole za prometnice izdavat će se temeljem stručne podloge.Cestovno prometno - carinski terminal Prezid treba razvijati uz državnu cestu Prezid -Delnice - čvor Lučice, dopunu ovom sustavu čini gospodarska zona uz granični prijelaz Prezid.Planom se vrši razgraničenje i određuju uvjeti građenja za pojedine građevine prometnogsustava koji čine ceste različitih kategorija i granični prijelazi :Građevine cestovnog prometaKriteriji razgraničenja cesta prema kategorijama, odnosno pripadajući koridori određeni uukupnoj širini, su slijedeći:Kategorija ceste: Postojeća cesta: Planirana cesta:- za državne ceste 70 m 100 m- za županijske ceste 40 m 70 m- za lokalne ceste - 30 m- nerazvrstane ceste - 15 mU planskim koridorima ne mogu se graditi nove građevine. Kada su pojedina prometnica ilinjen dio izgrađeni, izgradnja novih građevina može se dozvoliti i unutar planskog koridora uzsuglasnost i posebne tehničke uvjete Hrvatske uprave za ceste ako se radi o državnoj cesti, uzuvjete Županijske uprave za ceste ako se radi o županijskoj i lokalnoj cesti, odnosno uz uvjetePoglavarstva Grada ako se radi o nerazvrstanoj prometnici.Postojeće građevine unutar planskog koridora cesta, kao i građevine uz postojećeprometnice koje nisu obuhvaćene prethodno navedenim mogu se rekonstruirati na način da se nesmanjuje udaljenost između građevine i ceste.Širina zaštitnog pojasa postojećih cesta u kojem se ne smije graditi osnovna građevina nemože biti manja od 6 metara. Zaštitni pojas mjeri se od ruba građevinske parcele ceste.Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine manje od 4,5 m za jednosmjerni promet,odnosno 6 metara za dvosmjerni promet, udaljenost građevne linije od nerazvrstane ceste mora bititakva da osigurava prostor za proširenje ceste na navedene profile, uvećana za udaljenost od 6metara. Iznimno, na terenima s velikim nagibom i u slučaju interpolacije u specifičnim naseljima,može se dopustiti gradnja osnovnih i pomoćnih građevina na manjoj udaljenosti (građevnu linijuprilagoditi susjednim građevinama da se formira pročelje ulice) ili na regulacijskoj liniji.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 186

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRANa regulacijskoj liniji mogu se graditi samo prizemne građevine. Izgradnja osnovnegrađevine veće visine dozvoljena je iznimno u slučaju interpolacije među susjednim osnovnimgrađevinama višim od prizemlja radi usklađenja izgleda uličnog pročelja, uz uvjet da je osiguranaprometna preglednost.Ovim Planom određeni su slijedeći minimalni kriteriji građenja novih prometnih građevinai površina:• ceste:minimalna širina voznog traka za planirane dvosmjerne ceste iznosi 2,75 metra, akod ulica s javnim prometom 3,25 metara,kod planiranih jednosmjernih jednotračnih kolnika širina voznog traka iznosinajmanje 4,5 metara,• pristupni putovi:svaka građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu,iznimno, do građevne čestice obiteljske kuće, osigurava se neposredni prilazminimalne širine 3,0 metra, ako udaljenost čestice od ceste nije veća od 50 m i ističini sastavni dio građevne čestice,pristup do građevinske parcele višestambene građevine mora imati minimalnuširinu kolnika 5,5 metara i minimalno jednostrani pješački pločnik širine 0,8metara,za stambeno-poslovne, poslovne, turističko-ugostiteljske i društvene građevinepristup mora zadovoljiti kriterije minimalnih širina cesta u naselju,• pješački hodnici:minimalna širina pješačkog hodnika iznosi 1,6 metara, a minimalna širinapješačkog pasaža kroz zgrade iznosi 3,0 metara,širina traka za jednog pješaka iznosi 0,8 metara,• visine slobodnog profila prometnice iznose minimalno:za kolnik 4,80 metara,za pješački hodnik 2,50 metara,za pješački hodnik kroz zgrade 3,50 metara,• zaštitne širine prometnica:udaljenost od ruba kolnika do fiksnih objekata (zgrada, stup javne rasvjete,vertikalna signalizacija sl.) iznosi min. 0,75 metara,udaljenost od ruba kolnika do objekata za sprečavanje parkiranja vozila napješačkom hodniku (stupići, vaze, panoi i sl.) iznosi 0,20 metara,• odnos visina pojedinih dijelova poprečnog profila prometnica:površine kolnika i traka za parkiranje su (u pravilu) na istoj visini,pješački hodnik nadvisuje kolnik ili trak za parkiranje za 0,15 m,od pješačkih prijelaza obavezna je izvedba rampe za invalidska ili dječja kolica• parkirališne površine:unutar građevne čestice obiteljske kuće i višestambene kuće potrebno je osigurati 1parkirno mjesto po stambenoj jedinici,unutar građevne čestice stambeno-poslovne, poslovne, turističko-ugostiteljske igrađevine javne namjene potrebno je osigurati minimalan broj parkirnih mjestaovisno o planiranom broju korisnika prostora i korisnoj površini :uredski: 1 PM / 30-40 m 2 korisne površine (25-30 PM/1000m 2 korisne površine)banke: 1 PM / 30-40 m 2 korisne površine (25-30 PM/1000m 2 korisne površine)crkve: 1 PM / 3 sjedalatrgovački sadržaji: 1 PM / 30 m 2 korisne površine (33 PM/1000 m 2 korisnepovršine)proizvodne i poslovne zone: 1 PM na 0.3 zaposlena djelatnika,turistički sadržaji : 1 PM / 1 do 2 smještajne jediniceugostiteljski sadržaji: 1 PM / 3 do 8 sjedalaškole: 1 PM / učionicudom kulture i ostali prostori s velikim brojem posjetitelja : 1 PM / 20 m 2 korisnepovršineIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 187

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA• zelene površine uz prometnice:minimalna širina zelenog pojasa za nisko zelenilo iznosi 2,0 metara, a za visokozelenilo 3,0 metaradrvoredi ili pojedinačna stabla sade se na udaljenosti 1,5 metar od ruba kolnika.Rekonstrukciju postojećih prometnih građevina i površina treba vršiti prema navedenimkriterijima. Izuzetak čine izgrađeni dijelovi naselja gdje položaj postojećih građevina ikonfiguracija terena to ne omogućuje.Granični prijelaziNa državnoj cesti Prezid - Delnice - Jezerane nalazi se granični prijelaz II. kategorijePrezid - Babno Polje. Na administrativnom području Grada Čabra nalaze se tri granična prijelazaza pogranični promet : Prezid - Nova kot, Čabar - Potplanina i Zamost - Osilnica.Postojeći granični prijelazi zadržavaju svoju kategoriju. Moguće je otvaranje novihgraničnih prijelaza i promjena kategorije postojećih.Rekonstrukcija postojećih i građenje novih građevina na graničnim prijelazima vrši seneposrednom provedbom uz ishođenje posebnih uvjeta građenja nadležnih institucija.Zračni prometŠire gorsko-kotarsko područje gravitira zračnim lukama Rijeka - Krk i Zagreb, a područjeGrada Čabra još i zračnoj luci Brnik u Republici Sloveniji. Nema geografsko-reljefnih mogućnostiniti objektivnih potreba za planiranjem nove zračne luke na čabarskom, a ni širem području cijelogGorskog kotara.Postoje dva privatna helidroma u Tršću i Vrhovcima. Planom je predviđeno uređenje novihpovršina helidroma za slučaj hitnih intervencija i u turističke svrhe na dvije lokacije : jedna naprostoru između Prezida i naselja Zbitke, a druga u Lividragi uz novu turističko-ugostiteljsku irekreacionu zonu. Okvirna lokacija određena je u kartografskom prikazu 1. „Korištenje i namjenapovršina“.Moguće je otvaranje novih helidroma prema uvjetima građenja van građevinskih područja.Potrebno je osigurati ravnu uređenu travnatu površinu veličine min. 80 x 80 metara za mogućnostslijetanja helikoptera, uz minimalne zahvate u prostoru i osiguranje nužnih pratećih sadržaja utipskim prefabriciranim objektima montažnog tipa.Lokacijska dozvola se utvrđuje neposrednom provedbom, uz ishođenje posebnih uvjetagrađenja.Sustav pošte i vezaJedinice poštanske mreže - poštanski uredi postoje u naseljima Čabar, Plešce, Gerovo,Tršće i Prezid. Izgradnja i otvaranje novih poštanskih ureda u razdoblju do 2015. godine nisuplanirani. Ukoliko u međuvremenu dođe do veće automatizacije, poboljšanja uvjeta rada i višerazine pružanja usluga korisnicima, sukladno stanju i realizaciji planova Hrvatskih pošta, ta će sepoboljšanja ukupnih poštanskih usluga izvršiti i u poštanskim uredima na području Grada Čabra.Iz odnosa broja instaliranih telefonskih priključaka na 100 stanovnika (59,39) i brojauključenih priključaka na 100 stanovnika (31,60) - prema podatcima iz popisa stanovništva 1991.godine, na području Grada Čabra vidljiva je rezerva za moguća uključenja u narednom razdoblju,pa za sada nisu potrebne nove instalacije. Razvojnim planovima Hrvatskih telekomunikacijapredviđeno je da gustoća telefonskih pretplatnika već u 2001. godini dosegne broj od 50 uključenihtelefona na 100 stanovnika što se vjerojatno neće realizirati.Telekomunikacijske usluge razvijati će se i unapređivati sukladno razvojnim planovimaHrvatskih telekomunikacija. Predviđena je izgradnja pretplatničke TK mreže, odnosno izgradnjadistributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK), u koju se po potrebi uvlačetelekomunikacijski kabeli prema suvremenim tehnološkim rješenjima, što će zavisiti i od potrebabudućih korisnika.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 188

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAOdređuju se slijedeći uvjeti za razvoj i izgradnju sustava pošte i veza :Ne planira se otvaranje novih poštanskih ureda nego podizanje razine usluga u postojećim.Planom se predviđa daljnji razvoj javne telekomunikacijske fiksne i pokretne mreže, te razvojostalih sustava veza.Zabranjuje se postava baznih stanica GSM mreže na područjima na kojima bi se moglenarušiti krajobrazne vrijednosti i panoramske vizure, te na površinama i građevinama zaštićenekulturne baštine.Rekonstrukcija postojećih i građenje novih građevina sustava pošte i veza vrši seneposrednom provedbom Plana uz posebne uvjete građenja nadležnih institucija.Planira se razvoj radio i televizijskog sustava veza.3.5.2. ENERGETSKI SUSTAVIElektroopskrbaNa temelju svih dosadašnjih planova koji su obrađivali područje Grada Čabra, i kroz toiskazanih potreba za električnom energijom, te na temelju geografskih karakteristika područja, dodaljnjega će se opskrba obavljati iz postojeće TS 35/20 kV “Gerovo” kojoj se kapacitettransformatora može povećati sa sadašnjih 2x2,5 MVA na 2x4 MVA.Rezervno napajanje područja će se i dalje osiguravati preko 20 kV mreže koja se zbog togaposebno tretira i ubrzano rekonstruira, pa se u tom smislu već sada u sklopu razgraničenja izmeđuRepublike Hrvatske i Republike Slovenije, na potezu od Broda na Kupi do Kuželja položio 20 kVpodzemni kabel i izvršile predradnje za nastavak kabliranja prema Turkima i Gašparcima. Vezanoza izgradnju nove prometnice Zamost-Gašparci već se razmatra polaganje zamjenskogvisokonaponskog kabela i na toj dionici.Iz plana razgraničenja elektroenergetskog sustava s Republikom Slovenijom napredmetnom području se planira izgradnja podzemnog kabelskog voda od TS 20/0,4 kV“Metalpres” do nove trafostanice 20/0,4 kV “Zamost”, te dalje do sela Smrekari čime će se stvoritiuvjeti za prestanak napajanja sela Zamost i Smrekari iz TS 20/0,4 kV “Osilnica” u RepubliciSloveniji.U sklopu izgradnje prometnice Zamost-Gašparci planira se i polaganje 35 kV i 20 kVkabela od Smrekari do iza Hrvatskog, što će omogućiti demontažu nadzemnih vodova prekoOsliničkog polja u Republici Sloveniji, što je još jedan od uvjeta razgraničenja.Također je u planu razvoja distribucije predviđena izgradnja jednog 20 kV voda izmeđuMalog Sela (Crni Lug) i Krašićevice, čime će se dobiti rezervno napajanje predmetnog područja izTS 35/20 kV “Vrata” i područja Crnog Luga iz TS 35/20 kV “Gerovo”.Konzumna područja Gerova i Prezida danas se napajaju radijalno preko nadzemnihvodova, a razvojnim planovima nije predviđena izgradnja vodova koji bi osigurali rezervnonapajanje na 20 kV.Ovim planom je predviđeno proširenje proizvodne zone u Gerovu i poslovna zona nagraničnom prijelazu u Prezidu. Obzirom na predviđenu namjenu prostora, očekivanu povećanupotrošnju sadašnjih potrošača i buduću izgradnju neophodno će biti dograditi postojeću 20 kVmrežu u dijelu gdje je ona već izvedena, odnosno izgraditi novu za zone koje danas nisuelektrificirane.Lokacije budućih trafostanica 20/0,4 kV i trase 20 kV vodova biti će osigurane krozplanove nižeg reda. Budući 20 kV vodovi, unutar građevinskih područja, izvodit će se obaveznopodzemnim kabelskim vodovima, a postupno će se podzemnim kabelima zamijeniti i nadzemnivodovi koji danas prolaze kroz naselja - građevinska područja. Visokonaponski 35 kV i 20 kVvodovi će se gdje god je to moguće izvoditi u sklopu izgradnje ostale komunalne infrastrukture(ceste, vodovod i dr.). Zbog povećanja sigurnosti u napajanju buduću 20 kV mrežu treba razvijatina način da se većini trafostanica omogući dvostrano napajanje.Niskonaponska mreža će se kao i do sada razvijati kao nadzemna, sa samonosivimkabelskim snopom razvijenim na betonskim stupovima, ili podzemnim kabeliama.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 189

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAJavna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponskemreže ili kao samostalna izvedena sa zasebnim stupovima kada se niskonaponska mreža izvodi spodzemnim kabelima.PlinifikacijaProstornim planom Županije primorsko - goranske usvojena je trasa međunarodnogtransportnog plinovoda Italija - Hrvatska. Na trasi kopnenog dijela magistralnog plinovodaodređene su mjerno redukcijske stanice (MRS) kao mjesta priključka županijske mreže plinovoda.Također je predviđena alternativna trasa magistralnog plinovoda, koja je vezana i uz mogućnostdobave ukapljenog prirodnog plina, a čini je podmorska dionica Plomin - Omišalj i kopnenaOmišalj - Delnice - Republika Slovenija.Koncepcijsko rješenje plinoopskrbe Grada Čabra temelji se na Studiji i Idejnom projektuopskrbe prirodnim plinom Primorsko - goranske županije.Idejnim projektom plinifikacije Primorsko - goranske županije prirodnim plinomobuhvaćeno je i područje Grada Čabra - predviđen je visokotlačni plinovod iz GMRS - Delnice doRS Čabar čija je lokacija određena u Gerovu. Međutim, naknadnim ekonomskim optimiranjemplinskog sustava Županije utvrđeno je da, zbog velike udaljenosti od GRMS - Delnice (cca 10 km)i male potencijalne potrošnje (ukupna potencijalna potrošnja prirodnog plina iznositi će 4.291.565.m 3 , odnosno 3.172.026 kg UNP) nije opravdana plinifikacija Grada Čabra prirodnim plinom, pa sepredlaže prihvatljivije rješenje zadovoljenja toplinskih potreba UNP-om (ukapljenim naftnimplinom koji se doprema i pohranjuje u skladišta - spremnike locirane uz potrošače) i dopunskimobnovljivim izvorima energije.Iako ekonomski neopravdana ovim je Planom ostavljena mogućnost priključka GradaČabra na plinifikacijski sustav Županije. Njena je realizacija vremenski i materijalno neizvjesna, aliplanska mogućnost postoji. Ukoliko dođe do pojačanih energetskih potreba vjerojatnije je da će seone zadovoljiti UNP-om i dopunskim obnovljivim izvorima energije nego izgradnjomplinifikacijske mreže.Prostor Grada Čabra izvan je glavnog pravca magistralnog plinovoda, međutimplinifikacija ovog područja omogućila bi brži gospodarski razvoj i povećala mogućnost opstanka iživljenja. Stoga bi bilo poželjno razvijanje distributivne mreže mješavine propana butana i zrakašto je prethodnica uvođenju prirodnog plina.Budući plinoopskrbni sustav Grada Čabra prirodnim plinom sastavni je dio opskrbnogsustava cijele Županije. Glavna mjerno redukcijska stanica (GMRS - Delnice) za opskrbuprirodnim plinom većeg dijela područja Gorskog kotara, uključujući Grad Delnice, Grad Čabar isusjedne općine (Skrad, Ravna Gora, Lokve, Mrkopalj i Fužine) nalaziti će se u blizini gradaDelnice. Redukcijske stanice u navedenim gradovima i općinama snabdijevati će se visokotlačnimplinovodom iz GMRS - Delnice. Iz redukcijske stanice RS Čabar smještene uz naselje Gerovopredviđena je opskrba prirodnim plinom svih potrošača na području Grada Čabra srednjetlačnomplinskom mrežom.Analizom planirane potrošnje prirodnog plina u kućanstvima za grijanje, kuhanje ipotrošnu toplu vodu dobivena je ukupna godišnja potrošnja od 3.083.222 m 3 , odnosno ukupnasatna potrošnja od 2.596 m 3 /h prirodnog plina.Ukupna godišnja i satna potrošnja prirodnog plina za toplinske potrebe u kućanstvimaGrada Čabra do 2020. godine prikazana je u slijedećim grafikonima :Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 190

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAm 3GODIŠNJA POTROŠNJA PLINA - KUĆANSTVA350000030000002500000GODIŠNJA POTROŠNJA PLINA2000000150000010000005000000BazliBrinjeva DragaCrni LaziČabarDonji ŽagariFažonciFerbežariGerovoGerovski KrajGoračiGornji ŽagariHribKamenski HribKozji vrhKraljev VrhKranjciLautariLaziMakov hribMali LugMandliOkrivjePargPlešcePodstenePožarnicaPrezidPrhciPrhutova DragaPršletiRavniceSeloSmrečjeSmrekariSokoliSrednja DragaTropetiTršćeVodeVrhovciZamostUkupnoNASELJEIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 191

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAm 3 /hSATNA POTROŠNJA PLINA - KUĆANSTVA30002500SATNA POTROŠNJA2000150010005000BazliBrinjeva DragaCrni LaziČabarDonji ŽagariFažonciFerbežariGerovoGerovski KrajGoračiGornji ŽagariHribKamenski HribKozji vrhKraljev VrhKranjciLautariLaziMakov hribMali LugMandliOkrivjePargPlešcePodstenePožarnicaPrezidPrhciPrhutova DragaPršletiRavniceSeloSmrečjeSmrekariSokoliSrednja DragaTropetiTršćeVodeVrhovciZamostUkupnoNASELJEAnalizom postojećih potrošača iz područja drvoprerađivačke industrije i uslužnog sektora(ugostiteljstvo i turizam, obrazovanje, zdravstvo i uprava), dobivena je godišnja potrošnjaprirodnog plina od 1.208.340 m 3 , odnosno satna potrošnja od 1.056 m 3 /h.Ukupna godišnja potrošnja prirodnog plina iznositi će 4.291.565 m 3 prirodnog plina,odnosno 3.172.026 kg UNP.Grad Čabar, uključujući sva naselja unutar administrativnog prostora, biti će opskrbljenprirodnim plinom iz redukcijske stanice RS Čabar - Gerovo, smještene u naselju Gerovo. Potrebankapacitet navedene stanice iznosi 3652 m 3 /h prirodnog plina, a predviđen je za pokrivanje ukupnihtoplinskih potreba u kućanstvima, industriji i uslužnom sektoru Grada Čabra. Redukcijska stanicaje visokotlačnim plinovodom priključena na glavnu mjerno-redukcijsku stanicu GRMS - Delnice.Planirana plinifikacija izrađena za potrebe ovog Plana dio je kompletnog energetskoginfrastukturnog sustava i u skladu je s osnovnom koncepcijom plinifikacije prirodnim plinomPrimorsko - goranske županije, odnosno idejnim projektom magistralne županijske plinske mreže.Budući razvoj razvodne plinske mreže (od redukcijskih stanica do postojećih i planiranihpotrošača) zahtjeva izgradnju nove korisničke mreže koje će biti realizirana u daljnjim fazamaplinifikacije Županije.Prvi korak prema realizaciji lokalne plinske mreže područja Grada Čabra je izgradnjaplinske distributivne mreže primarno namjenjene ciljanom konceptu plinifikacije Županijeprirodnim plinom, ali koja podržava prijelaznu mogućnost upotrebe sa zamjenskim plinom dodolaska prirodnog plina. Kod izgradnje cjevovoda treba u što većoj mjeri koristiti tipska istandardna rješenja a prijelaz na prirodni plin mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvatena unutarnjoj plinskoj instalaciji.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 192

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRATehnička rješenja u urbanističkim dokumentima koji će se izrađivati temeljem ovog Plana(UPU, DUP) moraju sadržavati trase i kapacitete (protoke), vrstu materijala za izgradnju plinskemreže, te određena primopredajna mjesta s nivoa višeg tlaka i načina preuzimanja plina kodpotrošača.Dopunski izvori energijePrijedlog i preporuka ovog Plana je korištenje dopunskih i obnovljivih izvora energije koji,osim energetskih efekata značajnih za cjelokupni energetski sustav, imaju značajan utjecaj naukupni gospodarski razvitak lokalne zajednice. Obzirom na postojeće pogone drvne industrije to senaročito odnosi na korištenje drvnih ostataka iz procesa proizvodnje - biomase.Također je moguća izgradnja mini hidroelektrana na manjim vodotocima Grada Čabra, alida bi se odredile njihove točne lokacije, obzirom na negativna iskustva vezana uz izgradnju trijupostojećih mini hidroelektrana na rijeci Čabranki, potrebno je prethodno provođenje detaljnihhidrogeoloških istraživanja i ustanovljenje stvarnih vodnih potencijala.Građevine energetskog sustavaPlanom je izvršeno razgraničenje i određeni uvjeti građenja građevina energetskog sustavaGrada Čabra koji čine površine trasa, vodova i građevina za proizvodnju, transformaciju i prijenosenergenata kako slijedi :Elektroenergetske građevine :• proizvodne :tri postojeće mini hidroelektrane na rijeci Čabranki,planirane mini hidroelektrane na vodotocima koji omogućuju njihovuizgradnju – za određivanje njihove lokacije potrebna dodatnahidrogeološka istraživanja i izrada stručne dokumentacije,• transformacijske :transformacijska stanica TS 35/20 kV “Gerovo” u Malom Lugu –predviđeno povećanje kapaciteta transformatora sa 2x2,5 MVA na 2x4MVA,• prijenosne :postojeći i planirani kabelski vodovi 35 kV i 20 kV (nadzemni ipodzemni),distribucijska mreža 20 kV – predviđena dogradnja i proširenje za potrebeplaniranih namjena u prostoru.Građevine za transport plina s pripadajućim objektima, uređajima i postrojenjima :• sustav plinovoda /planirani županijski plinovod/ :visokotlačni plinovod od GMRS Delnice do RS Čabar – Gerovosrednjetlačna plinska mreža - razvod plinske mreže do potrošača odredititemeljem stručne dokumentacije• građevine plinoopskrbe :redukcijska stanica za Grad Čabar (RS Čabar - Gerovo)skladišta (spremnici) UNP-a - u slučaju rješavanja toplinskih potreba ovimenergentomlokacije redukcijske stanice ili spremnika UNP-a odrediti u skladu sazahtjevima potrošača i važećim propisima.Neposrednim provođenjem Plana mogu se vršiti rekonstrukcije postojećih i gradnjanovih infrastrukturnih građevina prometa i veza, vodoopskrbe, odvodnje, elektroopskrbe iplinifikacije u naselju i izvan njega, temeljem izrađenih stručnih podloga, sa detaljnim opisom,tehničkim pokazateljima i mjerama zaštite okoliša, uz prethodno ishođene posebne uvjetenadležnih ustanova s javnim ovlastima.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 193

3.5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAVSustav vodoopskrbePROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAStanje vodopskrbe Grada Čabra karakterizira postojanje nekoliko većih i manjih lokalnihvodovoda čija izgradnja datira iz različitih vremenskih razdoblja sve do današnjih dana. To suuglavnom veći i manji nepovezani sustavi koje je potrebno dograditi i međusobno optimalnopovezati, u skladu s terenskim uslovima i mogućnostima. U ovom poglavlju obrađeni su detaljnopostojeći lokalni vodovodi te izrađena planska rješenja njihove dogradnje i povezivanja uzaokružene vodoopskrbne sustave u planskom razdoblju do 2015. godine.Tablica 71.Veći lokalni vodovodi Grada Čabra:VODOOPSKRBNISUSTAVREGIONALNIVODOVODPODRUČJEOPSKRBEČabar (osim gornje zone), Parg,MO Tršće (Makov Hrib, Ravnice,Srednja Draga, Crni Lazi, Selo,Trbežari, Lazi), MO (Gerovo,Smrečje, Mali Lug)ČABAR Gornja i donja zona Čabra Pakleni jarak,Tropeti I i II,Čabar IIZVORIIZDAŠNOST l/s max. teh.moguć.korištenjaMin. max. danas l/sČabranka 181,0 >22.000 48,52,0PREZIDViša zona PrezidaTrbuhovica Mlake 1,0 100 4,0Niža zona Prezida1,0GORAČI Gorači Sušica 0,7 1,5TRŠČE Tršće Žikovci 1, 2 1,0 2,2GEROVO Gerovo Sokoli 1, 2, 5,55,5Hrib,Kamnje,Klanac1,02,1PLEŠCE Plešce Požarnica,Podstane0,50,32,03,01,8 3,2Tablica 72. Manji lokalni vodovodi :VODOOPSKRBNISUSTAVPODRUČJEOPSKRBEIZVORMin.CRNI LAZI Crni Lazi Crni Lazi 0,1MANDLI Mandli Mandli 0,2MALI LUG Mali Lug Sveta Gora 0,2GEROVSKI KRAJ Gereovski kraj Šišje 0,1ŠAFARI HRIB Šafari Hrib Šafari Hrib 0,1SREDNJI HRIB Srednji Hrib Srednji Hrib 0,1PODGRIČ Podgrič Podgrič 0,5SKEDNARI HRIB Skednari Hrib Skednari Hrib 0,1DONJI ŽAGARI Donji Žagari Donji Žagari 0,2TROPETI Čabar Tropeti 0,3IZDAŠNOST l/smax.max. teh.moguć.korištenjadanas l/sVodovod ČABARIzgradnja vodovoda ČABAR datira iz 1935 godine, a prva dogradnja i rekonstrukcija iz1966 godine. Osnovu ovog vodovoda čine četiri kaptirana izvora, s ukupnim minimalnimkapacitetom od oko 2,8 l/s. To je u prvom redu izvor “Čabar I” koji je ujedno i najizdašniji u tomesustavu, tj. minimumi sušnog razdoblja iznose oko 2,0 l/s te izvori Tropeti I i II i Pakleni jarak.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 194

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAU neposrednoj blizini samog izvora Čabar I (lijevi izvor Čabranke - SLO) izgrađen je1967. godine rezervoar “Čabar II”, volumena V = 120 m 3 . Prije rekonstrukcije vodovoda (1966.g.)i izgradnje ovog rezervoara, vodoopskrba se obavljala posredstvom rezervoara “Čabar I, volumenaV = 25 m 3 (H = + 545 m.n.m.). Po rekonstrukciji vodovoda ovaj je rezervoar uključen u sustav kaorezerva za slučaj eventualnog požara ili neispravnosti rezervoara “Čabar”.Od rezervoara “Čabar II” do mjesta potrošnje (do središta naselja) izgrađen je opskrbnicjevovod od lijevano-željeznih cijevi profila 100 mm, dok su razvodi unutar naselja izvedeni odlijevano-željeznih cijevi profila 100 mm i pocinčanih cijevi manjih profila.Budući da visinski položaj izvora “Čabar I” nije mogao pokriti vodoopskrbu visoke zone,to su za potrebe ove zone kaptirani izvori “Tropeti I” i “Tropeti II” te izvor “Paklenski jarak”.Najizdašniji je “Paklenski Jarak (oko 0,5 l/s), dok izdašnost izvora “Tropeta I” i “Tropeta II”sumarno iznosi oko 0,30 l/s.Voda iz ovih izvora transportira se gravitacijom (putem A:C, cjevovoda profila 50 mm) dosabirne komore, a odatle dalje do rezervoara “Tropeti” (V = 20 m 3 , H = + 589 m.n.m.).Pogonsko stanje ovih objekata nije zadovoljavajuće, posebno sa sanitarnog gledišta, takoda bi u soluciji njihovog daljnjeg korištenja u vodoopskrbnom sustavu bila neophodna provedbaznačajnijih rekonstrukcija i sanacija.Međutim, u posljednje vrijeme (od 1987. godine) započeta je izgradnja CVS-a, tako da sestari objekti, prvenstveno kaptaže, više ne predstavljaju aktualnima.Završetkom I. faze izgradnje CVS-a Čabar (1992. godina), situacija u vodoopskrbi seosjetno poboljšala posebno s puštanjem u pogon uređaja za kondicioniranje vode.Izgrađen je zahvat na rijeci Čabranki s crpnom stanicom za transport “Sirove” vode premauređaju za kondicioniranje. U crpnoj stanici predviđene su tri crpke (dvije radne i jedna rezervna,pojedinačnog kapaciteta: Q 1 = 45 l/s i manometarske visine dizanja: H m = 55 m. Ugrađena je samojedna crpka, što svakako osjetno smanjuje sigurnost pogona. Napomena: s gledišta kapaciteta,ugrađena crpka je u stanju da zadovolji sve potrebe, pa čak i za daljnje faze razvoja, međutim nepruža nikakvu sigurnost vodoopskrbe jer se u slučaju njezinog kvara prekida čitavi pogon.Putem ove crpne stanice odnosno posredstvom spomenute ugrađene crpne i tlačnogcjevovoda od čeličnih šavno zavarenih cijevi profila 273 mm, dužine L = 441 m voda će se ubudućnosti transportirati u prekidnu komoru volumena V = 2 x 26 m 3 (Kota dna: H = + 571,5m.n.m.) i iz nje odvoditi na uređaj za kondicioniranje i dalje u rezervoar “Čabar” (V = 800 m 3 , H =+ 563/569). Danas se voda uvodi i direktno u R. “Čabar”, a iz njega dalje putem crpne stanice“Čabar” prema rezervoaru “GAG” (V = 700 m 3 , H = + 895,0 m.n.m.) putem tlačnog čeličnogcjevovoda profila 219 mm, dužine L = 2290 m.Iz rezervoara “GAG” koji je u polovičnom volumenu od projektiranog, tj. u V = 350 m 3obavlja se daljnji transport vode prema rezervoaru “Tršće” i od njega nastavno dalje premavodovodnom podsustavu “Gerovo”.Vodovod GORAČITijekom 1960. godine započeti su radovi na izgradnji predmetnog vodovoda. Izvedena jekaptaža izvora “Sušica” (H=+824,3 m.n.m.). Voda iz kaptaže transportira se u opskrbnodistribucijskirezervoar “Sušica” (V=50 m 3 ) smješten u neposrednoj blizini kaptaže, s kotom dna: H= + 821,3 m.n.m.Iz rezervoara (nazvanog prema projektnoj dokumentaciji “R1”) voda se putem A.C.cjevovoda profila 100 mm transportira gravitacijski do naselja Sušice i zaseoka Tomažini, Repinci,Majeri i Žumpri. Ukupna dužina glavnog opskrbnog cjevovoda (profila 100 mm) od rezervoara“R1” do ogranka za naselje Župri i Majeri iznosi približno oko: L = 1390 m.Ovaj cjevovod se nastavno produžuje prema Pargu (profil 50 mm). Na tom potezu, naudaljenosti 930 m od krajnje točke cjevovoda profila 100 mm interpoliran je rezervoar “R2”(nekadašnji zdenac) volumena V = 6,5 m 3 sa pripadajućom precrpnom stanicom.Putem ove precrpne stanice i tlačnog cijevnog voda (dimenzija: profil 50 mm, L = 1082 m)voda se transportira u rezervoar “Parg” (rezervoar “R3”), volumena V = 350m 3 sa smještajem nakoti H = + 895 m.n.m. (kota dna). Iz rezervoara, a posredstvom opskrbnog cjevovoda (0 80 mm, L= 100 m) voda se uvodi u vodovodnu mrežu naselja Parg, Tršće i Gerovo.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 195

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRATehnička dokumentacija na temelju koje je obavljena predmetna izgradnja predviđa idaljnja proširenja vodovoda prema Milanovom Vrhu (gdje su smješteni objekti šumskoggospodarstva) i prema naselju Kozji Vrh.Minimalna izdašnost izvorišta, na temelju višekratnih mjerenja u sušnom razdoblju,deklarirana je s 3,0 l/s. Međutim, utvrđeni su znatno manji raspoloživi kapaciteti izvora u sušnomrazdoblju. Uzorak tome su gubici vode iz kaptaže, tj. činjenica da nije obavljeno kaptiranje svihizvorskih izdanaka pa se izvorište koristi s 0,7 l/s.S gledišta kakvoće vode treba također istači da ista ne zadovoljava sanitarne zahtjeveodnosno normative koji se postavljaju za mikrobiološke polutante. To doduše može eliminiratiispravno obavljanom dezinfekcijom, ali s obzirom na nedostatak stalnog stručnog nadzorapredstavlja ipak potencijalnu opasnost za pojavu hidričkih bolesti.Vodovod PREZIDPrvi počeci izgradnje vodovoda “Prezid” datiraju još iz davne 1911 godine, kada je za tusvrhu kaptiran izbor “Trbuhovica” i izgrađena osnovna vodoopskrbna/razvodna mreža. U vrijemekaptiranja ovog izvora njegova se minimalna izdašnost procjenjivala sa oko 2,0 l/s.Neposredno uz sam izvor izgrađen je sabirni bazen volumena, V = 60 m 3 iz kojeg se vodaputem A.C. cjevovoda profila 80 mm gravitacijski doprema do naselja Prezid i Zbitke.Izdašnost izvora “Trbuhovica” znatno varira, ovisno o hidrometeorološkim prilikama, a usušnom razdoblju smanjuje se i ispod 1,0 l/s (iskoristiva izdašnost ocjenjuje se u sušnom razdobljus približno: 0,9 l/s).Zbog izloženog razloga kao i zbog sve većih potreba vode, pristupilo se 1980.god.kaptiranju izvora “Mlaka”, koji danas preuzima značajnu ulogu u vodoopskrbi Prezida, jer i kodnajvećih suša ne ostaje bez vode. Minimalna izdašnost ocjenjuje se sa oko 1,0 l/s, a prema kakvoćiuglavnom zadovoljava tražene zahtjeve.Neposredno uz samu kaptažu izgrađena je crpna stanica, čijim se posredstvom vodadoprema do opskrbnog rezervoara “Mlaka”, volumena V = 100 m 3 .Vodoopskrbna mreža sastoji se većinom od lijevano željeznih cijevi (promjera do profila80 mm) i PVC cijevi (promjera do profila 110 mm).Vodovod TRŠĆEVodovod “Tršće” služi za vodoopskrbu istoimenog naselja te okolnih mjesta: Lazi,Frbežari, Selo, Srednja Draga, Ravnice i Crni Lazi. Za potrebe vodoopskrbe kaptirana su dvaosnovno izvora i to : “Živkovci 1” (kod zaseoka Vrhovci) i “Živkovci 2” (kod naselja Lazi).Minimalna izdašnost ovih izvora ocjenjuje se s oko 1,0 l/s. Voda iz kaptaža uvodi se urezervoar “Lazi”, ukupnog volumena V = 400 m 3 , odakle se otprema gravitacijom (cjevovodomprofila 80 mm) do potrošača.U sušnom razdoblju (ljetni mjeseci) kad izdašnost ovih izbora ne može zadovoljiti tražene potrebe,nekada se koristila voda iz potoka Luka, gdje se iz otvorenog zahvata, posredstvom crpne stanicesmještene uz sam zahvat, voda uvodila kao dopunski kapacitet u rezervoar “Lazi”. Danas se koristivoda iz CVS-a.Za potrebe drvne industrije DIPČabar–pogon pilana “Tršće”, nekada se koristio zasebnilokalni vodovod, temeljen na korištenju vode izvora “Korito”. Minimalna izdašnost izvora iznosioko 0,3 l/s, a voda se uvodi u sustav (do pogona pilane) A.C. cjevovodom profila 80 mm. Danas jeovaj pogon spojen na vodovod Tršće.Kaptaže Žikovci “1” i “2”, su u lošem i dotrajalom stanju, daleko ispod razine koju bitrebali imati vodoopskrbni objekti, dok je rezervoar “Lazi” u dobrom stanju. Isto tako objekti napotoku Luka (kaptaža i filteri od vapnenačkog drobljenca), ne odgovaraju traženoj svrsi.Sve naprijed izloženo odnosi se na “stari” vodovod. U toku posljednjih godina, nakonizgradnje centralnih objekata budućeg regionalnog vodovoda “ČABAR” temeljenog na vodiizvorišta Čabranke, pristupilo se izgradnji spojnog/dovodnog cjevovoda R. “Gag” – R. “Lazi”, takoda su potrošaći tog područja priključeni na jedinstveni vodoopskrbni sustav. Međutim, ovaj spojniIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 196

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAcjevovod izgrađen je u relativno malim dimenzijama, nedostatnim za kvalitetno rješenje pa je zbogtoga izgrađena “booster” stanica Ponikve koja povećava protočnost cjevovoda.Ovdje se, u cilju boljeg uvida u prisutno stanje, prilaže izvadak iz situacijskog plana, snaznakom osnovnih tehničkih podataka o postojećem vodovodu “Tršće”.Vodovod GEROVOVodovod Gerovo u svom sastavu ima više postojećih izvora vode koji opskrbljuju lokalnopodručje, a preko vodospreme Lazi priključen je na centralni vodoopskrbni sustav.Izvor Sokoli I i II opskrbljuju naselje Sokoli. Ovo naselje spojeno je na centralni sustavkojim voda nastavlja prema Gerovu.Naselje Gerovo koristi lokalne izvore Hrib i Kamenje te CVS.Naselje Mali Lug koristi vlastiti izvor i spoj na CVS.Vodovod CRNI LAZIStari vodovod “Crni Lazi” temelji se na kaptiranju istoimenog izvora, čija minimalnaizdašnost iznosi oko 0,1 l/s. Kaptaža izvora nalazi se iznad naselja (na rubu šume), a kraj nje jeizgrađen rezervoar volumena 40 m 3 iz kojeg se otprema voda prema potrošačima, posredstvomgravitacijskog cjevovoda i odgovarajuće razvodne mreže, sve uz prethodnu dezinfekciju (kloriranjevode u rezervoaru). Ovaj sustav se danas ne koristi već je naselje spojeno na vodoopskrbni sustavTršće.Vodovod MANDLIOvaj vodovod temelji se na korištenju vode izvora “Mandli”, a služi za vodoopskrbunaselja koja se nalaze uz cestu Zamost – Čabar, između sela D. Žagari i Mandli.Izvor se nalazi u podnožju sela Okrivlje, a minimalna izdašnost iznosi oko 0,2 l/s. Voda seiz kaptaže uvodi u rezervoar “Mandli” (volumena 50 m 3 ), a dalje do potrošača A.C. cjevovodom 060 mm.Vodovod PLEŠCEZa potrebe naselja na potezu Zamost – Plešće kaptirana su tri izvora i to: izvor “Bukovje”minimalnog kapaciteta oko 0,7 l/s i izvori “Podstene I i II”, sa sumarnim kapacitetom od oko 1,2l/s.Voda iz kaptaža uvodi se u dva rezervoara: “Plešće”, jedan volumena V=300 m 3 (na koti H= + 369 m.n.m.) i drugi “Podstene”, volumena V = 60 m 3 (na koti H = + 345 m.n.m.). Rezervoarisu povezani s naseljem putem A.C. cjevovoda 0 80 mm.Postojeći objekti (kaptaže, rezervoari, a djelomično i vodovodna mreža) nalaze se u lošemstanju, tako da su neophodni opsežniji sanacijski radovi.Ostali manji lokalni vodovodiNa području grada Čabra postoji još niz manjih lokalnih vodovoda od kojih se kao pažnjevrijedni mogu izdvojiti: “Mali Lug”, “Gerovski Kraj”, Šafari Hrib”, “Srednji Hrib”, “Podgrič”,“Skednari Hrib” i dr.Ovi su vodovodi potpuno lokalnog karaktera i malog kapaciteta, a služe za opskrbu vodommanjih naselja ili njihovih dijelova, do granično pedesetak stanovnika.U narednom razdoblju do 2015. godine planira se dovršetak izgradnje Regionalnogvodovoda Čabar koji će se temeljiti na vodi izvorišta Čabranke. To je jedino izvorište koje svojimkapacitetom može zadovoljiti sve tražene vodoopskrbne potrebe ovog područja. Do danas suizgrađeni objekti kojima se osigurava doprema vode iz izvorišta Čabranke na inicijalne točkedaljnjeg razvoda po prostoru, a to su rezervoari "Čabar" i "Gag", a izgrađen je i uređaj zakondicioniranje vode.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 197

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAVisinskom lokacijom rezervoara "Gag", koji dominira praktički čitavim prostoromomogućen je gravitacijski dovod vode do potrošača.S obzirom na reljefne karakteristike terena te na zone potrošnje vodoopskrbu na području gradaČabra može se podijeliti na pet zona. Opće karakteristike zona "Čabar", "Tršče", "Gerovo","Prezid" i "Plešce" ogledaju se u sljedećem :ZONA "ČABAR" kod koje je rješenje vodoopskrbe praktički već u cijelosti definiranopostojećim, izgrađenim objektima regionalnog vodovoda. S obzirom na topografske prilike, većidio potrošača ove zone, a koji se pretežno nalaze na području grada Čabra, mogu se opskrbitivodom iz istoimenog rezervoara smještenog na koti H = + 563,0/559,0 m.n.m., kako je to već idanas riješeno.Dio visoke zone Čabra uključujući i naselje Tropeti opskrbljivalo bi se vodom iz rezervoara"Tropeti".ZONA "TRŠČE" kod koje već je djelomično riješena problematika vodoopskrbe natemelju regionalnog vodovoda. Izvedenim cjevovodom R. "Gag" - R. "Tršče" omogućena jedoprema određenih količina vode što je još povećano ugradnjom booster crpne stanice.To je posebno od značaja, jer izgrađeni dovodni cjevovod: R."Gag" - R."Tršče" trebaosigurati i dobavu potrebnih količina za zonu "Gerovo".Kod toga dovodni cjevovod R. "Gag" - R. "Tršće" služi ujedno i za opskrbu svihneposredno gravitirajućih, usputnih potrošača.ZONA "GEROVO" kod koje je već u cijelosti riješena problematika dovoda vode odrezervoara "Tršče" do postojećih opskrbnih rezervoara zone "Gerovo" ("Sokoli I", "Sokoli II","Vode" i "Gerovo"), ali s ograničenim kapacitetom koji je uzrokovan uskim grlom na potezuR."Gag" - R."Tršče".S druge strane dovodni sustav na području zone "Gerovo" tj. od rezervoara "Tršče" preko "SokoliI" i "Sokoli II" do rezervoara "Gerovo" u cijelosti zadovoljava potrebe konačne faze. Preostajejedino da se definiraju neki razvodi unutar zone od postojećih rezervoara do potrošača.ZONA "PREZID" kod koje se današnja opskrba temelji na lokalnim izvorištima i kod kojejoš ne postoje objekti regionalnog karaktera. Rješenje u okviru grupnog, regionalnog vodovodapredviđa se s priključenjem na rezervoar "Gag" i uz gravitacijsku otpremu u novi rezervoar"Prezid". Pri tome postoji mogućnost korištenja dijela postojećeg cjevovoda na području naseljaGoraći (kojim se danas dovodi voda iz izvora "Sušica"), ali i to uglavnom samo u smisluprijelaznog rješenja.ZONA "PLEŠCE" kod koje se današnja vodoopskrba temelji na lokalnim izvorima,povezanim uz male vodovodne sustave. Kapaciteti postojećih izvora u mogućnosti su da podmire ikrajnje potrebe ovog područja, ali sve s time da se osigura zahtjevana kakvoća vode, a što iziskujeizgradnju uređaja za kondicioniranje i osiguranje zaštitnih zona izvorišta.S gledišta priključenja navedene zone na regionalni vodovod planira se rješenje koje setemelji na povezivanje na rezervoar "Tršće" s vođenjem trase preko Okrivja gdje bi se obavljalorazdvajanje u dva pravca i to prema naselju D. Žagari i Mandli, te prema Kamenskom hridu iPlešcu uz daljne odvođenje prema Podsteni, Zamostu i Smrekarima.Sustav odvodnjeGradnja sustava odvodnje neophodna je zbog zaštite izvorišta voda za piće. Izvor Kupe jestrateški resurs vode za piće za Republiku Hrvatsku. Sliv ovog izvora je stavljen u najvišukategoriju zaštite - u vodoopskrbni rezervat. Sliv izvora Kupe je nedovoljno istražen sliv pa je toposebno osjetljiv prostor u kojem se ograničavaju bilo kakvi zahvati u prostoru prije provedenihistražnih hidrogeoloških radova.Nedovoljno istraženi su i slivovi izvora Čabranke, a to područje je osnovni izvor vode zaovu regiju.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 198

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRATakođer je potrebno očuvati kvalitetu površinskih voda. Kakvoću voda vodotoka trebačuvati i unaprijediti kontroliranim ispuštanjem i pročišćavanjem otpadnih voda.Zbog toga je za veća mjesta na području Grada Čabra : Čabar, Tršće, Prezid i Gerovopotrebna izgradnja kanalizacijskih sustava.Potencijalni recipijenti otpadnih voda ovih sustava su :za Čabar - vodotok Čabranka,za Prezid - bujični potok Trbuhovica,za Gerovo - vodotok Gerovčica,za Tršće - bujični potok Tršćanka.Bujični potok Tršćanka uvire u ponoru za kojeg je bojanjem dokazana veza s desnimizvorom Čabranke. Obzirom da je izvorište Čabranka zahvaćeno za centralni vodovodni sustavGrada Čabra potrebno je izbjeći ispuštanje otpadnih voda u ovaj ponor. Rješenje tražiti uodvođenju otpadnih voda izvan zone neposrednog utjecaja (druga zona zaštite) na izvor Čabranke.Osjetljivost prijemnika otpadnih voda (podzemne vode i vodotoci visoke kategorije)iziskuje stoga vrlo stroge kriterije izgradnje kanalizacijskih sustava ovih naselja : razdjelnakanalizacija i treći stupanj pročišćavanja.Mnogobrojnost manjih naselja nameće rješavanje otpadnih voda putem individualnihuređaja za obradu otpadnih voda visokog učinka pročišćavanja (istog kao i biološki postupakpročišćavanja).Također je potrebno predvidjeti rješenje zbrinjavanja mulja iz uređaja za pročišćavanjeotpadnih voda naselja i objekata za zbrinjavanje otpadnih voda individualnih građevina (sadaseptičke jame, kasnije uređaji s višim stupnjem čišćenja).Planom se određuju slijedeći uvjeti građenja za građevine vodnogospodarskog sustava :Građevine sustava vodoopskrbeObzirom na konfiguraciju terena i raspored zona potrošnje Planom se predlaže razvojpostojećeg vodoopskrbnog sustava podjelom područja na 5 zona unutar kojih se vodoopskrbarješava na optimalan način obzirom na lokalne prilike i postojeće izgrađenestrukture.Vodoopskrbni sustav treba razvijati postupno i stalno, u skladu s prioritetima imogućnostima lokalne zajednice.Građevine sustava odvodnjeGradnja sustava odvodnje neophodna je zbog zaštite izvorišta voda za piće koji su odstrateškog značaja, a i zbog očuvanja kvalitete površinskih voda.Za naselja Čabar, Tršće, Prezid i Gerovo potrebna je izgradnja kanalizacijskih sustava i to :razdjelna kanalizacija i treći stupanj pročišćavanja.U ostalim manjim naseljima odvodnju otpadnih voda rješavati putem individualnih uređajaza obradu otpadnih voda visokog učinka pročišćavanja (u rangu biološkog postupka pročišćavanja).3.6. Postupanje s otpadomPrikupljanje i odlaganje komunalnog i tehnološkog otpada na području Grada Čabraobavlja Komunalno društvo “Čabranka” Čabar.Postojeći sustav postupanja s otpadom ne zadovoljava, jer se prikupljeni komunalni, adjelomično i tehnološki otpad, bez prethodne selekcije i obrade odlaže na neuređeno odlagalište“Peterkov Laz”.Navedeno odlagalište je smješteno unutar šumskog područja, a od najbližeg naselja -Gerova je udaljeno šest kilometara.Sa stajališta problematike zbrinjavanja otpada područje Čabra, kao i cijelo područjeGorskog Kotara je karakteristično po relativno velikom prostoru s malom gustoćom stanovništva,Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 199

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRApa time i malim količinama komunalnog i tehnološkog otpada, što uz specifične klimatske uvjete sadugim i snježnim zimama predstavlja glavne odrednice mogućeg načina zbrinjavanja otpada.Količine otpadaPrema podacima obrađenim za potrebe dodatka studiji “Sustav gospodarenja otpadom uKvarnerskom i Istarskom području” – Gorski Kotar – Dodatak” (Županijski zavod za razvoj,prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Rijeka, 1998.) ukupna količina (komunalnog i tehnološkog)otpada za 1993. godinu je iznosila 1143 t, odnosno 316 kg/stanovniku, a planirane količine za 2005su 1437 t, odnosno 292 kg/stanovniku.Tablica 73.Stvarne i planirane količine otpadaGodina 1993 2005Broj stanovnika 5169 4920Broj stan. obuhvaćenog sakupljanjem otpada 3618 4920Gustoća naseljenosti, stanovnik/km 2 18,41 17,53Ukupna količina otpada, t 1143 1437Specifična količina otpada, kg/stanovniku 316 292U 1999. godini ukupne količine otpada su iznosile 1222 t, od čega je oko 100 t tehnološkogotpada, 10 t glomaznog otpada (auto školjke, bijela tehnika i sl.) i oko 1 t autoguma.Tehnološki otpad uglavnom čine piljevina iz drvne industrije, te otpadni metali, legure iplastika iz pogona “Lož – Metalpresa”. Iako se otpad iz drvne industrije najčešće koristi za grijanjepogona i individualnih stambenih objekata ipak dio ovog otpada zajedno s ostalim tehnološkimotpadom završava na odlagalištu.Sustav zbrinjavanja i gospodarenja otpadomŽupanijski sustav zbrinjavanja i gospodarenja otpadom sačinjava centralna zona zagospodarenje otpadom, reciklažna dvorišta i transfer stanice raspoređene u gradovima i općinamaŽupanije.Na području Grada Čabra Županijskim planom predviđena je transfer stanica. Transferstanica je prostor na kojem se komunalni otpad sabija (kompaktira) i prekrcava iz manjeg u većevozilo. Transfer stanice u pravilu sadržavaju i manje reciklažno dvorište. Uspostavom županijskogsustava gospodarenja otpadom sanirat će se napušteno odlagalište na području Grada Čabra.Uvažavajući usvojeni sustav gospodarenja otpadom za Primorsko-goransku županiju, prijenavedenom Studijom predlažu se dvije varijante sustava gospodarenja otpadom za područjeGorskog Kotara :a) Transport otpada na buduće centralno odlagalište kraj Rijeke – za što je potrebnoizgraditi reciklažno dvorište za pretovar i pripremu otpada za transport na veću udaljenost, nalokaciji u centralnom dijelu Gorskog Kotara, najvjerojatnije kraj Delnica. Uz reciklažno dvorišteplanirana je i izgradnja dviju transfer stanica – jedna na području Grada Čabra, druga uVrbovskom, ili :b) Obrada i odlaganje otpada na jednom centralnom odlagalištu, kapaciteta za 20 godinarada.Zakonom o otpadu (Nar. nov. br. 34/95) je predviđeno da općine, odnosno gradoviosiguravaju provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom. Mjere postupanja s otpadom,između ostalog sadrže:- mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,- mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno program odvojenog sakupljanja,- gradnju građevina namijenjenih skladištenju, obrađivanju i odlaganju otpada,- mjere saniranja postojećih odlagališta otpada i otpadom onečišćenog tla.U skladu s tim potrebno je:- osigurati prikupljanje otpada (uključujući i odvojeno prikupljanje različitih vrsta otpada) nacijelom području Grada Čabra,Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 200

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA- sanirati postojeće odlagalište “Peterkov Laz” koje se nalazi u vodoopskrbnom rezervatu slivaizvorišta rijeke Kupe - u slučaju zbrinjavanja otpada po varijanti a) u blizini Peterkovog Laza,ali na području četvrte sanitarne zone zaštite izvorišta vode za piće, bila bi locirana transferstanica - za određivanje točne lokacije potrebno je izvršiti detaljna hidrogeološka istraživanja,- sanirati divlja odlagališta,- razmotriti predložena varijantna rješenja načina zbrinjavanja otpada s područja GorskogKotara, te uz uvažavanje usvojenog sustava gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskojžupaniji, odabrati najpovoljnije rješenje zbrinjavanja otpada.3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okolišOvim planom, sukladno odrednicama Županijskog plana, određuju su mjere sprečavanjanepovoljna utjecaja na okoliš i kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu zraka,poljoprivrednog i šumskog tla, vode, te zaštitu od buke i posebnu zaštitu.3.7.1. ZAŠTITA ZRAKAPraćenje kakvoće zraka na području nekadašnje općine, današnjeg Grada Čabra provodi seod 1995. god. u Lividragi. Program praćenja obuhvaća određivanje dnevnih koncentracija sumpordioksida i dima, analizu dnevnih uzoraka oborina te sakupljanje mjesečnih uzoraka taložne tvari.Za potrebe izrade Prostornog plana uređenja Grada Čabra u ovom su izvještaju obrađeni podaci zanavedene parametre u 1998.god.Preporučene i granične vrijednosti kakvoće zrakaRezultati mjerenja koncentracije onečišćujućih tvari u zraku uspoređuju se sapreporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka. Zakon o zaštiti zraka donesen je u srpnju1995. godine (NN 48/95), dok je Uredba o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zrakadonesena u studenom 1996. (NN 101/96). Uredba se temelji na preporukama Svjetske zdravstveneorganizacije (SZO) te na normama zemalja Europske unije. Preporučene vrijednosti (PV) suidentične preporukama Svjetske zdravstvene organizacije koje se baziraju na tzv. zdravstvenimnormama i predstavljaju razine pojedinih onečišćujućih tvari koje ne izazivaju posljedice nazdravlje ljudi i vegetaciju niti pri trajnoj izloženosti. Granične vrijednosti kakvoće zraka (GV) suone pri kojima se ne mogu pojaviti akutni učinci, ali pri dugotrajnoj izloženosti njihovom utjecajupostoji rizik mogućeg utjecaja na zdravlje osjetljivih osoba (npr. mala djeca, kronični bolesnici), tena osjetljive biljke i materijale. Preporučene vrijednosti kakvoće zraka predstavljaju konačni cilj zasva naseljena područja, a ne smiju se nikada doseći u čistim i zaštićenim područjima.Preporučene i granične vrijednosti ne predstavljaju maksimalno dopustive koncentacije uzraku i ne smije ih se tumačiti kao vrijednosti do kojih je dopušteno onečišćavati zrak, već trebasvim sredstvima nastojati da zrak bude što čišći , kako se ove vrijednosti ne bi nikada dosegle.Tablica 74. Preporučene (PV) i granične (GV) vrijednosti kakvoće zraka (µg/m 3 )Razdobljepraćenja Tvar PV GVVrijemeusrednja-PV PV 98 PV M GV GV 50 GV 98 vanja1 godina Sumpor dioksid 50 125 80 250 24 sata1 godina Dim 50 125 40-80 150-250 24 sataIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 201

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRATablica 75.Preporučene (PV) i granične (GV) vrijednosti kakvoće zraka za ukupnutaložnu tvar (UTT)Razdoblje Tvar Mjerna GV Vrijemepraćenja jedinica PV GV GV M usrednjavanja1 godina Ukup. tal. tvar mg/(m2dan) 200 350 650 1 mjesecPV, GV - aritmetička sredina izmjerenih vrijednostiPV M , GV M - maksimalna izmjerena vrijednostGV 50 - vrijednost ispod koje se nalazi 50 posto izmjerenih vrijednostiGV 98 - vrijednost ispod koje se nalazi 98 posto izmjerenih vrijednostiRezultati i diskusijaSumpor dioksid i dimSumarni podaci određivanja sumpor dioksida i dima u 1998.god. prikazani su u tablici 76.te na slici 5.Tablica 76. Zbirni rezultati određivanja sumpor dioksida i dima (µg/m 3 )Godina : 1998.Parametar N C C>125 C 50 C 98 C MSumpor dioksid 168 8 6 23 29Dim 361 9 7 27 40N- broj podatakaC- aritmetička sredinaC 50 , C 98 - medijan, odnosno 98-percentilC M - maksimalna dnevne vrijednostProsječne godišnje koncentracije sumpor dioksida i dima vrlo su niske (8, odnosno 9µg/m 3) , što je daleko ispod preporučenih vrijednosti PV za oba parametra od 50 µg/m 3 . Maksimalnednevne koncentracije sumpor dioksida i dima također su niske (29, odnosno 40 µg/m 3 ) , i znatno suispod preporučenih maksimalnih dnevnih vrijednosti PV M za oba parametra od 125 µg/m 3 .Prosječne godišnje koncentracije dima pokazuju lagani porast od početka ispitivanja u 1995.god.,dok su prosječne godišnje vrijednosti sumpor dioksida već treću godinu identične. Kretanjesrednjih mjesečnih koncentracija tijekom godine prikazano je na slici 5.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 202

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRASlika 5.koncentracija (ug/m3)1009080706050403020100I II III IV V VI VII VIII IX X XI XIImjeseciGodina: 1998.SO2DIMKretanje srednjih mjesečnih koncentracija sumpor dioksida i dimaTaložna tvarZbirni rezultati određivanja taložne tvari prikazani su u tablici 77. dok je na slici 6.prikazano kretanje mjesečnih količina taložne tvari. Zbog neprohodnosti cesta tijekom zimskihmjeseci nedostaju tri uzorka taložne tvari.Tablica 77. Srednje godišnje (X) i maksimalne mjesečne (X M ) količine taložne tvariGodina N X X M X M >6501998 9 109 224Srednja godišnja količina taložne tvari od 109 mg/m 2 dan ispod je preporučene vrijednostiPV od 200 mg/m 2 dan. Maksimalna mjesečna količina taložne tvari od 224 mg/m 2 dan ispod jegranične mjesečne vrijednosti GV M od 650 mg/m 2 dan. Dobivena vrijednost prosječne godišnje iizmjerena maksimalna mjesečna količina taložne tvari u okviru su vrijednosti što se evidentiraju naovoj postaji od početka mjerenja, tj. od 1995.god. Isto vrijedi i za usporedbu s drugim postajamaPrimorsko-goranske županije, izuzev onih pod izrazitim utjecajem emisija čestica iz industrijskihpostrojenja (Kraljevica, Bakar, uvala Martinšćica, grad Rijeka).Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 203

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA250Godina: 1998.200mg/m2dan150100500I II III IV V VI VII VIII IX X XI XIImjeseciSlika 6.Količine ukupne taložne tvari (UTT) po mjesecimaOborineRezultati analize oborina u promatranom razdoblju prikazani su u tablici 78.Tablica 78.Zbirni rezultati analize oborinaS - SO 4 N - NO 3 N-NH 4 pH

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRApH8,07,57,06,56,05,55,04,54,03,53,0I II III IV V VI VII VIII IX X XI XIImjeseciGodina: 1998.pHPHmPHMSlika 7. Prosječne mjesečne (pH), te najniže (pH m ) i najviše (pH M ) izmjerene vrijednostikiselosti oborinaKoličine istaloženog sumpora kao sulfata (S-SO 4 ), dušika kao nitrata (N-NO 3 ) te dušikakao amonijaka (N-NH 4 ) u okviru su vrijednosti koje se evidentiraju na ovoj postaji od početkapraćenja ovih parametara.Analizom rezultata praćenja sumpor dioksida i dima, te taložne tvari u promatranomrazdoblju slijedi da je kakvoća zraka s obzirom na promatrane parametre I ( prve ) kategorije, kojatemeljem Zakona o zaštiti zraka treba biti očuvana.Količine istaloženog sumpora i dušika ( kao nitrata i amonijaka ) te prosječna kiselostoborina u ovoj godini niže su od onih evideniranih u Rijeci.Mjere zaštite zrakaPrema stupnju onečišćenosti zraka, područje Županije dijeli se u tri kategorije, a područjeGrada Čabra spada u prvu kategoriju u kojoj nisu prekoračene preporučene vrijednosti kakvoćezraka.Radi održavanja postojeće kakvoće zraka određuju se sljedeće mjere i aktivnosti zanovoplanirane zahvate u prostoru:• izvođenjem novog zahvata u prostoru ne smije se izazvati značajno povećanje opterećenja.Razina značajnog ocjenjuje se temeljem rezultata procjene utjecaja na okoliš. Zbog dodatnogopterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategorijuu bilo kojoj točki okoline izvora,• ne smije se dopustiti da se izgradnjom nekog objekta u zoni prve kategorije zraka u potpunostipopuni prostor za buduću izgradnju. Maksimalno dopušteni porast imisijskih koncentracijazbog novog izvora onečišćenja u području I. kategorije zraka prikazuje slijedeća tablica.Tablica 79.SMJERNICE ZA DODATNO IMISIJSKO OPTEREĆENJEZBOG EMISIJE NOVOG IZVORAKATEGORIJEKAKVOĆE ZRAKAPORAST PROSJEČNEGODIŠNJE VRIJEDNOSTIPORASTKONCENTRACIJE98 PERCENTILAI. kategorija 0.1 PV ili 0.1 PV 50 0.3 PV 98 0.4 PV mGV i PV - vrijednosti iz Uredbe o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zrakaPORASTMAKSIMALNEKONCENTRACIJEIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 205

3.7.2. ZAŠTITA POLJOPRIVREDNOG TLAPROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRARazgraničenje zaštićenog poljoprivrednog zemljišta provedeno je određivanjem površinarazličitih kategorija zaštite, a temeljem boniteta tla. Bonitiranjem zemljišta, uz uvažavanje osobitostisistemskih jedinica tala, poljoprivredno zemljište na čabarskom području razgraničeno je u četirikategorije zaštite (kategoriju određuje procijenjena vrijednost proizvodne sposobnosti zemljišta sobzirom na vrijednost tla, te uvjete klime i reljefa) :• zemljišta I. kategorije zaštite (zemljišta IV. i djelomično V. bonitetne klase), označenakao “vrijedno obradivo poljoprivredno tlo” - to su najvrednija tla, štite se inamijenjuju primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji,• zemljišta II. kategorije (zemljišta V. i VI. bonitetne klase), označena kao “ostaloobradivo poljoprivredno tlo” - najvrednija i najdublja tla povoljne prirodnedreniranosti, najmanje stjenovitosti površine kao i antropogena zemljišta ove kategorijetreba zaštititi odgovarajućim mjerama. Zemljišta II. kategorije koja nisu namijenjenapoljoprivrednoj proizvodnji mogu se pošumiti ili ih sačuvati za pašnjake. Zaštituzemljišta valja osigurati planiranjem stambenih zona manje gustoće naseljenosti ukojima će poljoprivredno zemljište biti odgovarajuće uklopljeno, zaštićeno i privedenosvojoj svrsi u okviru manjih gospodarstava i okućnica.• zemljišta III. i IV. kategorije čine tla uglavnom prekrivena šumama, označena kao“ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište”- ovoj kategoriji pripadaju izemljišta na strmim padinama za koje je potrebno primjeniti mjere zaštite od erozije.Na zemljištima III. i IV. kategorije dopušteno je planiranje bez ograničenja.Ovim Planom se od građenja i prenamjene štiti najvrednije poljoprivredno zemljište I.kategorije zaštite, označeno kao “vrijedno obradivo poljoprivredno tlo”- P2 i ucrtano ukartografskom prikazu 3.d “Uvjeti korištenja i zaštite prostora”.Mjere zaštite poljoprivrednog tlaBudući Grad Čabar oskudijeva zemljištima visokog boniteta, poljoprivredno zemljište -oranice, pašnjake, livade i voćnjake koji se nalaze izvan građevinskog područja treba zaštititi odprenamjene. Livade i pašnjake koji se nalaze uz naselja treba zaštititi ispašom i košnjom, agospodarenjem šumama i košnjom za potrebe lovstva moguće je sačuvati i teže dostupne livadeunutar šumskih područja.Poljoprivrednoj proizvodnji treba namijeniti tla koja se melioracijama i agrotehnikommogu poboljšati do većih bonitetnih kategorija i površine veće od 200 m 2 . Očuvanje i korištenjepreostalog kvalitetnog zemljišta za poljodjelsku i stočarsku svrhu moguće je primjenom sljedećihmjera :• smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe,• poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane,• prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama koje imaju povoljne preduvjeteza proizvodnju u brdsko-planinskim područjima,• temelj razvoja poljoprivrede čabarskog kraja trebaju biti obiteljska poljodjelskagospodarstva, u kombinaciji sa seoskim - agro turizmom.3.7.3. GEOTEHNIČKE ZNAČAJKE I POGODNOST TLA ZA GRAĐENJEGeotehničko zoniranje sa svrhom određivanja mogućih građevinskih područja obavljeno jena temelju postojećih podataka, obilaskom i očevidom na terenu, bez dodatnih terenskihistraživanja. Razgraničenje površina različitih geotehničkih značajki i njihova kategorizacija uodnosu na geotehnički rizik pri građenju provedeno je uzimajući u obzir nagib i rasčlanjenostreljefa, štetno djelovanje površinskih i podzemnih voda, mogućnost pojave erozije i nestabilnosti napadinama, deformabilnost, odnosno nosivost tla i stupanj seizmičkog rizika.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 206

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRANa prostoru Grada Čabra razlikuju se slijedeće grupe tala :• I GEOTEHNIČKA KATEGORIJA-karbonatne stijene jure i krede (područje krša)• Ia GEOTEHNIČKA KATEGORIJA-karbonatne stijene jure i krede pokrivene crvenicom• Ib GEOTEHNIČKA KATEGORIJA-karbonatne stijene jure i krede pokrivene fluviglacijalnim naplavinama• I-II GEOTEHNIČKA KATEGORIJA-kompleks trijaskih klastita i dolomitičnih stijena (tereni mjestimično izraženeerozije s rijetkim pojavama nestabilnosti)• II GEOTEHNIČKA KATEGORIJA-kompleks paleozojskih klastita (mjestimično nestabilni tereni s izraženomerozijom)• IV GEOTEHNIČKA KATEGORIJA-aluvijalne naplavine (tereni mjestimično pojačane erozije)Podjela prostora prema geotehničkim značajkama radi ograničenja moguće izgradnje vangrađevinskih područja na terenima II i IV geotehničke kategorije prikazana je u kartografskomprikazu 3b.”Uvjeti korištenja i zaštite prostora”.3.7.4. ZAŠTITA ŠUMA I ŠUMSKOG ZEMLJIŠTAZdravstveno stanje šumaNakon drugog svjetskog rata sušenja jele, različiti štetnici te onečišćenje zraka jedva suprimjećeni u goranskim šumama. Nakon desetak godina situacija se promijenila na lošije.Uravnoteženost šumskog ekosustava poremećena je neočekivano brzo. U vrlo kratkom vremenudošlo je do epidemijskog propadanja jelovih šuma.Za propadanje šuma ovoga kraja postoje različiti uzroci. Svakako na prvom mjestuuzročnik je onečišćenje zraka, vode i tla u Gorskom kotaru, a o tome se puno pisalo i piše.Uzroci umiranja šuma nisu dovoljno istraženi. Posljednih godina vrši se istraživanjeoštećenosti krošanja bukve kao i klekovine bora ( uvjetovana kiselom niskom naoblakom ).Prema podacima Odjela za ekologiju "Hrvatskih šuma" Uprave šuma Delnice intenzitetosutosti krošanja jele za područje sa kojim gospodare "Hrvatske šume" je slijedeće :Tablica 80.Zdravstveno stanje šuma kojima gospodare “Hrvatske šume”Stupanj osutosti iglicaŠumarija GJ Odjel God 0 1 2a 2b 3a 3b 4%1992. 3,70 27,50 46,90 15,70 4,20 2,00 0,001993. 3,70 23,00 40,50 21,10 9,80 1,90 0,001994. 2,53 16,01 37,08 26,69 13,76 3,65 0,28Tršće Crni Lazi 48 1995. 1,16 8,72 24,42 42,74 17,15 5,23 0,581996. 1,17 7,00 23,03 40,52 21,87 5,83 0,581997. 0,89 6,82 20,47 42,44 20,47 8,61 0,301998. 0.60 6,33 17,77 45,78 21,99 7,53 0,00Gerovo Lividraga 721992. 9,74 22,05 34,36 24,10 7,18 2,56 0,001994. 7,88 22,17 35,47 23,15 8,87 2,46 0,001995. 2,19 13,19 32,42 33,52 13,19 4,95 0,541996. 1,65 11,54 31,32 33,52 15,92 4,95 1,101997. 1,67 8,33 28,88 35,56 20,00 5,00 0,561998. 1,68 5,59 25,14 41,33 20,67 5,59 0,00Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 207

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAPodaci su dobiveni na stalnim pokusnim plohama veličine 1 ha i na njima se ne vršenikakve sječe. Na pokusnoj plohi u GJ Crni Lazi analizirano je ukupno 332 stabala, a na pokusnojplohi u GJ Lividraga 179 stabala.Gore navedeni podaci pokazuju određeno pogoršanje zdrastvenog stanja koje se očitujeprelaskom stabala iz nižih stupnjeva osutosti u viša.Na površini izvan ovih ploha zdravstveno stanje je nešto bolje (barem vizuelno) jer seintenzivno svake godine ( ili svake druge ) sječe sanitar na cijeloj površini.Na dijelu sa kojim gospodari području NP Risnjak zdrastveno stanje je slijedeće:Tablica 81.Zdravstveno stanje šuma NP RisnjakStupanj osutosti iglicaGod 0 1 2a 2b 3a 3b 4%1992. 0,00 16,25 39,38 29,38 13,13 1,25 0,631993. 0,00 12,58 30,20 33,97 20,12 2,51 0,621994. 0,00 11,46 31,21 33,76 19,75 3,18 0,641995. 0,00 6,53 22,23 43,14 22,88 2,61 2,611996. 0,00 4,64 19,87 43,05 26,49 3,30 2,651997. 0,00 4,16 20,14 40,97 29,17 4,17 1,391998. 0,00 2,82 17,61 43,66 30,28 5,63 0,00Podaci su prikazani za stalnu pokusnu plohu veličine 1 ha koja se nalazi u blizini selaRazloge te se podaci mogu uzeti kao vjerodostojni za područje sa kojim gospodari NP Risnjak.Nadalje za područje NP mogu se koristiti i podaci sa plohe u GJ Lividraga (odjel 72, vidi tabelu26.) koja se također nalazi u neposrednoj blizini NP.Zdravstveno stanje je slično ili isto kao i na području sa kojim gospodare "Hrvatskešume". Mora se istaći da su pokusne plohe stalne i da se na njima ne vrše nikakve sječe. Gorenavedene podatke obradio je Odjel za ekologiju, Uprave šuma Delnice.Za područje privatnih šuma podaci o zdravstvenom stanju ne postoje, no može se reći dasu općenito privatne šume "mlađe", tanje, dobro pomlađene pa su stoga zdrave i vitalne. Sazdravstvenim stanjem privatnih šuma možemo biti zadovoljni.Planirano gospodarenje šumama u razdoblju do 2015. godineŠume Grada Čabra redovito se uređuju što znači da se analizira dosadašnje gospodarenje ipropisuje buduće. Redovito se izrađuju Osnove gospodarenja za državne šume, Programi zagospodarenje u privatnim šumama te Program za zaštitu, očuvanje i održavanje šuma NP Risnjak.Nadalje, za Republiku Hrvatsku izrađena je Šumskogospodarska osnova cjelokupnog područja gdjesu generalno propisane smjernice gospodarenja, šumskouzgojni radovi, etati i ostala ulaganja udržavne i privatne šume te NP. Potrebna je striktna primjena svih donesenih propisa i smjernica uzaštiti šuma i šumskog prostora jer je očuvanje šuma zalog za budućnost novih pokoljenja, kao štoje napisao Petar Preradović:"Nije blago ovo naše,Domovine glavnica je,Što uživat mi možemo,Al' potrošit ne smijemo."Etat (sječiva masa) za razdoblje do 2015. godine bit će u visini sadašnjeg, eventualno neštoveći. Veći zbog toga što se sada sječe ispod prirasta čime se povećava drvna zaliha, poboljšavastanje ovih šuma, a time i prirast. Računajući sa sadašnjom drvnom zalihom, sadašnjim prirastom isadašnjim etatom drvna zaliha će za šume kojima gospodare "Hrvatske šume" iznositi:Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 208

Tablica 82.PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAPregled drvne zalihe šuma “Hrvatskih šuma”GodineKonkretna drvna zaliha m 3 /ha1998. 3062005. 3142015. 334Postizanje normalne drvne zalihe od 317 m 3 /ha može se očekivati oko 2007. godine. Premašumarsko-uređivačkim saznanjima postizanjem normalne drvne zalihe mogao bi se sjeći cijeliprirast koji sada iznosi 98538 m 3 godišnje ili 2005. godine 100612 m 3 . Računajući sa povećanjemdrvne zalihe u 2015. godini (334 m 3 /ha) sa sadašnjom površinom (16776 ha) i sadašnjim postotkomprirasta (1,91 %) dobili bi godišnji prirast u 2015. godini 107020 m 3 koji bi ujedno mogao biti etatte godine.GodinaD.zaliha ObraslaUkupna%1.g.m3/ha površina (ha) d.zaliha m3 prirasta prirast (m3)1998. 306 x 16776 = 5149776 x 1,91 = 985382005. 314 x 16776 = 5267664 x 1,91 = 1006122015. 334 x 16776 = 5603184 x 1,91 = 107020Napomena : U račun nije uzeto ukamaćenje prirasta a niti priliv.Grafički je prikazan odnos konkretne i normalne drvne zalihe na području sa kojim gospodare"Hrvatske šume":m 3 /ha3403303203103002901998 2005 2015godineKonkretnadrvna zaliham3/haNormalnadrvna zaliham3/haSlika 8.Odnos konkretne i normalne drvne zaliheU perspektivi može se očekivati povećanje drvne zalihe a time i poboljšanje stanja ovihšuma. Veći dio jelovo-bukovih šuma tog kraja imaju vrlo dobru prebornu strukturu koju trebapodržati i eventualno poboljšati pa je i to jedan od razloga za optimistički pogled na ove šume.Ranije je prikazana struktura do sada realiziranih sortimenata dobivenih realizacijim etata.Buduća realizacija po sortimentima svakako ovisi o zdravstvenom stanju ovih šuma. U slučaju dase ono pogoršava to će se svakako osjetiti na lošijoj kvaliteti sortimenata. Blagovremenom sječomsanitara (dok je još tehnički iskoristiv) može se utjecati na povoljniju strukturu sortimenata. Uzpretpostavku da se zdravstveno stanje do 2015. godine neće bitnije promijeniti, mogu se očekivatisadašnje realizirani sortimenti.Od šumskouzgojnih radova za daljnje razdoblje neće se propisivati nikakvapošumljavanja. Ovaj kraj je izrazito šumovit, šumovitost iznosi 78 % pa ga stoga ne treba umjetnopošumljavati. Pošto se ne obrađuje poljoprivredno zemljište ono se od prirode samo zašumljuje.Potrebno je samo pojačati šumskouzgojne radove u prirodnim sastojinama (popunjavanje, njega,išćenje i prorede), a što će se propisivati prilikom izrada Osnova i Programa gospodarenja za topodručje.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 209

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAŠto se tiče izgradnje šumskih cesta na čabarskom području može se zaključiti da njih imadovoljno i da će se ubuduće izgrađivati samo sporedne ceste tzv. "šturcevi", te vršiti održavanjepostojećih.Mjere zaštite šumskog tlaZaštita šuma i šumskih površina određena je sljedećim mjerama:• održavati postojeće šume očuvanjem i pravilnim gospodarenjem,• na područjima koja su izložena eroziji, u okviru gospodarenja šumama planirati samonužne sanitarne sječe,• djelovati na očuvanju šuma u reprezentativnim ekološkim sustavima i vrijednimprirodnim krajobrazima,• ostvariti razvitak i jačanje šuma zasađenih u neproizvodne svrhe radi podržavanjaekološko prihvatljivih programa pošumljavanja novih i već pošumljenih područja,• povećati zaštitu šuma od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti te drugih negativnihutjecaja na njih,• stimulirati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja gradskih i rubnih gradskihzona, seoskih naselja, zaštitnih pojaseva oko poslovnih zona, turističkih područja,sportsko-rekreacijskih površina i sl. u svrhu uljepšavanja izgleda krajobraza.3.7.5. ZAŠTITA VODARazgraničenje površina zaštite izvorišta vode za piće na području Grada Čabra izvršeno jeodređivanjem granica pojedinih zona sanitarne zaštite na hidrogeološkim podlogama, a premakriterijima vodozaštite na :• vodoopskrbni rezervat za vodne resurse od strateškog značenja za sadašnju i buduću opskrbuvodom za piće - to su slivovi izvora Kupe i izvora Čabranke (koji pripadaju crnomorskomslivu), te sliv riječkih i bakarskih izvora (koji pripadaju jadranskom slivu) na zapadnom dijeluprostora Grada Čabra, iza razvodnice - razdjelnice slivova. Čitavo slivno područje obuhvaćenou vodoopskrbni rezervat je jedinstvena zona stroge zaštite unutar koje treba odrediti prvu zonuzaštite za sam zahvat vode,• tri zone sanitarne zaštite (druga – zona strogog ograničenja, treća – zona ograničenja, i četvrta– zona šire zaštite) za izvorišta prvog reda koje čine svi današnji i potencijalni izvori javnevodoopskrbe,• prva – zona strogog režima, tj. prostor oko samog zahvata izvorišta prvog reda, odrediti će senakon detaljnih istraživačkih radova koji su u tijeku.Razgraničenje površina različitog stupnja zaštite izvorišta vode za piće prikazano je ukartografskom prikazu 3c.”Uvjeti korištenja i zaštite prostora”.Zaštita voda rijeke Kupe i vodotoka ČabrankeRijeka Kupa i njena pritoka Čabranka daju obilježje čitavom čabarskom kraju. IzvorišteKupe strateški je resurs vode za piće za Republiku Hrvatsku. Izvorište Čabranke je glavni resursvode za piće čabarskog područja. Jaki krški izvori na desnoj obali Kupe: Vela i Mala Belicapotencijalni su resursi vode za piće. Ovi izvori se nalaze na području druge općine, ali njihovoslivno područje se dijelom proteže i na područje Grada ČabraKupa se nizvodno (Karlovac, Sisak) koristi za opskrbu vodom za piće. Čabranka i Kupapogodne su za uzgoj plementih riba.Očuvanje kakvoće podzemnih i površinskih voda sliva Kupe i Čabranke ima stoga posebniznačaj ne samo za ovaj kraj nego za čitavu našu zemlju.Uredbom o klasifikaciji voda (Narodne novine, br.77/98) površinske i podzemne voderaspoređene su prema njihovoj namjeni i stupnju čistoće u pet vrsta :Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 210

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA1. vrsta - površinske i podzemne vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcijemogu koristiti za piće ili u prehrambenoj industriji, te površinske vode za uzgoj plementih vrstaribe2. vrsta - vode koje se u svom prirodnom stanju mogu koristiti za kupanje i rekreacijiu, zasportove na vodi, za uzgoj drugih vrsta riba ili koje se nakon odgovarajućegpročišćavanjamogu koristiti za piće i druge namjene u industriji i sl.3. vrsta - vode koje se mogu koristiti u industrijama koje nemaju posebne zahtjeve za kakvoćomvode, te u poljoprivredi4. vrsta - vode koje se mogu koristiti isključivo uz pročišćavanje na područjima gdje je velikopomanjkanje vode5. vrsta - vode koje se ne mogu koristiti ni za kakve namjene jer ne zadovoljavaju kriterije zanamjene po ovoj Uredbi.Prema Državnom planu za zaštitu voda (Narodne novine, br. 8/99) podzemne i površinskevode sliva Kupe na području Grada Čabra kategorizirane su na slijedeći način:- izvor Kupe i rijeka Kupa do Metlike tj. cijelim svojim tokom kroz područje Grada Čabra u1. vrstu- izvori uz desnu obalu Kupe : Vela i Mala Belica, kao potencijalni resursi vode za piće, u 1.vrstu- izvor Čabranke u 1. vrstu- vodotok Čabranke od izvora do Čabra u 1.vrstu, od Čabra do ušća u 2. vrstu.Zavod za javno zdravstvo Primorsko - goranske županije Rijeka obavlja za Hrvatske vodesustavna ispitivanja kakvoće voda na području primorskih i goranskih slivova. Na području GradaČabra ova ispitivanja provode se na slijedećim profilima :- Rijeka Kupa : izvorišni dio - profil Kupari- Rijeka Čabranka : izvorište, iza Čabra i ušćeIspitivanja se provode šest puta godišnje, a obuhvaćaju određivanja osnovnih fizikalno -kemijskih pokazatelja, režim kisika, hranjive tvari, metala, organskih spojeva (ulja, fenoli, PCB,pesticidi, detergenti).Ocjena kakvoće voda data je na osnovi ispitivanja provedenih u 1998.godini, a premaUredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98). Prikazana je u tablici 2.Tablica 83. Kakvoća podzemnih i površinskih voda na području Grada Čabra u 1998. godiniMjestoPropisana Kakvoća / vrsta Vrsta onečišćenja / uzročniciispitivanjavrsta vode vode u 1998. narušene kakvoćeKupa - Kupari prva prvaČabranka - izvor prva prva / druga mikrobiološkoČabranka -iza grada Čabra druga prva / treća mikrobiološkoČabranka -ušće u Kupu druga prva / treća mikrobiološkoIz prikazanog stanja proizlazi da su vode sliva rijeke Kupe na ispitivanim profilima uodnosu na kemijska onečišćenja vrlo čiste vode. Narušena kakvoća voda izvora i vodotokaČabranke je posljedica mikrobiološkog onečišćenja. Osnovni uzrok ovog onečišćenja su otpadnevode naselja koje se bez pročišćavanja slijevaju u podzemlje (izvorište Čabranka) ili u vodotok(otpadne vode Čabra, Plešca).Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 211

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAUgroženost voda zbog utjecaja izvora onečišćenjaOtpadne vode naseljaNiti jedno naselje na području grada Čabra nema izgrađen kanalizacijski sustav. Postojinekoliko parcijalnih pokušaja rješavanja pojedinih dijelova naselja, što analizirano po mjestimaizgleda ovako :U gradu Čabaru izgrađeno je nekoliko kolektora koji prihvaćaju otpadne vode malog brojaobjekata, dok je veći dio objekata priključen na crne ili septičke jame. Kanalizacijom jeobuhvaćena većina javnih objekata (gimnazija, hotel, kino, općina). Kanalizacija nema uređaj zapročišćavanje pa zbog koncentriranog upuštanja otpadnih voda u Čabranku predstavlja većuopasnost za vode ovog vodotoka od neodgovorajućeg individualnog zbrinjavanja otpadnih voda(disperzno ispuštanje u teren ili vodotok). Samo riblji restoran na izvorištu Čabranke ima ugrađenbiološki uređaj. Otpadne vode ispuštaju se u Čabranku. Nema podataka o ispitivanju efikasnostirada ovog uređaja.U Prezidu je djelomično izvedena oborinska kanalizacija uz tvornicu namještaja “Finvesta”što je bilo inicirano čestim poplavama ponora. Fekalne kanalizacije nema.Tršće i Gerovo imaju djelomično riješenu oborinsku kanalizaciju, a samo motel Gerovoima vlastiti biološki uređaj ( 100 ES ).Ostala mjesta imaju odvodnju otpadnih voda riješenu preko septičkih i crnih jama.Otpadne vode drvne i ostale industrijeNa područu Grada Čabra postoji niz malih drvnoprerađivačkih pogona. To su pogoni“Finvesta “:- tvornica namještaja u Tršću- pilana Gerovo- tvornica namještaja u Prezidu- tvornica namještaja u Čabru- pilana u Malom Lugu.Jedina tehnološka otpadna voda je otpadna voda iz lakirnice u Tršću. Količina ove otpadnevode je relativno mala (oko 20 m 3 svakih nekoliko mjeseci ovisno o radu pogona). Otpadne vode sepreko taložnice upuštaju u bujični potok u Tršću. Otpadne vode su jako opterećene organskimotapalima i aromatskim ugljikovodicima, a prisutno je i onečišćenje teškim metalima ( krom,bakar).Ostali pogoni nemaju tehnoloških otpadnih voda, već samo sanitarno-fekalne vode koje seupuštaju u podzemlje preko septičkih jama.Nemamo podataka o otpadnim tvarima i načinu zbrinjavanja ovih tvari u navedenimobjektima. Po prirodi tehnološkog procesa one obuhvaćaju razne boje, lakove i otapala. Njihovoneodgovarajuće odlaganje može dovesti do zagađenja tla i voda.U Plešcu pogon Metal - presa proizvodi metalnu galanteriju. Otpadne vode lakirnice ovogpogona se odvoze na daljnju obradu preko ovlaštene organizacije ( do 1997. povremeno su se ovevrlo opasne vode upuštale u Čabranku ). Za pročišćavanje fekalnih otpadnih voda postavljen jebiološki uređaj s ispuštanjem otpadnih voda u Čabranku. Uređaj radi s efikasnošću pročišćavanjaod 60 do 80 % što rezultira nedovoljno pročišćenim efluentom za upuštanje u Čabranku. Međutim,ispitivanjem izvršenim 30. 03. 1998. godine utvrđena je u izlaznim vodama bio-diska višakoncentracija trikloretilena. To ukazuje na odbacivanje u sanitarno-fekalnu kanalizaciju otpada, uovom slučaju kloriranog otapala. Oborinske otpadne vode se preko separatora upuštaju u Čabranku.Ove vode su slabo opterećene otpadnim tvarima i mineralnim uljima.Otpadne vode Mehaničke radionice “Finvesta“ u Prezidu (otpadne vode od pranja vozila imotornih dijlova) ispuštaju se nakon pročišćavanja u separatoru masnoća u bujični potok u Prezidu.Vode su jako opterećene mineralnim uljima.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 212

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAPrijedlog mjera za unapređenje stanja kakvoće vodaMjere koje proizlaze iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije :Zaštita izvorišta vode za pićeIzvor Kupe je strateški resurs vode za piće za Republiku Hrvatsku. Sliv ovog izvora jestavljen u najvišu kategoriju zaštite u vodoopskrbni rezervat. Sliv izvora Kupe je nedovoljnoistražen sliv pa je to posebno osjetljiv prostor u kojem se ograničavaju bilo kakvi zahvati u prostoruprije provedenih istražnih hidrogeoloških radova.Nedovoljno istraženi su i slivovi izvora Čabranke i izvora na desnoj obali Kupe.Na osnovi dosadašnjih istražnih radova mora se donijeti odluka o zonama sanitarne zaštiteizvora uključenih u vodoopskrbne sustave : izvor Čabranke, Mlake, Trbuhovice, Sušice, Sokoli 1 iSokoli 2.S obzirom na nedovoljnu istraženost prostora Gorskog kotara kojem pripada i područjeGrada Čabra potrebno je izvršiti slijedeće:1. izraditi generalnu kartu opasnosti od onečišćenja podzemnih voda na cijelom područjuGorskog kotara (hidrogeološka karta M 1: 25 000)2. na osnovi vodoopskrbnog plana Gorskog kotara i šireg područja izvršiti kategorizaciju izvorana desnoj obali Kupe ( da li se predviđaju za opskrbu vodom za piće ili za druge namjene)3. za izvore uključene u javne vodoopskrbne sustave, za koje to do sada nije napravljeno, odreditigranice prve i druge zone sanitarne zaštite.Zaštita površinskih i podzemnih vodaKakvoću voda vodotoka treba čuvati i unaprijediti kontroliranim ispuštanjem ipročišćavanjem otpadnih voda.Zbrinjavanje otpadnih voda naseljaZa veća mjesta na području Grada Čabra : Čabar, Tršće, Prezid i Gerovo potrebna jeizgradnja kanalizacije. Potencijalni recipijenti otpadnih voda ovih sustava su :• za Čabar - vodotok Čabranka• za Prezid - bujični potok Trbuhovica• za Gerovo - vodotok Gerovčica.• za Tršće - bujični potok Tršćanka.Bujični potok Tršćanka uvire u ponoru za kojeg je bojanjem dokazana veza s desnimizvorom Čabranke. Obzirom da je izvorište Čabranka zahvaćeno za centralni vodovodni sustavGrada Čabra potrebno je izbjeći ispuštanje otpadnih voda u ovaj ponor. Rješenje tražiti uodvođenju otpadnih voda izvan zone neposrednog utjecaja (druga zona zaštite) na izvor Čabranke.Vodotok Gerovčica i bujični potok Trbuhovica također završavaju u ponorima. Prijekonačne odluke o njihovom prihvaćanju kao recipijenta otpadnih voda bojanjem ispitati vezu ovihponora s izvorima, posebno onim uključenim ili predviđenim za vodoopskrbu. Ispuštanje otpadnihvoda u ponore s utjecajem na izvore uključene ili planirane za vodoopskrbu treba izbjegavati.Vodotok Čabranka je od Čabra do ušća svrstana u drugu kategoriju voda. Ispuštanjeotpadnih voda u ovu kategoriju vodotoka moguće je samo uz visoki stupanj pročišćavanja.Osjetljivost prijemnika otpadnih voda (podzemne vode i vodotoci visoke kategorije)iziskuje stoga vrlo stroge kriterije izgradnje kanalizacijskih sustava ovih naselja : razdjelnakanalizacija i treći stupanj pročišćavanja.Mnogobrojnost manjih naselja nameće rješavanje otpadnih voda putem individualnihuređaja za obradu otpadnih voda visokog učinka pročišćavanja (istog kao i biološki postupakpročišćavanja).Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 213

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRACentralno, za cijelo područje Grada Čabra, riještiti zbrinjavanje mulja iz uređaja zapročišćavanje otpadnih voda naselja i objekata za zbrinajvanje otpadnih voda individualnihgrađevina (sada septičke jame, kasnije uređaji s višim stupnjem čišćenja).Zbrinjavanje otpadnih vode drvoprerađivačke industrije i poslovnih zonaNa tako osjetljivom području kao što je područje Grada Čabra, koji velikim dijelompripada kršu i koje je bogato gorskim potocima i vodotocima visoke kategorije, sprečavanjeonečišćenja mora se prvenstveno temeljiti na odabiru onih proizvodnih programa koji ne zahtjevajuznatne količine otpadnih voda za proizvodnju, ne koriste i ne proizvode opasne tvari te kod kojih jepredviđeno kruženje vode i upotreba otpadnih tvari kao drugorazredne sirovine.Gospodarske zone treba planirati kao poslovne zone u kojima će biti smješteni manjiproizvodni pogoni i skladišni kompleksi (trgovina, manji proizvodni pogoni, skladištenje, servisi isl.). Ove gospodarske zone treba planirati izvan područja koja imaju neposredan utjecaj na izvorištavode za piće (druga zona zaštite).Obzirom na tradiciju i prisutnost drugog značajnog prirodnog resursa - šume na područjuGrada Čabra drvna industrija i zanatsvo činit će okosnicu gospodarskog razvoja ovog kraja. Mjerezaštite u ovim pogonima treba prvenstveno usmjeriti na postupanje s otpadnim tvarima, a malekoličine jače onečišćenih voda (kao otpadne vode lakirnica) potrebno je predavati ovlaštenojorganizaciji na zbrinjavanje.Spriječavanje izvanrednih onečišćenja vodaPrema Državnom planu za zaštitu voda (NN, 8/99) za slučaj izvanrednih onečišćenja navodotocima Kupi i Čabranki, kao državnim vodama, provode se interventne mjere temeljemoperativnih planova koje donose i provode Hrvatske vode.Operativne planove za provedbu mjera u slučaju izvanrednih zagađenja na lokalnimvodama donosi Skupština Primorsko-goranske županije, a provode Hrvatske vode.Operativne planove trebaju izraditi i svi potencijalni zagađivači voda tj. pravne i fizičkeosobe koje svojom djelatnošću mogu zagaditi vode.Mjere zaštite vodaMjerama zaštite sačuvati vode koje nisu onečišćene, zaustaviti trend pogoršanja kakvoćevoda saniranjem ili uklanjanjem izvora onečišćenja, te osigurati racionalno korištenje voda.Područja ugrožene kakvoće voda treba prioritetno sanirati. Zaštita izvorišta vode za piće jeprioritetna.Radi zaštite podzemnih i površinskih voda određuju se dvije osnovne skupine zaštitnihmjera:a) mjere zabrane i ograničenja izgradnje na osjetljivim područjima, ib) mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja.a) Mjere zabrane i ograničenja izgradnje na osjetljivim područjima određene su u okviruzona sanitarne zaštite slivnog područja izvorišta vode za piće :• I. (IA i IB) zona - zona strogog režima,• II. zona - zona strogog ograničenja,• III. zona - zona ograničenja,• IV. zona - zona šire zaštite.Prostorni plan Primorsko-goranske županije sadrži kriterije za određivanje zona sanitarnezaštite izvorišta vode za piće u članku 126. Odluke :Prva A zona obuhvaća nalazište vode (izvorište, kaptaža, crpilište) crpne stanice,postrojenja za preradu vode, vodospreme, prostor i objekte nužne za pogon, održavanje i čuvanjegrađevina. - mora se ograditi, namijenjena je samo vodoopskrbnoj djelatnosti i pod nadzorom jevodovodnog društva.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 214

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAPrva B zona neposredno je uplivno područje izvora s kojega je moguće površinskoulijevanje nečistoća u izvorište - obuhvaća i ponore s izravnim utjecajem na izvorište vode -dopušteno je samo postojanje izgrađenih stambenih građevina i rekonstrukcija prometnica -otpadne vode se sustavom nepropusne kanalizacije moraju odvesti izvan zone. To je zona strogogrežima ponašanja, trebala bi biti (izuzev ponora) također pod nadzorom vodovoda. Ponorne zonetreba ograditi i zabraniti bilo kakvu izgradnju i ispuštanje otpadnih voda.Druga zona obuhvaća neposredno slivno područje izvorišta vode za piće (zona istjecanja) -to je zona strogog ograničenja jer obuhvaća područje neposrednog utjecaja na izvorište.Zabranjeno je postojanje i građenje svih građevina koji koriste, proizvode ili ispuštaju opasne tvari,spremišta tekućeg goriva, eksploatacija mineralnih sirovina, deponiranje bilo kojeg otpada.Dopušteno je građenje samo stambenih građevina unutar već izgrađenog područja i građenjenužnih prometnica. U toj se zoni zaštitne mjere provode prvenstveno odvodnjom svih otpadnihvoda (stambenih građevina i prometnica) nepropusnom kanalizacijom izvan zone.Treća zona obuhvaća područje neposrednih dubokih podzemnih retencija tj. to je područjeprihranjivanja izvorišta - zabranjeno je postojanje i građenje proizvodnih pogona koji koriste,proizvode ili ispuštaju opasne tvari i postojanje deponija otpadnih tvari. Za postojeće i izgradnjunovih građevina određene su zaštitne mjere s posebnim naglaskom na odvodnju i pročišćavanjeotpadnih voda (nepropusnom kanalizacijom odvođenje izvan zone zaštite ili visoki stupanjpročišćavanja prije upuštanja u teren), zaštitu od onečišćenja s prometnica i zaštitne mjere pripoljoprivrednoj proizvodnji.Četvrta zona obuhvaća preostale dijelove slivnih područja izvorišta vode za piće. U tojzoni šire zaštite provodi se blaži stupanj ograničenja, ali uz obvezu izgradnje nepropusnekanalizacije i sustava za pročišćavanje otpadnih voda prije upuštanja u recipijent. Zabranjeno jepostojanje i izgradnja građevina bazne kemijske i metalurške industrije, transportnih cjevovoda zaopasne tvari i deponija otpada bez zaštitnih mjera.Neistražena i nedovoljno istražena područja su posebno osjetljivi prostori na kojima seograničavaju bilo kakvi zahvati prije provedenih hidrogeoloških istraživanja.Vodoopskrbni rezervat je područje vodnih resursa od strateškog značenja za sadašnju ibuduću opskrbu vodom za piće. Potrebna su detaljna istraživanja kod bilo kojeg zahvata u tomprostoru.Stvarne mjere zabrane i ograničenja izgradnje za čabarsko područje odrediti će se Odlukomo zonama sanitarne zaštite izvorišta vode čija je izrada u tijeku.b) Osnovne mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja su izgradnja sustava zaodvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, što se utvrđuje županijskim planom za zaštituvoda.Prioritet je izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda naselja bez kanalizacije u područjimaneposrednog utjecaja na podzemne vode koje prihranjuju izvorišta vode za piće većih javnihvodoopskrbnih sustava : izvora Čabranke (manja naselja u hrvatskom dijelu sliva).Utjecaj otpadnih voda industrijskih pogona (mali industrijsko-zanatski pogoni u Čabru) nakakvoću voda izvorišta potrebno je ukloniti izgradnjom uređaja za pročišćavanje.Saniranje zatečenog stanja u zonama zaštite izvorišta vode za piće treba provoditi naosnovi cjelovitih programa za slivno područje. Prioritete za realizaciju odrediti na osnovi važnostiizvorišta, stupnju ugroženosti izvorišta (osjetljivost područja i karakteristike izvora onečišćenja), teučinkovitosti zaštite u smislu koristi od uloženih sredstava.Radi zaštite izvorišta prvog reda na čabarskom području prioritetno je sanirati:• izvore Čabranke i Kupice,• postojeće odlagalište otpada Peterkov laz,• benzinske crpke i spremnike naftnih derivata u slivnim područjima izvorišta,U slučaju izvanrednih onečišćenja provode se mjere temeljene na državnom i županijskomplanu za zaštitu voda. Treba izraditi operativne planove interventnih mjera za slučaj izvanrednihonečišćenja, osposobiti se i opremiti za hitnu provedbu sanacijskih mjera. Posebnu pozornost datipotencijalnim izvorima onečišćenja većih razmjera.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 215

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAZaštita površinskih voda zastupljena je u okviru zaštite podzemnih voda i izvorišta iz kojihse stvaraju površinski tokovi (Čabranka, Kupa, Gerovčica, Sušica i dr.). Kakvoću tih vodotokaočuvati i unaprijediti kontroliranim ispuštanjem i pročišćavanjem otpadnih voda.3.7.6. ZAŠTITA UGROŽENIH DIJELOVA OKOLIŠAPodručja ugroženog okoliša čine poplavne površine uz bujične tokove koji se pojavljuju uvrijeme dugotrajnih kiša ili otapanja snijega u dijelovima Prezida, Čabra, Gerova i na područjuizmeđu naselja Vode i Mali lug, zatim površine izložene eroziji na strmim usjecima uz donji tokČabranke i mjestimično na strmim padinama u brdovitom šumskom prostoru, te područjepostojećeg odlagališta otpada Peterkov laz.Poplavna područja potrebno je sanirati regulacijom bujičnih tokova i nekih površinskihvodotoka koji se preliju u vrijeme visokih voda.Biološka sanacija erozijom ugroženih djelova okoliša vrši se provođenjem stroge kontrolesječe postojeće šume (dozvoljena je samo sanitarna sječa), te pošumljavanjem - sadnjom novogšumskog fonda.Područja ugroženog okoliša označena su u kartografskim prikazima 3b. i 3c. ”Uvjetikorištenja i zaštite prostora”.Sanacija područja ugroženih poplavamaZaštita od štetnog djelovanja voda na području Grada Čabra svedena je uglavnom naregulaciju nekih važnijih vodotoka i nedostatna je u vrijeme visokih voda. U domeni zaštite odbujičnih voda potrebno je skrenuti pozornost na slijedeće :- dolinski dijelovi važnijih vodotoka prolaze kroz veća naselja,- u gradu Čabru se nalazi Pakleni Jarak koji je u potpunosti reguliran i rijeku Čabranku -graničnu rijeku prema Republici Sloveniji koja je djelomično regulirana- kroz Prezid teče vodotok Trbuhovica, koji je reguliran u gornjem toku (do vatrogasnogdoma), kroz samo mjesto nije reguliran, a opet je reguliran u ponornoj zoni. RegulacijaTrbuhovice kroz Prezid je u planu nakon izgradnje kanalizacijskog sustava- Gerovo ima Gerovčicu I i Gerovčicu II koje su djelomično regulirane kroz naselje,međutim ta regulacija ne zadovoljava veličinom profila te je treba obnoviti, dok nizvodnovodotok nije reguliran. Nakon spajanja Gerovčice I i Gerovćice II u jedan vodotok onponire i nakon toga izvire u mjestu Zamost, gdje kod pojave velikih voda ugrožava cestuMali Lug - Zamost- u Tršću postoji vodotok Tršćanka koja je djelomično regulirana- na području Grada Čabra teče i rijeka Kupa - državni vodotok i izvorišna zona.Zaštita od štetnog djelovanja voda ovim je planom naznačena kao problem koji se uprostoru javlja u vrijeme velikih kiša ili otapanja snijega, odnosno u vrijeme visokih voda napojedinim područjima (područje Mlake u Prezidu, djelovi Gerova, močvarni predio Sušica u bliziniVoda, Smrečja i Malog Luga, dio Ravnica, dio Čabra uz Čabranku). Međutim, poplave napodručjima koja su im izložena nisu takvih razmjera da bi ugrožavale sigurnost ljudi, ali mogunanijeti štetu prirodnim i materijalnim dobrima. Štete su evidentne u pojačanoj eroziji zemljištanaročito na većim nagibima terena, mogući su odroni cesta, pojave klizišta i sl. Zaštitu od štetnogdjelovanja voda treba cjelovito sagledati zbog daljnje urbanizacije naseljenih područja, zbognesmetane evakuacije poplavnih valova kao i planiranja zaštitnih mjera za spriječavanje erozijezemljišta. Problemi erozije zemljišta dolaze posebno do izražaja u zonama eksploatacije šuma, gdjestrojevi za izvlačenje drva uništavaju šumsko tlo koje postaje izrazito erodibilno.Ovim planom razmotrena je mogućnost izgradnje retencije sa dvojakom funkcijom(odbrane od poplava i zaustavljanja pronosa nanosa) na području između Gerova i Voda.Predložena je izgradnja manje akumulacije u neposrednoj blizini naselja Vode, a prema StudijiAkumulacija “Vode” izrađenoj u Vodoprojektnom odjelu poduzeća “Vodoprivreda” Rijeka (danas“Hrvatske vode”) 1987. godine, čija je realizacija započeta, ali se nije nastavila. Akumulacija bi,pored primarne funkcije prihvata visokih voda okolnog područja u svrhu zaštite od štetnogIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 216

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAdjelovanja, bila namjenjena kupanju i rekreaciji na vodi, jer se uz nju planiraju turistički i sportskorekreacijskisadržaji (kamp, sportsko-rekreacijska zona).Na predjelu Mlake u Prezidu, te u dijelu naselja Gerovo predviđena je dalja urbanizacija(izgradnja turističko-ugostiteljske i sportsko-rekreacijske zone, širenje naseljskih struktura) i napoplavnim područjima, upravo s namjerom da se prije izgradnje saniraju poplavne površine iregulira odvodnja visokih voda, za što je potrebno izvršiti potrebna istraživanja koja će dati rješenjasanacije.Na rijeci Čabranki i na manjim vodotocima postoji mogućnost izgradnje minihidroelektrana. Za svaku potencijalnu pojedinačnu lokaciju nužna je detaljna prostorna analiza iizrada studije koja bi vrednovala prirodne datosti te odredila obim i intenzitet eksploatacijeprirodnog resursa. Vode i vodotoci dobra su od interesa za državu, njima gospodare i upravljaju“Hrvatske vode”, a daju se na korištenje putem koncesije. Stoga određivanje konkretnih lokacija zaizgradnju mini hidroelektrana nije predmet ovog prostornog plana, ali se njihova izgradnja planompodržava.Mjere zaštite od poplavaIako povremene pojave poplavljivanja terena na navedenim područjima Grada Čabra nisutakvih razmjera da bi ugrožavale sigurnost ljudi, one mogu nanijeti štetu prirodnim i materijalnimdobrima te je potrebno stalno provođenje zaštitnih mjera. Regulacija vodotoka, nadzemnih ipodzemnih bujičnih tokova, ponornih zona, uređivanje ili izgradnja korita rijeka i potoka mora bitikontinuirana aktivnost nadležnih javnih ustanova i poduzeća. U dijelovima građevinskog područjanaselja Čabar, Gerovo i Prezid gdje se poplave povremeno javljaju zbog naraslih bujičnih vodanameće se potreba izrade studija odvodnje oborinskih i bujičnih voda.Zaštitu od poplava i štetnog djelovanja voda treba provoditi u skladu sa Zakonom o vodama teDržavnim i Županijskim planovima obrane od poplava.3.7.7. ZAŠTITA OD BUKEMjere zaštite od buke za građevinska područja naselja, površina izvan naselja za izdvojenenamjene i za pojedine građevine (naročito građevine društvenih djelatnosti za javne funkcije)provoditi u skladu sa važećim zakonskim aktom i podzakonskim propisima donesenim na temeljutog akta.Unutar građevinskog područja naselja dopušta se izgradnja manjih obrtničkih i proizvodnihpogona, uz uvjet da ne stvaraju buku veću od 55 dBa danju i 45 dBa noću. Potrebno je iniciratipraćenje pojava buke, uz kriterije za određene subjekte koji je proizvode. Na osnovi rezultatasnimanja i odredbi Zakona o buci treba donijeti Odluku o zaštiti od buke kojom se reguliradozvoljeni nivo buke, ovisno o namjeni prostora.3.7.8. MJERE POSEBNE ZAŠTITEMjere posebne zaštite predviđene za područje Grada Čabra temelje se na odgovarajućimzakonskim i podzakonskim propisima, te na dokumentima Primorsko-goranske županije i GradaČabra izrađenim i usvojenim temeljem tih propisa. To su slijedeći zakoni i propisi :- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima (NN broj 73/91, 19/92, 33/92,76/94 i 161/98),- Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN broj 73/97),- Zakon o zaštiti od požara (NN broj 58/93),- Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornomplaniranju i uređenju prostora (NN broj 29/83, 36/85 i 42/86),- Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditiskloništa i drugi objekti za zaštitu (NN broj 2/91),- Pravilnik o tehničkim normativima za skloništa (SL broj 55/83),Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 217

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA- Prostorni plan Primorsko-goranske županije (SN broj 14/2000) – posebno poglavlje 10.6.Mjere posebne zaštite.Mjere posebne zaštite temelje se u najvećoj mjeri na elaboratima «Procjena ugroženostipučanstva i materijalnih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških iekoloških nesreća, te ratnih razaranja Grada Čabra» i «Procjena ugroženosti od požara i eksplozijaGrada Čabra» (obje su u tijeku izrade).Obje navedene procjene detaljno analiziraju moguće izvore, vrste, intenzitet i posljedicedjelovanja prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća, eventualnih ratnih razaranja, kao iugroženost prostora i pojedinih djelova (naselja i građevina) Grada Čabra, te procjene vlastitihmogućnosti i obveza u zaštiti i spašavanju ljudi i dobara.Zaključne ocjene iz obje ove procjene konačni su temelj za utvrđivanje detaljnih mjeraposebne zaštite koje se moraju primjeniti na prostoru Grada Čabra, odnosno odredbi za provođenjetih mjera koje će se utvrditi, a neophodno će obuhvatiti slijedeće mjere posebne zaštite : sklanjanjeljudi, zaštitu od rušenja, zaštitu od požara i zaštitu od potresa. Zaštita od potresa obuhvaćena je upoglavlju koje obrađuje geološku građu, tektonske osobitosti i seizmičnost na području kostrenskogpoluotoka.Zaštita od poplava i bujičnih tokova će se oposebno obraditi jer na području Grada Čabraima mnogo nadzemnih i podzemnih vodotokova, te izrazitih bujičnih tokova.Poradi provedbe odredbi o sadržaju prostornih planova iz navedenog Pravilnika o mjeramazaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostorapotrebno je napomenuti slijedeće :• ugroženost od ratnih razaranja razmotrena je više kao povredljivost dijelova prostoraGrada Čabra (industrijske zone, važnije prometnice i sl.) na učinke eventualnih ratnihdjelovanja nego kao realno procijenjenu mogućnost,• za područje Grada Čabra nije bilo posebnih cjelovitih zahtjeva odbrane (putem za tonadležnog Ministarstva obrane Republike Hrvatske) koji se odnose na vojni aspekttretiranja prostora,• cijeli teritorij Grada Čabra ujedno je zona ugroženosti od elementarnih nepogoda kojeće se obraiti u prethodno navedenim dvjema procjenama ugroženosti prostora (posebnood potresa i požara),• brojnost, struktura i prostorni razmještaj stanovništva, zatim struktura, kapaciteti irazmještaj gospodarskih i društvenih djelatnosti, prostorni razmještaj i načinfunkcioniranja mreža i objekata prometne i komunalne infrastrukture detaljno jeelaboriran u drugim djelovima ovog prostornog plana,• osnovne smjernice i osnovna planska rješenja i prijedlozi za provedbu mjera zaštiteljudi, prirodnih i materijalnih vrijednosti na području Grada Čabra temelje se nageopolitičkom položaju, geografskim karakteristikama, demografskimkarakteristikama, dostignutom stupnju razvoja gospodarstva, infrastrukture i svihdruštvenih djelatnosti, kao i na stalnom procjenjivanju ugroženosti ljudi i područjaprirodnim nepogodama, tehničko-tehnološkim i ekološkim nesrećama i procijenjivanjupovredljivosti prostora na eventualna ratna razaranja.Da bi se posljedice takvih ugrožavanja ljudi i teritorijalnog prostora grada svele nanajmanju moguću mjeru sa stanovišta planiranja, uređenja, organizacije, razvoja i izgradnjeprostornog sustava neophodno je postaviti i integralno u svim vrstama učešća u prostornomplaniranju primjenjivati neke opće (osnovne) i specifične smjernice – zahtjeve obrane, civilneobrane i civilne zaštite, te zaštite od požara u sklopu toga.Osnovne planske smjernice i zahtjevi zaštite i spašavanja u planiranju prostora u najvećojse mjeri poklapaju s modernim pristupom prostornom planiranju i uređivanju prostora. Trebanavesti neke od važnijih postavki takvog pristupa :• planiranje uvjeta za ravnomjerni demografski razvoj,• dislokacija industrije, radnih i poslovnih zona od površina namjenjenih stanovanju• policentričnim razvijanjem mreže naselja postići ravnomjerniju izgrađenost prostora iraspodjelu izgrađenih struktura,• planiranim uređenjem prostora poboljšati infrastrukturu i komunikacijske uvjete,Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 218

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA• ukupno stanovništvo općine u svim vrstama planiranja obuhvatiti potpunim mjeramazaštite i spašavanja.Specifične smjernice i zahtjevi zaštite i spašavanja u planiranju prostora poradiomogućavanja što više i što boljih uvjeta za preživljavanje ljudi, odnosno omogućavanja smanjenjaljudskih žrtava u što je moguće većoj mjeri, općenito obuhvaćaju :• mjere kojima se osigurava što bolja zaklonjenost stambenih, poslovnih i drugihgrađevina, smanjuje njihova izloženost i povredljivost od razaranja (manja visinagrađevina, manja gustoća izgrađenosti, više zelenih površina, veće udaljenosti izmeđugrađevina i slično)• mjere koje omogućavaju što učinkovitiju evakuaciju, izmještanje, spašavanje,zbrinjavanje, sklanjanje i druge mjere zaštite i spašavanja ljudi,• mjere koje omogućavaju elastičan prijelaz iz jednog u drugi vid prometa i kretanja ( izoptimalnih u izvanredne uvjete),• mjere koje omogućavaju lokalizaciju i ograničavanje dometa posljedica pojedinihprirodnih nepogoda i drugih incidentnih – izvanrednih događaja,• mjere koje omogućavaju funkcioniranje i obnavljanje građevina u slučaju oštećenja(protivpotresno i protivpožarno projektiranje i slično).Sklanjanje ljudiSklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa idopunske zaštite otpornosti 50 kPa po zonama obvezne izgradnje skloništa sukladno Osnovnojkarti mjera zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti koja će se izraditi kao sastavni dioOdluke o Prostornom planu Grada Čabra, a temeljem Pravilnika o kriterijima za određivanjegradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu ( NN 2/91). Kartografski prikaz zona obvezne izgradnje skloništa na području Grada Čabra čini izvod izOsnovne karte mjera zaštite.U pojasu udaljenosti do 100 metara od građevina od značaja za Republiku Hrvatsku gradese skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa, a u pojasu od 100 do 650 metara udaljenosti gradese skloništa otpornosti 50 kPa.Sklanjanje ljudi osigurava se i prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugihpogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se utvrđuje detaljnimplanovima uređenja za pojedina područja Grada Čabra te posebnim planovima koji se izrađuju uslučaju neposredne ratne opasnosti.Skloništa osnovne i dopunske zaštite projektiraju se kao dvonamjenske građevine sprvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine.Pri projektiranju podzemnih građevina ( javnih, komunalnih i sl. ) dio kapaciteta trebaprojektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara odtakvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.Izgradnja skloništa u utvrđenim zonama obvezne izgradnje skloništa u Grada Čabra jeuvjetna jer je ograničena trenutnim nepostojanjem zakonske obveze njihove izgradnje.Zaštita od rušenjaPrometnice unutar novih djelova naselja moraju se projektirati na taj način da razmakgrađevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprečavaju prometnicuporadi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.Kod projektiranja većih raskršća i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili višerazina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može unaprijedprojektiranim načinom odvijati na jednoj ( prizemnoj ) razini.Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost ( ili protivpotresnoinženjerstvo ) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MSC ljestvici njihove jačine premamikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije (za područje Grada Čabra određen jeosnovni stupanj seizmičnosti koji iznosi 7 0 MCS s odstupanjem prema 7- i 7+).Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 219

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRADetaljnim planovima uređenja za pojedina područja Grada Čabra, a posebno za stare, gušćeizgrađene jezgre naselja koje nisu izgrađene po protivpotresnim propisima gradnje mora seanalizirati otpornost tih jezgri na rušenje uslijed potresa i predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudiod rušenja.Zaštita od potresaProtupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu ograđenju i postojećim tehničkim propisima.Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novoseizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100000 koje mora biti usklađenosa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karataužih područja, protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećimseizmičkim kartama, zakonima i propisima.Prema “ Privremenoj seizmološkoj karti “ izrađenoj 1982. godine osnovni intenzitetseizmičnosti na teritoriju Grada Čabra je 7 – 8 0 MCS, dok je prema “Seizmološkoj karti SFRJ “ iz1987. godine intenzitet 6 0 MSK-64 za povratni period od 50 godina i 8 0 MSK-64 za period od100 i 200 godina.Lociranje građevinskih područja i građevina provesti u skladu sa postojećim geotehničkimzoniranjem. Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za rekonstrukcije starijih građevina koje nisuprojektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje potrebno je uvjetovatianalizu otpornosti na rušilačko djelovanje potresa, a izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovatiojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa. Također analizirati utjecaj potresa nagrađevine izvan naselja (prometnice, akumulacije, sustave vodoopskrbe, odvodnje i energetike).Zaštita od požaraZaštita od požara ovisi o kvalitetnom procijenjivanju ugroženosti od požara i takoprocijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima, tedrugim zahtjevima utvrđenim prema izrađenoj i usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara ieksplozija Grada Čabra, a provoditi će se prema usvojenom Planu zaštite od požara na područjuGrada Čabra. Kartografski prikaz sektora, zona i vatrobranih pojaseva prikazan je u posebnomgrafičkom prilogu.Određivanje zona zaštite od požara vatrobranim pojasevima, ovisno je o požarnomopterećenju, a obavlja se prema slijedećoj tablici :Tablica 84.Određivanje zona zaštite od požara vatrobranim pojasevimaPOŽARNORED POŽARNE ŠIRINA VATROBRANOGGJ/M2OPTEREĆENJEZAPREKE POJASAVrlo visoko veće od 4 I. hv1+hv2+20mVisoko veće od 2 II. hv1+hv2+10mSrednje od 1 do 2 III. hv1+hv2+5Nisko manje od 1 IV. visina višeg objektaVatrobrani pojasevi, odnosno požarne zapreke mogu biti prometnice, stambene ulice,parkovi i drugi slobodan prostor gdje nije dopuštena izgradnja, kao i prirodne prepreke - vodotoci,jezera i sl.Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih iinfrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenimpropisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se nepovećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine ili naselja kao cjeline. Radi smanjenjapožarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina građenih kao stambeniili stambeno-poslovni blok potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora sa požarnoopasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 220

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAKod projektiranja planiranih građevina na području Grada Čabra radi veće unificiranosti uodabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara u prikazumjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivatislijedeće proračunske metode :- TRVB za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjimradionicama,- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM za poslovne i pretežito poslovnegrađevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM za industrijske građevine, raznaskladišta i ostale gospodarske građevine.Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju,obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkommoraju se projektirati sa okretištem za interventna vozila na njihovom kraju. Nove ceste irekonstrukcija postojećih cesta sa dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širinekolnika od 5 metara.Prilikom izrade urbanističkih planova uređenja ili detaljnih planova uređenja naselja ilidijelova naselja sa gustoćom izgrađenosti postojećih dijelova građevinskog područja većom od30% i s većim nepokretnim požarnim opterećenjem, interpolirane nove građevine ili rekonstrukcijupostojećih treba projektirati s većim stupnjem vatrootpornosti (min F120), uz ograničenje brojaetaža, obvezu izgradnje požarnih zidova, ograničenje na poslovne namjene s minimalnim požarnimopasnostima i projektiranje dodatnih mjera zaštite od požara (vatrodojava i sl.).Prostornim planom užeg područja utvrditi po mogućnosti koncentrični način izgradnjeunutar građevinskog područja, bez obzira na namjenu, radi što učinkovitije kurativne zaštite odpožara, a izbjegavati longitudinalnu izgradnju.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 221

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 222

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAII. Odredbe za provođenjeOPĆE ODREDBEČlanak 1.Donosi se Prostorni plan uređenja Grada Čabra, u daljnjem tekstu: Plan.Planom se utvrđuje svrhovito korištenje, namjena i uređenje građevinskog i ostalogzemljišta, zaštita okoliša, zaštita osobito vrijednih dijelova prirode te zaštita graditeljskog ikulturno-povijesnog naslijeđa na području Grada Čabra.Plan se provodi neposredno i putem prostornih planova užih područja.Članak 2.Plan iz članka 1. ove odluke sadržan je u elaboratu “Prostorni plan uređenja Grada Čabra”koji se sastoji od:Knjiga 1 : TEKSTUALNI DIO1. POLAZIŠTAI. Obrazloženje1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Čabra u odnosu na prostor isustave Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoruA. PRIRODNI SUSTAVI1.1.1.1. Geološka građa, geotehničke značajke, seizmičnost područjai mineralne sirovine1.1.1.2. Hidrogeologija – vodozaštitna područja1.1.1.3. Korištenje poljoprivrednog zemljišta – pedološke značajke tala1.1.1.4. Vegetacija1.1.1.5. Prirodna baština Grada Čabra1.1.1.6. Šume i šumsko gospodarstvo – korištenje šumskog zemljišta1.1.1.7. Vodni resursi – vodoopskrba i zaštita vode za piće1.1.1.8. Klima i klimatološke pojaveB. ANTROPOGENI SUSTAVI I IZGRAĐENE STRUKTURE1.1.1.9. Administrativni ustroj, kretanja stanovništva i demografski razvoj1.1.1.10. Naseljske strukture kroz povijest - tipologija naselja1.1.1.11. Kulturno-povijesno naslijeđe Grada Čabra1.1.1.12. Postojeća naselja i njihova izgrađenost1.1.1.13. Sadržaji javnih funkcija - dostignuti stupanj društvene nadgradnje1.1.1.14. Gospodarske djelatnosti i izgrađene gospodarske strukture1.1.1.15. Izgrađeni infrastrukturni sustavi1.1.1.16. Zaštićeni dijelovi prostora1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područjai ocjena postojećih prostornih planovaIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 223

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA1.1.3.1. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske1.1.3.2. Prostorni plan Primorsko-goranske županije1.1.3.3. Pregled postojećih i važećih dokumenata prostornog uređenja i njihova ocjena1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske igospodarske podatke te prostorne pokazatelje1.1.4.1. Ocjena stanja prirodnih resursa1.1.4.2. Ocjena stanja izgrađenih prostornih struktura1.1.4.3. Ocjena demografskog i gospodarskog razvoja1.1.4.4. Mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske, gospodarske iprostorne pokazatelje2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja2.2.1. Demografski razvoj2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Grada Čabra2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani brojstanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti,obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnihcjelina2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Grada Čabra u odnosu na prostornu igospodarsku strukturu Primorasko-goranske županije3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina3.2.1. Razgraničenje i organizacija prostora3.2.2. Građenje i korištenje površina građevinskih područja3.2.2.1. Građevinska područja naselja3.2.2.2. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene3.2.2.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina – tablica 63.3.2.3. Građenje i korištenje površina izvan građevinskih područja3.2.4. Namjena i korištenje ostalih površinaIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 224

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti3.3.1. Razvoj gospodarskih djelatnosti3.3.2. Projekcija gospodarskog razvoja do 2015. godine3.3.3. Razvoj društvenih djelatnosti3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora3.4.1. Uvjeti korištenja prostora3.4.2. Uvjeti uređenja prostora3.4.2.1. Uređenje građevinskih područja3.4.2.2. Posredno provođenje Plana – obveza izrade dokumenata prostornog uređenjaužih područja3.4.2.3. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera3.4.3. Uvjeti zaštite posebno vrijednih područja i prostornih cjelina3.4.3.1. Očuvanje krajobraznih vrijednosti3.4.3.2. Zaštita vrijedne prirodne baštine3.4.3.3. Zaštita kulturno-povijesnog naslijeđa3.4.3.4. Iskaz površina za posebno vrijedna područja i prostorne cjeline - tablica 70.3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava3.5.1. Prometni infrastrukturni sustavi3.5.2. Energetski sustavi3.5.3. Vodnogospodarski sustav ( vodoopskrba i odvodnja )3.6. Postupanje s otpadom3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš3.7.1. Zaštita zraka3.7.2. Zaštita poljoprivrednog tla3.7.3. Zaštita šuma i šumskog zemljišta3.7.4. Zaštita voda3.7.5. Zaštita od štetnog djelovanja voda3.7.6. Zaštita od buke3.7.7. Mjere posebne zaštiteII. Odredbe za provođenje1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području grada2. Uvjeti za uređenje prostora2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju2.2. Građevinska područja naselja2.3. Izgrađene strukture van naselja2.4. Izgradnja građevina izvan građevinskih područja3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnostiIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 225

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugihinfrastrukturnih sustava5.1. Sustav prometa5.2. Sustav pošte i veza5.3. Sustav vodoopskrbe i odvodnje5.4. Sustav energetike6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina6.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti6.2. Zaštita prirodnih vrijednosti6.3. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina7. Postupanje s otpadom8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš8.1. Zaštita tla8.2. Zaštita zraka8.3. Zaštita voda8.4. Zaštita od buke8.5. Mjere posebne zaštite9. Mjere provedbe plana9.1. Obveza izrade prostornih planova užih područja9.2. Građevine i zahvati u prostoru za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš9.3. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera9.4. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeniPRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBEKNJIGA 2 : GRAFIČKI DIOKARTOGRAFSKI PRIKAZI PLANA :1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINAPovršine za razvoj i uređenje prostoraCestovni prometMJ 1:25 0002. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI MJ 1:25 000Energetski sustavPošta i telekomunikacijeVodnogospodarski sustavObrada, skladištenje i odlaganje otpada3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJEMJ 1:25 000I ZAŠTITU PROSTORA3a Područja posebnih uvjeta korištenja- zaštićena prirodna i kulturna baštinaPodručja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite- obveza izrade planova užih područja3b Područja posebnih ograničenja u korištenju- krajobraz, tloZaštita posebnih vrijednosti i obilježja- sanacijaIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 226

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA3c Područja posebnih ograničenja u korištenju- vode i vodotociZaštita posebnih vrijednosti i obilježja- sanacija3d Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite- uvjeti za provođenje plana4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA MJ 1:5 0004.1. – 4.17. Kartografski prikazi građevinskih područjaČlanak 3.Granica obuhvata Plana je administrativna granica Grada Čabra određena Zakonom opodručjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.Članak 4.Administrativna naselja u sastavu Grada Čabra određena su Zakonom o područjimažupanija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Prikazana su granicom i nazivom ukartografskom prikazu 1. «Korištenje i namjena površina».Članak 5.Pojmovi i izrazi koji se upotrebljavaju u Planu imaju slijedeće značenje :Grad Čabar - označava teritorijalno-upravnu cjelinu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave sastatusom Grada.grad Čabar - označava naselje Čabar.Naselje - predstavlja fizičku strukturu grada, sela, zaseoka ili drugog oblika stanovanja i pratećihfunkcija u zatečenom (izgrađenom) ili planiranom (neizgrađenom) obujmu, a određeno jegrađevinskim područjem.Povijesnim dijelovima (jezgrama) naselja smatraju se zaštićeni najstariji dijelovi naselja ietnoloških cjelina unutar označenih granica, te cijelo naselje Sokoli unutar građevinskog područja.Granica građevinskog područja je linija razgraničenja površina koje služe za građenje naselja ilipovršina izdvojenih namjena izvan naselja od ostalih površina prema kriterijima iz Plana. Granicegrađevinskih područja utvrđene su u pravilu granicama katastarskih čestica.Građevinsko područje naselja je područje na kojem se predviđa gradnja, odnosno proširenjepostojećeg naselja, a sastoji se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za daljnji razvoj. Unutarnjega smještaju se, osim stanovanja, sve potrebne funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenjunaselja, kao što su središnje uslužne funkcije i prateće gospodarske funkcije, sportsko-rekreacijskepovršine, površine infrastrukturnih sustava, javne prometne i zelene površine, groblja i sl.Središnje uslužne funkcije podrazumjevaju sadržaje i građevine javne i društvene namjene(uprava i pravosuđe, školstvo, zdravstvo i socijalna skrb, kultura, sport i rekreacija, udruge, vjerskeustanove, i dr.)Prateće gospodarske funkcije obuhvaćaju sadržaje i građevine ugostiteljsko-turističke namjene,svih vrsta poslovnih namjena te poljoprivredne gospodarske građevine koje se mogu graditi unaselju.Površine za izdvojene namjene su površine za specifične funkcije koje svojom veličinom,strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja, a određuju se građevinskim područjem.Osnovne grupe izdvojenih namjena su : gospodarska-poslovna namjena, ugostiteljsko-turističkanamjena, sportsko-rekreacijska namjena, groblja, te ostale namjene.Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnihsustava unutar ili izvan građevinskog područja.Građevna čestica određuje prostor, izgrađen ili predviđen za izgradnju odnosno uređenje, nakojem se vrši jedna od namjena predviđenih ovim Planom. Na građevnoj čestici određuje segrađenje građevina koje su u funkciji jedne namjene, odnosno korisnika. Uz pojedinačnu građevinu(ili kompleks građevina) osnovne namjene mogu se graditi pomoćne građevine.Izgrađenost građevne čestice je zbroj izgrađenih površina zemljišta pod svim građevinama načestici (osnovne i pomoćnih). Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenihIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 227

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAdijelova građevine na građevnu česticu. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke taložnice,spremnici plina, nafte i slične građevine ukopane u teren, parkirališne i sportsko-rekreacijskepovršine, stepenice i prilazi po terenu, terase u nivou ili izdignute max. 0,8 m od najniže točkeokolnog terena, te strehe, pergole, vrtni roštilji, ogradni i potporni zidovi i slične građevine kojimase uređuje okoliš.Ukupnu (bruto) razvijenu površinu čini zbroj površina svih nadzemnih etaža građevina (osnovnei pomoćnih) na građevnoj čestici.Koeficijent izgrađenosti (K ig ) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama iukupne površine građevne čestice.Koeficijent iskorištenosti (K is ) je odnos ukupne (bruto) razvijene površine građevina na čestici ipovršine građevne čestice;Građevna linija određuje položaj osnovne građevine (vertikalne projekcije najistaknutijeg dijelapročelja) u odnosu na rub građevne čestice prometnice ili javne prometne površine. Može odrediti ipoložaj osnovne građevine u odnosu na obodne građevne čestice ili susjedne građevine, ako tozahtjeva okolna izgrađenost i konfiguraciji terena.Regulacijska linija određuje granicu između građevne čestice javne prometne površine (ceste,ulice, prilaznog puta, trga, parka i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.Osnovna građevina je svaka građevina (građena kao pojedinačna građevina ili kompleksgrađevina) koja isključivo služi za odvijanje Planom predviđene namjene.Pomoćna građevina je svaka građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine.Pomoćne građevine u funkciji stambenih građevina su garaže, spremišta, drvarnice, kotlovnice,plinske stanice, vrtne sijenice, ljetne kuhinje i sl.Stambena namjena u kontekstu ovog Plana podrazumijeva stalno stanovanje.Građevine stambene namjene dijele se na slijedeće građevine stalnog stanovanja : obiteljskekuće, stambene, stambeno-poslovne i višestambene građevine.Vikend kuće grade se u pravilu kao skupne aglomeracije u vikend naselju - izdvojenoj površiniturističko-ugostiteljske namjene, a iznimno u naselju kao pojedinačne građevine. Namjenjene supovremenom stanovanju.Građevine društvenih namjena služe zadovoljenju društvenih potreba stanovništva, obuhvaćajusadržaje središnjih upravnih funkcija (uprave i pravosuđa, školstva, zdravstva i socijalne skrbi,kulturnih funkcija, sporta i rekreacije, financijskih i intelektualnih usluga, trgovine, obrta i usluga isl.). Grade se ili rekonstruiraju u građevinskom području naselja, eventualno u građevinskompodručju izdvojenih namjena, a mogu se graditi i izvan građevinskih područja.Građevine ugostiteljsko-turističke namjene koje se prema ovom Planu smještaju unutargrađevinskog područja naselja su manje građevine namjenjene pružanju ugostiteljskih i turističkihusluga.Građevine gospodarske - poslovne namjene u naselju su manje građevine koje služe obavljanjusvih vrsta zanatskih, uslužnih, intelektualnih, trgovačko-opskrbnih, proizvodno-poslovnih,servisnih i drugih djelatnosti koje su sukladne stanovanju i ostalim funkcijama naselja i neugrožavaju okoliš.Poljoprivredne gospodarske građevine u naselju su :- bez izvora zagađenja : sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, sušionice voća iljekovitog bilja, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.- s izvorima zagađenja : staje, kokošinjci, kunićnjaci i sl.Okoliš je slobodan, neizgrađen prostor oko građevina unutar građevne čestice (vrt, okućnica,dvorište i sl.).Lokalne uvjete čine posebnosti mikrolokacije (urbanističko-arhitektonske, komunalne, prometne,klimatske, morfologija krajolika i tipologija gradnje u krugu cca 100 m i sl.).Etaža je svaki nivo građevine. Po vrsti etaže mogu biti podzemne (podrum) ili nadzemne (suteren,prizemlje, kat i potkrovlje). Podzemnom etažom smatra se etaža kod koje je više od 2/3 njenevisine sa svih strana ispod najniže točke konačno uređenog okolnog terena.Za svaki novi stambeni prostor etaža mora imati minimalnu svjetlu visinu 2,40 m, a maksimalnu3,00 m.Svjetla visina etaže za nove građevine turističko-ugostiteljske namjene i društvenih namjena kojese grade neposrednom provedbom Plana iznosi min. 2,60 m do max. 3,20 m.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 228

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRASvjetla visina etaže za nove građevine gospodarskih - poslovnih namjena koje se gradeneposrednom provedbom Plana iznosi min. 2,80 m do max. 6,00 m.Za pomoćni prostor svjetla visina iznosi minimalno 2,20 m, a maksimalno 2,80 m.U postojećim građevinama zadržavaju se postojeće visine etaža.Nivelaciona kota od koje se računa katnost osnovnih građevina je kota poda najniže nadzemneetaže uzdignute maksimalno 1,0 m od najniže točke uređenog terena na dijelu građevne čestice kojipokriva građevina.Visine osnovnih građevina od najniže točke konačno uređenog okolnog terena do krovnogvijenca, ruba krova ili do sljemena ne propisuju se, zbog arhitekture specifične za planinskepredjele, koja mora biti u skladu s tradicijom goranskog graditeljstva, ali i slobodna uarhitektonskom izričaju u skladu sa suvremenim zahtjevima, nego se određuju katnošću tj. brojemetaža građevina.Stan je prostor u osnovnoj građevini predviđen za smještaj jedne obitelji.Samostalna uporabna cjelina je skup prostorija namjenjen za stanovanje, poslovnu ili turističkougostiteljskudjelatnost, s neophodnim sporednim prostorijama koje čine građevinsku cjelinu iimaju poseban ulaz.ODREDBE ZA PROVOĐENJE1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINANA PODRUČJU GRADA ČABRAČlanak 6.Ovim Planom vrši se razgraničenje prostora prema namjeni, određuju se položaj, veličina ioblik površina za pojedine namjene, te vrši detaljno razgraničenje unutar svake namjene.Prostor Grada Čabra dijeli se na :• površine naselja,• površine izvan naselja za izdvojene namjene,• poljoprivredne i šumske površine i• vodne površine.Razgraničenje prostora prema namjeni prikazano je u kartografskom prikazu : 1.«Korištenje i namjena površina».Površine naseljaČlanak 7.Naseljem se smatra strukturalni oblik stanovanja i pratećih funkcija u zatečenom(izgrađenom) ili planiranom (neizgrađenom) obujmu. Površine naselja su područja na kojima sepredviđa proširenje postojećih ili gradnja novih struktura, a određuju se građevinskim područjima.U površinama naselja smještaju se sve funkcije sukladne osnovnoj namjeni stanovanja, aovisno o veličini, rangu i značaju naselja. To su : središnje uslužne funkcije (javna i društvenanamjena) i prateće gospodarske funkcije (gospodarska – poslovna namjena, turističko-ugostiteljskanamjena i dr.).U naseljima se planiraju javne zelene površine, zaštitne zelene površine, površineinfrastrukturnih sustava, površine groblja i ostale površine.Članak 8.Ovim Planom uspostavljen je sustav središnjih naselja prema njihovoj razvojnoj ulozi udruštvenom i gospodarskom razvitku područja te gravitacijskom utjecaju na naselja u okruženju naslijedeći način :1. razvojna središta prostorne cjeline G2 (VI. kategorija centraliteta) su :grad Čabar : gradsko središte - sjedište lokalne samouprave i središte društvenog razvoja,i Gerovo : središte gospodarskog razvoja,Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 229

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA2. lokalna razvojna središta (VII. kategorija centraliteta) su :Prezid - manje razvojno središte i pogranično naselje,i Tršće - manje razvojno središte.Članak 9.Prema značaju i razini funkcionalne opremljenosti naselja Grada Čabra dijele se na :1. administrativni centar : grad Čabar - naselje sa stambenim, središnjim uslužnim i pratećimgospodarskim funkcijama,2. gospodarski centar : Gerovo - naselje sa stambenim, pratećim gospodarskim i središnjimuslužnim funkcijama,3. podcentri : Prezid i Tršće - naselja sa stambenim, pratećim gospodarskim i nekimsredišnjim uslužnim funkcijama,4. pogranična naselja : Prezid i Zamost - naselja sa stambenim i pratećim gospodarskimfunkcijama, te središnjim uslužnim funkcijama vezanim uz pogranično područje,5. ostala veća naselja : Plešce, Mandli, Donji Žagari, Kamenski Hrib, Smrekari, GerovskiKraj, Hrib (Skednari), Mali Lug, Smrečje, Vode, Makov Hrib, Ravnice, Crni Lazi,Ferbežari, Selo, Lazi, Srednja Draga, Parg, Vrhovci, Tropeti, Gorači (Majeri), Kozji Vrh -naselja sa stambenim i pratećim gospodarskim funkcijama,6. manja naselja ruralnog tipa : Okrivje, Podstene, Požarnica, Fažonci, Hrib (ostala naselja),Brinjeva Draga, Prhutova Draga, Prhci, Pršleti, Sokoli, Kraljev Vrh, Gornji Žagari, Gorači(ostala naselja), Bazli, Lautari, Kranjci - naselja sa pretežito stambenim funkcijama i nekimpratećim gospodarskim funkcijama.Površine izvan naselja za izdvojene namjeneČlanak 10.Površine izvan naselja za izdvojene namjene predviđene su za smještaj specifičnih funkcijakoje veličinom i strukturom odudaraju od naselja. Planiraju se odvojeno prema pojedinimnamjenama i određuju građevinskim područjima. Koriste se i izgrađuju prema posebnimkriterijima, a u njima se ne može planirati novo stanovanje.Ovom Planom vrši se razgraničenje površina izvan naselja prema osnovnim grupamaizdvojenih namjena, a to su :a. gospodarska namjena,b. ugostiteljsko-turistička namjena,c. sportsko-rekreacijska namjena,d. površine groblja,e. ostale namjene.a. Gospodarska namjenaČlanak 11.Površine za gospodarske namjene su izdvojene veće površine u kojima se smještajurazličite proizvodno-poslovne djelatnosti, a razgraničuju se na slijedeće kategorije:• površine za poslovne namjene (drvoprerađivačke namjene, pretežito uslužne, pretežitotrgovačke, pretežito komunalno-servisne namjene i dr.)b. Turističko-ugostiteljska namjenaČlanak 12.Površine za turističko-ugostiteljske namjene su izdvojene veće površine u kojima sesmještaju različiti sadržaji turističko-ugostiteljske djelatnosti (stacionarnog, izletničkog, lovnog,seoskog turizma i sl., uz uključenje ugostiteljske ponude kraja). U te površine svrstana su i vikendnaselja kao oblik povremenog stanovanja sa mogućnošću korištenja u turističke svrhe.Razgraničuju na slijedeće kategorije :• površine stacionarnog turizma,Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 230

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA• apartmanska naselja,• vikend naselja,• kampovi u prirodi.c. Sportsko - rekreacijska namjenaČlanak 13.Površine za sportsko-rekreacijske namjene su veća područja za odvijanje sportskih irekreacijskih aktivnosti. Razgraničene su na :• skijaški centar,• manja skijališta,• sportsko-rekreacijske površine (postojeća i planirana sportska igrališta i kompleksi) i• površinu kupališta i rekreacije na vodi.d. Površine grobljaČlanak 14.Površine groblja čine izdvojene površine postojećih lokalnih groblja određene za uređenje ipopunjavanje u skladu s programima uređenja i iskazanim potrebama.e. Ostale namjeneČlanak 15.Ovim Planom u ostale namjene svrstane su postojeće površine :• kamenoloma za iskorištavanje tehničkog kamena u Prezidu,• ribogojilišta (akvakulture) u Mandlima.Nove površine za obavljanje djelatnosti iskorištavanja mineralnih sirovina i riječnog uzgojaribe (akvakulture) mogu se osnivati prema uvjetima za građenje izvan građevinskih područja.Površine za infrastrukturuČlanak 16.Površine za infrastrukturu ne određuju se građevinskim područjima nego se razgraničuju na :• površine infrastrukturnih koridora i trasa i• površine za infrastrukturne građevine.Infrastrukturni koridori, trase i površine su prostori namjenjeni smještaju građevina,instalacija i uređaja infrastrukturnih sustava, a mogu se nalaziti unutar ili izvan građevinskihpodručja.Poljoprivredne i šumske površineČlanak 17.Razgraničenje poljoprivrednih i šumskih površina prikazano je u kartografskom prikazu 1.“Korištenje i namjena površina”, a vrši se na osnovne grupe:a. poljoprivredne površineb. šumske površinec. ostalo poljoprivredno i šumsko tloa. Poljoprivredne površine - detaljnije razgraničenje izvršeno je temeljem vrednovanjazemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija, na površine za slijedeće namjene :Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 231

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA• vrijedno obradivo poljoprivredno tlo - zemljišta I. kategorije zaštite (tla IV. i djelomično V.bonitetne klase) - vrtovi, voćnjaci, obradive površine u blizini naselja i uz rijeke - namjenjenoje primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i štiti se od prenamjene,• ostalo obradivo poljoprivredno tlo - zemljišta II. kategorije (tla V. i VI. bonitetne klase) -pretežito krški pašnjaci, livade, površine izvan naselja i u šumskom prostoru - namjenjeno jepoljoprivrednoj proizvodnji u najmanje 50% površine.b. Šumske površine - pretežni dio ukupne površine Grada Čabra čini šumsko zemljište.Šume se razgraničuju temeljem kriterija o njihovoj zaštitnoj funkciji i ulozi u očuvanju biološkeraznolikosti, trajne zaštite šumskog tla, te očuvanja ljudskog zdravlja, na slijedeće površine :• gospodarske šume (u državnom i privatnom vlasništvu) namijenjene prvenstveno zaproizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda• zaštitne šume namjenjene prvenstveno za zaštitu zemljišta, vodnih tokova, erozivnih područja,naselja, gospodarskih i drugih građevina• šume posebne namjene koje se u Gradu Čabru dijele na :- šume i dijelovi šuma registrirani kao objekti za proizvodnju šumskog sjemena- šume koje predstavljaju posebne rijetkosti i ljepote ili su od posebnog znanstvenog ilipovijesnog značenja (to su šume unutar područja zaštite prirodne baštine - nacionalnogparka, parka prirode, prirodnog rezervata, zaštićenog krajolika i sl.)- šume namjenjene za odmor i rekreaciju.c. Ostalo poljoprivredno i šumsko tlo - čini sav preostali prostor koji se može koristiti nanačin predviđen za poljoprivredno ili šumsko zemljište. Moguća je njegova prenamjena i korištenjeprema kriterijima za građenje izvan građevinskih područja.Vodne površineČlanak 18.Vodne površine na području Grada Čabra dijele se na :• nadzemne vodotoke (rijeke, potoke, bujične tokove),• jezera (akumulacija - umjetno jezero u Vodama, s dvojnom namjenom:retencija za prihvat vodnog vala i sportsko-rekreacijska površina namjenjenarekreaciji i sportovima na vodi),• površine za akvakulturu (ribogojilište u Mandlima - gospodarska površinanamjenjena uzgoju riječnih riba i rakova - akvakulturi).Glavni vodotoci su rijeke Kupa i Čabranka kojima je ovim Planom, a sukladnoŽupanijskom planu određena slijedeća namjena :• Kupa (vodotok I. kategorije) namijenjena za vodu za piće, akvakulturu, turizam irekreaciju,• Čabranka (vodotok I. kategorije od izvora do Čabra, a vodotok II. kategorije od Čabrado ušća u Kupu) namijenjena za vodu za piće, akvakulturu, turizam i rekreaciju.Vodne površine razvrstane su sukladno razgraničenju namjene površine pripadajuće obale,jer se namjena i način korištenja vodne površine odnosi na prostor ispod i iznad vodne plohe.2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORAČlanak 19.Gradnja građevina i uređenje površina vrši se unutar građevinskih područja i izvangrađevinskih područja samo na uređenom građevinskom zemljištu. Uređenje podrazumijevapripremu i opremanje građevinskog zemljišta.Za administrativno područje Grada Čabra određuje se minimalno uređeno građevinskozemljište koje obuhvaća pripremu i pristupni put.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 232

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAIznimno od stavka 2, za građevinska područja i zahvate izvan građevinskih područja naprostoru I kategorije zaštite koja uključuje II zonu sanitarne zaštite izvorišta vode za piće ivodoopskrbni rezervat, kao preduvjet za građenje utvrđuje se optimalno uređeno građevinskozemljište - osim pripreme, potrebna je i osnovna infrastruktura : pristupni put, vodoopskrba,odvodnja i elektroopskrba.Članak 20.Ovim Planom određene su veličine, prostorni raspored i oblik građevinskih područjanaselja i građevinskih područja za izdvojene namjene izvan naselja, a sastoje se od izgrađenog ineizgrađenog dijela.Izgrađenim dijelom građevinskog područja smatra se uređeno građevinsko zemljište nakojem su izgrađene građevinske parcele, infrastrukturne građevine i površine, te privedene namjeniostale površine (npr. javne zelene površine, zaštitno zelenilo, igrališta, i sl.).Neizgrađeni dio građevinskog područja je prostor predviđen za razvoj i širenje izgrađenogdijela, odnosno za formiranje novog građevinskog područja na uređenom zemljištu.Izgrađeni i neizgrađeni dijelovi građevinskih područja uređuju se i koriste na načinpropisan ovim Prostornim planom, a prikazani su u kartografskim prikazima 4.1. – 4.17.“Građevinska područja” u mjerilu 1:5000.Članak 21.Izvan građevinskih područja moguće je planiranje izgradnje :• građevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.),• zdravstvenih i rekreacijskih građevina,• građevina za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina,• stambenih i gospodarskih građevina.Kriteriji uređenja prostora i izgradnje odnose se na pojedinačne građevine i zahvate kojimase određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru, a oni su slijedeći :• pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite namjene i određene su jednomgrađevinskom parcelom,• građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna, šumarska,vodnogospodarska, planinarska i sl.)• građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanjeotpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat, ili koristitiprirodnu energiju vjetra, vode i sl.),• građevine treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznihvrijednosti i autohtonog graditeljstva.2.1. Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku iPrimorsko-goransku županijuČlanak 22.Prema Uredbi o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i Odluci oProstornom planu Primorsko - goranske županije na području Grada Čabra nema građevina izahvata od važnosti za Republiku Hrvatsku.Članak 23.Na području Grada Čabra nalaze se slijedeće građevine od važnosti za Primorsko -goransku županiju :1. Građevine društvenih djelatnosti :Srednje škole :• Srednja škola u ČabruGrađevine športa i rekreacije :• Sportski centri Tršće ( Rudnik )Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 233

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA2. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama :Ostale državne ceste :• ( granica Republike Slovenije ) - Prezid - Delnice - čvor LučiceOsnovne županijske ceste :• ( državna cesta ) - Čabar - Brod na Kupi - Brod Moravice - ( "Lujzijana" )Granični castovni prijelazi II kategorije :• Prezid - Babno poljeGranični cestovni prijelazi za pogranični promet :• Čabar - Potplanina• Zamost - Osilnica• Prezid - Nova kot3. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima iinstalacijama :Telekomunikacijske građevine :• magistralni TK kabeli II. razine ( državni i županijski ) :prsten : Delnice - Čabar - Lokve - Delnice4. Građevine za vodoopskrbu pripadajućih podsustava:Građevine za vodoopskrbu :• Podsustav “Lokve” - osigurava sigurnu i kvalitetnu vodoopskrbu područja Gorskogkotara, a omogućuje povezivanje na podsustav Rijeka i siguran rad cjelovitog sustavavodoopskrbe Županije. Građevine ovog sustava čine svi postojeći i planiranivodozahvati (na izvoru Čabranke, Kupice i akumulacije Križ potoka s vodama iz slivaLokvarke, Križ potoka i Crnog Luga), uređaji za pripremu i tlačenje voda, vodospreme,prijenosni cijevovodi i instalacije za kontrolu i upravljenje sustavom. Moguće je sustavvodoopskrbe Čabar razvijati u prvom razdoblju kao samostalni sustav.5. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama :Transformacijske stanice :• Gerovo ( planirana 110 / 20 kV )6. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama :• županijska plinska mreža7. Građevine za postupanje s otpadom :Transfer stanice :• u Gradu ČabruČlanak 24.Građevinama od važnosti za Primorsko-goransku županiju koje se nalaze naadministrativnom području Grada Čabra određuje se prioritetan značaj, a grade se i rekonstruirajuneposrednim provođenjem, sukladno odredbama ovog Plana.2.2. Građevinska područja naseljaOdređivanje i namjenaČlanak 25.Ovim Planom na području Grada Čabra određuju se građevinska područja naseljaprikazana u tablici 1.:Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 234

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRATablica 1.Građevinska područja naselja na području Grada ČabraOznakagrađev.područjanaseljaBrojkatgraf. prikazaNazivadministrativ.naseljaIzgrađeni diograđev.područja( ha )Neizgrađenidio građev.područja( ha )Ukupnogrđevinskopodručjenaselja( ha )N1 4.1. Donji Žagari 2,77 0,99 3,76N2 – N4 4.1. Mandli 5,87 2,10 7,97N5 – N12 4.1. Okrivje 5,86 1,05 6,91N13 4.2. Kamenski Hrib 2,32 1,22 3,54N14 4.2. Plešce 10,68 5,31 15,99N15 4.2. Podstene 1,69 0,92 2,61N16-N20 4.2. Požarnica 2,12 0 2,12N21 4.3. Zamost 7,97 1,04 9,01N22 4.3. Smrekari 1,88 1,22 3,10N23 4.3. Fažonci 0,28 0 0,28N24 4.4. Gerovo 44,45 7,78 52,23N25 4.5. Gerovski Kraj 11,68 2,23 13,91Hrib -skupina naselja 18,09 4,61 22,70N26-N36 4.6.N37 4.7. Mali Lug 7,84 3,10 10,94N38 4.7. Vode 3,16 1,76 4,92N39 4.7. Smrečje 5,46 2,55 8,01N40-N41 4.8. Tršće 31,31 4,37 35,68N42 4.8. Lazi 3,38 1,28 4,66N43 4.8. Selo 2,39 0,76 3,15N44 4.8. Ferbežari 3,39 0 3,39N45 4.8. Crni Lazi 14,16 2,52 16,22N46-N47 4.8. Srednja Draga 4,77 0,48 5,25N48 4.8. Ravnice 3,81 1.15 4,96N49 4.8. Makov Hrib 14,64 2,25 16,89N50-N52 4.9. Parg 19,98 4,64 24,62N53 4.9. Prhutova Draga 1,16 0 1,16N54 4.9. Brinjeva Draga 0,90 0 0,90N55 4.10. Prhci 1,22 0,48 1,70N56 4.10. Pršleti 1,28 0 1,28N57 4.10. Sokoli 1,76 0 1,76N58-N63 4.11. Vrhovci 10,61 2,94 13,55N64 4.11. Kraljev Vrh 1,04 0,55 1,59N65-N67 4.12. Čabar 33,51 4,71 38,22N68 4.12. Tropeti 3,02 1,07 4,09N69-N75 4.12. Gornji Žagari 8,11 1,62 9,73Gorači -N76-N90 4.13. skupina naselja 19,78 1,86 21,64N91-N95 4.14. Kozji Vrh 21,03 1,69 22,72N96-N97 4.14. Bazli 2,73 0 2,73N98 4.14. Lautari 3,15 0 3,15N99 -N101 4.15. Prezid 60,80 12,53 73,33N102 -N103 4.15. Kranjci 3,85 0 3,85GPnaselja:N1 - N103Ukupno : 403,90 80,78 484,68Centralno naselje Čabar obuhvaća građevinsko područje naselja N65.Građevinska područja svih naselja prikazana su u kartografskom prikazu 1. „Korištenje inamjena površina“ u mjerilu 1 : 25000, te u kartografskim prikazima 4.1. - 4.15. „Građevinskapodručja“ u mjerilu 1 : 5000.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 235

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAČlanak 26.Prostornim planom Nacionalnog parka Risnjak definirane su mjere provedbe za zatečeneizgrađene strukture u području obuhvata zaštićenog područja.Ovim Planom određena su građevinska područja naselja za izgrađene dijelove statističkognaselja Hrib koji se nalaze izvan obuhvata Nacionalnog parka Risnjak. U njima se postupa premaodredbama ovog Plana.Do donošenja Prostornog plana područja posebnih obilježja za park prirode Dolina Kupe,za građevinska područja naselja unutar predloženog obuhvata na administrativnom području GradaČabra vrijede mjere provedbe ovog Plana.Članak 27.Građevinska područja naselja namijenjena su :• stambenoj izgradnji i svim sadržajima koja prate organizaciju života u stambenom naselju, kaošto su sadržaji društvenih i javnih djelatnosti (školske i predškolske ustanove, zdravstvene isocijalne ustanove, sadržaji kulture, sporta i rekreacije, kulturno-zabavni sadržaji, udruge,vjerske institucije i dr.), zatim razni poslovni, trgovački, uslužni, servisni, turistički,ugostiteljski i drugi prateći sadržaji,• izgradnji skladišta, komunalnih servisa i uređaja, raznih zanatskih i proizvodnih radionica, poduvjetom da ne zagađuju zrak, tlo i vode, ne prouzrokuju veću buku od 55 dBa danju i 45 dBanoću, ne privlače jači promet teretnih vozila i ne zahtijevaju površine zemljišta veće od 2000m 2 .• izgradnji mreže lokalnih kolnih i pješačkih prometnica, te ostalih prometnih površina igrađevina u funkciji odvijanja prometa kao što su trgovi, parkirališta, skupne garaže, benzinskecrpke, autobusni putnički terminali, postaje i sl.• uređenju parkovnih, sportsko-rekreacijskih i ostalih zelenih površina, zaštitnog zelenila,uređenju groblja i sl.U izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja vrši se rekonstrukcija postojećih iinterpolacija novih građevina na pojedinačnim neizgrađenim parcelama. Neizgrađeni djelovigrađevinskog područja namjenjeni su planiranoj novoj izgradnji.Građevna česticaČlanak 28.Za sve osnovne građevine koje postoje ili se njihova izgradnja planira u naselju određuje segrađevna čestica.Oblik i veličina građevne čestce utvrđuju se, u pravilu, katastarskim oblikom zemljišnečestice, cijepanjem katastarske čestice ili spajanjem više čestica, a moraju omogućiti smještajosnovne i pomoćnih građevina, te propisane udaljenosti od granica susjednih čestica i građevina uokruženju.Kod određivanja zemljišta koje služi redovnoj upotrebi postojećih građevina, odnosnoformiranja građevnih čestica ako one nisu određene, primjenjuju se isti uvjeti kao i za gradnjunovih građevina.Priključci na prometnu i komunalnu infrastrukturuČlanak 29.Gradnju unutar građevinskih područja naselja treba u pravilu razvijati uz postojeće iliplanirane javne, lokalne i nerazvrstane ceste.Za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja koji je planiran uzduž javne (ostaledržavne ili županijske) ceste mora se osnovati sabirna ulica.Pristup s građevne čestice na javnu prometnu površinu mora se odrediti na način da se neugrozi nesmetano odvijanje prometa. Ukoliko se građevna čestica nalazi između ili na spoju cestarazličite kategorije, pristup osigurati sa ceste nižeg ranga.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 236

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAZadržati postojeće pješačke komunikacije unutar naselja (javna stepeništa, puteve iprolaze), te osigurati prostor za izgradnju novih.Članak 30.Priključak građevnih čestica osnovnih građevina u naselju na javnu prometnu površinu vršise neposrednim priključenjem na prometnicu ili posredno, kolnim prilazom, pješačkim prolazom ilistubištem koji od čestice do javne prometne površine mogu imati maksimalnu dužinu 50,0 m.Kod neposredne provedbe ovog Plana, kolni prilaz za obiteljske, stambene i stambenoposlovnekuće ima minimalnu širinu 3,0 m, a za višestambene kuće i građevine gospodarskih idruštvenih namjena min. 4,5 m. Pješačke komunikacije ne mogu imati širinu manju od 1,5 m.Parkirališni prostor za sve osnovne građevine treba rješiti u sklopu građevne čestice, prematerenskim okolnostima. Moguća je izgradnja garažnih parkirališta u podzemnoj etaži osnovnegrađevine. Potreban broj parkirališnih mjesta odrediti ovisno o vrsti i namjeni osnovne građevine, aprema odredbi članka 103. točke 7.Članak 31.Priključci na naseljsku komunalnu infrastrukturu određuju se kroz posebne uvjete građenjanadležnih komunalnih institucija, ovisno o vrsti i namjeni osnovne građevine, a u skladu spropisanim minimalnim uređenjem građevinskog područja.U manjim naseljima gdje još nije izgrađen vodovod i nema kanalizacije uvjetuje se gradnjacisterne za vodu i nepropusne septičke taložnice.Članak 32.Udaljenost osnovnih građevina od ruba kolnika prometnice ili čestice javne prometnepovršine određuje se ovisno o kategoriji prometnice, te vrsti i namjeni osnovne građevine.Udaljenost građevina stambene namjene od kolnika nerazvrstane ceste u pravilu ne možebiti manja od 5,0 metara, a od kolnika javne ceste ne može biti manja od 6,0 metara za županijske,odnosno 10,0 m za ostale državne ceste.Udaljenosti građevina gospodarske-poslovne namjene, turističko-ugostiteljske namjene idruštvenih namjena od ruba kolnika prometnica određuju se u pravilu na način da se veličineodređene u stavku 2 povećavaju za ½ visine građevine.U slučaju rekonstrukcije postojećih i interpolacije novih građevina u izgrađenim dijelovimanaselja, moguće su i manje udaljenosti od odredbi prethodnih stavaka, odnosno moguće jeodređivanje građevne linije prema postojećim susjednim građevinama, ako to dozvoljavaju lokalniuvjeti i posebni uvjeti nadležnih institucija za upravljanje cestama. Ista odredba vrijedi i u slučajugradnje građevine na građevnoj čestici koja ima nepovoljnu konfiguraciju terena (nagib veći od15%).Rekonstrukcije i interpolacije građevinaČlanak 33.Rekonstrukcija postojećih građevina unutar građevinskih područja naselja vrši seneposrednim provođenjem ovog Plana u pravilu pod istim uvjetima kao i izgradnja novihgrađevina.Rekonstrukcija građevina izgrađenih na manjim udaljenostima od propisanih za novegrađevine, može se izvesti na način da se ne smanjuju postojeće tlocrtne udaljenosti od granicagrađevne čestice i susjednih građevina. Dozvoljava se nadogradnja nižih dijelova osnovnegrađevine i prigrađenih pomoćnih građevina u okviru tlocrtnih gabarita maksimalno do visinevijenca osnovne građevine, ako se objektivno ne umanjuju uvjeti stanovanja na susjednimčesticama.Iznimno, u povijesnim dijelovima (jezgrama) naselja može se dopustiti rekonstrukcijagrađevina i kada nisu zadovoljeni uvjeti prethodnih stavaka, a prema uvjetima nadležne ustanoveza zaštitu kulturne baštine.Za bilo koji zahvat u zoni i na građevini koja je registrirani ili evidentirani spomenikkulture potrebno je zatražiti suglasnost i uvjete nadležne ustanove za zaštitu kulturne baštine.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 237

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRARekonstrukcija postojećih građevina u naselju ili njegovom dijelu za koji je propisanaobveza izrade prostornog plana užeg područja, a prije donošenja tog plana, moguća je zbogpoboljšanja neophodnih uvjeta života i rada. Utvrđuje se temeljem odrednica prethodnih stavaka uzslijedeće posebnosti :- oblik građevne čestice i građevine utvrđuje se na osnovi postojećeg zemljišno-knjižnog stanja,- zadržavaju se postojeći priključci na javni put i komunalnu infrastrukturu.Rekonstrukcije građevina unutar infrastrukturnih koridora i zaštitnih pojaseva uzprometnice mogu se dozvoliti zbog poboljšanja neophodnih uvjeta samo u postojećim tlocrtnim ivisinskim gabaritima, bez povećanja fizičkog obujma građevine, uz suglasnost i posebne tehničkeuvjete nadležnih komunalnih institucija.Članak 34.Rekonstrukcija postojećih građevina u građevinskom području naselja podrazumijevadogradnje, nadogradnje i promjene namjena građevina.Dozvoljava se rekonstrukcija - prenamjena postojećih stambenih građevina za potrebeobavljanja gospodarskih i društvenih djelatnosti iz članaka 48. i 52. ovih Odredbi. Preporuka Planaje da se ova odredba primijeni naročito na napuštene građevine koje postoje u svim naseljima.U cilju razvoja gospodarskih i turističkih djelatnosti, u građevinskom području naselja nedozvoljava se prenamjena postojećih građevina gospodarskih i turističko-ugostiteljskih namjena ustambene građevine.Članak 35.Interpolacija je građenje novih građevina u izgrađenom dijelu naselja, na garđevnoj česticikoja je ostala neizgrađena između već izgrađenih čestica. To je izgradnja građevina uz većpostojeću naseljsku regulaciju u koju se ona mora uklopiti tlocrtnim i visinskim gabaritima iarhitektonskim oblikovanjem.Vrši se u pravilu pod istim uvjetima koji vrijede za izgradnju novih građevina uneizgrađenom dijelu naselja, a iznimno uz manja odstupanja zbog lokalnih uvjeta.Vrste osnovnih građevina i uvjeti građenjaČlanak 36.U građevinskom području naselja grade se slijedeće vrste osnovnih građevina :• građevine stambene namjene,• građevine gospodarske - poslovne namjene,• građevine turističko - ugostiteljske namjene,• građevine društvenih namjena,• infrastrukturne i komunalne građevine,• poljoprivredne gospodarske građevine i• ostale građevine.Na građevnoj čestici osnovnih građevina mogu se graditi :• pomoćne građevine u funkciji građevina osnovne namjene,Sve vrste osnovnih i pomoćnih građevina u naselju mogu se graditi i montažnim načinomgrađenja. Tada za njih vrijede isti uvjeti kao i za klasično građene građevine, čime se naročitopodrazumijevaju oblikovni zahtjevi.Članak 37.Neposrednim provođenjem mogu se graditi građevine stambene namjene, pomoćnegrađevine, infrastrukturne i komunalne građevine, poljoprivredne gospodarske građevine, ostalegrađevine, te manje složene građevine gospodarskih - poslovnih, turističko-ugostiteljskih idruštvenih namjena navedene u člancima 48. i 52. ovih Odredbi, primjenjujući kumulativno sveodrednice Plana.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 238

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAOvim Planom određuju su kriteriji i uvjeti građenja za građevine iz stavka 1. čija jeizgradnja u građevinskim područjima naselja moguća neposrednom provedbom.Prostornim planom užeg područja mogu se odrediti i drukčije veličine građevnih čestica,ali u tom slučaju izgrađenost građevne čestice ne može biti veća od 40%.GRAĐEVINE STAMBENE NAMJENEČlanak 38.Građevine stambene namjene namjenjene su prvenstveno funkciji stalnog stanovanja, uzkoju mogu biti uključene poslovne, turističko-ugostiteljske i sve druge namjene sukladnestanovanju i primjerene nesmetanom odvijanju života u naselju.Na jednoj građevnoj čestici dozvoljena je izgradnja jedne osnovne stambene građevine, a unjoj, uz nju ili odvojeno od nje, ali funkcionalno povezane, mogu se graditi manje poslovnegrađevine, građevine drugih namjena iz stavka 1., te pomoćne, poljoprivredne i gospodarskegrađevine.Maksimalna izgrađenost uključuje sve građevine na građevnoj čestici, osim cisterne,septičke taložnice, spremnika plina ili nafte ukopanih u teren, parkirališnih i sportsko-rekreacijskihpovršina, stepenica i prilaza po terenu, terasa u nivou ili izdignutih max. 0,8 m od najniže točkeokolnog terena, te streha, pergola, vrtnih roštilja, ogradnih i potpornih zidova i sličnih građevinakojima se uređuje okoliš.Članak 39.Slobodnostojeće građevine stambene namjene moraju biti udaljene min. 4,0 m od granicagrađevne čestice sa svih strana, osim uz prometnu površinu, mjereno od najistaknutijih dijelova, anajmanje 6,0 m od susjednih osnovnih građevina.Iznimno se za slobodnostojeće građevine visine jedne nadzemne etaže dozvoljavaudaljenost građevine od granica građevne čestice min. 3,0 m (osim uz prometnicu), a za ostalesamo u slučaju ako na pročelju nema otvora ili je građevina krovnom plohom okrenuta bočnimgranicama građevne čestice.Minimalne udaljenosti građevina stambene namjene od ruba kolnika prometnice ili granicegrađevne čestice javne prometne površine određene su člankom 32., stavak 2. Za višestambenegrađevine treba uvjetovati uvećanje navedenih vrijednosti za ½ visine građevine gdje god toomogućuju lokalni uvjeti.Odrednice prethodnih stavaka vrijede također za izgradnju stambenih kuća na poluotvoreninačin i za izgradnju u nizovima, a primjenjuju se na slobodna pročelja građevina.Članak 40.Visina građevina stambene namjene određuje se katnošću tj. brojem nadzemnih etaža.Nivelaciona kota od koje se računa katnost je kota poda najniže nadzemne etaže uzdignutemaksimalno 1,0 m od najniže točke terena na dijelu parcele koji pokriva građevina.Lokacijskom dozvolom mora se utvrditi manji broj nadzemnih etaža od onog koji jeodređen člancima 43., 44. i 47., ako to morfološke karakteristike terena i visine postojećih okolnihgrađevina u naselju zahtijevaju.Članak 41.Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje stambenih građevina, vrstu krovišta, pokrova i nagibakrovnih ploha, te uvjeti za uređenje okoliša ne propisuju se nego se primjnjuje odredba članka 62.Izvedena ravna krovišta treba preoblikovati u kosa, a dobiveni potkrovni prostor koristitikao stambeni ili poslovni prostor.Članak 42.U građevinskom području naselja mogu se graditi slijedeće vrste građevina stambenenamjene za stalno stanovanje :• obiteljska kuća,• stambena kuća,Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 239

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA• stambeno-poslovna građevina i• višestambena građevina.Obiteljska kućaČlanak 43.Obiteljska kuća je slobodnostojeća kuća za stanovanje jedne obitelji, sa jednim stanom, asastoji se iz osnovne i pomoćnih građevina na jednoj građevnoj čestici. Obiteljska kuća može imativisinu jedne, a najviše dvije nadzemne etaže i podrum.Za neposredno provođenje Plana, određuju se slijedeći kriteriji građenja :• minimalna površina građevne čestice :- za građevinu visine jedne nadzemne etaže : 280 m 2 , uz uvjet da širina građevne čestice nacrti građevne linije ne može biti manja od 14 m- za građevinu visine dvije nadzemne etaže : 300 m 2 , uz uvjet da širina građevne čestice nacrti građevne linije ne može biti manja od 15 m• maksimalna površina građevne čestice : 2000 m 2• maksimalna izgrađenost : 30 %• broj etaža : min. 1 etaža, max. 2 nadzemne etažeStambena kućaČlanak 44.Stambena kuća je slobodnostojeća, dvojna ili građevina u nizu, sa maksimalno tri stana, asastoji se iz osnovne i pomoćnih građevina na jednoj građevnoj čestici. Može imati visinu najvišetri nadzemne etaže i podrum.Oblikovanje građevine mora odgovarati tipologiji naselja, uz korištenje načina gradnje imaterijala tradicionalnog goranskog graditeljstva, sa svrhom skladnog uklapanja u naselje ikrajolik.Za neposredno provođenje određuju se slijedeći kriteriji građenja stambene kuće:a) izgradnja na slobodnostojeći način :• minimalna površina građevne čestice :- za građevinu visine jedne nadzemne etaže : 280 m 2 , uz uvjet da širina građevne čestice nacrti građevne linije ne može biti manja od 14 m- za građevinu visine dvije ili tri nadzemne etaže : 320 m 2 , uz uvjet da širina građevnečestice na crti građevne linije ne može biti manja od 16 m• maksimalna površina građevne čestice : 2000 m 2• maksimalna izgrađenost : 30 %• broj etaža : min. 1 etaža, max. 3 nadzemne etažeb) izgradnja na poluotvoreni način (dvojne kuće, završne kuće stambenog niza) - postambenoj jedinici :• minimalna površina građevne čestice :- za građevinu visine jedne nadzemne etaže : 200 m 2 , uz uvjet da širina građevne čestice nacrti građevne linije ne može biti manja od 10 m- za građevinu visine dvije ili tri nadzemne etaže : 240 m 2 , uz uvjet da širina građevnečestice na crti građevne linije ne može biti manja od 12 m• maksimalna površina građevne čestice : 1200 m 2• maksimalna izgrađenost : 40 %• broj etaža : min. 1 etaža, max. 3 nadzemne etažec) izgradnja u nizu - po stambenoj jedinici :• minimalna površina građevne čestice : 150 m 2 , uz uvjet da minimalna širina građevnečestice (jednaka širini građevine) na crti građevne linije iznosi 5 mIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 240

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA• maksimalna površina građevne čestice : 600 m 2• maksimalna izgrađenost : 50 %• broj etaža : min. 1 etaža, max. 3 nadzemne etažed) interpolacije u gusto izgrađenim jezgrama :• minimalna površina građevne čestice : 150 m 2 - ako je manja jednaka je stvarnoj površinikatastarske čestice• maksimalna površina građevne čestice : 500 m 2• maksimalna izgrađenost : 60 %• broj etaža : min. 1 etaža, max. 3 nadzemne etažeČlanak 45.Minimalna tlocrtna površina obiteljske i stambene kuće ne može biti manja od 60 m 2 zasve veličine građevnih čestica, osim za izgradnju u povijesnim jezgrama, etnološkim cjelinama imanjim naseljima ruralnog tipa, gdje tlocrt građevine može biti određen susjednim građevinama.Stambeno-poslovna građevinaČlanak 46.Stambeno-poslovna građevina ima, osim funkcije stanovanja, uključenu i poslovnunamjenu. Poslovni prostor može se graditi u stambenoj građevini, prigrađen uz nju ili odvojen odnje. U izgrađenost se računaju površine svih građevina na građevnoj čestici.Poslovna namjena mora biti sukladna funkciji stanovanja, odnosno ne smije ugrožavatiokolinu bukom većom od 55 dcB danju i 45 dcB noću, niti uzrokovati zagađenje zraka, vode i tlaveće od dopuštenih vrijednosti određenih posebnim zakonima i propisima.Kod neposrednog provođenja ovog Plana za stambeno-poslovne građevine primjenjuju seisti uvjeti građenja kao i za stambene kuće.Promjena namjene stambene građevine u stambeno-poslovnu ili poslovnu (i obrnuto) jemoguća, a vrši se prema odredbama ovog Plana za tu vrstu građevinaVišestambena građevinaČlanak 47.Višestambena građevina namjenjena je prvenstveno kolektivnom stanovanju. U njoj se najedan vanjski ulaz vezuju više od tri stana, odnosno više od tri samostalne uporabne cjeline. Visinakuće je u pravilu tri, a najviše četiri nadzemne etaže i podrum. Prizemna etaža može se namjenitisadržajima središnjih uslužnih i pratećih gospodarskih funkcija. U podrumskoj etaži trebapredvidjeti zajedničku parkirališnu garažu i pomoćne prostorije za svaki stan.Takve građevine mogu se graditi u gradu Čabru, naseljima Gerovo, Tršće, Prezid, Zamosti Plešce, a iznimno u ostalim većim naseljima. U manjim naseljima ruralnog tipa nije dozvoljenaizgradnja višestambenih građevina.Građenje novih višestambenih građevina u neizgrađenom dijelu naselja vrši se temeljemdetaljnog plana uređenja.Lokacijska dozvola za rekonstrukciju postojeće ili za pojedinačnu građevinu koja se gradikao interpolacija u izgrađenom dijelu naselja utvrđuje se neposrednim provođenjem ovog Plana uzslijedeće kriterije :• minimalna površina građevne čestice za izgradnju nove višestambene građevine (ilizemljišta koje služi redovnoj upotrebi postojeće) : 600 m 2 , uz uvjet da minimalna širinagrađevne čestice na crti građevne linije iznosi 20 m za nove građevine,• maksimalna površina građevne čestice nije ograničena,• maksimalna izgrađenost : 50 %,• broj etaža : u pravilu 3, a max. 4 nadzemne etaže.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 241

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAUdaljenost građevine od granica građevne čestice, osim prema prometnici, ne može bitimanja od 4,0 m, a gdje god to lokalni uvjeti omogućuju treba uvjetovati udaljenost od min. ½visine građevine ako je ona viša od 8,0 m.Ne dozvoljavaju se pojedinačne intervencije na pročeljima i zajedničkim djelovimavišestambene građevine.GRAĐEVINE GOSPODARSKE - POSLOVNE NAMJENEI TURISTIČKO-UGOSTITELJSKE NAMJENEČlanak 48.Građevine gospodarske namjene obuhvaćaju poslovne građevine koje se mogu graditi unaselju na izdvojenim građevnim česticama ili u sklopu građevina stambene namjene. To su : svevrste uslužnih i zanatskih radionica (krojačke, frizerske, postolarske, fotografske, optičke, urarske,zlatarske i sl.), poslovni prostori za pružanje intelektualnih usluga (uredi, biroi, ateljei, studiji,agencije i sl.), građevine trgovačko-opskrbne djelatnosti (prodavaonice hrane, pića, voća i povrća,mješovite ili specijalizire robe), male proizvodno-poslovne radionice za tihe i čiste djelatnosti(stolarije, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, automehaničarske radionice, servisi) i drugedjelatnosti koje ne ugrožavaju okoliš, ne izazivaju opasnosti od požara i eksplozija i proizvde bukumanju od 55 dB danju i 45 dB noću.Građevine ugostiteljsko-turističke namjene koje se mogu graditi u naselju, u sklopugrađevina stambene namjene ili na izdvojenim građevnim česticama su : caffei, snack-barovi,pizzerije, restorani, manji pansioni i sl. U građevine ugostiteljsko-turističke namjene spada ivikend kuća u slučaju ako se, kao pojedinačni objekt, gradi - interpolira u građevinskom područjunaselja.Otvorena skladišta građevnog materijala, metalnih profila, starih automobila, velikestolarske, bravarske, limarske, kamenoklesarske radionice, autoservisi i slični sadržaji kojizahtjevaju veće površine, privlače jači promet, proizvode veću buku i štetne emisije u okoliš nemogu se graditi u naselju već na izdvojenim površinama poslovne namjene.Članak 49.Oblik i veličina građevne čestice mora omogućiti smještaj svih sadržaja vezanih uztehničke karakteristike ili tehnološki proces (osnovnu građevinu poslovne ili turističkougostiteljskenamjene, sve pomoćne građevine u njenoj funkciji, interne prometnice, parkirališniprostor, komunalno - tehničku infrastrukturu i sl.).U maksimalnu izgrađenost građevne čestice računa se površina osnovne i svih pomoćnihgrađevina.Članak 50.Određuju se uvjeti građenja građevina poslovne i turističko-ugostiteljske namjene kada segrade na izdvojenim građevnim česticama, za neposredno provođenje :• u neizgrađenom dijelu naselja - minimalna veličina građevne čestice: 600 m 2 , maksimalnaizgrađenost 40 %,• u izgrađenom dijelu naselja - minimalna veličina građevne čestice: 400 m 2 , maksimalnaizgrađenost: 60 %,• u gusto izgrađenim dijelovima naselja i povijesnim jezgrama - minimalna veličinagrađevne čestice: 200 m 2 , maksimalna izgrađenost: 80 %,Maksimalna veličina građevne čestice se ne određuje, a optimalna veličina proizlazi iztehničkih karakteristika građevine ili tehnološkog procesa.Neposrednim provođenjem dozvoljava se građenje osnovnih građevina poslovne iturističko-ugostiteljske namjene maksimalne bruto razvijene površine do 600 m 2 .Za građevine veće bruto razvijene površine, te za izgradnju složenih poslovnih, turističkougostiteljskihgrađevina i kompleksa sa većim tehničkim i tehnološkim zahtjevima, potrebna jeizrada detaljnog plana uređenja.Maksimalna visina proizvodno-poslovnih građevina je jedna nadzemna etaža, koja za radniprostor može imati svjetlu visinu max. 6,0 m.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 242

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAMaksimalna visina ostalih poslovnih i turističko-ugostiteljskih građevina je, u praviludvije, a iznimno tri nadzemne etaže (manji turističko-ugostiteljski pansioni) - svjetla visina etažeiznosi max. 3,2 m.Udaljenosti osnovne građevine od granica građevne čestice, osim prema prometnici, nemogu biti manje od 4,0 m, a u pravilu se određuju polovinom (½) njene ukupne visine ako je višaod 8,0 m.Minimalne udaljenosti građevina poslovne i turističko-ugostiteljske namjene od rubakolnika prometnice ili granice građevne čestice javne prometne površine određene su člankom 32.,stavak 3.Pomoćne građevine imaju u pravilu visinu jedne etaže, a mogu se graditi i na manjimudaljenostima od granica građevne čestice prema lokalnim prilikama, pod uvjetom da ne smetajunamjeni susjednih građevnih čestica i preglednosti odvijanja prometa.Arhitektonsko oblikovanje, uređenje građevne čestice i okoliša nakon izgradnje morajuodražavati namjenu i funkciju poslovne ili turističko-ugostiteljske građevine, a određuju se premaodredbi članka 62.Za sve građevine odrediti priključke na prometnu i komunalnu infrastrukturu premaposebnim uvjetima. Za izgradnju proizvodno-poslovne građevine ovisno o vrsti tehnološkogprocesa uvjetovati mjere zaštite vode, tla, zraka i zaštite od buke prema posebnim uvjetima, teprovođenje i praćenje provedbe mjera zaštite okoliša.Vikend kućaČlanak 51.Vikend kuće se u pravilu grade u vikend naselju, izdvojenoj površini turističkougostiteljskenamjene, kao skupne aglomeracije namjenjene u turističke svrhe.Iznimno se vikend kuća može graditi - interpolirati u građevinskom području naselja kaopojedinačni objekt i služi za povremeno stanovanje.Vikend kuća može imati jednu do max. dvije nadzemne etaže i podrum, gradi se u praviluna slobodnostojeći način, a preporuča se izgradnja prema predlošcima tradicionalnog goranskoggraditeljstva.Kod interpolacija pojedinačnih građevina u postojećim naseljima i vikend naseljima vrijedeisti uvjeti građenja kao za obiteljske kuće.Ako se građevna čestica mora odrediti kao zemljište koje služi redovnoj upotrebi postojećevikend kuće tada njezina površina ne može biti manja od 100 m 2 niti veća od 400 m 2 .Nova izgradnja u planiranim vikend naseljima - izdvojenim površinama turističkougostiteljskenamjene - vrši se temeljem detaljnog plana uređenja.GRAĐEVINE DRUŠTVENIH NAMJENAČlanak 52.Društvene djelatnosti služe zadovoljenju javnih potreba stanovništva, a obuhvaćajuupravne funkcije (javnu upravu, pravosuđe i mirovinsko osiguranje), obrazovne funkcije(predškolske i školske ustanove osnovnog i srednjeg obrazovanja), funkcije zdravstvene zaštite isocijalne skrbi, kulturne i ostale društvene funkcije (kulturu, tehničku kulturu i sport), udrugegrađana, političke stranke i druge nestranačke organizacije, te vjerske zajednice.Obavljaju se u građevinama društvenih namjena koje se u pravilu grade u građevinskompodručju naselja, na izdvojenim građevnim česticama ili u sklopu građevina stalnog stanovanja, aiznimno se mogu graditi i van građevinskih područja.Građevine iz stavka 1. grade se u administrativnom centru, podcentrima, manjim razvojnimsredištima i ostalim većim naseljima. U manjim naseljima minimum zadovoljenja društvenihpotreba stanovnika treba obezbijediti dolaskom bibliobusa, a po potrebi i izgradnjom drugihsadržaja.Za potrebe stanovništva u planskom razdoblju do 2015. godine nije potrebna izgradnjanovih osnovnih i srednjih škola niti građevina primarne zdravstvene zaštite. Planom je predviđenasocijalna ustanova za brigu o starijim osobama u gradu Čabru.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 243

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAOstale društvene funkcije dopunjavati će svoje sadržaje izgradnjom ili rekonstrukcijomgrađevina kao što su : građevine namjenjene pretškolskom odgoju (jaslice, dječji vrtići, dječjeigraonice i sl.), socijalnoj skrbi (socijalna savjetovališta, domovi za starije osobe i sl.), pružanjuzdravstveno-estetskih usluga (sve vrste specijalističkih ordinacija, vježbaonice, prostori za estetikutijela i sl.), građevine obrazovne i kulturno-zabavne namjene (knjižnice i čitaonice, škole stranihjezika, muzičke škole, izložbeni saloni, galerije, muzejske zbirke, kina, videoteke, disco-klubovi,prostori sa više namjena, manji multimedijalni centri i sl.), građevine sporta i rekreacije(pojedinačna otvorena ili zatvorena sportska igrališta i prostori za rekreaciju građana).Članak 53.Oblik i veličina građevne čestice moraju omogućiti smještaj svih sadržaja ovisno o vrstigrađevine društvene namjene (osnovnu građevinu, pomoćne građevine u njenoj funkciji,parkirališni prostor, komunalno - tehničku infrastrukturu i sl.). Maksimalna izgrađenost obuhvaćasve građevine na čestici, s izuzetkom građevnih zahvata u uređenju okoliša (terase, prilazi,stepeništa po terenu i sl.).Članak 54.Određuju se uvjeti građenja građevina društvenih namjena kada se grade na izdvojenimgrađevnim česticama, za neposredno provođenje :• u neizgrađenom dijelu naselja - minimalna veličina građevne čestice: 450 m 2 , maksimalnaizgrađenost 40 %• u izgrađenom dijelu naselja - minimalna veličina građevne čestice: 300 m 2 , maksimalnaizgrađenost: 60 %• u gusto izgrađenim dijelovima naselja i povijesnim jezgrama - minimalna veličinagrađevne čestice: 150 m 2 , maksimalna izgrađenost: 80 %Maksimalna veličina građevne čestice se ne određuje, a optimalna veličina proizlazi izvrste i tehničkih karakteristika građevine.Neposrednim provođenjem dozvoljava se građenje osnovnih građevina društvenih namjenamaksimalne bruto razvijene površine od 450 m 2 .Za građevine veće bruto razvijene površine, te za izgradnju složenih građevina društvenihnamjena u kojima se okuplja veći broj ljudi, potrebno je izraditi detaljni plan uređenja.Maksimalna visina je, u pravilu dvije, a iznimno tri nadzemne etaže (manji multimedijalnicentri, polivalentne građevine i sl.). Svjetla visina etaže iznosi max. 3,2 m.Udaljenosti osnovne građevine od granica građevne čestice, osim prema prometnici, nemogu biti manje od 4,0 m, a u pravilu se određuju polovinom (½) njene ukupne visine ako je višaod 8,0 m.Minimalne udaljenosti građevina društvenih namjena od ruba kolnika prometnice iligranice građevne čestice javne prometne površine određene su člankom 32., stavak 3.Pomoćne građevine imaju u pravilu visinu jedne etaže, a mogu se graditi i na manjimudaljenostima od granica građevne čestice prema lokalnim prilikama, pod uvjetom da ne ometajunamjenu susjednih građevnih čestica i omogućuju preglednost odvijanja prometa.Priključke na prometnu i komunalnu infrastrukturu potrebno je odrediti prema posebnimuvjetima. Broj parkirališnih mjesta odrediti sukladno odredbi članka 103., točke 7. Kolne i pješačkepristupe građevinama i površinama društvene djelatnosti izvesti u skladu s urbanističko-tehničkimuvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.Arhitektonsko oblikovanje građevine mora biti primjereno društvenoj namjeni, mjerilom igabaritom prilagođeno neposrednom okruženju i skladno uklopljeno u ambijentalnu cjelinu naselja.Oblikovanje osnovne i svih pomoćnih građevina, te uređenje građevne čestice i okoliša nakonnjihove izgradnje uvjetovati prema odredbi članka 62. ovih Odredbi.POMOĆNE GRAĐEVINE U FUNKCIJI GRAĐEVINA OSNOVNE NAMJENEČlanak 55.Pomoćnim građevinama smatraju se građevine koje funkcionalno služe osnovnimgrađevinama u naselju.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 244

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRANa građevnim česticama obiteljskih, stambenih i stambeno-poslovnih kuća to su garaže,drvarnice, spremišta, kotlovnice centralnog grijanja i sl. Grade se u sklopu osnovne građevine, kaoprigrađene ili kao odvojene građevine.Kod višestambenih građevina kolektivnog stanovanja pomoćne građevine se mogu graditiu podzemnoj etaži ili kao nadzemne skupne građevine.Pomoćne građevine poslovnih, turističko-ugostiteljskih i društvenih građevina su : manjipomoćni poslovni i skladišni prostori, spremišta, sanitarni prostori, kotlovnice i sl.Visina pomoćnih građevina je, u pravilu, jedna - prizemna - etaža, max. visine 2,80 m.Iznimno se, zbog terenskih okolnosti i kod izgradnje poljoprivrednog gospodarskog prostora usklopu pomoćne građevine može dozvoliti izgradnja u dvije etaže - prizemlje i potkrovlje - max.visine 5,00 m.Pomoćne građevine mogu se graditi na manjim udaljenostima od granica građevne česticeod onih koje su određene za osnovne građevine, a i na granici građevne čestice uz uvjet da nagraničnom pročelju nemaju otvora, ne smetaju susjednim građevinama u osunčnju, ne zaklanjajupogled i ne ometaju namjenu susjednih građevnih čestica.INFRASTRUKTURNE I KOMUNALNE GRAĐEVINEČlanak 56.Infrastrukturne građevine se nalaze ili grade u građevinskim područjima naselja i površinaza izdvojene namjene, te na ostalim područjima poljoprivrednih i šumskih površina izvangrađevinskih područja. Pripadaju infrastrukturnim sustavima, a koriste se i izgrađuju premaposebnim uvjetima koji su određeni su u točki 5. ovih Odredbi za provođenje, člancima 96. do111.Komunalne građevine u naselju, prema ovom Planu, su javna parkirališta i skupne garaže.Javno parkiralište je otvorena površina sa označenim parkirnim mjestima, a skupna garaža jezatvoren prostor za smještaj više vozila.Neposrednim provođenjem u građevinskom području naselja mogu se vršiti rekonstrukcijepostojećih i gradnja novih infrastrukturnih građevina prometa, pošte i veza, vodoopskrbe,odvodnje, elektroopskrbe i plinifikacije, te rekonstrukcija i gradnja komunalnih građevina, u skladusa posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se određuju i mjere zaštiteokoliša.Članak 57.Smještaj cestovnih vozila kada ona nisu u prometu vrši se na javnim parkiralištima i uskupnim garažama koje se grade kao samostalne građevine na izdvojenoj građevnoj čestici. Takvegrađevine predviđene su u gradu Čabru, naseljima Gerovo, Prezid, Tršće, Plešce i Zamost, aiznimno u ostalim većim naseljima.Javna parkirališta se grade na izdvojenoj građevnoj čestici uz naseljske prometnice.Kamionska parkirališta i autobusni terminali ne mogu se graditi u naselju, nego na izdvojenimpovršinama poslovne – komunalno-servisne namjene.Javne garaže mogu se graditi samo kao skupne višeetažne parking-garaže (visine max. trinadzemne etaže) ili kao jednoetažne podzemne garaže s mogućnošću druge namjene na krovnojpovršini (igralište, prometna površina - parkiralište, ozelenjena površina i sl.), ako za to postojeterenske okolnosti.Ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost građevnečestice. Podzemna etaža može zauzimati 100% površine građevne čestice, ukoliko se krovnapovršina hortikulturno obradi kao okolni teren.POLJOPRIVREDNE GOSPODARSKE GRAĐEVINEČlanak 58.Poljoprivredne gospodarske građevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji su:• bez izvora zagađenja : staklenici, plastenici, spremišta ljetine, spremišta poljodjelskih alatai strojeva, sjenici, nadstrešnice za sušenje plodina, pčelinjaci i sl.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 245

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA• s izvorom zagađenja : razne staje, obori, svinjci, peradarnici, kuničnjaci, uzgojišta krznaša,male klaonice, gnojišta i sl.Poljoprivredna proizvodnja i uzgoj stoke u privatnim domaćinstvima podrazumijevauzgoj i tov stoke i peradi do uobičajenog maksimalnog kapaciteta :- tovnih teladi i junadi do 10 komada,- ostalih goveda do 10 komada,- konja do 5 grla,- svinja do 10 komada- peradi do 200 komada- sitnih glodavaca krznaša do 75 komada.Građevine iz stavka 1. grade se u građevinskim područjma naselja u pravilu na izdvojenimparcelama, a mogu se smještati i unutar građevne čestice obiteljske kuće, stambene i stambenoposlovnegrađevine prema lokalnim uvjetima.Namjena građevina ne smije narušavati uvjete života i stanovanja unutar naselja, odnosnougrožavati higijenske uvjete korištenja susjednih građevnih čestica.Zabranjuje se izgradnja poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorom zagađenja ugrađevinskom području N65 grada Čabra.Poljoprivredne gospodarske građevine s izvorom zagađenja koje veličinom i kapacitetomodstupaju od navedenih u stavku 2. nisu kompatibilne stambenom naselju i mogu se graditi napovršinama izvan građevinskih područja.Članak 59.Za neposredno provođenje Plana, određuju se slijedeći kriteriji građenja:- oblik i veličina građevne čestice moraju obuhvatiti sve sadržaje potrebne za obavljanjepoljoprivredne djelatnosti, a utvrđuju se oblikom i veličinom zemljišne čestice (maksimalnaveličina čestice se ne ograničava),- ukupna maksimalna izgrađenost građevne čestice iznosi 60 % za građevine bez izvorazagađenja, a 40 % za građevine s izvorom zagađenja (njihova veličina ograničava semaksimalnim kapacitetom uzgojnih jedinica iz članka 58. stavak 2),- maksimalna visina građevine je, u pravilu, jedna - prizemna - etaža (visine max. 4,0 m), aiznimno dvije etaže - prizemna i potkrovna (visine max. 6,0 m), ako se u potkrovlju drži sijenoi stočna hrana,- minimalna udaljenost građevine bez izvora zagađenja od granica parcele iznosi min. 3,0 m,odnosno min. 6,0 m od susjednih osnovnih građevina,- građevine s izvorom zagađenja moraju od susjednih osnovnih građevina biti udaljene najmanje12,0 m,- gnojišta moraju biti udaljena min. 15,0 m od osnovne građevine, ulične ograde i od cisterne zavodu - dno i stijenke gnojišta do visine 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni odnepropusnog materijala,- tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta ne smije se razlijevati po terenu, treba je nepropusnimsistemom odvesti u zatvorene, nepropusne silose ili jame sa nepropusnim dnom, stijenkama ipokrovom sa otvorima za čišćenje i ventilaciju. U pogledu udaljenosti vrijede isti uvjeti kao iza gnojišta. Odvoz otpadne vode vrši komunalno poduzeće na prihvatno mjesto sa uređajem zapročišćavanje otpadnih voda.Članak 60.Građevna čestica poljoprivredne građevine priključuje se izravno na javnu prometnupovršinu ili kolnim pristupom minimalne širine 3,0 m.Priključci na infrastrukturnu mrežu određuju se ovisno o namjeni građevine, a premaposebnim uvjetima. Na mjestima gdje nema vodovoda i kanalizacije uvjetuje se gradnja cisterne inepropusne septičke taložnice.Za građevine sa izvorom zagađenja treba ishoditi vodopravne uvjete.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 246

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAOSTALE GRAĐEVINEČlanak 61.Pod ostalim građevinama podrazumijevaju se slijedeće građevine:• montažne građevine,• kiosci• nadstrešnice• reklamni panoi i• privremene građevine.Montažnim građevama smatraju se manje tipizirane građevine (ATC-centrale, GSMstanice, relejni stupovi, odašiljači, meteorološke stanice, mjerne stanice za monitoring, manjetipizirane infrastrukturne građevine i sl.). Neposrednom provedbom ovog Plana grade se ilipostavljaju na građevnoj čestici koja se formira kao zemljište koje služi redovnoj upotrebigrađevine. Moraju se graditi ili postavljati na mjestima na kojima neće narušiti krajobraznevrijednosti prirodnog okruženja ili ambijentalnu sliku naselja, a ne dozvoljava se njihova postava uzonama zaštićene prirodne i kulturne baštine niti u sklopu evidentiranih i registriranih spomenikakulture.Kiosci su tipske privremene manje montažne građevine, a služe za prodaju tiska, duhana,galanterije, voća i povrća, sezonskih plodina i vršenja drugih manjih ugostiteljskih i obrtničkihusluga. Postavljaju se na uređenom građevinskom zemljištu temeljem posebne gradske odluke, adozvoljava se njihova postava i u okućnicama obiteljskih, stambenih, stambeno-poslovnih i ostalihosnovnih građevina u naselju.Nadstrešnice kao zakloni i čekaonice na stajalištima javnog gradskog, prigradskog imeđugradskog prijevoza su jednostavne građevine čiji se prostorni razmještaj i uvjeti građenjaodređuju gradskom odlukom.Reklamni panoi postavljaju se na zelene površine, pročelja građevina, potporne i obložnezidove. Mogu se postavljati unutar i van građevinskog područja, uz javne (državne, županijske,lokalne) i nerazvrstane ceste. Uvjeti za postavljenje reklamnih panoa reguliraju se posebnomgradskom odlukom.Privremene građevine definirane su Zakonom o građenju.Arhitektonsko oblikovanje građevina i uređenje okolišaČlanak 62.Sve vrste osnovnih građevina moraju se, kako u volumenu, tako i u tlocrtnom gabarituprilagoditi i podrediti ambijentalnoj slici cjeline naselja. Dozvoljava se suvremeni arhitektonskiizražaj, ali se građevina načinom izgradnje, mjerilom, oblikovanjem pročelja i upotrebljenimmaterijalima mora prilagoditi konfiguraciji terena, tipologiji krajolika i ambijenta, te skladnouklopiti u proporcije, ritam i izgled koji je ostvarila postojeća arhitektura u užem okruženju.Unutar postojećih povijesnih jezgri ili etnoloških cjelina uvjete za arhitektonskooblikovanje građevina određuje nadležna ustanova za zaštitu kulturne baštine kroz posebne uvjetegrađenja.U manjim ruralnim naseljima uvjetuje se upotreba materijala i načina građenja u skladu sagrađevinama u okruženju, a u tradiciji goranskog graditeljstva. Preporuča se korištenje predložakatradicionalnih tipova goranskih kuća.Uređenjem građevne čestice osnovnih građevina treba obuhvatiti sve sadržaje na njoj.Minimalno 20 % mora biti uređena zelena površina, osim za čestice u gusto izgrađenim naseljimagdje mora biti min. 10%. Okoliš treba urediti i oplemeniti sadnjom ukrasnog zelenila, a prilikomgradnje maksimalno sačuvati postojeće autohtono zelenilo.Ograđivanje građevnih čestica na kojima se grade osnovne građevine u naselju vrši seogradama od zelenila, drva, metala, kamena, ovisno o vrsti građevine, a visine prema lokalnimuvjetima u naselju.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 247

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRADa bi se sačuvao izgled padina na kosim građevnim česticama zabranjuju se većapreoblikovanja terena (zatrpavanje vrtača, izvođenje usjeka i nasipa, gradnja podzida viših od 1,50metra).2.3. Izgrađene strukture izvan naseljaČlanak 63.U smislu ovog Plana izgrađene strukture izvan naselja postoje ili se planiraju napovršinama za izdvojene namjene koje su određene građevinskim područjima. Planom su određenagrađevinska područja za slijedeće izdvojene namjene :• gospodarske - poslovne namjene,• turističko-ugostiteljske namjene,• sportsko-rekreacijske namjene,• izdvojene površine groblja,• ostale namjene.U površinama izvan naselja za izdvojene namjene ne može se planirati novo stanovanje, alise mogu uređivati površine za parkove, sport i rekreaciju, parkirališne površine, te graditi pratećisadržaji što upotpunjuju namjenu osnovnih građevina i pridonose kvaliteti prostora u okruženju.Nova izgradnja u neizgrađenim dijelovima građevinskih područja za izdvojene namjenemoguća je samo temeljem prostornog plana užeg područja, što je određeno ovim Planom ili će seodrediti Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru.Građevinska područja za izdvojene namjene određena su u kartografskim prikazima 1.“Korištenje i namjena površina”, u mjerilu 1:25.000 i 4.1. do 4.17. “Građevinska područja”, umjerilu 1:5000.Površine za gospodarske - poslovne namjeneČlanak 64.Površine za gospodarske - poslovne namjene određene su građevinskim područjima, apodijeljene su na postojeće (izgrađene) i planirane (neizgrađene) površine. To su izdvojenepovršine namijenjene gospodarskim poslovno-proizvodnim djelatnostima koje zahtijevaju većiprostor, vezane su na intenzivni promet, a njihov tehnološki proces nije kompatibilan stanovanju.Uređenje i izgradnja neizgrađenih građevinskih područja za gospodarske - poslovnenamjene vrši se isključivo temeljem urbanističkog plana uređenja.U izgrađenim građevinskim područjima dozvoljene su rekonstrukcije, prenamjene iinterpolacije novih građevina, ali samo ako su u funkciji uvođenja novih tehnoloških linija,poboljšanja tehnoloških procesa proizvodnje, te poboljšanja uvjeta života i rada zaposlenogosoblja.Zahvati iz stavka 3. mogući su neposrednim provođenjem ovog Plana, kumulativnimkorištenjem odredbi koje se odnose na građevine gospodarske - poslovne namjene.Članak 65.Planom se određuju slijedeća građevinska područja izdvojenih površina za gospodarske -poslovne namjene :• Površine za poslovne namjene :K – poslovna namjena - drvoprerađivačka : postojeći pogoni drvoprerađivačke proizvodnjeK 1 u Gerovu, K 2 u Tršću, K 3 u Makovom Hribu, K 4 u Čabru i K 5 u Prezidu.K1 – poslovna namjena - pretežito uslužna :- postojeće : K1 1 u Plešcima iK1 2 u Vrhovcima (predviđena za prenamjenu u zonu pretežito uslužne namjene)Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 248

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA- planirane : K1 3 u Tropetima iK1 4 u Prezidu.K2 – poslovna namjena - pretežito trgovačka :- postojeća : K2 2 u Gerovu (predviđena za prenamjenu u zonu pretežito trgovačke namjene)- planirane : K2 1 u Zamostu,K2 3 u Tršću iK2 4 u Prezidu.K3 – poslovna namjena - komunalno-servisna :- postojeća : K3 2 u Štimcima kraj Parga (cestarska baza),- planirana : K3 1 u Gerovu.Površine za turističko-ugostiteljske namjeneČlanak 66.Izdvojene površine za turističko-ugostiteljske namjene određuju se postojećim(izgrađenim) i planiranim (neizgrađenim) građevinskim područjima, a dijele se na površinestacionarnog turizma, apartmanskih naselja, vikend naselja i kampova u prirodi.Namjenjene su rekonstrukciji i preoblikovanju postojećih hotela i većih pansiona, izgradnjinovih građevina stacionarnog tipa ili turističko-stambenih struktura (apartmanskih i vikendnaselja), u kombinaciji sa poslovnim, ugostiteljskim, trgovačko-uslužnim, kulturno-zabavnim,sportsko-rekreacionim i ostalim pratećim sadržajima, te izgradnji kampova sa sportskorekreacijskimi ugostiteljsko-zabavnim sadržajima u prirodi.Izgradnja u građevinskim područjima planiranih površina za turističko-ugostiteljskenemjene moguća je samo temeljem urbanističkog plana uređenja.Rekonstrukcije građevina, zahvati u uređenju prostora i interpolacije novih građevinaunutar postojećih, već izgrađenih građevinskih područja vrše se neposrednim provođenjem ovogPlana, kumulativnim korištenjem odredbi koje se odnose na građevine turističko-ugostiteljskenamjene.Članak 67.Na području Grada Čabra Planom se određuju slijedeća građevinska područja izdvojenihpovršina za turističko-ugostiteljske namjene :T1 – površine stacionarnog turizma (sa smještajnim kapacitetima u hotelima, većim i manjimpansionima, izletišnim kompleksima, planinarskim domovima i sl.)- postojeće : T1 1 u Gerovu i T1 2 u Tršću,- planirane : T1 3 u Prezidu, T1 4 u Milanovom Vrhu i T1 5 u Lividragi,T2 – apartmanska naselja (koja mogu uključiti i građevine stacionarnog turizma)- planirana : T2 1 u Mandlima, T2 2 u Plešcima, T2 3 u Gerovskom Kraju, T2 4 između Tršća iLaza,T2 5 između Ferbežara i Srednje Drage, T2 6 u Vrhovcima i T2 7 u Kozjem Vrhu,T3 – vikend naselja- postojeća u naseljima : T3 1 – T3 6 Okrivje, T3 7 – T3 11 Požarnica, T3 12 Fažonci, T3 13 GerovskiKraj, T3 18 Mogušari (Hrib), T3 20 Mali Lug, T3 22 Vode, T3 23 – T3 24 Ferbežari, T3 25 Brinjeva Draga,T3 26 Prhutova Draga, T3 27 Erženi kraj Parga, T3 29 Kraljev Vrh, T3 30 Čabar, T3 31 – T3 33 GornjiŽagari, u goračkim naseljima: T3 34 Muhovce, T3 35 Rismani, T3 39 Hudolin, T3 40 Kašarogi, T3 41 iT3 43 Kozji Vrh, T3 42 Bazli, T3 44 – T3 45 Lautari,- planirana : T3 21 u Smrečju, T3 28 u Kraljevom Vrhu, T3 46 u Kranjcima,- u hribskim naseljima : T3 14 Brezovci, T3 15 Safari, T3 16 Putari, T3 17 Mošun, T3 19 Živci,- u goračkim naseljima : T3 36 Brinovka, T3 37 Plešci (Plejsci), T3 38 Tušek (Tuški),Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 249

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAT4 – kamp u prirodi- planirani : T4 kamp uz kupališnu zonu umjetnog jezera - akumulacije VodeČlanak 68.Na prostoru Lividrage i Milanovog Vrha određena su građevinska područja postojećihizdvojenih površina turističko-ugostiteljske namjene. Građevinsko područje u Lividragi uključuje isadržaje sporta i rekreacije u prirodi.Zbog osjetljivosti područja sa aspekta vodozaštite za bilo koji zahvat u uređenju tihpovršina potrebna je izrada urbanističkog plana uređenja.Za energetsku opskrbu građevinskog područja na Milanovom Vrhu treba razmotritikorištenje dopunskih izvora energije (vjetra, plina).Površine za sportsko-rekreacijske namjeneČlanak 69.Površine za sportsko-rekreacijske namjene obuhvaćene su postojećim i planiranimgrađevinskim područjima, a podijeljene su na površine za sport i rekreaciju, površine kupališta irekreacije na vodi, skijaški centar i manja skijališta.U njima su predviđene rekonstrukcije i upotpunjenje sportskih i rekreacijskih sadržaja,izgradnja novih zatvorenih i otvorenih sportsko-rekreacijskih građevina i površina namjenjenihrazličitim sportovima i vidovima rekreacije, sa svim pratećim zdravstveno-estetskim,ugostiteljskim, trgovačko-uslužnim i ostalim sadržajima, sa prometnim i parkirališnim površinama,te parkovnim i uređenim zelenim površinama.Rekonstrukcije i dopuna sadržaja unutar postojećih sportsko-rekreacijskih površinamoguće su neposrednim provođenjem ovog Plana.Za uređenje površina i izgradnju u planiranim građevinskim područjima obvezna je izradaurbanističkog plana uređenja za cijeli obuhvat.Članak 70.Planom su određene slijedeće izdvojene sportsko-rekreacijske površine:R1 - površine za sport i rekreaciju :- postojeća sportska igrališta : R1 4 i R1 5 u Gerovu, R1 7 u Smrečju, R1 9 u Tršću i R1 10 u Pargu- planirani kompleksi sa sportskim i rekreacijskim sadržajima : R1 1 između Mandli i Okrivja,R1 2 u Plešcima, R1 3 u Zamostu, R1 6 u Gerovskom Kraju, R1 8 u Vodama, R1 11 i R1 12 uČabru, R1 13 u Kozjem Vrhu, R1 14 u Prezidu, R1 15 u Lividragi,R2 – površina kupališta, sporta i rekreacije na vodi : R2 uz obalu umjetnog jezera - akumulacijeVode,R3 – Skijaški centar : R3 Skijaški centar Rudnik kraj Tršća,R4 – manja skijališta :R4 1 kraj Tršća (između naselja Frbežari, Srednja Draga i Crni Lazi) iR4 2 kraj Prezida (Kovačev Hrib).Članak 71.Unutar površine R2 namjenjene kupanju, rekreaciji i sportovima na vodi u obalnom pojasuumjetnog jezera - akumulacije Vode nije moguća nikakva izgradnja.Moguće je postavljanje montažnih objekata za pružanje jednostavnih ugostiteljskih usluga,montažnih sunčališta, malih plutajućih privezišta za čamce, kanue i sandoline, različitih plažnihrekvizita, te montažnih sanitarnih objekata.Uređenje obalnog pojasa vršiti će se sukladno urbanističkom planu uređenja čija se izradaodređuje ovim Planom, a obuhvaća i izgradnju umjetnog jezera – akumulacije Vode.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 250

Izdvojene površine za grobljaPROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAČlanak 72.Planom se određuju građevinska područja za izdvojene površine postojećih gradskih imjesnih groblja uz naselja Čabar, Gerovo, Tršće, Prezid, Plešce i Hrib (Skednari).Rekonstrukcije, popunjavanje ukopnih mjesta, uređenje površina i građenje potrebnihpratećih sadržaja unutar izgrađenih površina groblja moguće su neposrednom provedbom ovogPlana, prema posebnim programima, uz ishođenje sanitarno-tehničkih uvjeta, vodopravnih uvjeta,te posebnih uvjeta za priključke na prometnu i komunalnu infrastrukturu.Ostale namjene• Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina :Članak 73.Površina za iskorištavanje mineralnih sirovina određena Planom je :E1 - postojeći kamenolom za proizvodnju tehničkog kamena u blizini naselja Prezid.Neposrednom provedbom dozvoljava se rekonstrukcija postojećih građevina i uređaja,izmjena i uvođenje novih tehnoloških linija u svrhu poboljšanja postojećih uvjeta rada.Otvaranje novih kamenoloma i njihova izgradnja, te vršenje bilo kakvih zahvata naprostoru kamenoloma moguće je pod uvjetima građenja van građevinskih područja isključivotemeljem urbanističkog plana uređenja, uz obvezu procijene utjecaja na okoliš, ako su utvrđeneeksploatacijske rezerve veće od 100 000 m 3 .• Površine za uzgajališta :Članak 74.Površina namjenjena uzgoju riječnih riba i rakova (akvakulturi) označena u Planu je :H - postojeće ribogojilište za uzgoj ribe uz rijeku Čabranku kod naselja Mandli.Dozvoljava se rekonstrukcija postojećih građevina i uređaja u svrhu poboljšanja postojećihuvjeta rada uz ishođenje vodopravnih uvjeta kojima se određuju mjere zaštite voda.Širenje površina i kapaciteta ribogojilišta i izgradnja novih ribogojilišta mogući su poduvjetima građenja van građevinskih područja, uz obvezu izrade urbanističkog plana uređenja iprocijene utjecaja na okoliš, ako je godišnja proizvodnja ribe 2 tone ili veća.Infrastrukturne površineČlanak 75.Na području Grada Čabra Planom su određene izdvojene površine za infrastrukturu koje sene određuju građevinskim područjima, nego postojećim trasama, planiranim koridorima ipostojećim i planiranim površinama za infrastrukturne građevine. Infrastrukturne površinepredviđene su za smještaj građevina, odnosno uređaja, vodova, instalacija i sl., a razgraničuju seovisno o vrsti infrastrukturnog sustava. Ovim Planom podijeljene su na :• površine za građevine prometa i građevine veza (kopnene i zračne) :- postojeći helidromi u blizini Tršća i u Vrhovcima,- planirani helidromi u Lividragi i Prezidu.• površine za građevine vodoopskrbe (vodozahvat i prijenos vode) i odvodnje (odvodoborinskih i otpadnih voda) :- vodozahvati i vodocrpilišta,- vodospreme, uređaji za pročišćavanje pitke vode, vodne komore,- uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, ispusti, crpne stanice,Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 251

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA• površine za energetske građevine za proizvodnju, transformaciju i prijenos energenata(električne energije, plina i energenata iz obnovljivih izvora) :• Elektroenergetske građevine :- transformacijske : planirana transformacijska stanica TS 110/20 kV “Gerovo”u MalomLugu (sadašnja transformacijska stanica TS 35/20 kV predviđena za pojačanje),trafostanice TS 20/04 kV• Građevine za cijevni transport plina :- građevine plinoopskrbe : planirana redukcijska stanica RS “Čabar” - kraj Gerova2.4. Izgradnja građevina izvan građevinskih područjaČlanak 76.Građevine izvan građevinskih područja lociraju se, grade i koriste na način da ne ometajudruge namjene u prostoru i korištenje drugih građevina, a prema kriterijima iz članka 21. ovihOdredbi.Na površinama označenim IV kategorijom geotehničke prikladnosti i I kategorijom zaštite(osjetljivosti) prostora dozvoljena je izgradnja samo građevina infrastrukture i građevina uisključivoj funkciji korištenja i zaštite prostora.Članak 77.Rekonstrukcija postojećih stambenih i ostalih građevina zatečenih u vangrađevinskompodručju moguća je u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta života i rada, odnosno vrši se po istimuvjetima kao i za postojeće građevine čija je namjena suprotna planiranoj namjeni prostorautvrđenoj ovim Planom.Građevine infrastruktureČlanak 78.Građevine infrastrukture van građevinskih područja podrazumijevaju izgrađene ineizgrađenene vodove, instalacije, uređaje i građevine u funkciji sustava prometa i veza,vodnogospodarskog sustava i energetskog sustava, smještene u infrastrukturne koridore, trase ipovršine, te komunalne građevine (odlagalište otpada, nova groblja i sl.), a koji se nalaze ili seplaniraju izvan građevinskih područja naselja i građevinskih područja za izdvojene namjene.Grade se temeljem odrednica točke 5. ovih Odredbi, kumulativnom primjenom članaka 91.do 105. Za nove komunalne građevine potrebna je izrada detaljnog plana uređenja.Zdravstvene i rekreacijske građevineČlanak 79.Pod zdravstvenim i rekreacijskim građevinama podrazumijevaju se građevine u kojima seodvijaju djelatnosti funkcionalno vezane za specifičnosti prirodnog područja, a važne su za zdravljestanovništva (npr. posebni klimatski uvjeti, kakvoća zraka prve kategorije, ostali prirodni resursi,ljepota krajobraza i sl.) i omogućuju rekreaciju u slobodnoj prirodi (npr. konfiguracija terena,vodne površine i sl.)Zdravstvene građevine su sanatorijumi, klimatska lječilišta u prirodi i slične građevinenamjenjene zdravstvenom turizmu, uz koje se mogu vezati turističko-ugostiteljski i sportskorekreacijskisadržaji. Grade se isključivo temeljem detaljnog plana uređenja kojim će se odreditiuvjeti građenja i mjere zaštite okoliša.Rekreacijske površine i građevine namjenjene su različitim vidovima aktivne i pasivnerekreacije i sportova u slobodnoj prirodi. To su : planinarske staze, biciklističke i mountain-bikeIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 252

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAstaze, trim-staze, zatim površine i građevine nužne za splavarenje, raffting, zmajarenje,padobranstvo, rekreativni alpinizam, golf, jahanje, rekreativno skijanje i skijaško hodanje, teodvijanje najrazličitijih oblika rekreacije u slobodnoj prirodi.Uređenje, rekonstrukcija postojećih i građenje novih rekreacijskih površina sa pratećimgrađevinama kod kojih su potrebni manji zahvati (podrazumijeva se tlocrtna projekcija površine do2000 m 2 ), bez štetnih posljedica po okoliš, mogu se vršiti neposrednim provođenjem ovog Plana.Za izgradnju rekreacijskih građevina (sportskih dvorana, stadiona, manježa, hipodroma,sportskih aerodroma, golf igrališta i sl.) koja iziskuje veće zahvate u prostoru, a mogući su i štetniutjecaji na stanje okoliša, treba izraditi detaljni plan uređenja.Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovinaČlanak 80.Kriteriji za određivanje mogućih lokacija za istraživanje i iskorištavanje mineralnihsirovina, su slijedeći :• istraživanje mineralnih sirovina ne može se obavljati na mjestima i na način kojiugrožava podzemne vode,• lokacija za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina mora biti na sigurnojudaljenosti od naselja, ugostiteljsko-turističkih, sportsko-rekreacijskih i zaštićenihpodručja,• nije dopuštena eksploatacija šljunka uz vodotokove• ne smiju se ugrožavati krajobrazne vrijednosti,• transport sirovine predvidjeti izvan područja naselja.Osnivanje površina za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina te njihova izgradnjamoguće je pod uvjetima građenja van građevinskih područja isključivo temeljem urbanističkogplana uređenja, uz obvezu procijene utjecaja na okoliš, ako su utvrđene eksploatacijske rezerveveće od 100 000 m 3 .Sanacija područja nakon provedenih istraživačkih radova ili izvršenog iskorištavanjamineralnih sirovina mora biti sastavni dio odobrenja za eksploataciju.Skladišta eksplozivnih materijala potrebnih za miniranje moraju se smjestiti na sigurnojudaljenosti od naselja i infrastrukturnih koridora.Stambene i gospodarske građevineČlanak 81.Na području Grada Čabra izvan građevinskih područja mogu se graditi stambene igospodarske građevine za vlastite potrebe i za potrebe seoskog turizma, a u funkciji obavljanjapoljoprivredne djelatnosti, te gospodarske građevine u funkciji obavljanja šumarske ivodnogospodarske djelatnosti.Neposrednom provedbom ovog Plana moguće je građenje takvih građevina do 600 m 2bruto razvijene površine, visine u pravilu dvije, a iznimno do tri nadzemne etaže. Lokacijskomdozvolom za njih se određuje jedna građevinska parcela, propisuju uvjeti namjene i korištenja,posebni uvjeti infrasrukturnih priključaka, te uvjeti zaštite okoliša, a za njeno utvrđivanje može sezatražiti izrada arhitektonskog rješenja s detaljnim opisom zahvata u prostoru.Za složene građevine stambene i gospodarske namjene, razvijene površine veće odnavedene u stavku 2, treba zatražiti izradu detaljnog plana uređenja.Članak 82.Neposrednom provedbom se na poljoprivrednim i šumskim površinama grade slijedećegospodarske građevine : staklenici, plastenici, sušilišta voća, građevine za sušenje sijena, kukuruza,za uzgoj gljiva, zatim pčelinjaci, kunićnjaci, hranilišta i pojilišta za stoku i divljač, te spremištaalata i poljodjeljske mehanizacije do 30 m 2 – ako su prizemni, odnosno max. 60 m 2 – ako imajupodrum. Spremišta se grade na poljoprivrednoj površini minimalne površine 2000 m 2 . Za svakodaljnje povećanje poljoprivredne površine za 2000 m 2 njihova se bruto razvijena površinapovećava za 20 m 2 . Priključak na javnu prometnicu je put ili cesta min. širine 3,0 m.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 253

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRANeposrednom provedbom Plana grade se manje stočarske i peradarske farme, u sklopukojih može biti i stan za vlastite potrebe, a određene su max. kapacitetom :- do 1000 komada kokoši i ostale peradi,- do 100 komada svinja, ovaca, koza ili sitnije divljači,- do 50 grla stoke, konja ili krupnije divljači.Moraju biti udaljene od građevinskog područja naselja min. 200 m, od državnih ižupanijskih prometnica min. 100 m, a od nerazvrstanih cesta min.10 m.Za izgradnju farmi za uzgoj stoke, peradi ili divljači većih kapaciteta od navedenih ustavku 2, te ostalih većih građevina namjenjenih poljoprivrednoj proizvodnji potrebna je izradadetaljnog plana uređenja.Na šumskim površinama i ostalom šumskom i poljoprivrednom zemljištu mogu se graditipilane, pogoni za iskorištavanje i obradu drveta, iskorištavanje mineralnih sirovina i tehničkogkamena, te slične gospodarske građevine. Građenje je moguće isključivo temeljem detaljnog planauređenja. Neposrednom provedbom moguće je samo postavljanje uređaja za izvlačenje posječenihstabala iz šume i malih prenosnih pilana za grubu obradu drveta.3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTIČlanak 83.Osnovne gospodarske djelatnosti čabarskog kraja su poljoprivreda, šumarstvo -gospodarenje šumama i drvoprerađivačka proizvodnja, lovstvo, turizam i ugostiteljstvo, te ostalegospodarske djelatnosti koje obuhvaćaju poslovnu namjenu, iskorištavanje mineralnih sirovina iuzgoj riječnih riba (akvakulturu).Razvojne mjere i uvjeti smještaja određeni su za svaku gospodarsku djelatnost.PoljoprivredaČlanak 84.Razvoj poljoprivrede, koja se danas obavlja na manjim, razjedinjenim površinama, mogućje uz slijedeće pretpostavke i uvjete :• okrupnjavanje poljoprivrednih površina,• osiguranje adekvatnih poticaja za povećanje proizvodnje u brdsko-planinskim uvjetima,• sufinaciranje investicijskih ulaganja za razvoj i unapređenje programa proizvodnje zdravehrane na državnoj i županijskoj razini.Razvojne mjere za unapređenje poljoprivredne proizvodnje su :• proizvodnju dosadašnjih kultura proširiti na nove sorte - obuhvatiti uzgoj i sakupljanjeljekovitog, aromatskog i začinskog bilja, te šumskih i uzgojenih gljiva,• proizvodnju voća povećati uvođenjem novih sorti, prvenstveno uzgojem jagodičastog ibobičastog voća i stolne jabuke, obnovom i proširenjem voćnih nasada, podizanjemtehnološke razine uzgoja i proizvodnjom za tržište u svježem ili prerađenom stanju,• stočarstvo razvijati u okviru obiteljskog gospodarstva primjenom modernih metoda uzgoja:boljim režimom prehrane, mijenjanjem pasmine goveda, primjenom suvremene opreme isl. - rentabilna su obiteljska gospodarstva već s 8 -10 visoko produktivnih krava, uzkorištenje vlastitih zemljišnih površina za proizvodnju krme i ispašu stoke,• ovčarstvo i kozarstvo razvijati povećanjem stada, specijalizacijom u proizvodnji mesa imlijeka i vlastitom preradom,• razviti proizvodnju kunića, činčila i sitnih glodavaca krznaša, proširiti uzgoj riječnih riba irakova,• proširiti proizvodnju meda, jabučnog octa, likera od šumskog voća i sl..Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 254

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAŠumarstvo i lovstvoČlanak 85.Šumarstvo i drvoprerađivačka proizvodnja su tradicionalne gospodarske djelatnostičabarskog kraja.Drvna zaliha gospodarskih šuma povećava se godišnjim prirastom i u skladu s njim rastegodišnji obujam sječe i gospodarskih aktivnosti šumarstva.Planira se povećanje primarne prerade drva i povećanje proizvodnje poluproizvoda, tezadržavanje postojeće razine proizvodnje finalnih proizvoda. Treba nastaviti s ulaganjima umodernizaciju proizvodnje, jer je širina proizvodnog programa i njegova brza prilagodba novimzahtjevima tržišta pretpostavka daljeg razvoja.Lovne mogućnosti su vrlo povoljne i specifična su dopuna turističkom gospodarstvu.Budući razvoj lovstva zasnivati na obnavljanju i održavanju fonda divljači te na njegovojkomercijalnoj eksploataciji u skladu s planovima odstrela.Na slobodnim šumskim i ostalim poljoprivrednim površinama dozvoljva se otvaranjeuzgajališta divljači, a prema uvjetima iz članka 82., stavaka 2, 3 i 4.Postojeća već izgrađena uzgajališta divljači mogu se zadržati ako su na udaljenosti min. 15m od ruba građevinskog područja naselja ili su od naselja odvojena pojasom gusto zasađenogzaštitnog zelenila min. širine 5 m.Radi očuvanja fonda i raznolikosti vrsta divljači u pojasu širine 500 metara uz granicuNacionalnog parka Risnjak na području Grada Čabra ne smiju se postavljati lovačke čeke.Turizam i ugostiteljstvoČlanak 86.Zbog prirodnih ljepota krajobraza, bogate prirodne i kulturne baštine, čabarsko područjeima značajne pretpostavke turističkog razvoja.Postoje izgledne mogućnosti za razvoj zimskog i ljetnog turizma, zdravstvenog, lovnog i,posebno, seoskog turizma u okviru poljodjeljskih domaćinstava i gospodarstava. Razvoju turističkedjelatnosti znatno bi doprinijeli različiti poduzetnički programi za čije je ostvarenje potrebnapomoć sa državne i županijske razine.Potrebna su znatna ulaganja u izgradnju smještajnih kapaciteta, obogaćivanje turističke iugostiteljske ponude koju treba dopuniti bogatim sadržajima kulturne i etnološke baštine kraja.Ponudu sadržajno dopunjavati u naseljima, na planiranim izdvojenim površinama turističkougostiteljskenamjene i u vangrađevinskim području.Planom su određene izdvojene površine turističko-ugostiteljske namjene koje surazgraničene prema članku 12. na površine stacionarnog turizma, apartmanskih i vikend naselja, tekampova u prirodi.Vrste građevina i uvjeti izgradnje građevina turističko-ugostiteljske djelatnosti koje segrade u građevinskim područjima naselja određeni su člankom 48., stavak 2, te člancima 49. i 50.ovih Odredbi.Uvjeti smještaja turističko-ugostiteljskih djelatnosti u građevinskim područjima izdvojenihpovršina izvan naselja određeni su člancima 66., 67. i 68.Ostale gospodarske djelatnostiČlanak 87.Ostale gospodarske djelatnosti razgraničene su prema odredbi članka 11. na poslovnunamjenu i to na :- postojeću drvoprerađivačku djelatnost,- postojeće i planirane pretežito uslužne, pretežito trgovačke, komunalno-servisne i drugedjelatnosti.Smještaju se u pravilu na izdvojenim površinama za gospodarske namjene, a nekeposlovne djelatnosti mogu se obavljati i u naselju.Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti poslovne namjene u građevinskim područjima zaizdvojene namjene određeni su člancima 64. i 65. ovih Odredbi.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 255

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAVrste građevina i uvjeti izgradnje poslovnih građevina koje se mogu graditi u građevinskimpodručjima naselja određeni su člankom 48. stavak 1, te člancima 49. i 50.Eksploatacija mineralnih sirovina i uzgoj rječnih riba i rakova (akvakultura) također činesastavni dio gospodarske strukture čabarskog područja. Člankom 185. ovih Odredbi u ostalenamjene svrstane su postojeće površine kamenoloma za iskorištavanje tehničkog kamena u Prezidui ribogojilišta u Mandlima kojima su Planom određena građevinska područja. Nove površine moguse osnivati prema uvjetima za građenje izvan građevinskih područja.Uvjeti korištenja postojećeg kamenoloma tehničkog kamena i osnivanje novih površina zaiskorištavanje mineralnih sirovina određeni su člankom 73.Korištenje postojećeg ribogojilišta, njegovo proširenje te osnivanje novih površinaakvakulture vrši se prema odredbama članka 74.Članak 88.Prilikom izrade prostornih planova užih područja čija je izrada određena ovim Planom zagrađevinska područja izdvojenih gospodarskih - poslovnih i turističko-ugostiteljskih namjena, te zapojedinačne građevine ili građevne cjeline, treba uvažiti slijedeće odrednice:• oblik i veličina građevne čestice pojedinačne građevine, odnosno građevinskog područjacijele izdvojene površine, mora obuhvatiti sve sadržaje tehnološkog procesa (sve građevineosnovnih i pratećih namjena, interne prometnice, parkirališni prostor, komunalno-tehničkuinfrasrukturu i sl.),• priključenje na javnu prometnicu vrši se direktno ili kolnim prilazom minimalne širine 4,5m (za pojedinačnu građevinu), odnosno 6,0 m (za građevinsko područje),• minimalna udaljenost građevne linije od prometnice iznosi 6,0 m uvećano za ½ visinegrađevine, a stvarne udaljenosti određuju se u ovisnosti o kategoriji prometnice na koju sevrši priključenje prema odredbi članka 32., stavak 3.• ukupna izgrađenost građevinskog područja je maksimalno 60%, ostali dio su interneprometnice, parkirališni prostor i zaštitno zelenilo,• visina građevina za poslovne namjene određuje se u ovisnosti od zahtjeva tehnološkogprocesa i konfiguracije terena, Planom se preporuča visina jedne etaže, a za prateće i ostalegrađevine u funkciji osnovnih građevina do tri etaže,• visina građevina na površinama turističko-ugostiteljske najmene različita je ovisno o vrstipovršine:- za vikend naselja : max. 2 nadzemne etaže,- za apartmanska naselja : max. 3 nadzemne etaže,- za pojedinačne građevine stacionarnog turizma : max. 3 nadzemne etaže,(detaljnim planom može se odrediti drukčije),- za prateće građevine u turističkom kampu T4 uz akumulaciju Vode : max. 1 nadzemnaetaža,• dozvoljava se slobodan arhitektonski izričaj u oblikovanju građevne cjeline koji, zbogarhitekture specifične za planinske predjele mora biti u skladu s tradicijom goranskoggraditeljstva, ali i neovisan u oblikovanju pročelja, rješavanja krovnih ploha, izborumaterijala i ostalih elemenata u skladu sa suvremenim zahtjevima,• građevne cjeline svojim oblikovanjem moraju odraziti namjenu i funkciju, te biti skladnouklopljene u krajolik ili naseljsko okruženje,• parkirališni prostor dimenzionirati prema članku 103., točka 7 ovih Odredbi,• zaštitu okoliša provesti prema važećim zakonskim propisima i odrednicama Plana.4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTIČlanak 89.Društvene djelatnosti kao sadržaji od javnog interesa građana svrstane su u skupinesredišnjih i uslužnih funkcija prema njihovim glavnim svojstvima. To su :• upravne funkcije - javna uprava, pravosuđe i mirovinsko osiguranje,Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 256

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA• obrazovne funkcije - predškolske i školske ustanove, visoko školstvo i znanost,• zdravstvena zaštita i socijalna skrb,• kulturne i ostale društvene funkcije - kultura, tehnička kultura i sport,• udruge građana, političke stranke i druge nestranačke organizacije,• vjerske zajednice.Ovim Planom osigurani su prostorni uvjeti smještaja i razvitka sustava društvenihdjelatnosti : predškolskih i školskih ustanova, zdravstvenih i socijalnih ustanova, građevina kulturei sporta, vjerskih građevina te ostalih građevina od javnog interesa.Vrsta i broj građevina društvenih djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka određuju se mrežomgrađevina za svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda.Uvjeti smještaja i izgradnje novih građevina, te uvjeti za rekonstrukciju i prenamjenupostojećih građevina društvenih djelatnosti određuju se kumulativnom primjenom članaka 52. do54. ovih Odredbi.Prostorni razmještaj postojećih i planiranih građevina prikazan je u kartografskom prikazu1. „Korištenje i namjena površina“.Upravne funkcijeČlanak 90.Upravne funkcije koncentrirane su u gradu Čabru kao administrativnom centru i središtulokalne samouprave, a pojedine funkcije postoje ili se planiraju u gospodarskom centru Gerovo ipodcentrima Prezid i Tršće. Neke upravne funkcije vezane uz poslovanje u pograničnim zonamapredviđene su u pograničnim naseljima Prezid i Zamost.Upravne funkcije nadopunjavati će se sadržajima i usklađivati svoje aktivnosti premapotrebama države, županije, lokalne samouprave, poduzetnika i stanovništva.Obrazovne funkcijeČlanak 91.Obrazovne funkcije Grada Čabra obuhvaćene su sustavom odgoja i obrazovanja koji činipredškolski odgoj, osnovno i srednješkolsko obrazovanje i smještaj učenika u đačkim domovima.Predškolski odgoj - obavlja se u dječjem vrtiću u Čabru, s područnim odjelima u Gerovu,Gerovu, Tršću, Prezidu i Plešcima.Osnovno obrazovanje - u skladu s projekcijom školskoobvezatne populacije 2015. godineodređena je za područje Grada Čabra jedna osnovna škola - osnovna škola u Čabru, sa područnimodijeljenjima u Gerovu, Tršću, Prezidu i Plešcima.Srednješkolsko obrazovanje - za potrebe srednjeg obrazovanja određena je jedna školskaustanova - postojeća srednja škola u Čabru.Potreba za predškolskim i školskim ustanovama određuje se temeljem pretpostavljenogudjela djece u ukupnom stanovništvu. Na osnovi demografske projekcije broja stanovnika zaplansko razdoblje do 2015. godine ovim Prostornim planom se ne predviđa povećanje brojagrađevina obrazovnih funkcija jer sadašnji kapaciteti zadovoljavaju planske potrebe. Planira sekvalitativno podizanje razine odgojnih i nastavnih programa i opremljenosti prostora.Zdravstvena zaštita i socijalna skrbČlanak 92.Zdravstvena zaštita obuhvaća zdravstveno osiguranje stanovništva i pružanje zdravstvenihusluga. Ovim Planom predviđena je samo primarna zdravstvena zaštita koja se stanovništvu pružau jedinici primarne zaštite - Domu zdravlja u Čabru, sa područnim ambulantama u Gerovu, Tršću iPrezidu. Objekti sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite nalaze se i planiraju u Delnicama iRijeci.Ovim Planom ne predviđa se gradnja novih građevina primarne zdravstvene zaštite jersadašnji kapaciteti zadovoljavaju planske potrebe do 2015. godine. Planira se kvalitativnopodizanje razine zdravstvenih usluga i opremljenosti prostora u postojećim objektima, te otvaranjerazličitih specijalističkih ordinacija privatne prakse.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 257

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRASocijalna skrb je organizirana društvena djelatnost od posebnog društvenog interesa krozkoju se ostvaruje društvena briga za socijalnu sigurnost radnih ljudi i građana. Planirana jeizgradnja ustanove za brigu o starijim osobama u gradu Čabru, te otvaranje savjetovališta zapotrebe različitih dobnih skupina stanovništva.Postojeće građevine zdravstvene zaštite i socijalne skrbi sadržajno će se dopunjavati uskladu s prostornim mogućnostima i potrebama stanovništva.Kulturne i ostale društvene funkcije - kultura, tehnička kultura i sportČlanak 93.Podizanje općeg obrazovanja i kulturne razine utječe na porast potrebe za različitimvrstama ostalih društvenih aktivnosti, a time i razvoja odgovarajućih građevina.Zadržavaju se postojeće i planiraju nove kulturne građevine - kino, muzeji, galerije, zbirke,knjižnice i čitaonice, otvorena ili pučka učilišta, te različiti novi kulturni, kulturno-umjetnički izabavni sadržaji, u skladu s potrebama stanovništva.Održavanje psihofizičkih sposobnosti i zdravlja stanovništva zahtjeva bavljenje sportskimaktivnostima, svim oblicima rekreacije, zabave i odmora.Planiraju se sve vrste otvorenih površina i zatvorenih građevina sporta i rekreacije u većimnaseljima, zatim veće površine sportsko - rekreacijskih namjena na izdvojenim površinama, a izvangrađevinskih područja omogućeno je odvijanje najrazličitijih sportsko - rekreacijskih aktivnosti uslobodnoj prirodi.Udruge građana, političke stranke i druge organizacijeČlanak 94.Ustavno je pravo građana kao privatnih osoba i drugih pravnih subjekata na interesnoudruživanje. Stoga je moguć svaki oblik udruživanja u skladu sa zakonom.Vjerske zajedniceČlanak 95.Sukladno ustavnom pravu postoje i mogu se osnivati nove vjerske zajednice koje sujednake pred zakonom i odvojene od države. Mogu slobodno i javno obavljati vjerske obrede,osnivati škole, učilišta, zavode i druge socijalne i dobrotvorne ustanove, u skladu sa zakonom.5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA, TRASA I POVRŠINAPROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVAČlanak 96.Infrastrukturni sustavi na području Grada Čabra razvrstani su na sustave prometa, pošte iveza, vodnogospodarski sustav koji obuhvaća vodoopskrbu i odvodnju, te energetski sustav kojiobuhvaća elektroopskrbu, plinifikaciju i korištenje dopunskih izvora energije.Sustav prometa prikazan je u kartografskom prikazu broj 1. “Korištenje i namjenapovršina”, a sustav pošte i veza, vodnogospodarski sustav i energetski sustav prikazani su ukartografskom prikazu broj 2. “Infrastrukturni sustavi i mreže”.Infrastrukturne sustave čine površine planiranih infrastrukturnih koridora i izgrađenih trasa,te površine za infrastrukturne građevine.Infrastrukturni koridori su površine uzduž pravaca i linearnih trasa infrastrukturnihinstalacija unutar ili izvan građevinskog područja, a namijenjeni su za smještaj instalacija igrađevina infrastrukturnih sustava. Određuju se širinom koridora u metrima (os trase je simetralakoridora).Infrastrukturni koridori, trase i površine za infrastrukturne građevine razgraničene sutemeljem kriterija iz priložene tablice 2., a koriste se i izgrađuju prema posebnim uvjetima.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 258

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRASUSTAVTablica 2. RAZGRANIČENJE INFRASTRUKTURNIH KORIDORAKORIDORPODSUSTAVGRAĐEVINAGRAĐEVINEvrsta kategorija vrsta postojeća planirana(u metrima)NAPOMENAPROMETcestedržavna ostale državne ceste 70 100županijska županijske ceste 40 70lokalna lokalne ceste - 30ostale nerazvrstane ceste - 15TELEKOMUNIKACIJEkablovska državni međunarodni 1 1kanalizacija županijski magistralni 1 1uz javne površine igrađevineVODOOPSKRBAI ODVODNJAdržavni magistralni 6 10vodovodižupanijski ostali 6 10kolektori županijski kolektor 6ENERGETIKAplinovoddalekovodidržavni međunarodni magistralni 40 100županijski magistralni 20 60županijski dalekovodi 110 kV 19 70 (25) projektiranilokalni dalekovodi 35 kVPovršine predviđene za infrastrukturne građevine su površine za smještaj uređaja,građevina, instalacija i sl., a razgraničuju se ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava. Ovim Planompodijeljene su na :• površine za građevine prometa i građevine veza (kopnene i zračne),• površine za građevine vodoopskrbe (vodozahvat i prijenos vode) i odvodnje (odvodoborinskih i otpadnih voda) i• površine za energetske građevine (proizvodnja, transformacija i prijenos : električneenergije, plina i energenata iz obnovljivih izvora).Članak 97.Ovim Planom određeni su slijedeći infrastrukturni koridori, trase i površine zainfrastrukturne građevine :Površine za građevine prometa i građevine veza :• Građevine prometa:- postojeća državna cesta (granica Republike Slovenije) – Prezid – Delnice – čvor Lučice- postojeća županijska cesta (državna cesta) – Čabar,- koridor planirane županijske ceste - dionica Čabar - Brod na Kupi,- postojeće lokalne ceste,- postojeće i planirane nerazvrstane ceste,- postojeći heliodromi u blizini Tršća i u Vrhovcima,- planirani heliodromi u Lividragi i Prezidu.• Građevine veza :- Pošta : jedinice poštanske mreže- Javne telekomunikacije : telefonska mreža, mjesne centrale, postojeći i planirani magistralni,te korisnički i spojni vodovi i kanali- Javne telekomunikacije u pokretnoj mreži : radio relejna postaja- Radio i TV sustav veza : radijski koridorPovršine za građevine vodovoda i odvodnje, vodozahvat i prijenos vode, te odvodnju oborinskih iotpadnih voda :Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 259

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA• Građevine za vodoopskrbu :- regionalni vodoopskrbni sustav - Podsustav “Lokve” /u prvom razdoblju sustav vodoopskrbeČabra razvijati kao samostalni sustav /- vodozahvati i vodocrpilišta,- vodospreme, uređaji za pročišćavanje pitke vode, vodne komore- postojeći i planirani opskrbni cjevovodi• Građevine sustava odvodnje :- postojeći i planirani sustav odvodnje /uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, ispusti, crpnestanice, postojeći i novi odvodni kanali i dr./Površine za energetske građevine za proizvodnju, transformaciju i prijenos energenata :• Elektroenergetske građevine :- transformacijske : planirana transformacijska stanica TS 110/20 kV “Gerovo”u Malom Lugu(sadašnja transformacijska stanica TS 35/20 kV predviđena za pojačanje), trafostanice TS20/04 kV- prijenosne : postojeći dalekovodi 35 kV i 20 kV, planirani dalekovod 110 kV, planiranipodzemni kabel 20 kV• Građevine za cijevni transport plina :- plinovodi : planirani lokalni plinovod- građevine plinoopskrbe : planirana redukcijska stanica RS “Čabar” - kraj GerovaČlanak 98.Rekonstrukcija postojećih i građenje novih površina i građevina navedenih infrastrukturnihsustava vrši se neposrednom provedbom Plana, uz ishođenje posebnih uvjeta građenja nadležnihustanova s javnim ovlastima za pojedini infrastrukturni sustav.U planiranim infrastrukturnim koridorima koji prolaze kroz građevinska područja naselja iizdvojenih namjena nije dozvoljena izgradnja novih građevina, rekonstrukcija postojećih građevinamoguća je samo u njihovim fizičkim gabaritima, a korištenje slobodnih površina moguće je podograničenim uvjetima koji prestaju trenutkom započete izgradnje infrastrukturnog sustava.Korištenje površina unutar planiranih infrastrukturnih koridora koji prolaze izvangrađevinskih područja do početka njihove izgradnje moguće je pod uvjetima određenim za stvarnunamjenu tih površina.5.1. Sustav prometaCestovni prometČlanak 99.Zadržavaju se trase postojećih javnih (državnih, županijskih i lokalnih) cesta inerazvrstanih cesta koje je potrebno rekonstruirati da zadovolje propisane kriterije za pojedinekategorije prometnica i omoguće nesmetano odvijanje prometa.Ceste na području Grada Čabra podijeljene su na :• Državna cesta :Granica Republike Slovenije – Prezid – Delnice – čvor Lučice,• Županijska cesta :Državna cesta Čabar – Brod na Kupi – Brod Moravice – “Lujzijana”,• Lokalne ceste :Čabar – Gornji Žagari,Vrhovci – Lazi – Tršće,Makov Hrib – Crni Laz – Tršće,Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 260

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRASelo – Tršće,Vode – Smrečje,Gerovo – Hrib,Mali Lug – Zamost,• Nerazvrstane i ostale ceste:Sve ostale ceste i šumski putevi su u funkciji gospodarenja i zaštite šuma.Državna i županijska cesta imaju funkciju glavne naseljske ceste u svim naseljima krozkoja prolaze.Članak 100.Postojeće i planirane ceste koje čine prometni sustav Grada Čabra određene su ukartografskom prikazu broj 1. “Korištenje i namjena površina”.Koridori postojećih i planiranih cesta određeni u ukupnoj širini, ovisno o kategorijamaprometnica, su slijedeći:Kategorija ceste : Postojeća cesta: Planirana cesta:- za državne ceste 70 m 100 m- za županijske ceste 40 m 70 m- za lokalne ceste - 30 m- nerazvrstane ceste - 15 mČlanak 101.U koridorima planiranih cesta ne mogu se graditi nove građevine. Kada su pojedina cestaili njen dio izgrađeni, izgradnja novih građevina može se dozvoliti i unutar koridora postojećeprometnice uz suglasnost i posebne tehničke uvjete Hrvatske uprave za ceste ako se radi o državnojcesti, uz uvjete Županijske uprave za ceste ako se radi o županijskoj i lokalnoj cesti, odnosno uzuvjete Poglavarstva Grada ako se radi o nerazvrstanoj prometnici.Postojeće građevine zatečene unutar koridora planiranih cesta, kao i građevine uz postojećeceste koje nisu obuhvaćene prethodnim stavkom mogu se rekonstruirati na način da se ne smanjujeudaljenost između građevine i ceste.Članak 102.Širina zaštitnog pojasa postojećih cesta u kojem se ne smije graditi osnovna građevina nemože biti manja od 5,0 metara. Zaštitni pojas mjeri se od ruba građevinske parcele ceste.Ako je širina nerazvrstane ceste manja od 4,5 m za jednosmjerni, odnosno 5,5 m zadvosmjerni promet, udaljenost građevine od nerazvrstane ceste mora biti takva da osigurava prostorza širenje nerazvrstane jednosmjerne ceste na 4,5 m ili dvosmjerne ceste na 5,5 m, povećane zaudaljenosti iz članka 32. stavak 2.Iznimno od odredbi prethodnih stavaka, na terenima s velikim nagibom i u slučajuinterpolacije u gusto izgrađenim naseljima, može se dopustiti gradnja osnovnih i pomoćnihgrađevina na manjoj udaljenosti (građevnu liniju prilagoditi susjednim građevinama da se formirapročelje ulice) ili na regulacijskoj liniji, ako to dozvoljavaju lokalni uvjeti i posebni uvjetinadležnih institucija za upravljanje cestama.Na regulacijskoj liniji mogu se u pravilu graditi samo prizemne građevine. Izgradnjaosnovne građevine veće visine dozvoljena je iznimno u slučaju interpolacije među susjednimosnovnim građevinama višim od prizemlja radi usklađenja izgleda uličnog pročelja, uz posebneuvjete nadležnih insitucija za upravljanje cestama radi osiguranja prometne preglednosti.Infrastrukturne građevine u funkciji prometnice mogu se graditi unutar zaštitnog pojasaceste, pa i uz sam rub kolnika, ali isključivo prema posebnim uvjetima nadležnih institucija.Članak 103.Ovim Planom određeni su slijedeći minimalni kriteriji građenja novih prometnih građevinai površina:Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 261

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA• ceste:- minimalna širina voznog traka za planirane dvosmjerne ceste iznosi 2,75metara, a kod ulica s javnim prometom 3,25 metara,- kod planiranih jednosmjernih jednotračnih kolnika širina voznog traka iznosinajmanje 4,5 metara• pristupni putovi:- svaka građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnupovršinu- iznimno, do građevne čestice obiteljske kuće, osigurava se neposredni prilazminimalne širine 3,0 metra, ako udaljenost čestice od ceste nije veća od 50 m iisti čini sastavni dio građevne čestice- pristup do građevinske parcele višestambene građevine mora imati minimalnuširinu kolnika 5,5 metara i minimalno jednostrani pješački pločnik širine 0,75metara- za stambeno-poslovne, poslovne, turističko-ugostiteljske i društvene građevinepristup mora zadovoljiti kriterije minimalnih širina cesta u naselju• pješački hodnici:- minimalna širina pješačkog hodnika iznosi 1,5 metara, a minimalna širinapješačkog pasaža kroz zgrade iznosi 3,0 metara.- širina traka za jednog pješaka iznosi 0,75 metara• visine slobodnog profila prometnice iznose minimalno:- za kolnik 4,80 metara- za pješački hodnik 2,50 metara- za pješački hodnik kroz zgrade 3,50 metara• zaštitne širine prometnica:- udaljenost od ruba kolnika do fiksnih objekata (zgrada, stup javne rasvjete,vertikalna signalizacija sl.) iznosi min. 0,75 metara- udaljenost od ruba kolnika do objekata za sprečavanje parkiranja vozila napješačkom hodniku (stupići, vaze, panoi i sl.) iznosi 0,20 metara• odnos visina pojedinih dijelova poprečnog profila prometnica:- površine kolnika i traka za parkiranje su (u pravilu) na istoj visini- pješački hodnik nadvisuje kolnik ili trak za parkiranje za 0,15 m- od pješačkih prijelaza obavezna je izvedba rampe za invalidska ili dječja kolica• parkirališne površine:- unutar građevne čestice obiteljske kuće i višestambene kuće potrebno jeosigurati 1 parkirno mjesto po stambenoj jedinici- unutar građevne čestice stambeno-poslovne, poslovne, turističko-ugostiteljske igrađevine javne namjene potrebno je osigurati minimalan broj parkirnih mjestaovisno o planiranom broju korisnika prostora i korisnoj površini:∗ uredski: 1 PM / 30-40 m 2 korisne površine (25-30 PM/1000m 2 korisnepovršine)∗ banke: 1 PM / 30-40 m 2 korisne površine (25-30 PM/1000m 2 korisnepovršine)∗ crkve: 1 PM / 3 sjedala∗ trgovački sadržaji: 1 PM / 30 m 2 korisne površine (33 PM/1000 m 2korisne površine)∗ proizvodne i poslovne zone: 1 PM na 0.3 zaposlena djelatnika,∗ turistički sadržaji : 1 PM / 1 do 2 smještajne jedinice∗ ugostiteljski sadržaji: 1 PM / 3 do 8 sjedala∗ škole: 1 PM / učionicu∗ dom kulture i ostali prostori s velikim brojem posjetitelja : 1 PM / 20m 2 korisne površine• zelene površine uz prometnice:Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 262

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA- minimalna širina zelenog pojasa za nisko zelenilo iznosi 2,0 metara, a zavisoko zelenilo 3,0 metara- drvoredi ili pojedinačna stabla sade se na udaljenosti 1,5 metar od rubakolnika.Članak 104.Rekonstrukciju postojećih prometnih površina i građevina treba vršiti poboljšavanjemprometnih elemenata u cilju sigurnijeg odvijanja prometa, a prema kriterijima iz članka 102.Izuzetak čine postojeće ceste u izgrađenim dijelovima naselja gdje položaj postojećihgrađevina i konfiguracija terena to ne omogućuje.Granični prijelaziČlanak 105.Na državnoj cesti Prezid - Delnice - Jezerane nalazi se granični prijelaz II. kategorijePrezid - Babno Polje. Na administrativnom području Grada Čabra nalaze se tri granična prijelazaza pogranični promet : Prezid - Nova kot, Čabar - Potplanina i Zamost - Osilnica.Postojeći granični prijelazi zadržavaju svoju kategoriju. Moguće je otvaranje novihgraničnih prijelaza i promjena kategorije postojećih.Rekonstrukcija postojećih i građenje novih građevina na graničnim prijelazima vrši seneposrednom provedbom uz ishođenje posebnih uvjeta građenja nadležnih institucija.Zračni prometČlanak 106.Pored postojećih heliodroma u Tršću i Vrhovcima Planom je predviđeno uređenje dvijupovršina helidroma u Lividragi i Prezidu za slučaj hitnih intervencija i u turističke svrhe. Okvirnalokacija određena je u kartografskom prikazu 1. „Korištenje i namjena površina“.Moguće je otvaranje novih helidroma prema uvjetima građenja van građevinskih područja.Osigurati ravnu uređenu travnatu površinu minimalne veličine 80 x 80 metara, za mogućnostslijetanja helikoptera, uz minimalne zahvate u prostoru i osiguranje nužnih pratećih sadržaja utipskim prefabriciranim objektima montažnog tipa.Lokacijska dozvola se utvrđuje neposrednom provedbom, uz ishođenje posebnih uvjetagrađenja nadležnih institucija.5.2. Sustav pošte i vezaČlanak 107.Jedinice poštanske mreže - poštanski uredi postoje u naseljima Čabar, Plešce, Gerovo,Tršće i Prezid. Ne planira se otvaranje novih poštanskih ureda nego podizanje razine usluga upostojećim.Planom se predviđa daljnji razvoj javne telekomunikacijske fiksne i pokretne mreže, terazvoj ostalih sustava veza.Zabranjuje se postava baznih stanica GSM mreže na područjima na kojima bi se moglenarušiti krajobrazne vrijednosti i panoramske vizure, te na površinama i građevinama zaštićenekulturne baštine.Rekonstrukcija postojećih i građenje novih građevina sustava pošte i veza vrši seneposrednom provedbom Plana uz posebne uvjete građenja nadležnih institucija.5.3. Sustav vodoopskrbe i odvodnjeČlanak 108.Obzirom na konfiguraciju terena i raspored zona potrošnje Planom se određuje razvojpostojećeg vodoopskrbnog sustava podjelom područja na 5 zona unutar kojih se vodoopskrbarješava na optimalan način obzirom na lokalne prilike i postojeće izgrađene strukture.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 263

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAVodoopskrbni sustav razvijati postupno i stalno, u skladu s prioritetima i mogućnostimalokalne zajednice.Članak 109.Gradnju sustava odvodnje vršiti sustavno zbog zaštite izvorišta vode za piće i očuvanjakvalitete površinskih voda.Za veća naselja : Čabar, Tršće, Prezid i Gerovo potrebna je izgradnja kanalizacijskihsustava. Osjetljivost prijemnika otpadnih voda (podzemne vode i vodotoci visoke kategorije)iziskuje vrlo stroge kriterije izgradnje kanalizacijskih sustava ovih naselja : razdjelna kanalizacijai treći stupanj pročišćavanja.Mnogobrojnost manjih naselja nameće rješavanje otpadnih voda putem individualnihuređaja za obradu otpadnih voda visokog učinka pročišćavanja (u rangu biološkog postupkapročišćavanja).Potrebno je rješiti zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naselja iobjekata za zbrinjavanje otpadnih voda individualnih građevina (sada septičke jame, kasnije uređajis višim stupnjem čišćenja) u sklopu rješenja gospodarenja otpadom.5.4. Energetski sustavČlanak 110.Energetski sustav Grada Čabra čine površine trasa, vodova i građevina za proizvodnju,transformaciju i prijenos energenata. To su :• Elektroenergetske građevine :− proizvodne :∗ tri postojeće mini hidroelektrane na rijeci Čabranki,∗planirane mini hidroelektrane na vodotocima koji omogućuju njihovuizgradnju – za određivanje njihove lokacije potrebna su detaljnahidrogeološka istraživanja i ustanovljenje stvarnih vodnih potencijala,− transformacijske :∗ transformacijska stanica TS 35/20 kV “Gerovo” u Malom Lugu –predviđeno povećanje kapaciteta transformatora sa 2x2,5 MVA na 2x4MVA,− prijenosne :∗∗postojeći i planirani kabelski vodovi 35 kV i 20 kV (nadzemni ipodzemni),distribucijska mreža 20 kV – predviđena dogradnja i proširenje zapotrebe planiranih namjena u prostoru.• Građevine za transport plina s pripadajućim objektima, odnosno uređajima ipostrojenjima :− sustav plinovoda :Planirani županijski plinovod :∗∗visokotlačni plinovod od GMRS Delnice do RS Čabar – Gerovo,srednjetlačna plinska mreža - razvod plinske mreže do potrošačaodrediti temeljem detaljne stručne dokumentacije,− građevine plinoopskrbe :∗ redukcijska stanica za Grad Čabar (RS Čabar - Gerovo),∗ skladišta (spremnici) UNP-a - u slučaju rješavanja toplinskih potrebaovim energentom,∗ lokacije redukcijske stanice ili spremnika UNP-a odrediti u skladu sazahtjevima potrošača i važećim propisima.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 264

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAČlanak 111.Ovim Planom predlaže se korištenje dopunskih i obnovljivih izvora energije koji, osimenergetskih efekata imaju značajan utjecaj na ukupni gospodarski razvitak. Obzirom na postojećepogone drvne industrije to se naročito odnosi na korištenje drvnih ostataka iz procesa proizvodnje -biomase.6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI IKULTURNO-POVIJESNIH CJELINA6.1. Zaštita krajobraznih vrijednostiČlanak 112.Planom se određuju slijedeći osobito vrijedni predjeli prirodnog krajobraza koji se odlikujuljepotom prirode i štite kao područja posebnih krajobraznih vrijednosti :- područje Sokolskih stijena,- područje Svete Gore,- područje Klanac iznad Gerova,- područja šumskih proplanaka i livada : Lividraga, Svinjska kuća, Šegine, Lazac,Guslica,- područja Smrekove Drage, Farjevog Laza, Škodovnika, Praprotne Drage, MilanovogVrha,- područja izvora Čabranke i Kupe,- područja vrhova Risnjaka i Snježnika.U Planu su označena mjesta - točke iz kojih se pružaju panoramske vizure na okolnepredjele i na kojima postoje ili će se urediti vidikovci. To su : Sokolska stijena, vidikovac nasjeveroistočnoj strani Svete Gore, Petrinska stijena, Mali klanac iznad Gerovskog kraja i stijenaiznad izvora Čabranke.Prirodni krajobraz štiti se prvenstveno očuvanjem različitosti prirodnih prostornih cjelinauvjetovanih prirodnim obilježjima, očuvanjem bioraznolikosti u njima, očuvanjem tipologije iizgleda naselja te kulturno-povijesnog naslijeđa ukoliko ih krajobraz obuhvaća. Potrebno je čuvati iobnavljati estetske vrijednosti prirodnog krajobraza i zabraniti izgradnju ili postavu građevina kojebi ga izgledom mogle narušiti.Prikaz osobito vrijednih predjela prirodnog krajobraza, točaka i poteza značajnih zapanoramske vrijednosti krajobraza dan je u kartografskom prikazu 3b. ”Uvjeti korištenja i zaštiteprostora”.6.2. Zaštita prirodnih vrijednostia. Zaštićeni dijelovi prirodeČlanak 113.Područje Grada Čabra odlikuje se velikim prostranstvima vrijedne i očuvane prirode odkoje neki dijelovi (npr. prostor Risnjaka i Snježnika, izvor i dolina Kupe) spadaju međunajvrijednije dijelove prirodne baštine hrvatskog, europskog i svjetskog prostora, pa su kao takvizakonom zaštićeni. To su :• NACIONALNI PARK “RISNJAK”- proglašen, zaštićen i reguliran Prostornim planom Nacionalnog parka “Risnjak”,• IZVOR KUPE- geomorfološki spomenik prirode, proglašen i zaštićen u sklopu Nacionalnog parka“Risnjak”.Svaki zahvat u prostoru nacionalnog parka mora se vršiti u skladu s odredbama Odluke oProstornom planu Nacionalnog parka “Risnjak” (NN 23/01).Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 265

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAb. Vrijedni dijelovi prirode predloženi za zaštituČlanak 114.Područja osobitih prirodnih vrijednosti i ljepote predviđena za zaštitu kao dijelovi prirodeod državnog i županijskog značenja, sa već određenom kategorijom zaštite koja se preuzima ovimPlanom, na području Grada Čabra su :• PARK PRIRODE DOLINA KUPE- prijedlog za proglašenje parka prirode (u obuhvatu parka na području Grada Čabranalazi se cijeli tok Čabranke do izvora)• CRET NA LOKALITETU PONIKVE KRAJ TRŠĆA- prijedlog za proglašenje posebnog (botaničkog) rezervataProglašenje parka prirode i botaničkog rezervata izvršiti u skladu sa odredbama Zakona ozaštiti prirode.Za Park prirode Dolina Kupe utvrđuje se obveza izrade prostornog plana područjaposebnih obilježja.c. Zaštita vrijedne prirodne baštine od lokalnog značajaČlanak 115.Planom se predlažu za zaštititu slijedeća područja osobite ljepote krajobraza i vrijednihdijelova prirode od značaja za lokalnu zajednicu, u slijedećim kategorijama zaštite :• Izvor i gornji dio toka rijeke Čabranke- izvor Čabranke zaštititi u kategoriji spomenika prirode,• Sokolske stijene iznad zaselka Sokoli- prijedlog za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika.• Močvarno područje Sušica između sela Mali Lug, Smrečje i zaselka Vode - prijedlog zazaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika,• Sjeveroistočna stijena Svete Gore- prijedlog za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika,• Područje Klanac iznad Gerova- prijedlog za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika,• Nekoliko desetaka speleoloških objekata- prijedlog za zaštitu u kategoriji geomorfoloških spomenika prirode,• Staro stablo tise u Mogušarima (Srednji Hrib)- prijedlog za zaštitu u kategoriji dendrološki spomenik prirode.Članak 116.Sva navedena područja zaštićene prirodne baštine Grada Čabra ucrtana su u kartografskomprikazu 3a. ”Uvjeti korištenja i zaštite prostora”, kao vrijedni dijelovi prirode te ih nakonneophodnih detaljnijih istraživanja treba zakonski zaštititi. U postupku proglašenja zaštite odrediti iodgovarajuće mjere zaštite za pojedini dio prirodne baštine.6.3. Zaštita kulturno-povijesnih cjelinaČlanak 117.Kulturno-povijesno i graditeljsko naslijeđe koje je zaštićeno ili predloženo za zaštitu štiti semjerama zaštite propisanim Zakonom, drugim propisom i ovim Planom.Na području Grada Čabra Planom se štiti :a. Zaštićeno kulturno-povijesno naslijeđe od županijskog značajab. Kulturno-povijesno naslijeđe od lokalnog značaja.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 266

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAa. Zaštićeno kulturno-povijesno naslijeđe od županijskog značajaČlanak 118.Kulturno-povijesno naslijeđe od županijskog značaja na čabarskom području čine slijedećapodručja, lokaliteti i građevine :• goransko područje uz rijeke Kupu, Čabranku i Gerovčicu - posebno vrijedno zbog gustoćelokaliteta kulturno-povijesnog naslijeđa,• etnološka baština : etnološko područje uz rijeke Čabranku i Gerovčicu (u Čabru i Zamostu) i uporiječju Kupe,• zaštićeni (registrirani) spomenici kulture i• evidentirani spomenici kulture.Članak 119.Zaštita kulturno-povijesnog i graditeljskog naslijeđa određena je kategorijama zaštitespomenika kulture koji mogu biti registrirani i evidentirani , a dijele se na :- arheološke zone i lokalitete,- povijesne graditeljske cjeline (gradska i seoska naselja),- povijesne građevine (graditeljske komplekse, sakralne građevine, civilne građevine),- memorijalnu baštinu i- etnološku baštinu (etnološka područja i etnološke građevine).Članak 120.Zbirni prikaz kulturno-povijesnog naslijeđa Grada Čabra dan je u slijedećoj tablici 3.:Tablica 3.KULTURNO-POVIJESNO NASLIJEĐE GRADA ČABRA- zbirni prikaz -1.1. ARHEOLOŠKE ZONE I LOKALITETIRedni broj Mjesto / Naselje Funkc. Oblikpovij.građevine1. Prezid kasnoantičkilimesVrijeme / vrstaarheološka zonaOblik zaštiteregistr.1.2. GRADSKA NASELJA / URBANE CJELINE/Redni broj Mjesto / Naselje Vrsta cjeline Oblik zaštite1. Čabar gradska cjelina evident.1.3. SEOSKA NASELJA / RURALNE CJELINE/Redni broj Mjesto / Naselje Vrsta cjeline Oblik zaštite1. Prezid seoska cjelina evident.2. Gerovo seoska cjelina evident.3. Plešce seoska cjelina evident.4. Zamost seoska cjelina evident.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 267

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA1.4. POVIJESNE GRAĐEVINE /kompleksi, pojedinačne građevine, dijelovi građevine/Redni broj Mjesto / Naselje Funkc. oblikpovij.građevineVrijeme / vrstaOblik zaštite1. Čabar Kurija (kaštel)ZrinjskihCrkva Sv. AntePadovanskog sakalvarijom2. Gerovo Crkva Sv.Hermagora iFortunata3. Hrib Crkva Sv.4. Mali Lug Crkva Sv. AneCrkva Sv. Marijena Svetoj gori5. Plešce Crkva Sv. Trojstva6. Prezid Crkva Sv. VidaKuća Vesel,Goranska 36Kuća Ožbolt,Goranska 50Kuća Žagar,Goranska 117Kuća Lipovac,Goranska 61XVII–XIX–XX st. - utvrdasakralna građ.sakralna građ.evident.evident.evident.Leonarda sakralna građ. evident.sakralna građ. evident.sakralna građ.sakralna građ.sakralna građ.XIX st.civilna građ.XIX st.civilna građ.XIX st.civilna građ.XIX st.civilna građ.evident.evident.evident.registr.registr.registr.registr.1.5. ETNO ZONERedni broj Mjesto / Naselje Funkc. Oblikpovij.građevineVrijeme / vrstaOblik zaštite1. Čabar2. Gerovokovačnica Urh etno zona evident.2.1. Gerovo – Prezid etno zona evident.3. Gerovski kraj etno zona evident.4. Plešce4.1. Plešce – Čabar etno zona evident.5. Zamostkovačnica,2 mlina, 2 pilane -privredne građevetno zonaevident.Navedeno kulturno-povijesno naslijeđe Grada Čabra ucrtano je u kartografski prikaz3a.”Uvjeti korištenja i zaštite prostora”, kao vrijedni dijelovi etnološke i kulturne baštine ovogpodručja koje treba zaštititi, a prethodno i detaljnije istražiti.Arheološke zone i lokalitetiČlanak 121.Jedina arheološka zona na području Grada Čabra je lokalitet kasnoantičkog limesa u bliziniPrezida. To je registrirani spomenik kulture za koji su potrebna dodatna istarživanja, očuvanje ikonzervacija povijesnih ostataka, markacija lokaliteta i parkovno uređenje zone.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 268

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAPovijesne graditeljske cjeline /gradska i seoska naselja/Članak 122.Gradsko naselje Čabar je evidentirani spomenik kulture. Za zaštitu i očuvanje njegovepovijesne jezgre, sa kurijom (kaštelom) Zrinjskih, crkvom Sv. Ante Padovanskog, kalvarijom dogroblja i građevinama u cjelovitom obuhvatu, Planom se određuje izrada detaljnog plana uređenja.Seoska naselja čabarskog kraja imaju veliku ambijentalnu i krajobraznu vrijednost. Planomse određuje zaštita i očuvanje izvorne naseljske strukture ovisno o tipologiji njihove izgradnje.Prezid, Gerovo, Plešce i Zamost su evidentirani spomenici kulture. Za interpoliranu novuizgradnju, rekonstrukcije i prenamjene u izgrađenim dijelovima tih naselja potrebno je ishoditiposebne uvjete od nadležne institucije za zaštitu kulturne baštine.Povijesne građevine /kompleksi, pojedinačne građevine, dijelovi građevine/Članak 123.Zaštitu povijesnih građevina i kompleksa provoditi na način da se izvrše detaljnaistraživanja temeljem kojih treba izraditi studije i projekte konzervacije, sanacije, restauracije,revitalizacije i sl.Poduzeti hitne mjere sanacije i očuvanja povijesnih građevina i kompleksa na područjuGrada Čabra koje su popisom iz članka .. navedene kao registrirani i evidentirani spomenicikulture. Za evidentirane povijesne građevine provesti postupak registracije.Za svaki zahvat na navedenim (registriranim i evidentiranim) povijesnim građevinamapotrebno je ishođenje posebnih uvjeta nadležne ustanove za zaštitu kulturne baštine.Etnološka baština /etno zone i etno građevine/Članak 124.Planom se predlaže rekonstrukcija i revitalizacija starih mlinova, pilane i kovačnice uplaniranom etno-selu, u izgrađenom dijelu naselja Zamost, kao svojevrsna turistička atrakcija.Rekonstrukcijom etno-sela posjetiteljima će biti omogućeno upoznavanje tekovina ljudskogživljenja na ovom prostoru i sudjelovanje u različitim tradicionalnim aktivnostima.Za rekonstrukciju i revitalizaciju etno-sala Zamost određuje se izrada detaljnog planauređenja koji treba izraditi u suradnji s nadležnom institucijom za zaštitu kulturne baštine koja ćeprovoditi i nadzor nad izvedbom.Potrebno je vrednovati, očuvati, obnoviti na temelju predloška i revitalizirati postojećukulturno-povijesnu i etnološku baštinu čabarskog kraja, te je uključiti u svakodnevni životstanovništva i u turističku ponudu.Potiče se osnivanje zavičajnih zbirki zbog očuvanja od zaborava predmeta etnološkevrijednosti, proizvoda starih zanata i dr. kao naslijeđa ljudskog rada i načina življenja u čabarskomkraju.b. Kulturno-povijesno naslijeđe od lokalnog značajaČlanak 125.Planom se štite graditeljske cjeline i pojedinačne građevine kulturno-povijesne i etnološkevrijednosti od značaja za lokalnu zajednicu :- povijesna jezgra - središte grada Čabra,- povijesna jezgra - središte naselja Plešce,- naselja s povijesnom identifikacijom - sačuvani izgrađeni dijelovi u sklopu naseljaZamost, Prezid, Gerovo i Hrib (Skednari),- cijelo naselje Sokoli kao primjer organičke strukture izgradnje naselja na stijeniskladno uklopljene u krajolik,- manja ruralna naseljaIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 269

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA- postojeće etnološke građevine : stare vodenice - mlinovi, pilane i kovačnice uzČabranku i Kupu.- manje crkvice i kapelice - Pohođenje Marijino u Ravnicama, Sv. Ivana Krstitelja uSokolima, Sv. Petra i Pavla u Kranjcima, Majka Božja od žalosti u Kozjem Vrhu, Sv.Roka u Gerovu, Majka Božja Snježna u Lividragi, te kapelice na križanjima putova uZamostu, Mandlima, Plešcima, Kamenskom Hribu i dr.Članak 126.Naseljima s povijesnom identifikacijom smatraju se najstarija čabarska naselja,evidentirana u popisima graditeljske baštine ovog područja kao ruralne ili urbane cjeline. To susačuvani izgrađeni dijelovi (povijesne jezgre) u sklopu naselja Čabar, Plešce, Zamost, Prezid,Gerovo i Hrib (Skednari).Za uređenje povijesnih jezgri naselja Čabar i Plešce određuje se izrada detaljnog planauređenja.U sačuvanim povijesnim dijelovima ostalih naselja iz stavka 1. i u naselju Sokoli koje secjelovito štiti kao primjer organičke strukture naselja na stijeni skladno uklopljene u krajolik,moguće su rekonstrukcije i prenamjene postojećih te interpolirana izgradnja novih građevinatemeljem posebnih uvjeta nadležne ustanove za zaštitu kulturne baštine. Uvjete treba ishoditi usvrhu zaštite i očuvanja ambijentalnih vrijednosti cjeline naselja, te graditeljskih vrijednostipojedinačne građevine.Članak 127.U ostalim naseljima i manjim naseljima ruralnog tipa zadržati postojeću strukturu itipologiju naselja, bilo da je ono hrptno, nizinsko ili cestovno. Sačuvati postojeće građevine ili ihrekonstruirati prema predlošku, sačuvati gospodarske građevine (vodenice - mlinove, pilane,kovačnice i sl.) i obnoviti stare zanate, vršiti prenamjene postojećih građevina u objekte seoskogturizma i sl.Mogući su građevinski zahvati rekonstrukcije, prenamjene i interpolirane nove izgradnje,te sanacije i adaptacije građevina u svrhu poboljšanja uvjeta života i rada, ali na način da nenarušavaju tradicionalni izgled naselja.Karakteristične oblike i elemente goranskog narodnog graditeljstva odrediti kao oblikovnepredloške za izgradnju stambenih i vikend-kuća, planinarskih domova, pomoćnih i gospodarskihobjekata i sličnih građevina.Sve novonastale građevinske detalje koji narušavaju skladnost pročelja građevine potrebnoje ukloniti i zamjeniti ih tradicionalnim rješenjima.7. POSTUPANJE S OTPADOMČlanak 128.Sustav za gospodarenje otpadom na nivou Županije sačinjava centralna zona zagospodarenje otpadom, reciklažna dvorišta i transfer stanice. Za Grad Čabar predviđena jeizgradnja transfer stanice, dok je reciklažno dvorište planirano na području Grada Delnice.Ovim Planom okvirno je određena lokacija transfer stanice, a točna lokacija odrediti će setemeljem detaljnih hidrogeoloških istarživanja.Do izgradnje transfer stanice komunalni i neopasni tehnološki otpad s čabarskog područjazbrinjavati će se na postojećem odlagalištu otpada Peterkov Laz na način kako je to propisanovažećim zakonskim propisima.Nakon izgradnje transfer stanice pristupiti sanaciji postojećeg odlagališta komunalnogotpada Peterkov Laz.Članak 129.Na području Grada Čabra proizvodi se i određena količina opasnog tehnološkog otpadačije je zbrinjavanje u nadležnosti Republike Hrvatske. Do uspostave cjelovitog sustavaIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 270

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAgospodarenja otpadom proizvođači su dužni vršiti postupanje s opasnim tehnološkim otpadom uskladu s važećim zakonskim propisima, te odredbama podzakonskih akata.Članak 130.Svi proizvođači otpada dužni su se pridržavati principa ekološkog i ekonomskogpostupanja s otpadom, a oni se svode na :• izjegavanje ili smanjenje količina otpada na mjestu nastajanja• razvrstavanje otpada po vrstama na mjestu nastanka• iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe• sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom• odlaganje otpada na postojeće odlagalište• saniranje otpadom onečišćenih površina.Članak 131.Zbog zaštite izvorišta vode za piće i očuvanja površinskih vodotoka rješiti zbrinjavanjemulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i septičkih taložnica u prijelaznom razdoblju nacentralnom uređaju u Rijeci, a kasnije u skladu s rješenjem cjelovitog sustava gospodarenjaotpadom.Voditi stalnu brigu o uklanjanju i saniranju postojećih otpadom onečišćenih površina,naročito na evidentiranim divljim odlagalištima, a provođenjem komunalnog reda spriječiti daljnjenekontrolirano odlaganje otpada.8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠČlanak 132.U cilju maksimalnog očuvanja prirodnih resursa i postojećih datosti prostora, te očuvanja iosiguranja kvalitetnih, zdravih i humanih uvjeta života i rada ljudi u njemu, ovim Planom utvrđujuse obveze, zadaci i smjernice za zaštitu tla, zraka i vode, zaštitu prostora od prekomjerne buke, tepropisuju mjere posebne zaštite koje obuhvaćaju sklanjanje ljudi u slučaju ratne opasnosti ilielementarnih nepogoda, zaštitu od rušenja, potresa i poplava, te zaštitu od požara.Ovim mjerama potrebno je zaštititi posebno vrijedne djelove prirode od zagađivanja.Propisuju se i mjere za sanaciju već ugroženih dijelova čovjekova okoliša.8.1. Zaštita tlaČlanak 133.Grad Čabar oskudijeva zemljištima visokog boniteta, stoga vrijedno poljoprivrednozemljište (oranice, voćnjake, livade i pašnjake) koje se nalazi izvan građevinskog područja trebastrogo štititi od prenamjene.Livade i pašnjake koji se nalaze uz naselja treba zaštititi ispašom i košnjom, agospodarenjem šumama i košnjom za potrebe lovstva moguće je sačuvati i teže dostupne livadeunutar šumskih područja.Zaštitu šuma i šumskog zemljišta vršiti u skladu s Šumskogospodarstvenim osnovama zadržavne šume i Programima za gospodarenje u privatnim šumama.Na područjima koja su izložena eroziji, u okviru gospodarenja šumama treba planiratisamo nužne sanitarne sječe.Šume i šumsko zemljište nije potrebno umjetno pošumljavati - sadašnja pošumljenost jedobra, a zapušteno i neobrađeno poljoprivredno tlo se samo od prirode zašumljuje. Vršiti samonjegu, čišćenje, prorjeđivanje i popunjavanje šuma u prirodnim sastojinama, u skladu s Osnovama iProgramima gospodarenja šumama za određeno područje.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 271

8.2. Zaštita zrakaPROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAČlanak 134.Rezultati praćenja kakvoće zraka odredili su sadašnju kakvoću zraka na području GradaČabra prvom kategorijom, koja temeljem Zakona o zaštiti zraka treba biti očuvana.Suglasno zakonskoj regulativi provoditi imisijski i emisijski monitoring zraka.8.3. Zaštita vodaČlanak 135.Površinske i podzemne vode na području Grada Čabra prema Uredbi o klasifikaciji vodamoraju zadovoljiti kakvoću 1. i 2. vrste.Klasifikacija u vrste izvršena je prema namjeni i stupnju čistoće vode, pa u navedene vrstespadaju :1. vrsta - površinske i podzemne vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcijemogu koristiti za piće ili u prehrambenoj industriji, te površinske vode za uzgoj plementih vrstaribe2. vrsta - vode koje se u svom prirodnom stanju mogu koristiti za kupanje i rekreacijiu, za sportovena vodi, za uzgoj drugih vrsta riba ili koje se nakon odgovarajućeg pročišćavanja mogu koristiti zapiće i druge namjene u industriji i sl.Zaštita voda rijeke Kupe i vodotoka ČabrankeČlanak 136.Očuvanje kakvoće podzemnih i površinskih voda sliva Kupe i Čabranke ima posebanznačaj ne samo za čabarski kraj nego za Republiku Hrvatsku.Površinske i podzemne vode sliva Kupe i Čabranke na području Grada Čabra premaDržavnom planu za zaštitu voda kategorizirane su na slijedeći način:- izvor Kupe i rijeka Kupa do Metlike tj. cijelim svojim tokom kroz područje Grada Čabra u1. vrstu- izvor Čabranke u 1. vrstu- vodotok Čabranke od izvora do grada Čabra u 1.vrstu,- vodotok Čabranke od grada Čabra do ušća u rijeku Kupu u 2. vrstu.Zaštita izvorišta vode za pićeČlanak 137.Slivovi izvorišta Čabranke i Kupe predstavljaju posebno osjetljive prostore koji imajuvisoku kategoriju zaštite u rangu vodoopskrbnih rezervata.Sliv izvora Kupe, te svi slivovi izvora uključenih u vodoopskrbni sustav Grada Čabra štitese odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće kojom se vrši kategorizacijasanitarnih zona, propisuju mjere zabrane ili ograničenja u korištenju, mjere zaštite voda, te načinnjihovog provođenja po sanitarnim zonama.Zone sanitarne zaštite određene temeljem hidrogeoloških istraživanja prikazane su ukartografskom prikazu 3b : Područja posebnih ograničenja u korištenju, Područja primjeneposebnih mjera uređenja i zaštite, u mjerilu 1 : 25000.Zaštita površinskih vodaČlanak 138.Ugroženost voda od utjecaja izvora onečišćenja čine otpadne vode naselja, otpadne vodedrvne i ostale industrije te procjedne vode sa odlagališta otpada.Gradnja sustava odvodnje neophodna je zbog zaštite izvorišta vode za piće i očuvanjakvalitete površinskih voda.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 272

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAZa veća naselja (Čabar, Prezid i Gerovo) potrebno je izgraditi sustave javne odvodnje, tedovršiti započetu izgradnju sustava Tršće. Određuju se vrlo strogi kriteriji izgradnje kanalizacijskihsustava ovih naselja: razdjelna kanalizacija i treći stupanj pročišćavanja.Odvodnju otpadnih voda postojeće drvne industrije i manjih proizvodnih pogona teplaniranih novih gospodarskih - poslovnih i turističko-ugostiteljskih zona rješiti priključenjem nasustave javne odvodnje uz prethodno pročišćavanje.Do priključenja na javni sustav odvodnje, u postojećim pogonima drvne industrije izanatstva mjere zaštite voda prvenstveno usmjeriti na postupanje s otpadnim tvarima, a malekoličine jače onečišćenih voda predavati ovlaštenoj organizaciji na zbrinjavanje.Odvodnju otpadnih voda manjih naselja rješavati putem individualnih uređaja za obraduotpadnih voda visokog učinka pročišćavanja (u rangu biološkog postupka pročišćavanja).Zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naselja i objekata zazbrinajvanje otpadnih voda individualnih građevina riještiti zajednički za cijelo područje GradaČabra.Zaštita od izvanrednih onečišćenja vodaČlanak 139.Prema Državnom planu za zaštitu voda za slučaj izvanrednih onečišćenja na vodotocimaKupi i Čabranki, kao državnim vodama, provoditi interventne mjere temeljem operativnih planovakoje donose i provode Hrvatske vode.Operativne planove za provedbu mjera u slučaju izvanrednih zagađenja na lokalnimvodama donosi Skupština Primorsko-goranske županije, a provode Hrvatske vode.Operativne planove zaštite voda od izvanrednih zagađenja moraju izraditi i svi potencijalnizagađivači voda tj. pravne i fizičke osobe koje svojom djelatnošću mogu zagaditi vode.8.4. Zaštita od bukeČlanak 140.Na području Grada Čabra buka ne predstavlja problem i treba je održati na postojećojrazini provođenjem mjera zaštite određenih važećim zakonskim propisima.Unutar građevinskog područja naselja dopušta se maksimalna razina buke od 55 dBa danjui 45 dBa noću.Potrebno je inicirati praćenje pojava buke, prema kriterijima dozvoljenih razina zaodređene subjekte koji je proizvode. Na osnovi rezultata snimanja i odredbi Zakona o buci trebadonijeti Odluku o zaštiti od buke kojom se reguliraju dozvoljene razine buke, ovisno o namjeniprostora.8.5. Mjere posebne zaštiteSklanjanje ljudiČlanak 141.Temeljem Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima semoraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu, na području Grada Čabra nije obvezna izgradnjaskloništa osnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje selokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske.Sklanjanje ljudi osigurava se prilagođavanjem prirodnih, podrumskih i drugih građevinapogodnih za sklanjanje ljudi u određenim zonama što se utvrđuje planom djelovanja zaštite ispašavanja za Grad Čabar, odnosno posebnim planovima prilagođavanja i prenamjene koji seizrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 273

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRASkloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za RepublikuHrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti, projektiraju se kao dvonamjenske građevine sprvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine.Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta trebaprojektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara odtakvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.Eventualna izgradnja skloništa osnovne zaštite u građevinama od značaja za RepublikuHrvatsku na području Grada Čabra, je uvjetna jer je ograničena trenutnim nepostojanjem zakonskeobveze njihove izgradnje.Zaštita od rušenjaČlanak 142.Prometnice unutar novih djelova naselja treba projektirati na način da eventualno rušenjegrađevina ne zapriječi prometnicu, u svrhu omogućavanja nesmetane evakuacije ljudi i dobara tepristupa interventnih vozila.Kod projektiranja većih raskršća ili prometnih čvorišta u dvije razine treba osiguratimogućnost odvijanja istog režima prometa na jednoj (prizemnoj) razini.Unutar građevinskog područja naselja, minimalna udaljenost osnovnih građevina od rubagrađevne čestice mora iznositi pola visine građevine mjereno od najniže kote terena do vijenca. Priprojektiranju građevina koristiti tzv. projektnu seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju potresaodnosno intenzitetu seizmičnosti po MSK ljestvici.Prilikom izrade planova uređenja užih područja Grada Čabra, a posebno za povijesne,gušće izgrađene jezgre naselja koje nisu građene prema protivpotresnim propisima, treba analiziratiotpornost tih jezgri na rušenje i predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja.Zaštita od potresaČlanak 143.Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu ograđenju i postojećim tehničkim propisima.Do izrade nove seizmičke karte Primorsko-goranske županije i karata užih područja,protupotresno projektiranje i građenje provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama,zakonima i propisima.Za područje Grada Čabra utvrđuje se osnovni intenzitet seizmičnosti I o = 7 0 MSK-64 zapovratne periode od 100, 200 i 500 godina, odnosno I o = 6 0 MSK-64 za povratni period od 50godina.Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za rekonstrukcije starijih građevina koje nisuprojektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje uvjetovati analizuotpornosti na rušilačko djelovanje potresa, a izdavanje dozvole za građenje uvjetovati ojačavanjemkonstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.Za višestambene građevine i složene građevine gospodarskih i društvenih namjena,sukladno terenskim uvjetima određene lokacije, uz korištenje utvrđenog intenziteta seizmičnosti,prema potrebi uvjetovati dodatna geomehanička i geofizička istraživanja za određivanje dinamičkihparametara.Zaštita od požaraČlanak 144.Zaštita od požara na području Grada Čabra provodi se u skladu s Planom zaštite od požaraizrađenom prema Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija. Kartografski prikazsektora, zona i vatrobranih pojaseva sadržan je u grafičkom prilogu navedene Procjene ugroženosti.Projektiranje građevina s aspekta zaštite od požara vršiti prema pozitivnim hrvatskimzakonima, propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 274

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAGrađenje novih i rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima izvoditi na način da se nepovećava ukupno požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.U cilju smanjenja požarnih opasnosti i zaštite od požara potrebno je:- graditi građevine većeg stupnja vatrootpornosti,- graditi protupožarne zidove,- izvršiti promjenu namjene poslovnih i drugih prostora sa požarno opasnim sadržajima uneopasne,- izvoditi dodatne mjere zaštite : vatrodojava, pojačan kapacitet hidrantske mreže i dr.Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju,obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.Pristupne ceste u dijelovima naselja koje imaju slijepi završetak treba projektirati ilirekonstruirati sa okretištem za interventna vozila na njihovom kraju.Ceste sa dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati ili rekonstruirati sa minimalnomširinom kolnika od 5 metara.Na području Grada Čabra od posebne je važnosti zaštita šuma od požara. U svrhu zaštiteod požara šuma i poljoprivrednih površina propisuje se:-organizacija osmatračko-dojavne službe (prema Pravilniku o izradi procjene ugroženosti od požarai tehnoloških eksplozija),-osiguranje prohodnosti puteva i staza kroz šumsko zemljište,-zabrana loženja vatre izvan naselja i mjesta koja su posebno označena za tu namjenu, a u svemuprema važećoj regulativi.Zaštita od štetnog djelovanja vodaČlanak 145.Provođenje mjera zaštite od štetnog djelovanja voda nužno je u vrijeme velikih kiša iliotapanja snijega, te pojave visokih podzemnih i bujičnih voda na pojedinim područjima (područjeMlake u Prezidu, djelovi Gerova, močvarni predio Sušica u blizini Voda, Smrečja i Malog Luga,dio Ravnica, dio Čabra uz Čabranku).Zaštitu od štetnog djelovanja voda treba cjelovito sagledati u svrhu daljnje urbanizacijenaseljenih područja, nesmetane evakuacije poplavnih valova i određivanja zaštitnih mjera zaspriječavanje pojave klizišta, odrona i pojačane erozije zemljišta (naročito na većim nagibimaterena i u zonama eksploatacije šuma).Planom je predložena izgradnja retencije sa dvojakom funkcijom (odbrane od poplava izaustavljanja pronosa nanosa) u obliku manje akumulacije - umjetnog jezera uz naselje Vode.Na rijeci Čabranki i na manjim vodotocima postoji mogućnost izgradnje minihidroelektrana kao građevina čija funkcija bazira na korištenju viškova vode. Prije određivanjapotencijalnih lokacija, nužna je detaljna prostorna analiza i izrada studija kojima treba vrednovatiprirodne datosti, te odrediti obim i intenzitet eksploatacije prirodnog vodnog resursa.Na predjelu Mlake u Prezidu te u dijelu naselja Gerovo, prije realizacije planiraneizgradnje, izvršiti potrebna istraživanja i osigurati zadovoljavajuću sigurnost navedenih zonaregulacijom bujičnih tokova i izgradnjom sustava obrane od poplava. Na cijelom području vršitidaljnju regulaciju vodotoka i bujica.Građenje i rekonstrukcije u ugroženim područjima vršiti prema odredbama ovog Plana uzvodopravne mjere i suglasnost Hrvatskih voda.Zaštitu od štetnog djelovanja voda provoditi u skladu sa Zakonom o vodama te državnim ižupanijskim planovima obrane od poplava.9. MJERE PROVEDBE PLANAČlanak 146.Provedba ovog Plana vrši se neposredno, temeljem Odredbi za provođenje uz obveznokorištenje cjelokupnog elaborata (tekstualnog i grafičkog dijela) i posredno, putem planova užihpodručja koji su na snazi ili čija je obveza izrade i donošenja propisana ovim Planom.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 275

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA9.1. Obveza izrade prostornih planova užih područjaČlanak 147.Ovim Planom se, u svrhu posrednog provođenja, određuje obveza izrade slijedećihprostornih planova užih područja:• prostornog plana područja posebnih obilježja (PP PPO),• urbanističkih planova uređenja (UPU),• detaljnih planova uređenja (DPU).Granice obuhvata prostornih planova užih područja određene su u kartografskom prikazu3a “Uvjeti korištenja i zaštite prostora ˘ područja posebnih ograničenja u korištenju”.Prostorni plan područja posebnih obilježja (PP PPO)Članak 148.Prostornim planom Primorsko-goranske županije utvrđena je obveza izrade Prostornogplana područja posebnih obilježja za područje parka prirode Dolina Kupe koje se predlaže zazaštitu.Ovim Planom određen je prostorni obuhvat parka prirode Dolina Kupe naadministrativnom području Grada Čabra za koji je potrebna izrada plana iz stavka 1. Granicaobuhvata uključuje i rijeku Čabranku do izvora.Članak 149.Za svaki zahvat u prostoru dijela Nacionalnog parka Risnjak koji se nalazi unutaradministrativnog područja Grada Čabra postupiti prema odredbama Prostornog plana NacionalnogParka Risnjak kao plana višeg reda.Urbanistički plan uređenja (UPU)Članak 150.Utvrđuje se obveza donošenja urbanističkih planova uređenja za slijedeća područjapredviđena ovim Planom :• za građevinska područja naselja :N65 Čabar iN24 Gerovo,• za građevinska područja planirane gospodarske – poslovne namjene :a) poslovne zone pretežito uslužne namjene :K1 3 u Tropetima,K1 4 u Prezidu,b) poslovne zone pretežito trgovačke namjene :K2 1 u Zamostu,K2 3 u Tršću,K2 4 u Prezidu,c) komunalno-servisna zona :K3 1 u Gerovu.• za građevinska područja planirane turističko-ugostiteljske namjene :a) površine stacionarnog turizma (hotel, veći pansion i sl.) :T1 3 u Prezidu,T1 4 u Milanovom VrhuT1 5 u LividragiIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 276

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAb) apartmanska naselja :T2 1 u Mandlima,T2 2 između Plešca i Požarnice,T2 3 u Gerovskom Kraju,T2 4 između Tršća i Laza,T2 5 između Ferbežara i Srednje Drage,T2 6 u Vrhovcima,T2 7 u Kozjem Vrhu,c) vikend naselja :T3 21 u Smrečju,T3 28 u Kraljevom Vrhu,T3 46 u Kranjcima,- u hribskim naseljima :T3 14 Brezovci,T3 15 Safari,T3 16 Putari,T3 17 Mošun,T3 19 Živci,- u goračkim naseljima :T3 36 Brinovka,T3 37 Plešci (Plejsci),T3 38 Tušek (Tuški),d) kamp u prirodi :T4 uz naselje Vode.• za građevinska područja planirane sportsko-rekreacijske namjene :a) površine za sport i rekreaciju :R1 1 između Mandli i Okrivja,R1 2 u Plešcima,R1 3 u Zamostu,R1 6 u Gerovskom Kraju,R1 8 u Vodama,R1 11 i R1 12 u Čabru,R1 13 u Kozjem Vrhu,R1 14 u Prezidu,R1 15 u Lividragi,b) površina kupališta, sporta i rekreacije na vodi :R2 uz obalu umjetnog jezera - akumulacije Vode,c) Skijaški centar :R3 Skijaški centar Rudnik kraj Tršća,d) manja skijališta :R4 1 kraj Tršća (između naselja Frbežari, Srednja Draga i Crni Lazi) iR4 2 kraj Prezida (Kovačev Hrib).Detaljni plan uređenja (DPU)Članak 151.Utvrđuje se obveza donošenja detaljnih planova uređenja za slijedeće obuhvate određeneovim Planom:• za uređenje povijesne jezgre grada Čabra• za uređenje povijesne jezgre naselja Plešce• za uređenje etno-sela u ZamostuIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 277

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA• za građenje pojedinačnih građevina u građevinskim područjima naselja,građevinskim područjima izdvojenih namjena i van građevinskih područja,sukladno odredbama ovog Plana.Članak 152.Urbanističkim planovima uređenja ili Programom mjera za unapređenje stanja u prostorumogu se korigirati obuhvati detaljnih planova uređenja i odrediti izrada novih koji nisu predviđeniovim Planom, ukoliko se ocijeni da za to postoje opravdani razlozi.Članak 153.Do donošenja navedenih prostornih planova užih područja ne može se odobriti gradnjanovih građevina ni zahvata u uređenju prostora.Iznimno od prethodnog stavka, dozvoljavaju se rekonstrukcije, prenamjene i interpolacijenovih građevina :• u izgrađenom dijelu građevinskih područja naselja :N65 Čabar, osim u obuhvatu povijesne jezgre,N24 Gerovo,• u izgrađenom dijelu građevinskih područja turističko-ugostiteljske namjene T3 – vikendnaselja :T3 21 u Smrečju,T3 28 u Kraljevom Vrhu,T3 46 u Kranjcima,- u hribskim naseljima :T3 14 Brezovci,T3 15 Safari,T3 16 Putari,T3 17 Mošun,T3 19 Živci,- u gračkim naseljima :T3 36 Brinovka,T3 37 Plešci (Plejsci),T3 38 Tušek (Tuški).9.2. Građevine i zahvati u prostoru za koje je potrebna procjena utjcaja na okolišČlanak 154.Uredbom o procjeni utjecaja na okoliš i Popisom zahvata, te Prostornim planom Primorsko- goranske županije određene su građevine i zahvati u prostoru za koje je obvezna procjena utjecajana okoliš i izrada studije o utjecaju na okoliš, a za područje Grada Čabra navode se slijedećimpopisom :1. Građevine za postupanje s otpadom:• građevine za odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada : transferstanica• građevine za biološku obradu otpada.2. Energetske građevine:• elektroenergetske građevine : mini hidroelektrane,• skladišta nafte i njezinih tekućih derivata kao samostalne građevine,• kotlovnice snage veće od 10 MJ/s na plin i lož ulje i 1 MJ/s na kruto gorivo.3. Vodne građevine:• sustavi javne odvodnje izlaznog kapaciteta 2000 ES (ekvivalentnih stanovnika)i više.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 278

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA4. Proizvodne građevine:• za preradu drva i proizvodnju poluproizvoda od drva (furnira, šper ploča, panelploča, iverica i sl.) kapaciteta 1 000 t/god. i većeg,• slatkovodni ribnjaci: za salmonide godišnje proizvodnje 2 t i veće5. Površinska eksploatacija građevno-tehničkog kamena, ako su utvrđene eksploatacijskerezerve veće od 100 000 m 3 .6. Građevine u zaštićenom području• građevine u slivnim područjima izvorišta vode za piće koje proizvode ilikoriste opasne tvari (prema Zakonu o vodama i Uredbi o klasifikaciji voda),• građevine na području zaštićenog krajolika namijenjene turizmu (većegkapaciteta),• građevine i zahvati izvan građevinskog područja smještene dijelom ili cjelovitou I. ili II. kategoriji osjetljivosti prostora,7. Građevne cjeline• garaže javnog prijevoza.8. Građevine za specifične grane sporta i rekreacije, koji se odvijaju isključivo uprirodnim okruženjima izvan građevinskog područja (zmajarstvo, alpinizam, rafting isl.).Pored građevina i zahvata navedenih u popisu, ovim Planom utvrđuje se obveza izradeprocjene utjecaja na okoliš za građevine i zahvate u zaštićenim područjima i to:- u vodozaštitnim područjima izvorišta vode za piće, uz obale rijeka, vodotoka i akumulacijeVode, u zaštićenim djelovima šuma posebne namjene, u zaštićenim krajolicima i svim ostalimzaštićenim djelovima šumskog i poljoprivrednog zemljišta za koje, prilikom zahtjeva za lokacijskudozvolu, tijelo državne uprave nadležno za provođenje Plana ocijeni da bi mogli imati štetanutjecaj na okoliš.9.3. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjeraČlanak 155.Na području Grada Čabra primjenjivati posebne razvojne i druge mjere koje će djelovatipoticajno i inicirati pozitivne pomake u ukupnom društvenom i gospodarskom razvoju.Razvojne mjere koje treba poduzimati u cilju bržeg razvitka područja su :• ulagati u razvoj sustava vodoopskrbe i to prioritetno na područjima gdje je sustav neispravan,• kanalizacijske sustave graditi prema prioritetu zaštite izvorišta vode za piće i vodotoka prvevrste,• radi zaštite izvorišta vode za piće sanirati postojeće odlagalište komunalnog otpada PeterkovLaz,• poticati poljoprivredne djelatnosti koje se mogu razviti u čabarskom prostoru,• prioritetno planirati gradnju građevina od županijskog značaja,• kao antidepopulacijsku mjeru predvidjeti prodaju uređenog građevinskog zemljišta popovoljnoj cijeni uz ispunjenje određenih uvjeta (mlađe dobne skupine, prijava prebivališta isl.),• odrediti visinu komunalne naknade na način da se potiče privođenje zemljišta planiranojnamjeni,• programom mjera za unapređenje stanja u prostoru predvidjeti uvođenje komunalnogdoprinosa za financiranje građenja građevina i uređaja komunalne infrastrukture,• predvidjeti osiguranje sredstava za zaštitu i upravljanje zaštićenim dijelovima,• predvidjeti mogućnost osiguranja sredstava za financiranje projekata potrebnih gradu(izgradnja građevina društvenih djelatnosti za javne funkcije, prometnica i sl.) putemizdavanja lokalnih obveznica,• predvidjeti mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti kao što su dodjelekredita s povoljnijim uvjetima,Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 279

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRA• novčane poticaje za određenu proizvodnju ili granu djelatnosti, propisivanje nižih stopa porezana potrošnju i poreza na dohodak.Članak 156.Obzirom na specifične i otežane uvjete življenja te negativna demografska kretanjastanovništva stalno poduzimati odgovarajuće antidepopulacijske mjere i razvijati društvenedjelatnosti :Predškolski odgojOmogućiti boravak u dječjim vrtićima cjelokupnoj predškolskoj populaciji. U tom ciljurazraditi programe i osigurati sredstva za :• modernizaciju i zadržavanje svih sadašnjih vrtića, uz sufinanciranje troškova od straneŽupanije,• financiranje prijevoza predškolske djece u dječje vrtiće na udaljenost do 5 km,• poticanje različitih oblika organiziranja predškolskog odgoja i osnivanje disperziranih manjihprivatnih vrtića (do petero djece).Osnovno obrazovanjeZa osiguranje daljnjeg rada u osnovnom obrazovanju i zadržavanje postojećeg brojaučenika nužno je :• zadržati i osuvremeniti postojeće prostore,• osigurati besplatan prijevoz učenika i topli obrok sredstvima lokalne i županijske samouprave,• osigurati besplatne udžbenike roditeljima s troje i više djece, te osigurati besplatne udžbenike iopremu za učenike do 4. razreda osnovne škole,• osigurati financiranje izvannastavnih aktivnosti sredstvima gospodarskih tvrtki.Srednješkolsko obrazovanjeRadi poticanja ostanka djece na srednješkolskom obrazovanju potrebno je :• osigurati širi spektar obrazovnih programa iz trogodišnjeg i četverogodišnjeg obrazovanja,• osigurati đacima i studentima stipendije, posebno za ona zanimanja kojima će se moćizaposliti i stvarati poduzetničku klimu na čabarskom području,• zadržati i osuvremeniti postojeći prostor, a potrebe za srednje obrazovne programe riješitiadaptacijom postojećeg prostora đačkog doma u Čabru.Zdravstvena zaštita i socijalna skrbU cilju razvoja zdravstvene zaštite poduzimati slijedeće mjere :• zaustaviti procese degradacije primarne zdravstvene zaštite i osigurati zdravstvenu zaštitu uskladu s prihvaćenim standardima na razini države,• osigurati specifičnu zaštite stanovništva u brdsko-planinskom području koju treba sufinanciratisredstvima Županije i države,• provoditi preventivne zdravstvene aktivnosti,• poboljšati zdravstvenu zaštite osoba treće i četvrte životne dobi,• poboljšati pružanje medicinskih usluga stanovništvu i podizanje zdravstvenog standardaizgradnom novih različitih specijalističkih ambulanti.Za pravilnije usmjeravanje socijalne skrbi nužno je:• odvojiti radno sposobno stanovništvo od socijalne skrbi,• poticati različite oblike socijalnih djelatnosti - u formi klubova za rad s osobama različitihdobnih skupina - od najmlađih do najstarijih,• potrebe za socijalnom sigurnošću povećanog broja starijih i nemoćnih osoba rješavati uzpomoć Županije i države,• stvarati pretpostavke za veću odgovornost starijih prema mlađima i mlađih prema starijima udruštvu u cjelini, a posebno u obitelji.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 280

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAKultura, tehnička kultura i sportPrimjenjivati slijedeće razvojne mjere :• pripremati i donositi dugoročne i godišnje programe razvoja specifičnih kulturnih djelatnosti, spreciziranim aktivnostima, rokovima, nositeljima i izvorima financiranja,• posvetiti posebnu pažnju očuvanju i revitalizaciji kulturne baštine, nastaviti s nastojanjimakulturnih ustanova, lokalne samouprave i pojedinaca u tom pravcu, te stvarati povoljno općeokruženje i razvijati svijest stanovnika o nužnosti očuvanja kulturne i etnološke baštine zabuduća pokoljenja,• na promicanju kulturnih vrijednosti i razvoju djelatnosti tehničke kulture i sporta angažiratisve gradske strukture, pomoć županijskih ustanova, gospodarskih subjekata i pojedinaca.Članak 157.U svrhu provedbe i razrade planskih postavki i odrednica ovog Plana, postupnog ostvarenjaciljeva prostornog, gospodarskog i društvenog razvoja, te provođenja mjera zaštite prostora GradaČabra, Gradsko vijeće donosi dvogodišnji Program mjera za unapređenje stanja u prostoru.Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru, sukladno Županijskom programu mjerautvrđuje se :- gospodarski i društveni razvoj Grada Čabra,- upravljanje prostorom,- zaštita prostora,- ostale potrebne mjere za provedbu dokumenata prostornog uređenja.Program mjera, osim zakonom određenog sadržaja, mora :• utvrditi obvezu izrade nove, te izmjenu i dopunu postojeće prostorno planske dokumentacije,• utvrditi nositelje pojedinih obveza, rokove i troškove planiranih mjera,• odrediti mjere za provedbu politike prostornog uređenja (komunalni doprinos, razinauređenosti građevinskog zemljišta za pojedina uža područja i dr.),• prioritetno planirati gradnju građevina od županijskog značaja,• odrediti izračun komunalne naknade na način da se potiče privođenje zemljišta planiranojnamjeni,• predvidjeti uvođenje komunalnog doprinosa za financiranje građenja građevina i uređajakomunalne infrastrukture,• predvidjeti osiguranje sredstava za zaštitu i upravljanje zaštićenih područja i cjelina,• navesti područja i lokalitete na kojima će se provoditi sustavna istraživanja i praćenja pojava iprocesa u prostoru,• predvidjeti mogućnost osiguranja sredstava za financiranje projekata za potrebe Grada, kao štosu izgradnja građevina društvenih djelatnosti za javne funkcije, prometnica i sličnog,• predvidjeti mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti (različitih poslovnih iturističko-ugostiteljskih djelatnosti, a naročito za oživljavanje poljoprivrede, proizvodnjezdrave hrane i ljekovitog bilja, te razvoja svih oblika turizma, posebno seoskog turizma uokviru seoskih obiteljskih domaćinstava).Gradsko vijeće Grada Čabra, u skladu s Programom mjera za unapređenje stanja uprostoru, utvrđuje:- visinu komunalnog doprinosa i područja na koja se odnosi,- program financiranja gradnje građevina i komunalne infrastrukture iz sredstavakomunalnog doprinosa,- visinu komunalne naknade i područja za koja se ona primjenjuje,- poticajne mjere i područja njihove primjene iz nadležnosti Grada.Članak 158.Provođenje sustavnih istraživanja i praćenja pojava i procesa u prostoru vršiti sukladnoodredbama Županijskog plana. Praćenjem obuhvatiti cjelovit sklop pojava koje utječu na stanjeokoliša, a osobito koje utječu na kakvoću prirodne baštine, tla, zraka i vode.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 281

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAZaštitnim mjerama postići cjelovito osiguranje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnihzajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš, kaoosnovni uvjet zdravog i održivog razvitka.Članak 159.U cilju provedbe planskih postavki prostornog, gospodarskog i društvenog razvoja GradaČabra, a naročito provedbe mjera zaštite prostora, za svaki zahvat u prostoru za koji tijelo državneuprave nadležno za provođenje ovog Plana ocijeni da može imati značajan utjecaj na život lokalnezajednice, može se zatražiti mišljenje Poglavarstva Grada.9.4. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeniČlanak 160.Rekonstrukcija postojećih građevina čija namjena nije u skladu s namjenom prostorautvrđenom ovim Planom moguća je u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta života i rada.Rekonstrukcijom u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta smatraju se :• za stambene i stambeno-poslovne građevine:- funkcionalne preinake zbog boljih uvjeta stanovanja i rada (dogradnje sanitarnihprostorija, stubišta i sl. veličine do 30 m 2 , nadogradnje do visine osnovne građevine),- prenamjene građevine ili dijela građevine,- priključci na građevine i uređaje komunalne infrastrukture,• za građevine drugih namjena (gospodarske - poslovne, turističko-ugostiteljske, društvene,infrastrukturne i druge građevine) :- proširenje, prenamjena, usavršavanje i zaokruženje tehnološkog procesa ili procesa rada,- rekonstrukcije građevina radi poboljšanja uvjeta rada,- zamjena dotrajalih instalacija,- priključci na građevine i uređaje komunalne infrastrukture,- sanacije postojećih ograda i gradnje potpornih zidova radi sanacije terena.PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBEČlanak 161.Plan iz članka 1. ove Odluke izrađen je u 4 (četiri) izvornika ovjerenih pečatom Gradskogvijeća Grada Čabra i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Čabra.Članak 162.Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Upravnog odjela Grada Čabra, Županijskog zavodaza održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci i u Uredu za prostorno uređenje, stambeno -komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije - Pododsjek Čabar.Članak 163.Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o građevinskom području GradaČabra (“Službene novine” broj 18/96 ).Članak 164.Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenim novinama”Primorsko - goranske županije.Izrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 282

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ČABRAKlasa :Ur. broj :Čabar,GRADSKO VIJEĆE GRADA ČABRAPredsjednik Gradskog vijeća :Dragutin VrusIzrada : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, 2003. 283