<strong><strong>ZA</strong>HTJEV</strong> <strong>ZA</strong> <strong>OCJENU</strong> O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ <strong>ZA</strong> <strong>ZA</strong>HVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVEC3.4.Zo<strong>na</strong> mješovite, pretežitostambene <strong>na</strong>mjeneZo<strong>na</strong> mješovite, pretežito poslovne <strong>na</strong>mjene sastanovanjem55 4565 505.Zo<strong>na</strong> gospodarske <strong>na</strong>mjene(proizvodnja, industrija, skladišta, servisi)– Na granici graevneestice unutar zone – buka ne smije prelaziti 80 dB(A)– Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštenerazine zone s kojom graniiIzvor: Pravilnik o <strong>na</strong>jvišim dopuštenim razi<strong>na</strong>ma buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)Za novoplanirane graevine i rekonstrukcije prometne infrastrukture vrijedi la<strong>na</strong>k 7.prethodno <strong>na</strong>vedenog Pravilnika:la<strong>na</strong>k 7.Razi<strong>na</strong> buke od novoizgraenih graevi<strong>na</strong> prometne infrastrukture koja ukljuuje željeznikepruge, državne ceste i županijske ceste u <strong>na</strong>seljima a koje dodiruju, odnosno presijecajuzone iz 1., 2., 3. i 4. Tablice 1., lanka 5. ovoga Pravilnika, treba projektirati i graditi <strong>na</strong> <strong>na</strong>inda razi<strong>na</strong> buke <strong>na</strong> granici planiranog koridora prometnice ne prelazi ekvivalentnu razinu bukeod 65 dB(A) danju, odnosno 50 dB(A) nou.U sluaju rekonstrukcije ili adaptacije graevi<strong>na</strong> prometne infrastrukture koje stvaraju bukuiz<strong>na</strong>d dopuštene razine graevi<strong>na</strong> prometne infrastrukture treba projektirati, odnosnorekonstruirati ili adaptirati <strong>na</strong> <strong>na</strong>in da se razi<strong>na</strong> buke smanji <strong>na</strong> dopuštenu razinu iz stavka1. ovog lanka.Iznimno, u sluaju kada je prilikom rekonstrukcije ili adaptacije graevi<strong>na</strong> prometneinfrastrukture nemogue izvesti smanjenje razine buke prema stavku 2. ovoga lankaprimjenom uobiajenih tehnikih mjera za zaštitu od buke <strong>na</strong> slinim graevi<strong>na</strong>ma,projektom treba obrazložiti razloge i dokazati da su poduzete sve raspoložive, a tehnikiprihvatljive mjere za zaštitu od buke.Zbog karakteristika tere<strong>na</strong> izgradnja graevi<strong>na</strong> u okviru graevinskog podruja nije uvijek uztrasu planirane ceste, ve se radi o veim ili manjim grupama objekata, izgraenim <strong>na</strong>razliitim udaljenostima od ruba kolnika. Poduzimanje aktivnih mjera zaštite od buke (zaštitnizidovi i sl.) u zoni postojee izgradnje je otežano, esto i u potpunosti neuinkovito jer semora osigurati prilaz parceli, tj. relativno esto dolazi do otvora u zaštiti. Tu je i problemprostornog smještaja zaštite jer su ulini profili esto preuski i za postavljanje svih prometnihpovrši<strong>na</strong> (npr. pješake staze).Razi<strong>na</strong> buke za podruje da<strong>na</strong> u zoni ruba koridora planiranog <strong>zahvata</strong> procjenjuje se izmeu60 i 65 dB(A), što je u skladu s odredbom Pravilnika da <strong>na</strong> rubu koridora promatranogprometnog koridora bude razi<strong>na</strong> 65 dB(A). Planiranim zahvatima rekonstrukcije <strong>na</strong> trasidržavnih cesta D29 i D35 nee se pogoršati postojee stanje rezidualne buke u dijelu kojeizaziva prometni tok. Štoviše, zbog ureenja kolnika i saniranja postojeih ošteenja može seoekivati i manje smanjenje razi<strong>na</strong> buke u zoni postojee izgradnje. Budua gradnja trebalabi se <strong>na</strong>mjenom ili <strong>na</strong>inom izgradnje prilagoditi zoni uz cestovne prometnice. Temeljemlanka 7. Pravilnika o <strong>na</strong>jvišim dopuštenim razi<strong>na</strong>ma buke u sredini u kojoj ljudi rade i boraveu promatranom dijelu graevinskog podruja <strong>na</strong>selja procje<strong>na</strong> je da nije potrebno provodititehnike mjere zaštite, ve je planira<strong>na</strong> mjera zaštite kao ogranienje brzine prometnog tokau zoni graevinskog podruja <strong>na</strong> maksimalno 50 km/h. 11 la<strong>na</strong>k 53. Zako<strong>na</strong> o sigurnosti prometa <strong>na</strong> cestama (NN 67/08 i 74/11):Na cesti u <strong>na</strong>selju voza se ne smije vozilom kretati brzinom veom od 50 km <strong>na</strong> sat, odnosno brzinom veom od brzinedopuštene postavljenim prometnim z<strong>na</strong>kom za cijelo <strong>na</strong>selje ili njegov dio.DVOKUT ECRO d.o.o. 54
<strong><strong>ZA</strong>HTJEV</strong> <strong>ZA</strong> <strong>OCJENU</strong> O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ <strong>ZA</strong> <strong>ZA</strong>HVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECU izvanrednim situacijama razine buke nisu zakonom ograniene. la<strong>na</strong>k 2. Zako<strong>na</strong> o zaštitiod buke (NN 30/09) kaže da se odredbe zako<strong>na</strong> ne odnose se <strong>na</strong> buku koja <strong>na</strong>staje priuklanjanju posljedica elementarnih nepogoda i pri drugim izvanrednim dogaajima iliokolnostima koje mogu izazvati vee materijalne štete, ugrožavati zdravlje i živote ljudi te<strong>na</strong>rušavati ovjekovu okolinu u veim razmjerima.4.1.11. UTJECAJ IZNENADNIH DOGAAJAUtjecaj izne<strong>na</strong>dnih dogaaja rekonstrukcijeTijekom rekonstrukcije mogue su akcidentne situacije vezane uz nepravilnu organizacijuradilišta koja za posljedicu može imati sljedee:• oneišenje tla i voda <strong>na</strong>ftnim derivatima i otpadnim vodama s gradilišta. Usluaju prolijevanja <strong>na</strong>ftnih derivata isti e se vrlo brzo impregnirati u tlo ipodzemlje• požari <strong>na</strong> otvorenom• sudari prilikom ulaza i izlaza vozila i strojeva <strong>na</strong> podruje <strong>zahvata</strong>• nesree uzrokovane višom silom (ekstremno nepovoljni vremenski uvjeti i sl.),tehnikim kvarom i/ili ljudskom greškom.Utjecaj izne<strong>na</strong>dnih dogaaja tijekom korištenjaNajvei utjecaj <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong> predstavljaju upravo akcidentne situacije (sudari, izlijetanje iprevrtanje vozila, izlijevanje <strong>na</strong>fte i <strong>na</strong>ftnih derivata i drugih štetnih tvari u <strong>okoliš</strong>) pri kojimmože doi do ekoloških nesrea velikih razmjera. Posebnu opasnost predstavljaju raznovrsni,ponekad izuzetno otrovni tekui tereti koji se prevoze auto-cister<strong>na</strong>ma i ijim se dospijeemu <strong>okoliš</strong> kontaminiraju vode, tlo, zrak, te biljni i životinjski svijet.Kako tijekom rekonstrukcije, tako i tijekom korištenja <strong>na</strong>jvei negativni utjecaji mogu seoekivati <strong>na</strong> tlo i vode prilikom izlijevanja <strong>na</strong>ftnih derivata u <strong>okoliš</strong>.Rekonstrukcijom e se stvoriti povoljniji prometni uvjeti, te se istovremeno ne oekujez<strong>na</strong>ajno poveanje prometa (oko 4% godišnje). Kombi<strong>na</strong>cijom ta dva faktora smanjit e seuvjeti koji mogu dovesti do ranije opisanih akcidentnih situacija.4.2. OBILJEŽJA UTJECAJAOd <strong>na</strong>vedenih <strong>utjecaja</strong> može se utvrditi sljedee:UtjecajZrakTlo i vodePrirod<strong>na</strong> bašti<strong>na</strong>, biljnii životinjski svijetKulturno-povijes<strong>na</strong>bašti<strong>na</strong>KrajobrazObilježjeIzravan minimalan negativan neizbježan utjecaj uslijed prometovanjavozila.Izravan utjecaj <strong>na</strong> tlo pre<strong>na</strong>mjenom površi<strong>na</strong> samo <strong>na</strong> mjestima veihkorkcija radijusa zavoja.Nema <strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong> vode osim u sluaju akcide<strong>na</strong>ta.Nema <strong>utjecaja</strong>.Neizravan utjecaj.Nema <strong>utjecaja</strong>.DVOKUT ECRO d.o.o. 55