11.07.2015 Views

ZAHTJEV ZA OCJENU o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

ZAHTJEV ZA OCJENU o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

ZAHTJEV ZA OCJENU o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

<strong><strong>ZA</strong>HTJEV</strong> <strong>ZA</strong> <strong>OCJENU</strong> O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ <strong>ZA</strong> <strong>ZA</strong>HVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECProširenja u zavojima izvest e se za sluaj prolaza teretnog vozila s prikolicom i osobnogvozila. Korekcije radijusa zavoja <strong>na</strong>vedene su u tablici 2.Uslijed poveanja radijusa zavoja radi lakšeg odvijanja prometa doi e do pre<strong>na</strong>mjeneokolnih površi<strong>na</strong> (stanišnih tipova). Ovdje treba urau<strong>na</strong>ti i radni pojas za kretanjemehanizacije. Podruje radnog pojasa e se <strong>na</strong>kon izgradnje rekultivirati.Kao što je vidljivo iz tablice 2 do korekcije zavoja e <strong>na</strong>jveim dijelom doi <strong>na</strong> stanišnimtipovima pod veim ili manjim antropogenim utjecajem (I.2.1. Mozaici kultiviranih površi<strong>na</strong>,J.1.1./ J.1.3. Aktiv<strong>na</strong> seoska podruja/ Urbanizira<strong>na</strong> seoska podruja).Do zadiranja u prirod<strong>na</strong> staništa (E.3.2. Srednjoeuropske acidofilne šume hrasta kitnjaka teobine breze) e doi <strong>na</strong> nekoliko stacio<strong>na</strong>ža. Na D35 stac. 4+738 do 5+697 doi e dokorekcije radijusa 2 zavoja, dok e <strong>na</strong> D29 od stac. 2+296 do 2+526 doi e do korekcijeradijusa 4 zavoja <strong>na</strong> predmetnom stanišnom tipu. Kako se korekcije odnose <strong>na</strong> odmake odnekoliko metara od glavne osi trase (<strong>na</strong>jviše 20 m od stac. 9+246 do 9+286 <strong>na</strong> stanišnomtipu I.3.1. Intenzivno obraivane oranice <strong>na</strong> komasiranim povri<strong>na</strong>ma) ne može se govoriti oz<strong>na</strong>ajnom utjecaju <strong>na</strong> prirod<strong>na</strong> staništa te pripadajuu vegetaciju.Tijekom izgradnje može doi do negativnog <strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong> vode<strong>na</strong> i kopne<strong>na</strong> staništapredmetnog podruja <strong>zahvata</strong> ukoliko se:• ne osigura odgovarajui pristup gradilištu, ve se nepotrebno uništavaju dodatnepovršine okolnih kopnenih staništa,• graevinski i drugi otpad <strong>na</strong>stao tijekom izgradnje odlaže <strong>na</strong> površine okolnogvodenog ili kopnenog staništa,• izlijevanja opasnih tekui<strong>na</strong>, ulja, masti u okolne površine koje predstavljajustaništa flore i fauneUtjecaj tijekom korištenja <strong>zahvata</strong>Rekonstrukcija predmetnih dionica doi e do poboljšanja voznih uvjeta. Time e se smanjitidosadašnji utjecaj buke i prašine uslijed prolaska vozila preko z<strong>na</strong>tnije ošteenih dijelovakolnika. Voz<strong>na</strong> svojstva vozila <strong>na</strong> rekonstruiranom kolniku biti e sigurnija te e se smanjitimogunost akcidentne situacije uslijed prometne nesree ili izlijetanja vozila s kolnika.Rekonstrukcijom e se zahvatiti i sustav odvodnje. Postojee oborinske jarke koji se uklapajusvojom niveletom e se oistiti i profilirati, a u <strong>na</strong>seljima e se izvesti zatvoreni sustavodvodnje s ispustom u postojee ili novoprojektirane oborinske jarke.Slijedom <strong>na</strong>vedenog, poveanjem sigurnosti kao i poboljšanjem odvodnje smanjit e semogunost negativnog <strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong> vode<strong>na</strong> i kopne<strong>na</strong> staništa predmetnog podruja <strong>zahvata</strong>kroz izlijevanja masti, ulja i ostalih tekui<strong>na</strong> <strong>na</strong> cestu.Životinjske vrste <strong>na</strong> užem podruju predmetnih trasa <strong>na</strong>vikle su <strong>na</strong> promet te se radirekonstrukcije nee dodatno povui od trase prema centru fragmenta staništa.4.1.6 UTJECAJ NA ŠUME, LOVIŠTA I LOVNU DIVLJAŠUMENa širem podruju pružanja obiju trasa državnih cesta šumski predjeli su prevladavaju <strong>na</strong>podruju Ivanšice i njenim južnim obroncima. što se više udaljavamo prema jugu, to je veiudio poljoprivrednog zemljišta, a šuma se održala jedino u obliku manjih sastoji<strong>na</strong> išumaraka.DVOKUT ECRO d.o.o. 41

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!