ZAHTJEV ZA OCJENU o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVEC21 9+111.00 5.2 0 cijevni propust22 9+256.00 5.6 0 cijevni propust23 9+316.00 5.8 0 pravokutni propust24 9+495.00 6 0 ploasti propust25 10+400.00 5.2 0 cijevni propust26 10+993.00 4.9 0 cijevni propustZa sva križanja predmetnih državnih cesta s razvrstnim i nerazvrstanim cestama predvienasu ureenja lepeza na nain da se uklope na postojee stanje te izvedba visinskog uklapanjau novoprojektiranu niveletu ceste u duljini 5 do 10 m. Projektom e se posebno riješitiraskrižja u km 0+600, 1+435 (u naselju Novi Golubovec), km 7+530 (naselje Peršaves) nanain da e se postojee križanje semaforizirati radi pješakog prijelaza, a u naselju Mae ukm 12+530 predvien je kružni tok.Na cijeloj duljini predmetnog zahvata predvia se izvedba novih kolnih prilaza.3.2.3. GEOLOŠKI IZVJEŠTAJZa potrebe izrade Elaborata o inženjerskogeološkim i hidrogeološkim uvjetima na dijeludržavne ceste D35 na podruju Novog Golubovca, odnosno državne ceste D29 NoviGolubovec-Mae provedeno je inženjerskogeološko kartiranje u cilju utvrivanja geološkegrae podruja i znaajki naslaga, s naglaskom na izdvajanje podruja prirodnih nestabilnostiu okolnom terenu te na procjenu stanja kolnike konstrukcije i samih prometnica.Istražena dionica državne ceste D35 dijelom prolazi kroz niže planinsko podruje trijaskihdolomita, a dijelom prigorskim podrujem izgraenim od naslaga donjomiocenskih klastita.Najvei dio dionice državne ceste D29 zahvaa nizinsko podruje uz tok rijeice Velike, sokolnim prigorjima tercijarnih klastinih naslaga starosnog raspona od donjeg miocena dopliocena. Tercijarne klastine naslage su pretežno izgraene od sitnozrnatih,vodonepropusnih klastita – lapora, pijesaka i pješenjaka. Mjestimino su prisutni šljunci ikonglomerati te nekoliko varijeteta biogenih vapnenaca.Površina terena u potpunosti je prekrivena naslagama pokrivaa. Razlikuju se naslagepovršinskog pojasa trošenja klastinih naslaga, odnosno dolomita, te aluvijalne naplavinerecentnih tokova. U oba litološka varijeteta prevladava udio sitnozrnate komponente –prahovi i gline.Problem predstavljaju klizišta i nestabilnosti terena utvreni na nekoliko podruja; pri tomese razlikuju prirodne, genetske nestabilnosti u padinama uz prometnice, te nestabilnostiuvjetovane znaajkama materijala u nasipu, odnosno kolnikoj konstrukciji.Na dionici državne ceste D35 stanje asfaltnog kolnika je u veoma lošem stanju iz razlogadotrajalosti kolnike konstrukcije te eksploatacije iz okolnog kamenoloma. Kao zonapotencijalne nestabilnosti, tj. klizanja u padinama izdvojeno je podruje oko stacionaže7+200. Na širem podruju ve je ranije izvedeno nekoliko potpornih zidova, što je pokazateljnestabilnosti okolnog terena.Na podruju državne ceste D29 na stacionažama od 0+800 do 0+900 km, od 1+600 do1+750 km, 4+220, 6+735 te 11+400 prisutno je ošteenje asfalta uslijed slijeganja nasipa ukolnikoj konstrukiji. Pukotine u boku prometnice su naješe polukružnog oblika, duljine doDVOKUT ECRO d.o.o. 28