11.07.2015 Views

ZAHTJEV ZA OCJENU o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

ZAHTJEV ZA OCJENU o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

ZAHTJEV ZA OCJENU o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

<strong><strong>ZA</strong>HTJEV</strong> <strong>ZA</strong> <strong>OCJENU</strong> O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ <strong>ZA</strong> <strong>ZA</strong>HVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECD35Dionica poinje u stac. 4+200 te do <strong>na</strong>selja Novi Golubovec trasa uz zapadne obronkeIvanšice prati dolinu vodotoka Oura koji je definiran kao stanišni tip:A.2.3.1.2. Donji tokovi turbulentnih vodotoka (zo<strong>na</strong> hiporitro<strong>na</strong>) su donjitokovi palearktikih planinskih i nizinskih vodotoka, koji esto predstavljaju srednji tokrijeka (A.2.3.2.2.). Zbog male brzine strujanja vode dno je u donjim tokovimapjeskovito ili muljevito s puno detritusa, pa to uvjetuje razvoj posebnih detritofagnihzajednica u kojima dominiraju maloeti<strong>na</strong>ši (Oligochaeta), školjkai (Pisidium,Sphaerium, Unio) i mnoge liinke kukaca (Chironomidae, Plecoptera, Trichoptera idr.).Od poetka dionice u stac. 4+200 do ulaska u <strong>na</strong>selje Novi Golubovec trasu s obje straneokružuje gusta šumska sastoji<strong>na</strong>:E.3.2. Srednjoeuropske acidofilne šume hrasta kitnjaka te obine breze(Sveze Quercion robori-petraeae Br.-Bl. 1932 i Castaneo-Quercion petraeae (Soo1962) Vukeli 1990). Pripadaju razredu QUERCETEA ROBORI-PETRAEAE Br.-Bl. et R.Tx. 1943 i redu QUERCETALIA ROBORI-PETRAEAE R. Tx. (1931) 1937). Šume hrastakitnjaka, a ponekad i hrasta lužnjaka, i jedne ili obje vrste hrasta s bukvom, u kojimadolazi velik broj subatlantskih i submeridio<strong>na</strong>lnih acidofilnih vrsta. Razvijene su usredišnjem i srednjem južnom dijelu Europe izvan glavnog areala sveze Quercion kojije pod atlantskim utjecajem. S njima su udružene i hrastove acidofilne šumezapadnohercinijskog lanca i njegovog ruba, razvijene pod utjecajem atlantske klimekao supstitucijske šume za svezu Luzulo-Fagion zbog zajednikih vrsta i slinosti uizgledu.Od stac. 4+200 do stac. 4+900 trasa prolazi istono uz kamenolom Oura:J.4.3. Površinski kopovi - Površine <strong>na</strong>stale eksploatacijom razliitih sirovi<strong>na</strong> koje sekoriste u industriji, <strong>na</strong> kojima se zbog <strong>na</strong>i<strong>na</strong> dobivanja mineralnih i drugih sirovi<strong>na</strong>otvaraju "rane" u površini zemlje, uz z<strong>na</strong>ajnu promjenu geomorfolokih karakteristikatere<strong>na</strong>. Vrlo esto se u iskopi<strong>na</strong>ma pojavljuje podzem<strong>na</strong> voda pa <strong>na</strong>staju bazeni ijezera. Definicija tipa <strong>na</strong> ovoj razini ne mora, ali i može podrazumijevati prostornikomplekse s izmjenom kopnenih površi<strong>na</strong>, odlagališta, zgrada, i sl.Podruje <strong>na</strong>selja Novi Golubovec kroz koje prolazi trasa definirano je kroz stanišne tipove:I.2.1./ J.1.1./ I.8.1. Mozaici kultiviranih površi<strong>na</strong>/ Aktiv<strong>na</strong> seoskapodruja/ Javne neproizvodne kultivirane zelene površineI.2.1. Mozaici kultiviranih površi<strong>na</strong> – mozaici razliitih kultura <strong>na</strong> malimparcelama, u prostornoj izmjeni s elementima seoskih <strong>na</strong>selja i/ili prirodne ipoluprirodne vegetacije.J.1.1. Aktiv<strong>na</strong> seoska podruja - seoska podruja <strong>na</strong> kojima se održaoseoski <strong>na</strong>in života.J.1.1./ J.1.3. Aktiv<strong>na</strong> seoska podruja/ Urbanizira<strong>na</strong> seoska podrujaJ.1.3. Urbanizira<strong>na</strong> seoska podruja - nekadašnja seoska podruja ukojima se razvija obrt i trgovi<strong>na</strong>, a poljoprivreda je sekundarnog z<strong>na</strong>enja,ukljuujui i seoske oblike stanovanja u gradovima ili <strong>na</strong> periferiji gradova.Definicija tipa <strong>na</strong> ovoj razini podrazumijeva prostorni kompleks u kojemu seizmjenjuju izgraeni ruralni i urbani elementi s kultiviranim zelenimpovrši<strong>na</strong>ma razliite <strong>na</strong>mjene.DVOKUT ECRO d.o.o. 16

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!