<strong><strong>ZA</strong>HTJEV</strong> <strong>ZA</strong> <strong>OCJENU</strong> O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ <strong>ZA</strong> <strong>ZA</strong>HVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECLuka) i Ravnim kotarima (E. Kleteki, K. Leskovar). Jedinke vrste <strong>na</strong>stanjuju suhe, tople,otvorene predjele, stare otvorene šume (osobito hrastove ili borove), suhe travnjake sraštrkanim drveem, stare parkove, prostrane vonjake, drveem obrasle obale rijeka i sl.Gnijezde se u dupljama, ponekad i u pukoti<strong>na</strong>ma stije<strong>na</strong> ili graevi<strong>na</strong>. Pretežito se hranekukcima, osobito srednje velikim i krupnim kornjašima, skakavcima, cvrcima i sl. koje love<strong>na</strong> tlu, golom te rijetko ili nisko obraslom biljem. Plijen traže promatrajui sa strška, obino1-5m iz<strong>na</strong>d tla. Vrsta je zaštie<strong>na</strong> zakonom o zaštiti prirode, te je meu<strong>na</strong>rodno zaštie<strong>na</strong>Bernskom konvencijom (dodatak II), Bonskom konvencijom (dodatak II) i Washingtonskomkonvencijom (CITES II).Smjernice za mjere zaštite za podruje ekološke mreže:8 Ograniiti širenje podruja pod intenzivnim poljodjelstvom9 Osigurati poticaje za tradicio<strong>na</strong>lno poljodjelstvo i stoarstvo121 Gospodarenje šumama provoditi sukladno <strong>na</strong>elima certifikacije šuma122 Prilikom dovršnoga sijeka veih šumskih površi<strong>na</strong>, gdje god je to mogue i prikladno,ostavljati manje neposjeene površine123 U gospodarenju šumama ouvati u <strong>na</strong>jveoj mjeri šumske istine (livade, pašnjaci idr.) i šumske rubove125 U gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja ibioloških kontrolnih sredstava ('control agents'); ne koristiti genetski modificiraneorganizme127 U svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojeih i oborenih)stabala, osobito stabala s dupljamaIvanšica <strong>na</strong>jviša je plani<strong>na</strong> sjeverozapadne Hrvatske, a smješte<strong>na</strong> je u Hrvatskom zagorju.Proteže se u smjeru zapad-istok, duga je oko 30 km i široka do 9 km, a omee<strong>na</strong> jevodotocima Bednje, gornjeg toka Lonje, Krapine i Velikog potoka. Najviši istoimeni vrh visokje 1061 m.Ciljevi ouvanja podruja HR2000371 Vršni dio Ivanice, važno podruje za divljesvojte i stanišne tipove su <strong>na</strong>vedeni u tablici 1.Tablica 1: Ciljevi ouvanja podruja HR2000371 Vršni dio Ivanice, važnopodruje za divlje svojte i stanišne tipovePORODICA VRSTA Stupanj ugroženostiRanunculaceaecrnkasta sasa (Pulsatilla pratensisssp. nigricans)modra sasa (Pulsatilla vulgaris ssp.grandis)Liliaceae kranjski ljiljan (Lilium carniolicum) VUNKS ŠIFRA NATURA Stanišni tipE.4.6.4.91K0E.4.4.2. 9180*LEGENDACR – kritino ugrože<strong>na</strong> vrstaVU – rizi<strong>na</strong> vrstaCRŠuma bukve saširokolisnim gladcemŠuma gorskog javora imjesearkeDVOKUT ECRO d.o.o. 14
<strong><strong>ZA</strong>HTJEV</strong> <strong>ZA</strong> <strong>OCJENU</strong> O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ <strong>ZA</strong> <strong>ZA</strong>HVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECCr<strong>na</strong> sasa (Pulsatilla pratensis ssp. nigricans) je zeljasta trajnica, s vrstim, okomitimpodankom. Cvjetovi su tamnoljubiasti, zvo<strong>na</strong>sti, visei. Razmnožava se vegetativno te takopoveava svoju brojnost u prirodnim populacijama. U Hrvatskoj je rasprostranjen umediteranskoj makroregiji, zapadno-panonskoj makroregiji (gornjoposavska i podravskamezoregija). Nastanjuje šumske istine i proplanke Žumberka (oko 700 m/nm), ini diopsamofitske vegetacije Durevakih pijesaka, suhe travnjake Ravne Gore (457 m/nm).Vrste roda Pulsatilla su strogo zaštiene zaviajne divlje svojte (Pravilnik o proglašavanjudivljih svojti zaštienim i strogo zaštienim (NN 99/09)).Kranjski ljiljan (Lilium carniolicum) je zeljasta trajnica s podzemnom, jajolikomlukovicom. Cvjetovi su pravilni, dvospolni, prostolatini, jakog mirisa, <strong>na</strong>ra<strong>na</strong>sti ilicrveno<strong>na</strong>ra<strong>na</strong>sti. Raste <strong>na</strong> gorskim i planinskim livadama, <strong>na</strong> grmljem obraslim obroncima ušumskim zajednicama razreda Querco-Fagetaea <strong>na</strong> 380 - 730 m/nm.E.4.6.4. Šuma bukve sa širokolisnim gladcem (As. Laserpitio-Fagetum Ceroveki1966) - Sastojine <strong>na</strong>vedene asocijacije razvijaju se <strong>na</strong> dolomitnim rendzi<strong>na</strong>ma prisojnihpadi<strong>na</strong> Ivanice u Hrvatskom zagorju, u visinskom pojasu izmeu 700-960 m/nmv. Ufloristikom sastavu istie se <strong>na</strong> prvom mjestu Laserpitium latifolium te Fagus sylvatica,Sorbus aria, Cirsium erisithales, Aposeris foetida, Cyclamen purpurascens.E.4.4.2. Šuma gorskog javora i mjesearke (As. Lu<strong>na</strong>rio redivivae-Aceretumpseudoplatani Klika 1955) - Ta se šumska zajednica gorskog javora razvija pretežito ubrdskom vegetacijskom pojasu, a obraštava duboka, svježa, humoz<strong>na</strong> tla <strong>na</strong> dnu jaraka,padi<strong>na</strong> i uvala, gdje se sakupljaju hranjive tvari, isprane iz viših položaja. U sloju drveaprevladavaju Acer pseudoplatanus i Acer platanoides, rjei su Fagus sylvatica, Ulmus glabra,Fraxinus excelsior, a u sloju zeljastih biljaka z<strong>na</strong>ajno mjesto pripada vrsti Lu<strong>na</strong>ria rediviva.Toj zajednici pripadaju dijelom sastojine koje je Horvat (1938) svojevremeno oz<strong>na</strong>ioimenom "Aceri-Fraxinetum croaticum". Sama zajednica nije u novije vrijeme pobližefitocenološki a<strong>na</strong>lizira<strong>na</strong>.Smjernice za mjere zaštite za podruje ekološke mreže:11 pažljivo provoditi turistiko rekreativne aktivnosti17 mogue je provoditi šumske zahvate ukljuujui i sanitarnu sjeu uz posebnodopuštenje ministarstva zaduženog za zaštitu prirode121 Gospodarenje šumama provoditi sukladno <strong>na</strong>elima certifikacije šuma124 U gospodarenju šumama osigurati produljenje sjeive zrelosti zaviajnih vrsta drveas obzirom <strong>na</strong> fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice126 Ouvati biološke vrste z<strong>na</strong>ajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste igenetski modificirane organizme128 U gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za ouvanje ugroženih i rijetkihdivljih svojti te sustavno praenje njihova stanja (monitoring)2.5.2. KARTA STANIŠTAPrema izvatku iz karte staništa (grafiki prikaz 2.) (Državni zavod za zaštitu prirode, ožujak2011.) predmetne dionice trasa D35 i D29 u koridoru od 200 metara (100 metara s objestrane trase) karakteriziraju niže <strong>na</strong>vedeni stanišni tipovi.DVOKUT ECRO d.o.o. 15