ZAHTJEV ZA OCJENU o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENEUTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVATREKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNE CESTED29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) IDIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200DO km 7+233 (l = 3,033 km), NOVI GOLUBOVECZagreb, srpanj, 2011.Nositelj zahvata: Hrvatske Ceste d.o.o.

Investitor:HRVATSKE CESTE d.o.o.Voninina 3, 10000 ZagrebNaruitelj:ZG-PROJEKT d.o.o.Ignjata oria 24, 10000 ZagrebIzraiva:DVOKUT ECRO d.o.o.Trnjanska 37, 10000 ZagrebNaslov:ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJANA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICEDRŽAVNE CESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l =12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km4+200 DO km 7+233 (l = 3,033 km), NOVI GOLUBOVECVoditelj izrade Zahtjeva:Radni tim:Mario Pokriva, stru. spec. ing. sec. – zaštita okoliša,dipl. ing. prom.Mario Pokriva, stru. spec. ing. sec. – zaštita okoliša,dipl. ing. prom.Davor Babi, dipl. ing. biol.Zoran Poljanec, prof. biol.mr. sc. Konrad Kiš, dip. ing. šum.Ines Geci, dipl. ing. geol.Jérôme Le Cunff, dipl. ing. kem. teh.Mirjana Meštri, dipl. ing. agr. – ureenje krajobrazaKamenko Josipovi, dipl. ing. gra.Konzultacije i podaci:• HRVATSKE CESTE d.o.o., Voninina 3, 10000 Zagreb• ZG-PROJEKT d.o.o., Ignjata oria 24, 10000 ZagrebDirektorica:Marta Brki, dipl. ing. agr. – ureenje krajobraza

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECSADRŽAJUVOD .................................................................................................................................................................. 31. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA .................................................................................................. 42. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA .................................................................. 42.1. PODACI O LOKACIJI.......................................................................................................................... 42.2. GRAFIKI PRILOZI S UCRTANIM ZAHVATOM I PRIKAZ IZGLEDA PLANIRANOGZAHVATA.............................................................................................................................................................. 52.3. GRAFIKI PRIKAZI S UCRTANIM ZAHVATOM U ODNOSU NA PODRUJA EKOLOŠKEMREŽE 62.4. PODACI DA JE ZAHVAT PLANIRAN VAŽEOM PROSTORNO PLANSKOMDOKUMENTACIJOM ......................................................................................................................................... 9A.2.4.1. Prostorni plan Krapinsko-zagorske županije......................................................................... 9A.2.4.2. Prostorni planovi ureenja opina ....................................................................................... 102.5. PODACI O POTREBI OCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA EKOLOŠKU MREŽU (AKTTIJELA NADLEŽNOG ZA ZAŠTITU PRIRODE)........................................................................................ 132.5.1. OBILJEŽJA EKOLOŠKE MREŽE................................................................................................... 132.5.2. KARTA STANIŠTA........................................................................................................................ 152.5.3. UTJECAJ ZAHVATA NA CILJEVE OUVANJA I CJELOVITOST EKOLOŠKE MREŽE ............... 172.5.4. ZAKLJUAK O UTJECAJU ZAHVATA NA EKOLOŠKU MREŽU .................................................. 203. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA............................................................... 213.1. TOAN NAZIV ZAHVATA S OBZIROM NA POPIS ZAHVATA IZ UREDBE........................ 213.2. OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA........................................................................................ 213.2.1. OPENITO.................................................................................................................................... 213.2.2. OPIS PROJEKTANTSKOG RJEŠENJA ......................................................................................... 233.2.3. GEOLOŠKI IZVJEŠTAJ................................................................................................................. 283.3. POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJUZAHVATA............................................................................................................................................................ 303.4. PRIKAZ VARIJANTNIH RJEŠENJA.............................................................................................. 304. OPIS MOGUIH ZNAAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ....................................... 314.1. SAŽETI OPIS UTJECAJA ................................................................................................................. 314.1.1. UTJECAJ NA NASELJA I GRAEVINSKA PODRUJA ............................................................... 314.1.2. UTJECAJ NA PROMET I INFRASTRUKTURU............................................................................. 324.1.3. UTJECAJ NA KRAJOBRAZ .......................................................................................................... 354.1.4. UTJECAJ NA KULTURNO-POVIJESNU BAŠTINU...................................................................... 384.1.5. UTJECAJ NA PRIRODNU BAŠTINU, BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET....................................... 404.1.6 UTJECAJ NA ŠUME, LOVIŠTA I LOVNU DIVLJA......................................................................... 414.1.7. UTJECAJ NA TLO I BILJNU PROIZVODNJU .............................................................................. 434.1.8. UTJECAJ NA VODE ...................................................................................................................... 454.1.9. UTJECAJ NA KAKVOU ZRAKA .................................................................................................. 474.1.10. UTJECAJ OD POVEANE RAZINE BUKE.................................................................................... 514.1.11. UTJECAJ IZNENADNIH DOGAAJA........................................................................................... 554.2. OBILJEŽJA UTJECAJA...................................................................................................................... 554.3. VJEROJATNOST ZNAAJNIH PREKOGRANINIH UTJECAJA............................................ 565. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAENJA STANJA OKOLIŠA575.1. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA* .................................................................................. 57DVOKUT ECRO d.o.o. 1

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVEC5.2. PRIJEDLOG PROGRAMA PRAENJA STANJA OKOLIŠA ...................................................... 596. IZVORI PODATAKA .......................................................................................................................... 60DVOKUT ECRO d.o.o. 2

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECUVODPredmet Zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš je rekonstrukcijadionica državnih cesta:• D29 od km 0+000 do km 12+530 (Novi Golubovec – Mae) u dužini od 12,53 km,• D35 od km 4+200 do km 7+233 (Novi Golubovec) u dužini od 3,033 km.Za gradnju državnih cesta duljine 2.000 m i više sukladno Prilogu I. Uredbe o procjeniutjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09) obvezno je provesti procjenu utjecaja zahvatana okoliš.Sukladno prilogu II (POPIS ZAHVATA ZA KOJE SE PROVODI OCJENA O POTREBI PROCJENEUTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, A ZA KOJE JE NADLEŽNO MINISTARSTVO), toan nazivzahvata pripada toki 12. Izmjena zahvata iz Priloga I. i II. koja bi mogla imati znaajannegativan utjecaj na okoliš, pri emu znaajan negativan utjecaj na okoliš na upit nositeljazahvata procjenjuje Ministarstvo mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjeneutjecaja na okoliš.Nositelj zahvata je tvrtka Hrvatske ceste d.o.o., a izrada Zahtjeva ugovorena je izmeu tvrtkiZG-PROJEKT d.o.o. i DVOKUT ECRO d.o.o., kako bi se sukladno lanku 30. Uredbe o procjeniutjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09) u sklopu postupka ocjene o potrebi procjeneutjecaja zahvata na okoliš, ocijenilo da li je za predmetni zahvat potrebno (ili nije potrebno)provesti procjenu utjecaja na okoliš.DVOKUT ECRO d.o.o. 3

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVEC1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATANaziv i sjedište tvrtke: HRVATSKE CESTE d.o.o.Voninina 310000 ZagrebMatini broj: MB: 1554972OIB: 555457887885Odgovorna osoba:dipl. ing. Zdravko FilkoviTelefon: 01 4722 467E-mail:zdravko.filkovic@hrvatske-ceste.hr2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA2.1. PODACI O LOKACIJIPrema upravno-teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske predmetne dionice obje državneceste se nalaze u Krapinsko-zagorskoj županiji.Dionica D35 prolazi kroz opinu Novi Golubovec. Od stac 4+200 do raskrižja s državnomcestom D29 u stac. 6+290 se nalazi u kanjonu vodotoka Oura koji dijeli gorski hrbatIvanšice od gorskog hrpta Strahinice. Dio D35 od stac. 6+290 prema jugozapadu do stac.7+233 nalazi se na podruju južne predgorske stepenice.Predmetna dionica državne ceste D29 od naselja Novi Golubovec u stac. 0+000 do naseljaMae u stac. 12+530 pruža se u smjeru sjeverozapad – jugoistok, pritom prolazi kroz opineNovi Golubovec, Lobor i Mae, a cijela se nalazi na podruju južne predgorske stepenice(grafiki prilog 1.).DVOKUT ECRO d.o.o. 4

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVEC2.2. GRAFIKI PRILOZI S UCRTANIM ZAHVATOM IPRIKAZ IZGLEDA PLANIRANOG ZAHVATAGrafiki prilog 1.Grafiki prilog 2.Grafiki prilog 3.Grafiki prilog 4.Grafiki prilog 5.Grafiki prilog 6.Pregledna situacija zahvataM 1 : 25 000Izvor: ZG-PROJEKT d.o.o. ZagrebPrikaz zahvata na digitalnoj orto-foto podloziM 1 : 5 000Izvor: ZG-PROJEKT d.o.o. ZagrebProstorni plan Krapinsko zagorske županijeM 1 : 100 000Izvor: Službeni glasnik Krapinsko-Zagorske županije 4/02Izvod iz prostornog plana ureenja opine Novi GolubovecM 1 : 25 000Izvor: Službeni glasnik Krapinsko-Zagorske županije 15/07Izvod iz prostornog plana ureenja opine LoborM 1 : 25 000Izvor: Službeni glasnik Krapinsko-Zagorske županije 07/08Izvod iz prostornog plana ureenja opine Novi GolubovecM 1 : 25 000Izvor: Službeni glasnik Krapinsko-Zagorske županije 15/07DVOKUT ECRO d.o.o. 5

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVEC2.3. GRAFIKI PRIKAZI S UCRTANIM ZAHVATOM UODNOSU NA PODRUJA EKOLOŠKE MREŽEGrafiki prikaz 1.Grafiki prikaz 2.Izvadak iz Karte ekološke mreže RH za zahvat zahvat rekonstrukcijedionice državne ceste D29 Mae – Marija BistricaIzvor: Državni zavod za zaštitu prirode (travanj 2011.)Izvadak iz Karte staništa RH za zahvat zahvat rekonstrukcije dionicedržavne ceste D29 Mae – Marija BistricaIzvor: Državni zavod za zaštitu prirode (travanj 2011.)DVOKUT ECRO d.o.o. 6

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNE CESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l = 3,033 km), NOVI GOLUBOVECDVOKUT ECRO d.o.o. 7

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNE CESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l = 3,033 km), NOVI GOLUBOVECDVOKUT ECRO d.o.o. 8

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVEC2.4. PODACI DA JE ZAHVAT PLANIRAN VAŽEOMPROSTORNO PLANSKOM DOKUMENTACIJOMPredmetne dionice državnih cesta D35 i D29 nalaze se na podruju Krapinsko-zagorskežupanije. Predmetna dionica D35 nalazi se u opini Novi Golubovec, dok D29 prolazi krozopine Novi Golubovec, Lobor i Mae:opina Novi Golubovec D35 od km 4+200 do km 7+233D29 od km 0+000 do km 3+290opina Lobor D29 od km 3+290 do km 6+560opina Mae D29 od km 6+560 do km 12+530VAŽEI PROSTORNI PLANOVIŽUPANIJA GRAD/OPINA VAŽEI PLANKrapinsko-zagorska(Službeni glasnik Krapinsko-Zagorske županije 4/02)PPUO Novi GolubovecPPUO LoborPPUO MaeSlužbeni glasnik Krapinsko-Zagorske županije 15/07Službeni glasnik Krapinsko-Zagorske županije 07/08Službeni glasnik Krapinsko-Zagorske županije 15/07A.2.4.1.PROSTORNI PLAN KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE(grafiki prilog 3.)Prostornim planom Krapinsko-zagorske županije (Službeni glasnik Krapinsko-Zagorskežupanije 4/02) u okviru cestovnog prometa naglašava se nužnost rekonstrukcije postojeihcesta:A.1. Cestovne graevine s pripadajuim graevinama i ureajimaA.1.2. Graevine od važnosti za ŽupanijuZa sve postojee ceste širina koridora treba osigurati nužna proširenja za ublažavanje zavoja,rekonstrukciju kritinih dionica, po potrebi, prvenstveno kroz naselja izgradnjom pješakih ibiciklistikih staza, na kljunim križanjima omoguenje izgradnje dodatnih traka za skretanje, napružnim prijelazima omoguiti izgradnju potrebnih postrojenja za unapreenje sigurnosti prometa uzosiguranje prostora za preglednost.Predviena je mogunost funkcionalnih i prostornih promjena kod preureenja postojeihprometnica, te izgradnje zamjenskih ili novih pravaca. U okviru tih promjena ostavljen jekoridor za istraživanje nove trase D29 na pravcu Zlatar Bistrica – Zlatar – Mae – NoviGolubovec (spoj na D35).6.1. Prometni sustavilanak 32.Kod postojeih državnih i županijskih cesta utvrenih PPŽ-om temeljem propisa o razvrstavanju,mogue su odreene promjene, funkcionalne (promjena kategorije) i prostorne (promjena trase) kodpreureenja postojeih prometnica, te izgradnje zamjenskih ili novih pravaca.U PPŽ-u predviaju se slijedei koridori za istraživanje:2. Izgradnja zamjenskih cesta na pojedinim dionicama državnih ili županijskih cesta kojeu budunosti nee moi prihvatiti nastali promet zbog optereenosti postojeom izgradnjom:DVOKUT ECRO d.o.o. 9

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVEC izgradnja ceste na trasi: Zlatar Bistrica (spoj na brzu cestu) – Zlatar – Mae –Novi Golubovec (D 35) izgradnja spojne ceste od novoplanirane trase ceste D 29 do postojee cesteD 29 za grad Zlatar.A.2.4.2.PROSTORNI PLANOVI UREENJA OPINAProstorni plan ureenja Opine Novi Golubovec (Službeni glasnik Krapinsko-Zagorskežupanije 15/07) (grafiki prilog 4.)U Prostornom planu ureenja Opine Novi Golubovec (kartografski prikaz 1/B Korištenje inamjena prostora) prikazane su alternativne trase državnih cesta D35 i D29.Mogui alternativni koridor brze ceste D35 dislociran je istono od postojee D35(sjeverno od naselja Novi Golubovec prosjeno oko 80 m istono, a južno od naselja i do 350m istono od postojee). Pri tome je planirana izgradnja tunela u dužini od 1650 m.Planirana nova trasa D29 u podruju naselja Novi Golubovec prolazi oko 180 m sjevernood postojee D29 (ne zadirui u graevinsko podruje naselja). Skretanjem prema juguplanirana trasa vodi se uz koridor postojee, ali sa zapadne strane vodotoka Velika rijeka.Glavna razlika je što planirana trasa do ulaska u opinu Mae, cijelom dužinom prolazi krozteritorij opine Novi Golubovec, dok postojea od stac. 3+290 do stac. 6+560 prolazi krozopinu Lobor. Prema tome, planirana trasa se u potpunosti izmješta s teritorija opine Lobor.5.0.0. Uvjeti utvrivanja koridora ili trasa i površina prometa i drugih infrastrukturnih sustava5.1.0. Koridori i površine cestovnog prometalanak 77.Ovim Planom utvreni su koridori za:/1/ Sve državne, županijske , lokalne i nerazvrstane ceste na podruju teritorija OpineNovi Golubovec/2/ Novoplanirani koridori državne ceste D 29 i D 35 u skaldu sa Prostornim planomkrapinsko-zagorske županije/3/ Alternativni koridor novoplanirane državne ceste D 35 u sjevernom dijelu opine/4/ Planiranu trasu tunela u dužini cca 1650 m na trasi novoplanirane ceste D 35Navodi se obveza razdvajanja pješakog i cestovnog prometa:lanak 82./1/ Najmanja širina nogostupa iznosi 1,20 m./2/ U izgraenim dijelovima graevinskog podruja mora se osigurati razdvajanje pješakaod kolnika izgradnjom nogostupa ili trajnim oznakama i postavljanjem zaštitnih ograda nakolniku .Vezano uz rekonstrukcije postojeih prometnih graevina u Odredbama za provoenje senavodi:9.3.0. REKONSTRUKCIJA GRAEVINA IJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJlanak 158./1/ Za graevine koje su izgraene u skladu s propisima što su važili do stupanja nasnagu Zakona o prostornom ureenju ( NN 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02, 100/04 ) i Zakona ogradnji (NN 175/03 i 100/04), a ija je namjena protivna namjeni utvrenoj Prostornimplanom , može se do privoenja prostora planiranoj namjeni izdati lokacijska dozvola zarekonstrukciju i to za sljedee graevine i sadržaje:2. Graevine druge namjene ( gospodarske, prometne, pratee graevine )DVOKUT ECRO d.o.o. 10

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVEC• Dogradnja i zamjena graevina infrastrukture i rekonstrukcija javno-prometnihpovršinaProstorni plan ureenja Opine Lobor (Službeni glasnik Krapinsko-Zagorske županije07/08) (grafiki prilog 5.)Koridor za istraživanje nove trase D29 (na pravcu Zlatar Bistrica – Zlatar – Mae – NoviGolubovec) naznaen Prostornim planom županije, izmješta planiranu trasu D29 s podrujaopine Lobor. Iz navedenog razloga u kartografskom prikazu 1/B Korištenje i namjenaprostora Prostornog plana ureenja Opine Lobor mogui koridor nove trase D29 nije ucrtan.Postojea trasa D29 se u tekstu plana navodi u okviru poglavlja 2.1.1.2. Razvojinfrastrukturnih sustava gdje se ostavlja prostora planiranju cestovnih koridora dislociranjempostojeih trasa:2.1.1.2.1 Prometni sustavKomunalno - infrastrukturni objekti kao dijelovi sustava državnog i županijskog znaajaprvenstveno obuhvaaju:• Državne - D 29 (Novi Golubovec /D35/ - Zlatar Bistrica – Marija Bistrica - Oblinec –vor Popovec /D3/Cilj ovog Plana je i uspostava optimalne prometne mreže te se mora razmotriti planiranjecestovnih koridora dislociranjem postojeih trasa koje su optereene graevinskim zonamapretežito stambene izgradnje.U izgraenim dijelovima graevinskog podruja navodi se obveza razdvajanja pješakog icestovnog prometa:5.1.0. KORIDORI I POVRŠINE CESTOVNOG PROMETAlanak 82./2/ U izgraenim dijelovima graevinskog podruja mora se osigurati razdvajanje pješakaod kolnika izgradnjom nogostupa ili trajnim oznakama i postavljanjem zaštitnih ograda nakolniku; uz postojee lokalne ceste u dijelu koji prolazi naseljem treba planirati izvedbunajmanje jednog pješakog nogostupa širine 1,5 m.Prostorni plan ureenja Opine Mae (Službeni glasnik Krapinsko-Zagorske županije15/07) (grafiki prilog 6.)U Prostornom planu ureenja Opine Mae (kartografski prikaz 1/B Korištenje i namjenaprostora) prikazan je mogui alternativni koridor (za istraživanje) trase državne ceste D29prema PPŽ-u i prijedlog PPUO-a.Od granice s opinom Novi Golubovec alternativni koridor nastavlja prema jugu sa zapadnestrane vodotoka Velika rijeka. Do ulaska u naselje Mae alternativni koridor je u odnosu napostojeu trasu od 60 do 350 m dislociran prema zapadu. Ulaskom u naselje Mae koridor sespaja na postojeu D29 u stac. 12+900.Do naselja Peršaves oba predložena koridora (prema PPŽ-u i prema PPUO-u) su sukladna.Južno od naselja Peršaves koridor prema prijedlogu PPUO-a se odvaja od županijskog te sespaja s postojeom trasom D29.Alternativni koridor trase D29 popraen je u tekstualnom dijelu prostornog plana ureenjaopine:DVOKUT ECRO d.o.o. 11

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVEC3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA3.5.1. PROMETNI INFRASTRUKTURNI SUSTAV(ceste, željeznice, javne telekomunikacije, produktovodi)3.5.1.1. CESTOVNI PROMETOvim se Planom predlaže:• Izmještanje trase državne prometnice D-29 - prema PPKZŽ-u koridor za istraživanjeovim PPUO-om je potvren i nešto izmješten na teritoriju Opine• Planom je predložen i alternativni koridor u istraživanju D 29 kako bi se sauvaladolina Sutinske i Velike, te se u smjeru sjever-jug djelom polaže na postojeojdržavnoj prometnici, a dio koji je u pravcu istoka položen je južno od naselja MaeU Odredbama za provoenje utvreni su koridori izmještanja trase D29:2.0.0. UVJETI ZA UREENJE PROSTORA2.1.0. GRAEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJUlanak 8.Ovim Prostornim planom utvruju se graevine od važnosti za Državu i Županiju kako slijedi:/1/ Graevine od važnosti za Državu sukladno Uredbi o odreivanju graevina od važnostiza Republiku Hrvatsku (NN 6/00):• Državna cesta D 29 sa zahvatom djelominog izmještanja trase (prijedlog PPKZŽ,PPUO – alternativni koridor)5.1.0. KORIDORI I POVRŠINE CESTOVNOG PROMETAlanak 77.Ovim Planom utvreni su koridori za:/1/ sve državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste na podruju teritorija OpineMae/2/ novoplanirani koridor državne ceste D 29 u skaldu sa Prostornim planom Krapinskozagorskežupanije – dionica izmještene ceste u središnjem dijelu smjera sjever-jug teritorijaOpine MaeU izgraenim dijelovima graevinskog podruja navodi se obveza razdvajanja pješakog icestovnog prometa:lanak 82./1/ Najmanja širina nogostupa iznosi 0,75 m za obostrani nogostup, odn. 1,25 m zanogostup sa jedne strane kolnika./2/ U izgraenim dijelovima graevinskog podruja mora se osigurati razdvajanje pješakaod kolnika izgradnjom nogostupa ili trajnim oznakama i postavljanjem zaštitnih ograda nakolniku; uz postojee lokalne ceste u dijelu koji prolazi naseljem treba planirati izvedbunajmanje jednog pješakog nogostupa širine 1,5 m.Takoer, na postojeoj trasi D29 izlaskom iz naselja Peršaves prostornim planom opineplanirana je korekcija zavoja na nain da se napušta postojea trasa te se od stac. 9+000 do9+500 spaja u pravcu. Pri tome planirana korekcija se odvaja od postojee trase oko 200 mu tjemenu zavoja i prelazi preko vrijedno obradivog tla P2.Idejnim rješenjem predviena korekcija predmetnog zavoja je u puno manjem obujmu(odstupanje od postojee trase oko 50 m u tjemenu zavoja). Iz navedenog je vidljivo dakorekcija predmetnog zavoja planirana idejnim rješenjem odstupa od korekcije planiraneprostornim planom opine. Ujedno, korekcija predviena idejnim rješenjem ima znatno manjiutjecaj na vrijedno obradivo tlo P2.DVOKUT ECRO d.o.o. 12

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECLuka) i Ravnim kotarima (E. Kleteki, K. Leskovar). Jedinke vrste nastanjuju suhe, tople,otvorene predjele, stare otvorene šume (osobito hrastove ili borove), suhe travnjake sraštrkanim drveem, stare parkove, prostrane vonjake, drveem obrasle obale rijeka i sl.Gnijezde se u dupljama, ponekad i u pukotinama stijena ili graevina. Pretežito se hranekukcima, osobito srednje velikim i krupnim kornjašima, skakavcima, cvrcima i sl. koje lovena tlu, golom te rijetko ili nisko obraslom biljem. Plijen traže promatrajui sa strška, obino1-5m iznad tla. Vrsta je zaštiena zakonom o zaštiti prirode, te je meunarodno zaštienaBernskom konvencijom (dodatak II), Bonskom konvencijom (dodatak II) i Washingtonskomkonvencijom (CITES II).Smjernice za mjere zaštite za podruje ekološke mreže:8 Ograniiti širenje podruja pod intenzivnim poljodjelstvom9 Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stoarstvo121 Gospodarenje šumama provoditi sukladno naelima certifikacije šuma122 Prilikom dovršnoga sijeka veih šumskih površina, gdje god je to mogue i prikladno,ostavljati manje neposjeene površine123 U gospodarenju šumama ouvati u najveoj mjeri šumske istine (livade, pašnjaci idr.) i šumske rubove125 U gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja ibioloških kontrolnih sredstava ('control agents'); ne koristiti genetski modificiraneorganizme127 U svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojeih i oborenih)stabala, osobito stabala s dupljamaIvanšica najviša je planina sjeverozapadne Hrvatske, a smještena je u Hrvatskom zagorju.Proteže se u smjeru zapad-istok, duga je oko 30 km i široka do 9 km, a omeena jevodotocima Bednje, gornjeg toka Lonje, Krapine i Velikog potoka. Najviši istoimeni vrh visokje 1061 m.Ciljevi ouvanja podruja HR2000371 Vršni dio Ivanice, važno podruje za divljesvojte i stanišne tipove su navedeni u tablici 1.Tablica 1: Ciljevi ouvanja podruja HR2000371 Vršni dio Ivanice, važnopodruje za divlje svojte i stanišne tipovePORODICA VRSTA Stupanj ugroženostiRanunculaceaecrnkasta sasa (Pulsatilla pratensisssp. nigricans)modra sasa (Pulsatilla vulgaris ssp.grandis)Liliaceae kranjski ljiljan (Lilium carniolicum) VUNKS ŠIFRA NATURA Stanišni tipE.4.6.4.91K0E.4.4.2. 9180*LEGENDACR – kritino ugrožena vrstaVU – rizina vrstaCRŠuma bukve saširokolisnim gladcemŠuma gorskog javora imjesearkeDVOKUT ECRO d.o.o. 14

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECCrna sasa (Pulsatilla pratensis ssp. nigricans) je zeljasta trajnica, s vrstim, okomitimpodankom. Cvjetovi su tamnoljubiasti, zvonasti, visei. Razmnožava se vegetativno te takopoveava svoju brojnost u prirodnim populacijama. U Hrvatskoj je rasprostranjen umediteranskoj makroregiji, zapadno-panonskoj makroregiji (gornjoposavska i podravskamezoregija). Nastanjuje šumske istine i proplanke Žumberka (oko 700 m/nm), ini diopsamofitske vegetacije Durevakih pijesaka, suhe travnjake Ravne Gore (457 m/nm).Vrste roda Pulsatilla su strogo zaštiene zaviajne divlje svojte (Pravilnik o proglašavanjudivljih svojti zaštienim i strogo zaštienim (NN 99/09)).Kranjski ljiljan (Lilium carniolicum) je zeljasta trajnica s podzemnom, jajolikomlukovicom. Cvjetovi su pravilni, dvospolni, prostolatini, jakog mirisa, naranasti ilicrvenonaranasti. Raste na gorskim i planinskim livadama, na grmljem obraslim obroncima ušumskim zajednicama razreda Querco-Fagetaea na 380 - 730 m/nm.E.4.6.4. Šuma bukve sa širokolisnim gladcem (As. Laserpitio-Fagetum Ceroveki1966) - Sastojine navedene asocijacije razvijaju se na dolomitnim rendzinama prisojnihpadina Ivanice u Hrvatskom zagorju, u visinskom pojasu izmeu 700-960 m/nmv. Ufloristikom sastavu istie se na prvom mjestu Laserpitium latifolium te Fagus sylvatica,Sorbus aria, Cirsium erisithales, Aposeris foetida, Cyclamen purpurascens.E.4.4.2. Šuma gorskog javora i mjesearke (As. Lunario redivivae-Aceretumpseudoplatani Klika 1955) - Ta se šumska zajednica gorskog javora razvija pretežito ubrdskom vegetacijskom pojasu, a obraštava duboka, svježa, humozna tla na dnu jaraka,padina i uvala, gdje se sakupljaju hranjive tvari, isprane iz viših položaja. U sloju drveaprevladavaju Acer pseudoplatanus i Acer platanoides, rjei su Fagus sylvatica, Ulmus glabra,Fraxinus excelsior, a u sloju zeljastih biljaka znaajno mjesto pripada vrsti Lunaria rediviva.Toj zajednici pripadaju dijelom sastojine koje je Horvat (1938) svojevremeno oznaioimenom "Aceri-Fraxinetum croaticum". Sama zajednica nije u novije vrijeme pobližefitocenološki analizirana.Smjernice za mjere zaštite za podruje ekološke mreže:11 pažljivo provoditi turistiko rekreativne aktivnosti17 mogue je provoditi šumske zahvate ukljuujui i sanitarnu sjeu uz posebnodopuštenje ministarstva zaduženog za zaštitu prirode121 Gospodarenje šumama provoditi sukladno naelima certifikacije šuma124 U gospodarenju šumama osigurati produljenje sjeive zrelosti zaviajnih vrsta drveas obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice126 Ouvati biološke vrste znaajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste igenetski modificirane organizme128 U gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za ouvanje ugroženih i rijetkihdivljih svojti te sustavno praenje njihova stanja (monitoring)2.5.2. KARTA STANIŠTAPrema izvatku iz karte staništa (grafiki prikaz 2.) (Državni zavod za zaštitu prirode, ožujak2011.) predmetne dionice trasa D35 i D29 u koridoru od 200 metara (100 metara s objestrane trase) karakteriziraju niže navedeni stanišni tipovi.DVOKUT ECRO d.o.o. 15

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECD35Dionica poinje u stac. 4+200 te do naselja Novi Golubovec trasa uz zapadne obronkeIvanšice prati dolinu vodotoka Oura koji je definiran kao stanišni tip:A.2.3.1.2. Donji tokovi turbulentnih vodotoka (zona hiporitrona) su donjitokovi palearktikih planinskih i nizinskih vodotoka, koji esto predstavljaju srednji tokrijeka (A.2.3.2.2.). Zbog male brzine strujanja vode dno je u donjim tokovimapjeskovito ili muljevito s puno detritusa, pa to uvjetuje razvoj posebnih detritofagnihzajednica u kojima dominiraju maloetinaši (Oligochaeta), školjkai (Pisidium,Sphaerium, Unio) i mnoge liinke kukaca (Chironomidae, Plecoptera, Trichoptera idr.).Od poetka dionice u stac. 4+200 do ulaska u naselje Novi Golubovec trasu s obje straneokružuje gusta šumska sastojina:E.3.2. Srednjoeuropske acidofilne šume hrasta kitnjaka te obine breze(Sveze Quercion robori-petraeae Br.-Bl. 1932 i Castaneo-Quercion petraeae (Soo1962) Vukeli 1990). Pripadaju razredu QUERCETEA ROBORI-PETRAEAE Br.-Bl. et R.Tx. 1943 i redu QUERCETALIA ROBORI-PETRAEAE R. Tx. (1931) 1937). Šume hrastakitnjaka, a ponekad i hrasta lužnjaka, i jedne ili obje vrste hrasta s bukvom, u kojimadolazi velik broj subatlantskih i submeridionalnih acidofilnih vrsta. Razvijene su usredišnjem i srednjem južnom dijelu Europe izvan glavnog areala sveze Quercion kojije pod atlantskim utjecajem. S njima su udružene i hrastove acidofilne šumezapadnohercinijskog lanca i njegovog ruba, razvijene pod utjecajem atlantske klimekao supstitucijske šume za svezu Luzulo-Fagion zbog zajednikih vrsta i slinosti uizgledu.Od stac. 4+200 do stac. 4+900 trasa prolazi istono uz kamenolom Oura:J.4.3. Površinski kopovi - Površine nastale eksploatacijom razliitih sirovina koje sekoriste u industriji, na kojima se zbog naina dobivanja mineralnih i drugih sirovinaotvaraju "rane" u površini zemlje, uz znaajnu promjenu geomorfolokih karakteristikaterena. Vrlo esto se u iskopinama pojavljuje podzemna voda pa nastaju bazeni ijezera. Definicija tipa na ovoj razini ne mora, ali i može podrazumijevati prostornikomplekse s izmjenom kopnenih površina, odlagališta, zgrada, i sl.Podruje naselja Novi Golubovec kroz koje prolazi trasa definirano je kroz stanišne tipove:I.2.1./ J.1.1./ I.8.1. Mozaici kultiviranih površina/ Aktivna seoskapodruja/ Javne neproizvodne kultivirane zelene površineI.2.1. Mozaici kultiviranih površina – mozaici razliitih kultura na malimparcelama, u prostornoj izmjeni s elementima seoskih naselja i/ili prirodne ipoluprirodne vegetacije.J.1.1. Aktivna seoska podruja - seoska podruja na kojima se održaoseoski nain života.J.1.1./ J.1.3. Aktivna seoska podruja/ Urbanizirana seoska podrujaJ.1.3. Urbanizirana seoska podruja - nekadašnja seoska podruja ukojima se razvija obrt i trgovina, a poljoprivreda je sekundarnog znaenja,ukljuujui i seoske oblike stanovanja u gradovima ili na periferiji gradova.Definicija tipa na ovoj razini podrazumijeva prostorni kompleks u kojemu seizmjenjuju izgraeni ruralni i urbani elementi s kultiviranim zelenimpovršinama razliite namjene.DVOKUT ECRO d.o.o. 16

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECD29Od stac. 0+000 do izlaska iz naselja Novi Golubovec trasa prolazi kroz mozaik stanišnihtipova:I.2.1./ J.1.1./ I.8.1. Mozaici kultiviranih površina/ Aktivna seoskapodruja/ Javne neproizvodne kultivirane zelene površineJ.1.1./ J.1.3. Aktivna seoska podruja/ Urbanizirana seoska podrujaDo ulaska u naselje Sokolii (stac. 3+700) trasa prolazi dijelom na kojem u poetku dominirašumska sastojina E.3.2. Srednjoeuropske acidofilne šume hrasta kitnjaka te obinebreze, a kasnije se šumarci uz I.8.1. Mozaici kultiviranih površina izmjenjuju s manjimpoljoprivrednim površinama:I.3.1. Intenzivno obraivane oranice na komasiranim površinama –okrupnjene homogene parcele veih površina s intenzivnom obradom (višestrukaobrada tla, gnojidba, biocidi, i dr.) s ciljem masovne proizvodnje ratarskihjednogodišnjih i dvogodišnjih kultura. esto je prisustvo hidromelioracijske mreže,koja obino prati mee izmeu parcela.Navedeni stanišni tipovi se izmjenjuju do kraja trase u stac. 12+580 uz nekoliko izuzetaka.U naseljima Levaki, Merdeki, Horvati, Peršaves i Mae trasa prolazi kroz stanišni tip J.1.1./J.1.3. Aktivna seoska podruja/ Urbanizirana seoska podruja.Oko stac. 10+500 trasa prolazi uz sastojinu:E.3.1. Mješovite hrastovo – grabove i iste grabove šume (Sveza Erythronio-Carpinion (Horvat 1958) Marinek in Mucina et al. 1993) – Pripadaju redu FAGETALIASYLVATICAE Pawl. in Pawl. et al. 1928. Mezofilne i neutrofilne šume planarnog ibrežuljkastog (kolinog) podruja, redovno izvan dohvata poplavnih voda, u kojima ugornjoj šumskoj etaži dominiraju lužnjak ili kitnjak, a u podstojnoj etaži obini grab(koji u degradacijskim stadijima može biti i dominantna vrsta drvea). Ove šume inevisinski prijelaz izmeu nizinskih poplavnih šuma i brdskih bukovih šuma.U stacionažama 5+500, 6+300, 6+700, 11+100 i 12+100 trasa prelazi preko vodotokaVelika rijeka koji je definiran kao stanišni tip A.2.3.1.2. Donji tokovi turbulentnihvodotoka (zona hiporitrona).2.5.3. UTJECAJ ZAHVATA NA CILJEVE OUVANJA ICJELOVITOST EKOLOŠKE MREŽEUtjecaj tijekom izgradnjeTijekom rada mehanizacije doi e do kratkotrajnog utjecaja prašinom na floru i bukom nafaunu predmetnog podruja.Proširenja u zavojima izvest e se za sluaj prolaza teretnog vozila s prikolicom i osobnogvozila. Korekcije radijusa zavoja prikazane su u tablici 2.DVOKUT ECRO d.o.o. 17

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECTablica 2:Korekcije nepovoljnih radijusa zavojacesta od km do km R (m) stanišni tip4+738 4+758 60 E.3.2.D355+665 5+697 60 E.3.2.6+320 6+334 28 J.1.1./J.1.3.6+898 6+938 60 I.2.1.0+280 0+294 50 J.1.1./J.1.3.1+481 1+490 45 I.2.1.1+504 1+521 60 I.2.1.1+607 1+635 65 I.2.1.1+709 1+718 60 I.2.1.1+767 1+798 45 I.2.1.2+296 2+303 50 E.3.2.2+349 2+418 45 E.3.2.D292+475 2+484 50 E.3.2.2+524 2+526 50 E.3.2.2+815 2+817 50 I.2.1.2+856 2+874 45 I.2.1.3+153 3+172 60 I.2.1.3+240 3+255 45 I.2.1.3+320 3+325 45 I.2.1.5+068 5+071 65 J.1.1./J.1.3.9+246 9+286 45 I.3.1.11+454 11+471 60 I.2.1.Primjena veih radijusa nije mogua bez veih korekcija postojee trase. Od km 5+580 do7+233 na državnoj cesti D35 i od km 0+000 do km 1+800 na D29 trasa je uvjetovana uskimraspoloživim cestovnim pojasom u naseljima.Na navedenim stacionažama uslijed poveanja radijusa zavoja radi lakšeg odvijanja prometadoi e do prenamjene okolnih površina (stanišnih tipova). Ovdje treba uraunati i radnipojas za kretanje mehanizacije. Podruje radnog pojasa e se nakon izgradnje rekultivirati.Kao što je vidljivo iz prethodne tablice do korekcije zavoja e najveim dijelom doi nastanišnim tipovima pod veim ili manjim antropogenim utjecajem (I.2.1. Mozaici kultiviranihpovršina, J.1.1./ J.1.3. Aktivna seoska podruja/ Urbanizirana seoska podruja).Do zadiranja u prirodna staništa (E.3.2. Srednjoeuropske acidofilne šume hrasta kitnjaka teobine breze) e doi na nekoliko stacionaža. Na D35 stac. 4+738 do 5+697 doi e dokorekcije radijusa 2 zavoja, dok e na D29 od stac. 2+296 do 2+526 doi e do korekcijeradijusa 4 zavoja na predmetnom stanišnom tipu. Kako se korekcije odnose na odmake odnekoliko metara od glavne osi trase (najviše 20 m od stac. 9+246 do 9+286 na stanišnomtipu I.3.1. Intenzivno obraivane oranice na komasiranim povrinama) ne može se govoriti oznaajnom utjecaju na prirodna staništa te pripadajuu vegetaciju.Tijekom izgradnje može doi do negativnog utjecaja na vodena i kopnena staništapredmetnog podruja zahvata ukoliko se:• ne osigura odgovarajui pristup gradilištu, ve se nepotrebno uništavaju dodatnepovršine okolnih kopnenih staništa,• graevinski i drugi otpad nastao tijekom izgradnje odlaže na površine okolnogvodenog ili kopnenog staništa,• izlijevanja opasnih tekuina, ulja, masti u okolne površine koje predstavljajustaništa flore i fauneDVOKUT ECRO d.o.o. 18

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECUtjecaj na živi svijet tijekom korištenjaPredmetni zahvat je rekonstrukcija dionica postojeih državnih cesta D35 i D29 kojom edoi do poboljšanja voznih uvjeta. Time e se smanjiti dosadašnji utjecaj buke i prašineuslijed prolaska vozila preko znatnije ošteenih dijelova kolnika. Vozna svojstva vozila narekonstruiranom kolniku biti e sigurnija te e se smanjiti mogunost akcidentne situacijeuslijed prometne nesree ili izlijetanja vozila s kolnika.Rekonstrukcijom e se zahvatiti i sustav odvodnje. Postojee oborinske jarke koji se uklapajusvojom niveletom e se oistiti i profilirati, a u naseljima e se izvesti zatvoreni sustavodvodnje s ispustom u postojee ili novoprojektirane oborinske jarke.Slijedom navedenog, poveanjem sigurnosti kao i poboljšanjem odvodnje smanjit e semogunost negativnog utjecaja na vodena i kopnena staništa predmetnog podruja zahvatakroz izlijevanja masti, ulja i ostalih tekuina na cestu.Životinjske vrste na užem podruju predmetnih trasa navikle su na promet te se radirekonstrukcije nee dodatno povui od trase prema centru fragmenta staništa.Utjecaj na ciljeve ouvanjaCiljevi ouvanja podruja ekološke mreže HR1000007 Hrvatsko zagorje su vrsteptica rusi svraak (Lanius collurio) i zlatovrana (Coracias garrulus). Rusi svraaknastanjuje otvorena grmovita zemljišta i istine, a zlatovrana otvorene predjele, stareotvorene šume (osobito hrastove ili borove), suhe travnjake s raštrkanim drveem, stareparkove, prostrane vonjake, drveem obrasle obale rijeka i sl. U oba sluaja, Hrvatskozagorje sa svojim rasporedom livada košanica, šumaraka, manjih poljoprivrednihpovršina i manjih naselja odgovara u potpunosti obje vrste. Trasa D29 veim dijelomprolazi kroz navedene stanišne tipove, ali je bitno za naglasiti da ne zauzima noveprostore, odnosno ne zadire u okolna staništa tako da rekonstrukcijom dionicadržavnih cesta D35 i D29 nee doi do utjecaja na ciljeve ouvanja podrujaekološke mreže HR1000007 Hrvatsko zagorje.Biljne vrste crnkasta sasa (Pulsatilla pratensis ssp. nigricans), modra sasa (Pulsatilla vulgarisssp. grandis) i kranjski ljiljan (Lilium carniolicum) nastanjuju šumski istine, livade iproplanke izmeu 400 i 700 m/nm. U tom dijelu trasa D35 prolazi uz zapadne obronkeIvanšice pratei dolinu vodotoka Oura (oko 290 m/nm) i što je još važnije, ne zadire ušumsko podruje.Prema karti staništa D35 prolaszi kroz stanišni tip E.3.2. Srednjoeuropske acidofilne šumehrasta kitnjaka te obine breze. Kako šuma bukve sa širokolisnim gladcem (E.4.6.4.) i šumagorskog javora i mjesearke (E.4.4.2.) pripadaju stanišnom tipu bukovih šuma višihnadmorskih visina vidljivo je da trasa ne prolazi u blizini navedenih šumskih stanišnih tipova.Slijedom navedenog može se zakljuiti da rekonstrukcijom dionica državnih cesta D35i D29 nee doi do utjecaja na ciljeve ouvanja podruja ekološke mrežeHR2000371 Vršni dio Ivanice.DVOKUT ECRO d.o.o. 19

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVEC2.5.4. ZAKLJUAK O UTJECAJU ZAHVATA NA EKOLOŠKUMREŽUReklonstrukcija dionica državnih cesta D29 Novi Golubovec - Mae (l = 12,53 km) i D35 odkm 4+200 do km 7+233 (l = 3,033 km), Novi Golubovec odvijat e se u potpunosti unutarglavne osi postojeih prometnica. Na 22 mjesta doi e do manjeg „ulaska“ u okolna staništaprilikom poveanja radijusa zavoja radi lakšeg odvijanja prometa. Od toga do zadiranja uprirodna staništa (E.3.2. Srednjoeuropske acidofilne šume hrasta kitnjaka te obine breze) edoi na nekoliko stacionaža (2 zavoja na D35 i 4 zavoja na D29). Kako se korekcije odnosena odmake od nekoliko metara od glavne osi trase (najviše 20 m od stac. 9+246 do 9+286na stanišnom tipu I.3.1. Intenzivno obraivane oranice na komasiranim povrinama) ne možese govoriti o znaajnom utjecaju na prirodna staništa te pripadajuu vegetaciju.Ciljevi ouvanja podruja ekološke mreže HR1000007 Hrvatsko zagorje su vrsteptica rusi svraak (Lanius collurio) i zlatovrana (Coracias garrulus). Rusi svraaknastanjuje otvorena grmovita zemljišta i istine, a zlatovrana otvorene predjele, stareotvorene šume (osobito hrastove ili borove), suhe travnjake s raštrkanim drveem, stareparkove, prostrane vonjake, drveem obrasle obale rijeka i sl. Trasa D29 veim dijelomprolazi kroz navedene stanišne tipove, ali je bitno za naglasiti da ne zauzima noveprostore, odnosno ne zadire u okolna staništa tako da rekonstrukcijom dionicadržavnih cesta D35 i D29 nee doi do utjecaja na ciljeve ouvanja podrujaekološke mreže HR1000007 Hrvatsko zagorje.Biljne vrste crnkasta sasa (Pulsatilla pratensis ssp. nigricans), modra sasa (Pulsatilla vulgarisssp. grandis) i kranjski ljiljan (Lilium carniolicum) nastanjuju šumski istine, livade iproplanke izmeu 400 i 700 m/nm. U tom dijelu trasa D35 prolazi uz zapadne obronkeIvanšice pratei dolinu vodotoka Oura (oko 290 m/nm) i što je još važnije, ne zadire ušumsko podruje.Prema karti staništa D35 prolaszi kroz stanišni tip E.3.2. Srednjoeuropske acidofilne šumehrasta kitnjaka te obine breze. Kako šuma bukve sa širokolisnim gladcem (E.4.6.4.) i šumagorskog javora i mjesearke (E.4.4.2.) pripadaju stanišnom tipu bukovih šuma višihnadmorskih visina vidljivo je da trasa ne prolazi u blizini navedenih šumskih stanišnih tipova.Slijedom navedenog može se zakljuiti da rekonstrukcijom dionica državnih cesta D35i D29 nee doi do utjecaja na ciljeve ouvanja podruja ekološke mrežeHR2000371 Vršni dio Ivanice.DVOKUT ECRO d.o.o. 20

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVEC3. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA3.1. TOAN NAZIV ZAHVATA S OBZIROM NA POPISZAHVATA IZ UREDBEZa gradnju državnih cesta duljine 2.000 m i više sukladno Prilogu I. Uredbe o procjeniutjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09) obvezno je provesti procjenu utjecaja zahvatana okoliš.Sukladno prilogu II (POPIS ZAHVATA ZA KOJE SE PROVODI OCJENA O POTREBI PROCJENEUTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, A ZA KOJE JE NADLEŽNO MINISTARSTVO), toan nazivzahvata pripada toki 12. Izmjena zahvata iz Priloga I. i II. koja bi mogla imati znaajannegativan utjecaj na okoliš, pri emu znaajan negativan utjecaj na okoliš na upit nositeljazahvata procjenjuje Ministarstvo mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjeneutjecaja na okoliš.3.2. OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA3.2.1. OPENITOIdejno rješenje „Rekonstrukcija dionice državne ceste D29 od km 0+000 do km 12+530 (l =12.53 km) te dionice državne ceste D35 od km 4+200 do km 7+233 (l = 3.033 km) izradilaje tvrtka ZG-PROJEKT d.o.o. iz Zagreba.UvodPrema provedenom Sustavu za oznaavanje razvrstanih cesta (HC d.o.o.) državna cesta D29(Novi Golubovec (D35) – Zlatar Bistrica – Marija Bistrica – Soblinec – Popovec (D3)) ukupneje duljine 49,7 km, a državna cesta D35 (Varaždin (D2) – Lepoglava – Sv.Križ Zaretje (D1))46,1 km.Idejnim rješenjem obuhvaen je dio državne ceste D29 od Novog Golubovca, km 0+000, dokrižanja u naselju Mae, km 12+530 i dio državne ceste D35, dionica 002 od km 4+200 dokm 7+233, duljine 3,033 km.Osnovni ciljevi projekta su poboljšanje razine sigurnosti i udobnosti sudionicima u prometu,poveanje nosivosti kolnike konstrukcije kao i horizontalnih i vertikalnih elemenata ceste,izvedba novih pješakih i biciklistikih staza, sanacija klizišta, saniranje sustava odvodnje iosnovnih elemenata ceste (rigol, bankina, berma) te popravak odnosno izvedba novihcestovnih objekata (cijevni i ploasti propusti i mostovi).Postojee stanjePoetak zahvata na državnoj cesti D35, km 4+200, poinje na granici dviju županija,Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije, a završetak zahvata, km 7+233 na izlazu iznaselja Novi Golubovec u Krapinsko-zagorskoj županiji.Poetak zahvata na državnoj cesti D29, km 0+000, je na križanju državnih cesta D29 i D35,a završetak u km 12+530 je na postojeem etverokrakom raskrižju u naselju Mae.DVOKUT ECRO d.o.o. 21

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECPredmetne dionice državnih cesta velikim dijelom prolaze kroz naseljena mjesta NoviGolubovec, Velika Petrovagorska, Peršaves, Vukanci i Mae. Postojea kolnika konstrukcijana obje dionice državnih cesta je u lošem stanju. Ošteenja se manifestiraju putemdenivelacija i raspucalosti kolnika uz pojavu mrežastih, poprenih i uzdužnih pukotina usamom kolniku, drobljenja asfalta uz rub kolnika te uoljivim kolotrazima. Na dijelu dionicedržavne ceste D29, od km 2+000 do km 3+000, uoena je i pojava klizanja tla. Postotakošteene površine obje dionice državnih cesta u odnosu na ukupnu površinu iznosi oko 25%.Širina kolnika kree se od 4,9 m do 6,4 m. Na državnoj cesti D29 postojei kolnik je od km0+000 do km 5+900 širine vee od 6,0 m dok je u preostalom dijelu dionice prosjena širina5,5 m.Širina kolnika na državnoj cesti D35 je u naselju Novi Golubovec cca 6,0 m, a izvan naseljaširina je manja od 6,0 m u veem dijelu trase.Rigola na cesti nema, bankine su nestabilne i nedovoljno široke što potvruje i podatak da senjihova širina kree od 0,5 m do 1,00 m.Pješakih staza mjestimice u naseljenim mjestima ima. Ukupna dužina postojeih staza je cca7,0 km. Staze su u relativno dobrom stanju osim mjestimice loših rubnjaka koje je potrebnoizmjeniti. Položaj postojeih kao i novih pješakih staza vidljiv je na grafikom prilogu 2..Izvan naselja postoje odvodni kanali uz nožicu nasipa koji nisu održavani. Odvodnja unaseljenim mjestima riješena je odvodnim kanalima osim u dijelovima gdje su pješakestaze. Na tim dionicama uglavnom postoji zatvorena kanalizacija s ispustima u postojeekanale.Na predmetnim dionicama postoje cestovni objekati (cijevni i ploasti propusti i mostovipreko vodotoka ili kanala). Na državnoj cesti D35 ih je devet (5 cijevnih, 1 pravokutni i 3ploasta), a na državnoj cesti D29 ih je 26 (20 cijevnih, 2 pravokutna i 4 ploasta propusta).U tablicama 6. i 7. prikazani su svi postojei objekti na predmetnim dionicama.D35 km 4+200 - poetak zahvataD35 – ošteenja kolnikaDVOKUT ECRO d.o.o. 22

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECD35 km 5+092 – ploasti propustD35 km 7+260 - završetak zahvataD29 km 0+100D29 km 1+789 – postojei cijevni propustD29 km 0+980 – ošteenje kolnika D29 km 11+5003.2.2. OPIS PROJEKTANTSKOG RJEŠENJAPredmet ovog Idejnog rješenja je rekonstrukcija dionica državne ceste D29 od km 0+000 dokm 12+530 te državne ceste D35 od km 4+200 do km 7+233.DVOKUT ECRO d.o.o. 23

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECPoetak zahvata, km 0+000,00 na državnoj cesti D29 je na križanju s državnom cestom D35u naselju Novi Golubovec a završetak je kod postojeeg križanja u naselju Mae, km 12+580.Na državnoj cesti D35 poetak zahvata je u km 4+200, u blizini kamenoloma Oura, odnosnona poetku Krapinsko-zagorske županije, a na granici s Varaždinskom županijom. Završetakzahvata na državnoj cesti D35 je u km 7+233, na izlazu iz naselja Novi Golubovec.Tlocrtno, trasa državne ceste D35 se proteže smjerom sjever-jug, a državne ceste D29,sjeverozapad-jugoistok (grafiki prilog 1.).Projektnim zadatkom, na predmetnim dionicama državnih cesta D29 i D35, predviena jeprojektna brzina v p 50 (80) km/h. Minimalno dozvoljeni polumjer horizontalnih zavojaprema Pravilniku o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementimoraju zadovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa iznosi R min = 75 (250) m. Minimalnadužina prijelazne krivine tipa klotoide iznosi L min = 35 (60) m.Na trasi državne ceste D35 ukupno je 47 zavoja, dok je na D29 ukupno 121 zavoj. Proširenjau zavojima izvest e se za sluaj prolaza teretnog vozila s prikolicom i osobnog vozila.Zbog specifinosti terena na pojedinim mjestima nije mogue izvesti trasu s postojeimminimalnim elementima te je primijenjen radijus odnosno dužina klotoide za projektnu brzinuv p = 40 km/h. Elementi radijusa R

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECDionica je u veem dijelu na brežuljkastom terenu gdje je primijenjen maksimalni uzdužninagib u iznosu od 7,60% na D29 odnosno 7,70% na D35. Zadnjih 250 m državne ceste D35je brdski teren te je primijenjeni nagib vei od predvienog za 3. kategoriju i brzinu 50 km/h.Popreni nagib kolnika kree se od 2,5% u pravcu do 7,0% u zavoju, sve u zavisnosti oveliini polumjera zavoja.Elementi poprenog presjeka novoprojektirane ceste: vrsta terenaravniarski i brdovit raunska brzina50 (80) km/h širina prometnog traka + rubni trak3.00 m + 0.20 m širina rigola0.50 m nagib rigola 15 % širina bankina1.00 m nagib bankine 4 % širina berme0.50 m nagib berme 5 %Postojea kolnika konstrukcija nije zadovoljavajua te e projektom biti predviena trinaina rekonstrukcije postojeeg kolnika:1. Nadogradnja postojeeg kolnika tamponskim slojem minimalne debljine 20 cm iznadpostojee kolnike konstrukcije i proširenje postojeeg kolnika te asfaltni sloj debljine4 cm na prethodno izveden sloj bitumeniziranog nosivog sloja,2. Nadogradnja izravnavajuim bitumeniziranim nosivim slojem BNS 32 postojeekolnike konstrukcije i proširenje postojeeg kolnika te asfaltni sloj debljine 4 cm naprethodno izveden sloj bitumeniziranog nosivog sloja,3. Izvedba nove kolnike konstrukcije gdje nema dovoljno visine za izvedbu minimalnogtamponskog sloja u debljini od 15 cm odnosno na mjestima gdje je postojeakolnika konstrukcija izrazito loša.Kolnika konstrukcija ima slijedei sastav:• nadogradnja i proširenje postojeeg kolnika- habajui sloj asfaltbetona AB 11E 4.0 cm- izravnavajui bitumenizirani nosivi sloj BNS 22 sA 6.0-8.0 cm- postojea kolnika konstrukcija,• nadogradnja i proširenje postojeeg kolnika- habajui sloj asfaltbetona AB 11E 4.0 cm- bitumenizirani nosivi sloj BNS 32 sA 8.0 cm- nosivi sloj od mehaniki zbijenogdrobljenog kamenog materijala (tampon)Ms =100 MN/m 2min 20.0 cm- postojea kolnika konstrukcija,• nova kolnika konstrukcija- habajui sloj asfaltbetona AB 11E 4.0 cm- bitumenizirani nosivi sloj BNS 32 sA 8.0 cm- nosivi sloj od mehaniki zbijenogdrobljenog kamenog materijala (tampon)Ms =100 MN/m 2min 40.0 cmDVOKUT ECRO d.o.o. 25

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVEC- posteljica• pješaka staza- habajui sloj BNHS 16 5.0 cm- nosivi sloj od mehaniki zbijenog- drobljenog kamenog materijala (tampon) 30.0 cm- posteljicaOsim rekonstrukcije kolnika u naseljima je predviena izvedba nove pješake staze odnosnobiciklistike staze. Zbog uskog raspoloživog pojasa projektirana pješaka staza mijenjapoložaj s obzirom na stranu kolnika. Položaj pješakih staza vidljiv je narednim tablicama i ugrafikom prilogu 2.Tablica 4: Položaj postojeih i novih pješakih staza na D35rednikmbroj od dopostojea pješaka stazadužina (m)D35položajstazeširina staze (m)1 5+553.00 6+370.00 817.00 lijevo 1.52 6+376.00 6+820.00 444.00 desno 1.5-1.93 6+820.00 7+260.00 440.00 lijevo 1.51,701.00nova pješaka staza1 5+553.00 6+370.00 817.00 desno2 6+376.00 6+820.00 444.00 lijevo3 6+820.00 7+260.00 440.00 desno1,701.00Tablica 5: Položaj postojeih i novih pješakih staza na D29rednikmbroj od dopostojea pješaka stazadužina (m) položaj staze širina staze (m)D291 0+000.00 0+410.00 410.00 lijevo 1.5 (1.2; 1.4)2 0+410.00 1+810.00 1,400.00 desno 1.53 3+700.00 5+760.00 2,060.00 lijevo 1.54 7+366.00 7+700.00 334.00 lijevo 1.55 11+430.00 12+530.00 1,100.00 lijevo 1.55,304.00nova pješaka staza1 3+300.00 3+700.00 400.002 5+760.00 6+080.00 320.003 6+400.00 7+366.00 966.004 7+700.00 9+300.00 1,600.005 10+500.00 11+430.00 930.004,216.00nova biciklistika staza1 12+000.00 12+530.00 530.00 jednostrano530.00DVOKUT ECRO d.o.o. 26

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECProjektom je predvien otvoreni sustav odvodnje osim na dijelovima gdje je zbog uskograspoloživog pojasa, a to je veinom sluaj u naseljima, potrebno izvesti zatvoreni sustavodvodnje s ispustom u postojee ili novoprojektirane oborinske jarke. Postojee oborinskejarke koji se uklapaju svojom niveletom potrebno je oistiti i profilirati.Na predmetnim dionicama državne ceste D35 je devet cestovnih objekata (5 cijevnih, 1pravokutni i 3 ploasta propusta), a na državnoj cesti D29 ih je 26 (20 cijevnih, 2 pravokutnai 4 ploasta propusta). Veinu cijevnih propusta potrebno je zamijeniti i izvesti nove, apreostali e se produljiti uz izvedbu novih uljevnih/ izljevnih glava.Tablica 6: Postojei cijevni i ploasti propusti i mostovi na D35rednibrojkmširinakolnikaširinapj stazetip objektaopis zahvataD351 4+656.00 6.6 0 cijevni propust proširenje2 4+941.00 5.7 0 ploasti propust proširenje za 1.7 m5+092.00 5.5 0 ploasti propustdodati vijenac sa svake strane3(0.25 m)4 5+501.00 6.4 0 cijevni propust novi cijevni propust5 5+612.00 6.6 1.5 cijevni propust6 5+950.00 6.6 1.5 cijevni propust7 6+219.00 6.4 1.5 ploasti propust8 6+320.00 5.4 1.4 pravokutni propust9 6+970.00 6.5 1.5 cijevni propustTablica 7: Postojei ploasti propusti i mostovi na D29rednibrojkmširinakolnikaširina pjstazetip objektaopis zahvataD291 0+025.00 6.1 1.5 ploasti propust desno popraviti vijenac2 0+955.00 6 1.5 cijevni propust3 1+197.00 5.9 1.5 cijevni propust4 1+789.00 6.1 1.5 cijevni propust5 1+897.00 5.8 0 cijevni propust6 2+150.00 5.4 0 cijevni propust7 2+351.00 6.2 0 cijevni propust8 2+531.00 6.6 0 cijevni propust9 2+965.00 6.8 0 pravokutni propust10 3+127.00 6.2 0 cijevni propust11 3+286.00 5 0 ploasti propust dodati vijenac12 3+700.00 5.7 0 cijevni propust13 4+420.00 6.1 1.5 ploasti propust desno dodati vijenac14 5+256.00 5.9 1.5 cijevni propust15 5+758.00 6 1.5 cijevni propust16 6+347.00 5.6 0 cijevni propust17 6+985.00 5.5 0 cijevni propust18 7+228.00 5.7 0 cijevni propust19 8+509.00 5.5 0 cijevni propust20 8+935.00 5.3 0 cijevni propustDVOKUT ECRO d.o.o. 27

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVEC21 9+111.00 5.2 0 cijevni propust22 9+256.00 5.6 0 cijevni propust23 9+316.00 5.8 0 pravokutni propust24 9+495.00 6 0 ploasti propust25 10+400.00 5.2 0 cijevni propust26 10+993.00 4.9 0 cijevni propustZa sva križanja predmetnih državnih cesta s razvrstnim i nerazvrstanim cestama predvienasu ureenja lepeza na nain da se uklope na postojee stanje te izvedba visinskog uklapanjau novoprojektiranu niveletu ceste u duljini 5 do 10 m. Projektom e se posebno riješitiraskrižja u km 0+600, 1+435 (u naselju Novi Golubovec), km 7+530 (naselje Peršaves) nanain da e se postojee križanje semaforizirati radi pješakog prijelaza, a u naselju Mae ukm 12+530 predvien je kružni tok.Na cijeloj duljini predmetnog zahvata predvia se izvedba novih kolnih prilaza.3.2.3. GEOLOŠKI IZVJEŠTAJZa potrebe izrade Elaborata o inženjerskogeološkim i hidrogeološkim uvjetima na dijeludržavne ceste D35 na podruju Novog Golubovca, odnosno državne ceste D29 NoviGolubovec-Mae provedeno je inženjerskogeološko kartiranje u cilju utvrivanja geološkegrae podruja i znaajki naslaga, s naglaskom na izdvajanje podruja prirodnih nestabilnostiu okolnom terenu te na procjenu stanja kolnike konstrukcije i samih prometnica.Istražena dionica državne ceste D35 dijelom prolazi kroz niže planinsko podruje trijaskihdolomita, a dijelom prigorskim podrujem izgraenim od naslaga donjomiocenskih klastita.Najvei dio dionice državne ceste D29 zahvaa nizinsko podruje uz tok rijeice Velike, sokolnim prigorjima tercijarnih klastinih naslaga starosnog raspona od donjeg miocena dopliocena. Tercijarne klastine naslage su pretežno izgraene od sitnozrnatih,vodonepropusnih klastita – lapora, pijesaka i pješenjaka. Mjestimino su prisutni šljunci ikonglomerati te nekoliko varijeteta biogenih vapnenaca.Površina terena u potpunosti je prekrivena naslagama pokrivaa. Razlikuju se naslagepovršinskog pojasa trošenja klastinih naslaga, odnosno dolomita, te aluvijalne naplavinerecentnih tokova. U oba litološka varijeteta prevladava udio sitnozrnate komponente –prahovi i gline.Problem predstavljaju klizišta i nestabilnosti terena utvreni na nekoliko podruja; pri tomese razlikuju prirodne, genetske nestabilnosti u padinama uz prometnice, te nestabilnostiuvjetovane znaajkama materijala u nasipu, odnosno kolnikoj konstrukciji.Na dionici državne ceste D35 stanje asfaltnog kolnika je u veoma lošem stanju iz razlogadotrajalosti kolnike konstrukcije te eksploatacije iz okolnog kamenoloma. Kao zonapotencijalne nestabilnosti, tj. klizanja u padinama izdvojeno je podruje oko stacionaže7+200. Na širem podruju ve je ranije izvedeno nekoliko potpornih zidova, što je pokazateljnestabilnosti okolnog terena.Na podruju državne ceste D29 na stacionažama od 0+800 do 0+900 km, od 1+600 do1+750 km, 4+220, 6+735 te 11+400 prisutno je ošteenje asfalta uslijed slijeganja nasipa ukolnikoj konstrukiji. Pukotine u boku prometnice su naješe polukružnog oblika, duljine doDVOKUT ECRO d.o.o. 28

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECdvadesetak metara. Osim pucanja asfalta dolazi do denivelacije kolnika u bokovimaprometnice.Osim nestabilnosti materijala u nasipu, izdvojena su podruja nestabilnosti u okolnom terenu(padinama). Klizište u podruju stacionaže od 2+080 do 3+330 km uvjetovalo je deformacijeu kolniku, naješe u obliku pucanja asfalta u kolniku i denivelacije.D29 km 2+100 - pukotine u asfaltuD29 km 3+170 - Ošteenje potpornog zida unožici padine. Denivelacija prometnicePovijanje dijela prometnice u smjeru nagiba padine prisutno je na stacionaži 2+150.D29 km 2+150 - povijanje ceste u smjerunagiba padineZone potencijalnog klizanja materijala u padinama izdvojena su i na podruju stacionaža0+900, 1+500, 9+000 i 9+600 km.U hidrogeološkom pogledu, podruje istraživanja najveim dijelom izgrauju slabo propusnedo nepropusne tercijarne i kvartarne naslage. Pri tome se aluvijalne naslage istiu veomvodopropusnošu od lapora, pijesaka i pješenjaka tercijara, odnosno produkata njihovapovršinskog trošenja.DVOKUT ECRO d.o.o. 29

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVEC3.3. POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITIPOTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATAZa realizaciju zahvata nije potrebno poduzimati druge aktivnosti.3.4. PRIKAZ VARIJANTNIH RJEŠENJASukladno vrsti i karakteru zahvata nisu razmatrana varijantna rješenja.DVOKUT ECRO d.o.o. 30

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVEC4. OPIS MOGUIH ZNAAJNIH UTJECAJA ZAHVATANA OKOLIŠ4.1. SAŽETI OPIS UTJECAJA4.1.1. UTJECAJ NA NASELJA I GRAEVINSKA PODRUJAGraevinska podruja analiziranih naselja i prateih funkcija naselja, definirana su važeomprostorno-planskom dokumentacijom - Prostornim planovima ureenja opina (grafiki prilozi4. – 6.):1. Prostorni plan ureenja Opine Novi Golubovec2. Prostorni plan ureenja Opine Lobor3. Prostorni plan ureenja Opine Mae.Postojee trase državnih cesta D35 i D29 u kontaktu su s graevinskim podrujima:Graevinska podruja kojetrase presijecajuGraevinska podruja kojetrase tangiraju ili prolaze naudaljenosti od 0-100 m.Graevinska podruja kojetrase prolaze na udaljenosti100-300 mD35Graevinsko podruja pretežito stambene namjene:Novi GolubovecD29Graevinsko podruja pretežito stambene namjene:Novi Golubovec Velika Veternika Frkuljevac PeršaveskiPetrova GoraVelika PetrovagorskaPeršavesMaeUtjecaj na graevinska podruja oekuje se na dijelovima trase gdje e doi do korekcije nepovoljnihradijusa zavoja. Kako bi se utjecaj ocijenio, analizirana je namjena površina na datim stacionažama:cesta od km do km Namjena površina Naselje4+738 4+758 šuma gospodarske namjene5+665 5+697 šuma gospodarske namjeneD35 6+320 6+334graevinsko podrujestambene namjeneNovi Golubovec6+898 6+938graevinsko podrujestambene namjeneNovi GolubovecD29 0+280 0+294graevinsko podrujestambene namjeneNovi Golubovec1+481 1+490graevinsko podrujestambene namjeneNovi Golubovec1+504 1+521graevinsko podrujestambene namjeneNovi Golubovec1+607 1+635 šumsko zemljište - PŠ1+709 1+718 šumsko zemljište - PŠ1+767 1+798 šumsko zemljište - PŠ2+296 2+303 šumsko zemljište - PŠ2+349 2+418 šuma gospodarske namjeneDVOKUT ECRO d.o.o. 31

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVEC2+475 2+484 vrijedno obradivo tlo – P22+524 2+526 vrijedno obradivo tlo – P22+815 2+817 šumsko zemljište - PŠ2+856 2+874 šumsko zemljište - PŠ3+153 3+172 šumsko zemljište - PŠ3+240 3+255 šumsko zemljište - PŠ3+320 3+325graevinsko podrujestambene namjene5+068 5+071graevinsko podrujestambene namjene9+246 9+286 vrijedno obradivo tlo – P211+454 11+471graevinsko podrujestambene namjenePetrova goraVelika PetrovagorskaVukanciIz navedenog je vidljivo da e se korekcije radijusa zavoja u veem dijelu odvijati napoljoprivrednom i šumskom zemljištu.Na trasi D35 korekcije e na dvije lokacije zahvatiti graevinsko podruje naselja NoviGolubovec.Na trasi D29 korekcije e zahvatiti graevinsko podruje naselja Novi Golubovec (3 lokacije),Petrova Gora (1 lokacija), Velika Petrovagorska (1 lokacija) i Vukanci (1 lokacija).Kao što je vidljivo na orto-foto podlozi (grafiki prilog 2.) na stacionažama unutargraevinskih podruja korekcije e biti malih razmjera i nee doi do negativnog utjecaja napovršine graevinskog podruja. Ujedno, izgradnjom novih pjašakih staza kao i biciklistikestaze na D29 u naselju Mae pozitivno e se utjecati na sigurnost pješakog prometa teujedno i na kvalitetu života u predmetnim naseljima.4.1.2. UTJECAJ NA PROMET I INFRASTRUKTURUUtjecaj na promet i infrastrukturu tijekom izgradnje zahvataUtjecaj na promet tijekom rekonstrukcijeUtjecaj na cestovni promet tijekom izgradnje zahvataVe prilikom izrade idejnog rješenja trase planiranog zahvata predloženo je rješenje koje jemaksimalno uvažavalo postojeu i planiranu organizaciju prostora, kao i nain njegovogkorištenja.Procjena je da e se utjecaj rekonstrukcija državnih cesta D29 i D35 oitovati u privremenimi povremenim promjenama prema zateenom stanju, uslijed poveane frekvencije izlazakavozila s lokacije i ukljuivanja u promet, kako vozila za dovoz graevinskog materijala tako ivozila za prijevoz radnika (vanjski transport materijala i tehnike, što zahtijeva posebnupažnju i prateu službu, osobito prilikom transporta posebnih tereta). Iz tog razloga prilikomrekonstrukcije prometnica D29 i D35 može potencijalno doi do zakrenja cesta u okolicigradilišta. Takoer, mogue su znatnije koliine zemlje i ostalog graevnog materijala naprometnicama kao i eventualna ošteenja prometnica i zastoji što može dovesti do poteškoau odvijanju prometa.Sva ta optereenja prometne mreže i eventualno mogue poteškoe u odvijanju prometa,ogranienog su trajanja te e se svesti na minimum pravilnom organizacijom gradilišta iProjektom privremene regulacije prometa za vrijeme izgradnje planiranog zahvata.Potencijalne kolizije i negativni utjecaji na odvijanje prometa mogu se javiti na mjestimaprilaza na postojeu prometnu mrežu:DVOKUT ECRO d.o.o. 32

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECOznaka cesteStacionažaŽupanijska cesta Ž2127 (D29 – Gora Veternika – D35) oko 1+310Lokalna cesta L22016 (D29 – Stari Golubovec – Lobor(Ž2128))oko 3+340Županijska cesta Ž2126 (D29 – Gregurovec – Mihovljan(Ž2125))oko 3+820Županijska cesta Ž2128 (D29 – Lobor – Ladislavec – D29) oko 4+500Lokalna cesta L22017 (Delkovec – Vukanci (D29)) oko 9+190Županijska cesta Ž2125 (D35 – Mihovljan – Sutinske Toplice –D29)oko 11+420Županijska cesta Ž2168 (Mae (D29) – M. Bukovec –Poznanovec (D24))oko 12+290Meutim, tijekom same rekonstrukcije negativni utjecaj na organizaciju prostora u ovomsluaju nee biti izražen, budui da se rekonstrukcija planira u veinom izgraenom podrujute e biti mogue za prilaze trasi koristiti postojeu prometnu mrežu prilaznih cesta (odvojcido naselja), poljskih i šumskih putova, a unutar trase je predvidivo koristiti uzdužni razvozmaterijala za izgradnju nasipa i slojeva kolnika novih trasa državnih cesta D29 i D35.Utjecaj na infrastrukturu tijekom izgradnje zahvataTijekom rekonstrukcije državnih cesta D29 i D35 postoji mogunost ošteenja i ugrožavanjatelekomunikacijskih i elektroenergetskih vodova i kanala koji se nalaze u koridoru državnihcesta: magistralni cjevovod i ostali cjevovodi, magistralni i lokalni plinovod, dalekovod 110 kVi 220 kV. Može doi do mehanikog ošteenje elemenata vodoopskrbe i posredno dooneišenja pitke vode.Odnos trasa cesta i dalekovodaDalekovod Odnos prema trasi OpinaD35 paralelno voenje s trasom voenje u koridoru spostojeiNovi Golubovectrasom križanje s trasomD29 paralelno voenje s trasompostojeiNovi Golubovec križanje s trasom paralelno voenje s trasompostojeiLobor križanje s trasompostojeiplanirani paralelno voenje s trasom paralelno voenje s trasom križanje s trasomMaeOdnos trasa cesta i telekomunikacijskih vodovaVodovi Odnos prema trasi OpinaD35postojei korisniki i spojni voenje u koridoru trase Novi GolubovecD29 voenje u koridoru trasepostojei korisniki i spojniNovi Golubovec križanje s trasom voenje u koridoru trasepostojei korisniki i spojniLobor križanje s trasom voenje u koridoru trasepostojei korisniki i spojniMae križanje s trasomDVOKUT ECRO d.o.o. 33

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECOdnos trasa cesta i vodoopskrbnog sustavaCjevovod Odnos prema trasi OpinaD35postojei ostali voenje u koridoru trase Novi GolubovecD29postojei ostali voenje u koridoru traseplanirani ostali voenje u koridoru traseNovi Golubovecpostojei ostali voenje u koridoru traseplanirani ostali križanje s trasomLoborplanirani magistralni križanje s trasompostojei ostali voenje u koridoru traseMaeOdnos trasa cesta i sustava odvodnjeCjevovod Odnos prema trasi OpinaD35postojea kanalizacija voenje u koridoru trase Novi GolubovecD29postojea kanalizacija voenje u koridoru trase Novi Golubovecplanirana kanalizacija voenje u koridoru trase Loborpostojea kanalizacija voenje u koridoru trase MaeOdnos trasa cesta i plinovodaPlinovod Odnos prema trasi OpinaD35postojei križanje s trasom Novi GolubovecD29postojei križanje i paralelnovoenje s trasomplanirani voenje u koridoru iparalelno s trasomNovi Golubovecpostojei voenje u koridoru traseplanirani voenje u koridoru traseLoborpostojei voenje u koridoru trase MaeSvi negativni utjecaji mogu se izbjei primjenom propisa o rekonstrukciji/gradnji prometnih,vodoopskrbnih sustava i sustava odvodnje, elektroenergetskih ili telekomunikacijskih mrežakoji sadrže propisanu zaštitu ljudi, imovine i okoliša odnosno pravilnom organizacijomgradilišta.Utjecaj na promet i infrastrukturu tijekom korištenja zahvataUtjecaj na promet tijekom korištenja zahvataUtjecaj na cestovni promet tijekom korištenja zahvataSadašnji intenzitet prometa (PGDP i PLDP) na brojakim mjestima 1232 (Mae - istok),državna cesta D29 i 1216 (Kaniža - zapad), državna cesta D35 dan je u tablici 16. Radi se osrednjem prometu od oko 3600 voz/dan za državnu cestu D29, odnosno 5200 voz/dan zadržavnu cestu D35. Rekonstrukcijom postojeih državnih cesta D29 i D35 stvorit e sepovoljniji prometni uvjeti, ali nije za oekivati znaajniji porast prometa. Pretpostavljeno jeda e na kraju planskog razdoblja (2020. godina) intenzitet prometa biti oko 5400 voz/danna D29 odnosno 7700 voz/dan na D35.DVOKUT ECRO d.o.o. 34

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECVe prilikom izrade idejnog rješenja trase planiranog zahvata predloženo je rješenje koje jemaksimalno uvažavalo postojeu i planiranu organizaciju prostora, kao i nain njegovogkorištenja.Osnovni ciljevi projekta su poboljšanje razine sigurnosti i udobnosti sudionicima u prometu,poveanje nosivosti kolnike konstrukcije kao i horizontalnih i vertikalnih elemenata ceste,izvedba novih pješakih i biciklistikih staza, sanacija klizišta, saniranje sustava odvodnje iosnovnih elemenata ceste (rigol, bankina, berma) te popravak odnosno izvedba novihcestovnih objekata (cijevni i ploasti propusti i mostovi).Za sva križanja predmetnih državnih cesta s razvrstanim i nerazvrstanim cestama predvienasu ureenja lepeza na nain da se uklope na postojee stanje te izvedba visinskog uklapanjau novoprojektiranu niveletu ceste u duljini 5 do 10 m. Projektom e se posebno riješitiraskrižja u km 0+600, 1+435 (u naselju Novi Golubovec), km 7+530 (naselje Peršaves) nanain da e se postojee križanje semaforizirati radi pješakog prijelaza, a u naselju Mae ukm 12+530 predvien je kružni tok.Utjecaj na infrastrukturu tijekom korištenja zahvataTijekom korištenja, odnosno tijekom normalnog odvijanja prometa državnim cestama D29 iD35 ne oekuju se negativni utjecaji na elemente infrastrukture. Negativni utjecaji su moguijedino u sluaju akcidentnih situacija i prilikom eventualnih novih veih rekonstrukcijadržavnih cesta D29 ili D35 ili elementima infrastrukturnih sustava.4.1.3. UTJECAJ NA KRAJOBRAZPrema Sadržajnoj i metodskoj podlozi Krajobrazne osnove Hrvatske (Brali, 1999) lokacijazahvata nalazi se u osnovnoj krajobraznoj jedinici Sjeverozapadna Hrvatska koju karakterizirakrajobrazno raznolik prostor s dominacijom brežuljaka (prigorja i zagorja) koji okružujušumovita peripanonska brda (Kalnik, Ivanšica, Medvednica i dr.). Glavne krajobraznevrijednosti i identitet ove krajobrazne jedinice ini slikovit rebrast reljef, uglavnom kultiviran is vinogradima na toplijim ekspozicijama. Šumoviti brdski masivi su u naglašenom kontrastu sobraenim brežuljcima. Prostorne degradacije se uoavaju kroz neprikladnu gradnjustambenih objekata, manjak proplanaka u planinama te kroz geometrijsku regulacijuvodotoka.Lokacija zahvata nalazi se u subgeomorfološkoj regiji Gorski hrptovi Ivanšice i Strahinice sasjevernom i južnom predgorskom stepenicom te Varaždinsko- Toplikim pobrem. DionicaD35 od stac 4+200 do raskrižja s državnom cestom D29 u stac. 6+290 se nalazi u kanjonuvodotoka Oura koji dijeli gorski hrbat Ivanšice od gorskog hrpta Strahinice. Dio državneceste D35 od križanja stac. 6+290 prema jugozapadu do stac. 7+233 i državna cesta D29 odstac. 0+000 do stac. 12+530 se nalaze na podruju južne predgorske stepenice.Osnovni tip reljefa ini brežuljkast teren promrežen potonim dolinama u sklopu kojih senalaze koridori predmetnih dionica D35 i D29. Dionica D35 od stac 4+200 do raskrižja sdržavnom cestom D29 u stac. 6+290 se nalazi u kanjonu vodotoka Oura. Koridor dijeladržavne ceste D35 od stac. 6+290 pa do stac. 7+233 prolazi dolinom povremenog potokakoji je desni pritok vodotoka Oura. Koridor D29 prolazi dalje dolinom vodotoka Oura odstac. 0+000 do 1+400, od 1+800 do 2+600 prolazi dolinom desnog pritoka vodotoka Velikerijeke i od 2+600 do 12+530 dolinom vodotoka Velika rijeka (prolazi njenom lijevomobalom). Generalni smjer pružanja doline Velike rijeke je sjever-jug.DVOKUT ECRO d.o.o. 35

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECKrajobrazni tip - potone doline na lokaciji zahvata oblikuju krajobrazni uzorci prirodnih iantropogenih znaajki koje odreuje površinski pokrov. Koridori planiranog zahvata nalaze sena antropogenom krajobraznom uzorku- državna cesta. S obje strane koridora mozaino seizmjenjuju krajobrazni uzorci prirodnih znaajki (šumarci, livade, potezi vegetacije uzvodotoke i vodotoci) i krajobrazni uzorci antropogenih znaajki (naselja i polja). Jedino se naod stac 4+200 do raskrižja s državnom cestom D29 u stac. 6+290, s njene obje straneprostiru šume Ivanšice i Strahinice kao prirodni krajobrazni uzorci. Raskrižje D35 i D29nalazi se u naselju Novi Golubovec. Ostala naselja rasporeena su uz D29, a od sjeveraprema jugu ih ine Velika Petrovagorska, Peršaves, Vukanci i Mae.Utjecaj tijekom rekonstrukcijeTrase predviene za rekonstrukciju su u koridoru postojeih državnih cesta te se samomizvedbom nee degradirati glavni geomorfološki oblici (potone doline). Rekonstrukcija eobuhvatiti uklanjanje niskog raslinja, humusnog sloja i postojeeg asfalta, nadogradnju iproširenje postojeeg kolnika, izvedbu nove kolnike konstrukcije, izvedbu cijevnih, ploastihi pravokutnih propusta, izvedbu pješake i biciklistike staze, ureenje pokosa nasipa izasjeka, te korekciju postojeih trasa primjenom veih radijusa u zavojima.Trasa je iz veih udaljenosti zaklonjena od pogleda, te e se njeni elementi doživljavati izneposredne blizine. Rekonstrukcijom e se oblikovati zatvorena krajobrazna kompozicija ukojoj e pogledi biti kratkotrajni za korisnike ceste i stalni iz stambenih objekata uz ceste, asvi dijelovi krajobraza e biti blizu oku promatraa. Kod toga e najveu ulogu u moguemnegativnom vizualnom doživljaju ceste imati korekcija trase primjenom veih radijusa uzavojima i oblikovanje pokosa nasipa i usjeka.Planiranim korekcijama trase na stacionažama prikazanim u tablici 14 degradirat e sepovršinski pokrov- šumski rub, potez drvea, livada i šuma na ukupnoj površini do oko 2190m 2 . Prema osjetljivosti krajobraznih uzoraka na antropogene pritiske najosjetljiviji uzorci sušume jer su teško obnovljive krajobrazne strukture velike vizualne i strukturne kvalitete.Šume e se ukloniti na površini od oko 1500 m 2 . Uklanjanjem niskog raslinja degradirat e seprirodni površinski pokrov u uskom pojasu uz cestu koji je male vizualne i krajobraznekvalitete. S obzirom na malu ukupnu površinu, utjecaj na krajobrazne uzorke i strukturukrajobraza procijenjen je kao mali.Tablica 14: Prikaz degradiranih površine korekcijom trasecesta od km do km R (m)D35D29PovršinkipokrovUkupnadegradiranapovršina (m 2 )4+738 4+758 60 šumski rub -5+665 5+697 60šumski rub,potez drvea-6+320 6+334 28stambeni objekt,javna zelenapovršina-6+898 6+938 60stambeni objekt,livada-0+280 0+294 50potez drvea,livada-1+481 1+490 451+504 1+521 60livada 1251+607 1+635 65livada i rubšumarka180DVOKUT ECRO d.o.o. 36

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECcesta od km do km R (m)PovršinkipokrovUkupnadegradiranapovršina (m 2 )1+709 1+718 60 šumarak, livada -1+767 1+198 45 šumarak i livada 1852+296 2+303 50 šuma -2+349 2+418 45 šuma 1.1002+475 2+484 50 šuma 4002+524 2+526 50 šuma -2+815 2+817 50 šuma -2+856 2+874 45 livada 1603+153 3+172 60livada, rubšumarka, šikara1403+240 3+255 45livada, rubšumarka, šikara1203+320 3+325 45stambeni objekt,livada-5+068 5+071 65 stambeni objekti -9+246 9+286 45 livada, polje 50011+454 11+471 60potez drvea,stambeni objekti-Ureenjem pokosa nasipa i zasjeka degradirat e se mikroreljefni oblici takoer malevizualne i krajobrazne kvalitete. Idejnim projektom je planirana obrada zasjeka i nasipa unagibima do 1:1:5 s oblogom nasipa od humusa debljine 20 cm. U sklopu rekonstrukcijatrase planirani su sljedei zasjeci i nasipi:• D 29: zasjek od stac. 2+000 do 3+000, prosjene visine 1,2 m,• D 29: nasip od stac. 4+100 do 4+300, prosjene visine 1,3 m,• D 29: nasip od stac. 9+100 do 11+100, prosjene visine 0,85 m,• D 35: naspi od stac. 6+360 do 6+760, prosjene visine 4,7 m,• D 35: naspi od stac. 7+200 do 7+233, prosjene visine 1,4 m,• D 35: naspi od stac. 4+720 do 4+920, prosjene visine 1,7 m.•Oblikovanje pokosa nasipa i zasjeka s oblogom od humusa te sjetvom travnih smjesa isadnjom biljnih vrsta je u skladu s krajobraznim vrijednostima okolnog podruja i s tradicijomgradnje te e se vizualno uklopiti u prevladavajui prirodni površinski pokrov. Ukoliko seprimjeni ureenje pokosa na opisani nain, utjecaj na krajobrazne znaajke se procjenjujekao zanemariv.Tijekom gradnje biti e negativan doživljaj prostora zbog buke i prašine koju e stvaratimehanizacija. Zbog kratkog trajanja izvedbe rekonstrukcije, utjecaj na doživljaj prostora jezanemariv.Utjecaj tijekom korištenjaPostojea cesta je linijski element neureenih rubova koji se zbog zapuštenosti uklopio ukrajobraz potone doline okružene brežuljcima. Nakon rekonstrukcije, obnovljena trasa ebiti linijski element koji e initi sljedei elementi:• 1 široka linija kolnika homogene teksture i tamne boje s pravilnim, paralelnimrubovima,• 2 tanke linije pješake/ biciklistike staze s obje strane kolnika homogeneteksture,DVOKUT ECRO d.o.o. 37

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVEC• linije zasjeka/ nasipa u kratkim dužinama s obje ili s jedne strane kolnikaheterogene teksture i razliitih boja, s pravilnim rubovima uz kolnik i s nepravilnimrubovima prema okolnom krajobrazu.Kao takva, trasa ve u postojeem stanju svojom linijskom strukturom dijeli isti prostor nadva dijela te se njenom rekonstrukcijom prostor nee znaajno izmijeniti. Sama trasa jepovremeni boravišni prostor te e s nje pogledi biti kratki i kratkotrajni za motorna vozila,odnosno kratki, dugi i dugotrajni za bicikliste i pješake. Kratki, dugi i dugotrajni pogledi natrasu pružat e se iz kua naselja Novi Gloubovec, Velika Petrovagorska, Peršaves, Vukanci iMae, koje se nalaze uz samu trasu te su stalni boravišni prostori. Ureenjem pokosa nanain da se kolnika konstrukcija vizualno što skladnije poveže s okolnim krajobrazom,utjecaj e se smanjiti na zanemariv.4.1.4. UTJECAJ NA KULTURNO-POVIJESNU BAŠTINUProstornim planovima ureenja opina Novi Golubovec (Službeni glasnik Krapinsko-Zagorskežupanije 15/07), Lobor (Službeni glasnik Krapinsko-Zagorske županije 07/08) i Mae(Službeni glasnik Krapinsko-Zagorske županije 15/07) kulturna dobra definirana susimbolima, a analizirana su unutar koridora od 250 m. Uzimajui u obzir da se radi orekonstrukciji postojee prometnice (bez predvienog znaajnog poveanja transportnogprometa tijekom korištenja, osim na dijelovima trase predviena korekcija nepovoljnihradijusa zavoja) može doi e do neizravnog utjecaja na niže navedena kulturna dobra:D351. Novi Golubovec, trasa antike ceste – arheološki lokalitet Trasa ceste: oko 150 m istono od stac. 5+000 evidentirano kulturno povijesna vrijednost lokalnog znaaja, zaštita odredbamaprostornog plana opine Novi Golubovec2. Oura, padine Ivanice, paleolit – arheološki lokalitet Trasa ceste: oko 100 m zapadno od stac. 5+200 evidentirano kulturno povijesna vrijednost lokalnog znaaja, zaštita odredbamaprostornog plana opine Novi Golubovec3. Stambena kua s gostionicom, Novi Golubovec - povijesna stambenagraevina Trasa ceste: oko 10 m istono od stac. 6+140 evidentirano kulturno povijesna vrijednost lokalnog znaaja, zaštita odredbamaprostornog plana opine Novi Golubovec4. Sklop starih zgrada ugljenokopa Novi Golubovec - povijesne graevine isklopovi Trasa ceste: oko 200 m sjeverozapadno od stac. 6+800 evidentirano kulturno povijesna vrijednost lokalnog znaaja, zaštita odredbamaprostornog plana opine Novi Golubovec5. Stambene kue ugljenokopa Novi Golubovec - povijesne graevine isklopovi Trasa ceste: oko 50 m jugoistono od stac. 6+800DVOKUT ECRO d.o.o. 38

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECD29 evidentirano kulturno povijesna vrijednost lokalnog znaaja, zaštita odredbamaprostornog plana opine Novi Golubovec6. Povijesna jezgra naselja Novi Golubovec - povijesno naselje seoskogradskih obilježja Trasa ceste: oko 20 m istono od stac. 0+050 evidentirano kulturno povijesna vrijednost lokalnog znaaja, zaštita odredbamaprostornog plana opine Novi Golubovec7. Zgrada željeznike postaje, Novi Golubovec - povijesna graevina Trasa ceste: oko 15 m istono od stac. 0+150 kulturno dobro zaštieno rješenjem o preventivnoj zaštiti/u postupku upisa uRegistar8. Stambena kua s trgovinom, Novi Golubovec - povijesna stambenagraevina Trasa ceste: oko 60 m sjeverno od stac. 0+650 evidentirano kulturno povijesna vrijednost lokalnog znaaja, zaštita odredbamaprostornog plana opine Novi Golubovec9. Tradicijska drvena kua, Velika Veternika, Sokolii 34 - povijesnastambena graevina Trasa ceste: oko 30 m istono od stac. 3+650 kulturno dobro zaštieno rješenjem o preventivnoj zaštiti/u postupku upisa uRegistar10.Tradicijska drvena kua, Velika Petr.159 - povijesna stambena graevina Trasa ceste: oko 20 m istono od stac. 4+350 evidentirano kulturno povijesna vrijednost lokalnog znaaja, zaštita odredbamaprostornog plana opine Lobor11.Kapela poklonac, Petrova gora - povijesna graevina Trasa ceste: oko 15 m zapadno od stac. 4+500 evidentirano kulturno povijesna vrijednost lokalnog znaaja, zaštita odredbamaprostornog plana opine Lobor12.Zgrada stare škole, Peršaves - povijesna graevina javne namjene Trasa ceste: oko 10 m zapadno od stac. 7+500 evidentirano kulturno povijesna vrijednost lokalnog znaaja, zaštita odredbamaprostornog plana opine Mae13.Raspelo, Peršaves Trasa ceste: oko stac. 7+550 evidentirano kulturno povijesna vrijednost lokalnog znaaja, zaštita odredbamaprostornog plana opine Mae14.Frkuljevec, lokalitet srušene kurije – arheološki lokalitet Trasa ceste: oko 50 m jugozapadno od stac. 8+250 evidentirano kulturno povijesna vrijednost lokalnog znaaja, zaštita odredbamaprostornog plana opine MaeDVOKUT ECRO d.o.o. 39

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVEC15.Kapela Sv.Margarete, Peršaves – povijesna graevina Trasa ceste: oko 160 m sjeveroistono od stac. 8+250 kulturno dobro zaštieno rješenjem o preventivnoj zaštiti16.Vukanci, Dumbovii, tradicijska drvena kua – etnološka stambenagraevina Trasa ceste: oko 30 m istono od stac. 10+500 evidentirano kulturno povijesna vrijednost lokalnog znaaja, zaštita odredbamaprostornog plana opine Mae17.Mlin i splavnica na potoku Velika, Mae – povijesna gospodarska graevina Trasa ceste: oko 30 m zapadno od stac. 11+500 kulturno dobro zaštieno rješenjem o preventivnoj zaštiti/u postupku upisa uRegistar18.Betonski most na potoku Velika (na Ž2125) – povijesna gospodarskagraevina Trasa ceste: raskrižje sa Ž2125 na stac. 11+470 evidentirano kulturno povijesna vrijednost lokalnog znaaja, zaštita odredbamaprostornog plana opine Mae19.Zgrada stare škole, Mae – povijesna graevina javne namjene Trasa ceste: oko 10 m sjeverno od stac. 12+300 evidentirano kulturno povijesna vrijednost lokalnog znaaja, zaštita odredbamaprostornog plana opine Mae20.Kapela poklonac, Mae, centar – povijesna graevina Trasa ceste: na raskrižju s Ž2168 u stac. 12+500 kulturno dobro zaštieno rješenjem o preventivnoj zaštitiPrema PPUO Novi Golubovec razmatrana dionica D35 u potpunosti i dionica D29 od stac.0+000 do 3+300 prolaze kroz posebno vrijednu zonu krajobraza (kulturnog krajolika) PadineIvanice koje ima stupanj zaštite kao kulturno dobro zaštieno rješenjem o preventivnojzaštiti/u postupku upisa u Regista. Do negativnog utjecaja može doi jedino na dijelu traseD29 gdje je planirana sanacija klizišta.Prema PPUO Mae dionica D29 od stac. 7+100 do 11+900 ide rubnim istonim dijelomposebno vrijedne zone kulturnog krajolika doline potoka Reka i Sutinsko (evidentiranekulturno povijesne vrijednosti lokalnog znaaja, štiti se odredbama prostornog plana).Rekonstrukcijom trase nee doi do negativnog utjecaja.4.1.5. UTJECAJ NA PRIRODNU BAŠTINU, BILJNI IŽIVOTINJSKI SVIJETUtjecaj tijekom izgradnjeTijekom rada mehanizacije doi e do kratkotrajnog utjecaja prašinom na floru i bukom nafaunu predmetnog podruja.DVOKUT ECRO d.o.o. 40

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECProširenja u zavojima izvest e se za sluaj prolaza teretnog vozila s prikolicom i osobnogvozila. Korekcije radijusa zavoja navedene su u tablici 2.Uslijed poveanja radijusa zavoja radi lakšeg odvijanja prometa doi e do prenamjeneokolnih površina (stanišnih tipova). Ovdje treba uraunati i radni pojas za kretanjemehanizacije. Podruje radnog pojasa e se nakon izgradnje rekultivirati.Kao što je vidljivo iz tablice 2 do korekcije zavoja e najveim dijelom doi na stanišnimtipovima pod veim ili manjim antropogenim utjecajem (I.2.1. Mozaici kultiviranih površina,J.1.1./ J.1.3. Aktivna seoska podruja/ Urbanizirana seoska podruja).Do zadiranja u prirodna staništa (E.3.2. Srednjoeuropske acidofilne šume hrasta kitnjaka teobine breze) e doi na nekoliko stacionaža. Na D35 stac. 4+738 do 5+697 doi e dokorekcije radijusa 2 zavoja, dok e na D29 od stac. 2+296 do 2+526 doi e do korekcijeradijusa 4 zavoja na predmetnom stanišnom tipu. Kako se korekcije odnose na odmake odnekoliko metara od glavne osi trase (najviše 20 m od stac. 9+246 do 9+286 na stanišnomtipu I.3.1. Intenzivno obraivane oranice na komasiranim povrinama) ne može se govoriti oznaajnom utjecaju na prirodna staništa te pripadajuu vegetaciju.Tijekom izgradnje može doi do negativnog utjecaja na vodena i kopnena staništapredmetnog podruja zahvata ukoliko se:• ne osigura odgovarajui pristup gradilištu, ve se nepotrebno uništavaju dodatnepovršine okolnih kopnenih staništa,• graevinski i drugi otpad nastao tijekom izgradnje odlaže na površine okolnogvodenog ili kopnenog staništa,• izlijevanja opasnih tekuina, ulja, masti u okolne površine koje predstavljajustaništa flore i fauneUtjecaj tijekom korištenja zahvataRekonstrukcija predmetnih dionica doi e do poboljšanja voznih uvjeta. Time e se smanjitidosadašnji utjecaj buke i prašine uslijed prolaska vozila preko znatnije ošteenih dijelovakolnika. Vozna svojstva vozila na rekonstruiranom kolniku biti e sigurnija te e se smanjitimogunost akcidentne situacije uslijed prometne nesree ili izlijetanja vozila s kolnika.Rekonstrukcijom e se zahvatiti i sustav odvodnje. Postojee oborinske jarke koji se uklapajusvojom niveletom e se oistiti i profilirati, a u naseljima e se izvesti zatvoreni sustavodvodnje s ispustom u postojee ili novoprojektirane oborinske jarke.Slijedom navedenog, poveanjem sigurnosti kao i poboljšanjem odvodnje smanjit e semogunost negativnog utjecaja na vodena i kopnena staništa predmetnog podruja zahvatakroz izlijevanja masti, ulja i ostalih tekuina na cestu.Životinjske vrste na užem podruju predmetnih trasa navikle su na promet te se radirekonstrukcije nee dodatno povui od trase prema centru fragmenta staništa.4.1.6 UTJECAJ NA ŠUME, LOVIŠTA I LOVNU DIVLJAŠUMENa širem podruju pružanja obiju trasa državnih cesta šumski predjeli su prevladavaju napodruju Ivanšice i njenim južnim obroncima. što se više udaljavamo prema jugu, to je veiudio poljoprivrednog zemljišta, a šuma se održala jedino u obliku manjih sastojina išumaraka.DVOKUT ECRO d.o.o. 41

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECPredmetne dionice trasa državnih cesta D35 i D29 prolaze kroz dvije gospodarske jedinicepod upravom Šumarije Zlatar, Uprava šuma podružnica Zagreb (http://javnipodaci.hrsume.hr):1. G. J. 307 Južna Ivanica – D35 u potpunosti i D29 od stac. 0+000 do 3+0002. G. J. 311 Zlatarske prigorske šume – D29 od stac. 3+000 do kraja u 12+530Kod rekonstrukcije cesta može doi do utjecaja na šume kroz zauzimanje šumskih površinaprilikom korekcije radijusa postojeih zavoja, ošteivanja rubnih stabala radnommehanizacijom ukoliko se ne poštuje radni pojas, lošom izvedbom odvodnje kada masnoe ioneišijue tvari s oborinskim vodama mogu završiti u šumskom tlu.Na predmetnim dionicama državnih cesta, od prikazanih korekcija radijusa zavoja dozauzimanja dodatne šumske površine e doi rekonstrukcijom D29 od stac. 2+349 do 2+418i od 2+475 do 2+484. Uz karakteristini popreni presjek za novu kolniku konstrukciju odstac. 2+000 do 3+000, izgradnjom e se zauzeti oko 0,2 ha šumske površine. Premapodacima dobivenim od Hrvatskih šuma d.o.o. (Proizvodni odjel UŠP Zagreb) šumskepovršine na navedenim stacionažama su u privatnom vlasništvu.LOVSTVOPredmetne dionice trasa državnih cesta D35 i D29 zahvaaju ukupno 3 županijska lovišta,II/119 Mihovljan, II/120 Lobor i II/121 Mae.Dionica trase D35 u cijelosti se nalaze unutar lovišta II/119 Mihovljan.Dionica D29: od 0+000 do 2+970 prolazi kroz lovište II/119 Mihovljan od 2+970 do 8+950 ini granicu izmeu II/119 Mihovljan i II/120 Lobor od 8+950 do 10+470 ini granicu izmeu II/120 Lobor i II/121 Mae od 10+470 do kraja u 12+530 prolazi kroz II/121 Mae.Tablica 13:Lovišta na podruju pružanja dionica trasa državnih cesta D35i D29LovišteŽupanijsko II/119 MihovljanŽupanijsko II/120 LoborŽupanijsko II/121 MaeGlavne vrstedivljaisrna obinasvinja divljazec obinifazan - gnjetlovisrna obinasvinja divljazec obinifazan - gnjetlovisrna obinazec obinifazan - gnjetloviZakupLD TRKAMihovljanLD OŠTRCLoborLD FAZANMaeDVOKUT ECRO d.o.o. 42

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECRekonstrukcijom postojeih trasa D35 i D29 nee doi do zauzimanja novih površina lovišta,a time niti do dodatne fragmentacije. Pošto se ne oekuje znatno poveanje prometa, izsvega može zakljuiti da rekonstrukcijom predmetnih dionica državnih cesta D29 iD35 nee doi do negativnog utjecaja na lovišta.4.1.7. UTJECAJ NA TLO I BILJNU PROIZVODNJUNa podruju pružanja predmetnih dionica državnih cesta D35 i D29 doi e do prenamjenedijelova zemljišta na mjestima gdje e se vršiti znatnije korekcije zavoja te radi izgradnjenove pješake i biciklistike staze.Uvidom u podatke iz Prostornih planova ureenja opina Novi Golubovec, Lobor i Mae kao iuvidom u katastar zemljišta (www.arkod.hr; katastar.hr), izraunate su površine odreenihkategorija na kojima e doi do prenamjene površina.Utjecaj tijekom pripreme i rekonstrukcijeDo utjecaja na doi e na dijelovima trase gdje je planirana korekcija radijusa zavoja, teproširenja radi izgradnje novih pješakih i biciklistikih staza. Doi e do gubitka dijelovaparcela kroz koje cesta prolazi.Tablica 11: Prenamjena površina rekonstrukcijom državne ceste D35Prenamjena površina rekonstrukcijom državne ceste D35izgradnja pješake stazepovršina (ha)namjena zemljišta0,1408 Š1 - gospodarska šuma0,0832 PŠ - ostalo obradivo tlo, šume i šumsko zemljišteSVEUKUPNO (ha) 0,2240Od stac. 0+000 do svoje krajnje stacionaže 12+620 trasa D29 prolazi kroz podruje nakojemu se izmjenjuju ruralna naselja, obradive površine u kategoriji vrijednog zemljišta (P2) iostalog obradivog tla (livade, vonjaci – P3). Dijelom cesta prolazi kroz šumsko podruje kojeje u idejnom rješenju oznaeno kao klizište.Na trasi ceste D29 radi korekcije zavoja i proširenja u vidu izgradnje novih pješakih ibiciklistike staze doi e do prenamjene oko 1,26 ha šumskih i poljoprivrednih površina.Tablica 12: Prenamjena površina rekonstrukcijom državne ceste D29Prenamjena površina rekonstrukcijom državne ceste D29korekcije radijusa zavojastacionaža zavoja površina (ha) namjena zemljišta (premakatastru)1+607 1+635 0,0473 oranica1+709 1+718 0,0491 livada2+349 2+418 0,0540 šuma2+856 2+874 0,0345 šuma3+153 3+172 0,0055 livada3+240 3+255 0,0155 oranica9+246 9+286 0,0799 livadalivada (ha) oranica (ha) šuma (ha)DVOKUT ECRO d.o.o. 43

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVEC0,1290 0,0628 0,0885UKUPNO (ha) 0,2803Prenamjena površina rekonstrukcijom državne ceste D29izgradnja pješake stazepovršina (ha)namjena zemljišta (prema PPUO)0,2294 P2 – vrijedno obradivo zemljište0,4852 P3 – ostalo obradivo tlo, šume i šumsko zemljište0,0406 R1 – površina za sport i rekreacijuUKUPNO: 0,7552za potrebe izgradnje biciklistike staze0,2304 P2 – vrijedno obradivo zemljišteUKUPNO: 0,2304Utjecaji na tlo tijekom pripreme i izgradnje su sljedei:• prenamjena poljoprivrednog i šumskog zemljišta, kao trajni gubitak,• poveani rizik erozije tla vodom i poveana opasnost od klizanja zbog gubitkašumskog pokrova,• oneišenje okolnog tla neodgovornim odlaganjem potencijalnih oneišivaa itehnoloških materijala, kao privremeni utjecaj.Utjecaj tijekom korištenjaOneišenje tla kemijskim polutantima iz emisije estica prašine i ae te tekuih tvari je trajnii izravni utjecaj ceste na tlo. Najštetniji su olovo i aa, zatim cink, fosfor, krom, nikal, bakar,molibden, arsen, kadmij i živa. Olovo potie iz ispušnih plinova, a kadmij iz automobilskihguma. Tekue tvari koje mogu curiti iz neispravnih sustava su benzin i dizel, motorna ulja teulje iz sustava za koenje, zatim deterdženti za pranje stakla i rashladna tekuina.Budui da se u ovom sluaju radi o rekonstrukciji postojeih državnih cesta, smatra se da samzahvat nee imati negativan utjecaj na tlo tijekom korištenja. Štoviše, poboljšanjem uvjeta nasamoj cesti (poveanje radijusa zavoja i poboljšanje kvalitete kolnika) smanjiti e semogunost akcidentnih situacija, a time i negativnih utjecaja.UTJECAJ ZAHVATA NA BILJNU PROIZVODNJUUtjecaj tijekom pripreme i izgradnjePrivremeni i direktni utjecaji zahvata na biljnu proizvodnju tijekom priprema i u izgradnji su:• Gubitak dijelova poljoprivrednih i šumskih parcela trajnom prenamjenom• Prijevremeno skidanje (berba) ili žetva usjeva na trasi ceste• Oneišenje usjeva u okolišu iz emisije ispušnih plinova mehanizacijeUtjecaj tijekom korištenjaBudui da se radi o rekonstrukciji postojeih državnih cesta, smatra se da e predmetni zahvatimati minimalni negativan utjecaj tijekom korištenja. Utjecaj e se oitovati kroz prenamjenuprenamjenu poljoprivrednih površina na dijelovima trase gdje je planirana znaajna korekcijaradijusa zavoja (tablica 2).DVOKUT ECRO d.o.o. 44

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVEC4.1.8. UTJECAJ NA VODEPrema Odluci o granicama vodnih podruja (NN 79/10), predmetni zahvat, dionica državneceste D29 od km 0+000 do km 12+530 (Novi Golubovec – Mae) u dužini od 12,53 km tedionica državne ceste D35 od km 4+200 do km 7+233 (Novi Golubovec) u dužini od 3,033km pripadaju vodnom podruju rijeke Dunav. Prema Pravilniku o granicama podrujapodslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10), dionice državne ceste D29 i D35 pripadajupodruju podsliva rijeke Save te podruju malog sliva „Krapina - Sutla“.Utjecaj na vode tijekom rekonstrukcijeOpenitoTijekom radova na rekonstrukciji štetni utjecaj na vode u kontaktnom i širem podrujuzahvata može nastati uslijed:• nepostojanja sustava odvodnje površinskih (oborinskih) voda na manipulativnimpovršinama,• nepostojanja primjerenog rješenja za sanitarne otpadne vode,• neispravnog skladištenja naftnih derivata, ulja i maziva u neprimjerenim spremnicima,• punjenja transportnih sredstava gorivom, odnosno nužnih popravaka na prostoru skojeg je mogue istjecanje u okolni prostor, a išenje nije osigurano suhimpostupkom,• poveane koliine graevinskog, komunalnog i opasnog otpada ijim se ispiranjemmogu oneistiti površinske i podzemne vode.Navedeni propusti u organizaciji gradilišta prilikom rekonstrukcije prometnice moguuzrokovati da razliite vrste oneišenja (ulja, masti i sl.) vrlo brzo prodru u tlo i uzrokujueventualno oneišenje podzemnih voda.Pravilnom organizacijom gradilišta svi prethodno navedeni mogui negativni utjecajimogu se sprijeiti.Analiza odnosa zahvata prema vodotocimaTablica 10: Odnos zahvata prema vodotocimaCesta Stacionaža OpisTip postojeegobjektaOpis zahvataD35od 4+200 do 4+941sa zapadne strane dionice D35 usmjeru pružanja trase tee- -vodotok Oura4+941 prijelaz preko vodotoka Oura ploasti propust proširenje za 1,7 mD355+092 prijelaz preko vodotoka Oura ploasti propustdodati vijenac sasvake strane (0,25 m)od 5+092 do 6+220sa zapadne strane dionice D35 usmjeru pružanja trase teevodotok- -6+219 prijelaz preko vodotoka ploasti propust -D29D290+025 prijelaz preko vodotoka ploasti propustdesno popravitivijenacod 0+500 do 1+400 sa sjeverne strane dionice D29 u - -DVOKUT ECRO d.o.o. 45

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECsmjeru pružanja trase teevodotok Oarica1+789 prijelaz preko vodotoka cijevni propust -od 2+600 do 3+286s istone strane dionice D29 usmjeru pružanja trase tee- -vodotok Velika3+286 prijelaz preko vodotoka Velika ploasti propust dodati vijenacod 3+286 do 12+530sa zapadne strane dionice D29 usmjeru pružanja trase tee- -vodotok Velikaod 6+170 do 7+700sa zapadne strane dionice D29 usmjeru pružanja trase tee- -vodotok Novi potok9+495 prijelaz preko vodotoka Vukanec ploasti propust -10+993 prijelaz preko vodotoka cijevni propust -Tijekom rekonstrukcije, postoji mogunost negativnog utjecaja na stalne i povremenevodotoke preko kojih prolaze trase dionica D35 i D29 ili se nalaze na užem podrujurekonstrukcije. Do negativnog utjecaja može doi uslijed slijedeih radova:• odlaganja graevinskog i drugog materijala (zemlja, ostali otpad) u korito vodotoka,• ošteivanja korita vodotoka uslijed radova teške mehanizacije,Uslijed nepravilne organizacije gradilišta može doi do:• sprjeavanja funkcionalnog protoka vodotoka,• poremeaja vodnog režima vodotoka,• zamuljenja vodotoka,Svi mogui negativni utjecaji na vode tijekom rekonstrukcije trase dionica D35 i D29 bite sprijeeni pravilnom organizacijom gradilišta i pridržavanjem svih mjera zaštite prilikomizgradnje.Analiza odnosa zahvata prema vodozaštitnim zonamaS istone strane trase dionice D35, oko 220 m od stacionaže 5+500 nalazi se izvorište „Belipotoki“. Današnji sustav vodoopskrbe opine Novi Golubovec temelji se na dopremi vode sizvorišta „Beli potoki“ uz koji postoji izgraen vodospremnik volumena 75 m 3 s kotompreljeva 351,10 m.n.m. i kotom dna 347,80 m.n.m. Iz ovog vodospremnika vodom seopskrbljuje naselje Novi Golubovec, dok se ostali potrošai u naseljima vodom opskrbljuju izmalih lokalnih vodovoda ili vlastitih bunara.Za izvorište „Beli potoki“ još uvijek nije donesena Odluka o zonama sanitarne zaštiteizvorišta. Tekstualnim dijelom Prostornog plana ureenja Opine Novi Golubovec planirano jeutvrivanje zona sanitarne zaštite izvorišta, no u grafikom dijelu Prostornog plana nijerezerviran prostor za budue zone sanitarne zaštite. U Prostornom planu ureenja OpineNovi Golubovec, u Odredbama za provoenje navodi se slijedee:lanak 92.Radi zaštite voda od zagaivanja i sprjeavanja mogueg djelovanja vanjskih faktora koji bimogli utjecati na promjenu fizikih, kemijskih, bakterioloških osobina, oko odabranogizvorišta potrebno je formirati zaštitne sanitarne zone u skladu s važeim propisima (zoneneposredne zaštite, uže zone zaštite i šire zone zaštite), za što je potrebno nainitiodgovarajue elaborate i istraživanja.DVOKUT ECRO d.o.o. 46

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECS istone strane trase dionice D29, oko 20 m od stacionaže 2+650 planiran je podzemnivodozahvat „Grabari Mlaine“. Prema dosadašnjim istražnim radnjama vodozahvat „GrabariMlaine“raspolaže kapacitetom od 15,0 l/s, koji je dostatan za ukupnu vodoopskrbu naopinskom nivou.Utjecaj na vode tijekom korištenjaCeste predstavljaju višestruke izvore oneišenja i one su stalni i aktivni izvor oneišenjafenolima, teškim metalima i ostalim oneišivaima iz ispušnih plinova. Kondenzacijomispušnih plinova iz motornih vozila i prokapljivanjem ulja na cesti se stvara masni sloj koji sesastoji od ugljikovodika i fenola. Kad padne kiša i ispere taj sloj dolazi do slijevanja nabankine s kojih se oneišenje dalje procjeuje u podzemlje.Opasnost za površinske i podzemne vode mogua je od posljedica odvijanja prometa kao štosu: gubitak goriva i maziva vozila, habanje gornjeg sloja ceste, habanje kotaa vozila,upotreba sredstava za posipanje kolnika ceste u zimskim razdobljima (osobito industrijska solkojom se obavlja posipanje). Oborinskim vodama i topljenjem snijega sol se ispire, te odlaziu vodene tokove i podzemne vode i time narušava kakvou tih voda. Ovakav vid oneišenjapo vremenskom djelovanju je kontinuiran, odnosno dugotrajan s mogunošu akumulaciještetnih tvari.Rekonstrukcijom dionica postojeih državnih cesta D35 i D29 doi e do poboljšanja voznihuvjeta. Uvjeti vožnje na rekonstruiranom kolniku biti e sigurniji te e se smanjiti mogunostakcidentne situacije uslijed prometne nesree ili izlijetanja vozila s kolnika. Rekonstrukcijome biti obuhvaen i sustav odvodnje. Projektom je predvien otvoreni sustav odvodnje osimna dijelovima gdje je zbog uskog raspoloživog pojasa, a to je veinom sluaj u naseljima,potrebno izvesti zatvoreni sustav odvodnje s ispustom u postojee ili novoprojektiraneoborinske jarke. Postojee oborinske jarke koji se uklapaju svojom niveletom e se oistiti iprofilirati.Do najveeg potencijalnog oneišenja površinskih i podzemnih voda neposredno iliposredno preko cestovnih kanala, može doi u sluaju prometnih nesrea (prevrnua vozilakoja prevoze opasne tvari), u sluaju izlijevanja štetnih tvari (kiselina, nafta i sl.) u podrujuzahvata, ukoliko nije osigurano prihvaanje vršne koliine oneišujue tvari i njenozadržavanje na kontroliranom prostoru s kojeg je mogue zbrinjavanje štetnih tvari. Nopoveanjem sigurnosti uvjeta na cesti kroz rekonstrukciju kolnika te rekonstrukcijom sustavaodvodnje, smanjit e se mogui negativni utjecaji na površinske i podzemne vode.4.1.9. UTJECAJ NA KAKVOU ZRAKAPrema Uredbi o odreivanju podruja i naseljenih podruja prema kategorijama kakvoezraka (NN 68/08) Krapinsko-zagorska županija pripada u podruje HR2. Nadalje premalanku 4. iste uredbe podruje HR2 je I. kategorije kakvoe zraka prema oneišujuimtvarima i druge prema ozonu (razina oneišenosti za ozon odnosi se na zaštitu vegetacije idobivena je primjenom standardiziranoga matematikog modela daljinskog prijenosa napodruju Europe)Sukladno lanku 42. Zakona o zaštiti zraka (NN 178/04 i 60/08) u podruju I. i II. kategorijekakvoe zraka novi zahvat u okolišu ne smije ugroziti postojeu kategoriju kakvoe zraka.DVOKUT ECRO d.o.o. 47

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECUtjecaj na kakvou zraka tijekom rekonstrukcijeTijekom radova izvoenja zahvata oekuje se oneišenje zraka ispušnim plinovima izmehanizacije koja e se koristiti na gradilištu, te poveanim koliinama prašine koja e sedizati u atmosferu tijekom kretanja kamiona, utovara/istovara, transporta i sl. Koliinaprašine iz navedenih izvora ovisi: kod mehanizacije i transportnih vozila na gradilištu i na pristupnim cestama od stanjapodloge, brzine i optereenosti, kao i stanja guma vozila atmosferskim prilikama, prije svega o vlažnosti i brzini vjetra.Disperzija ukupno emitirane prašine (veliine estica ispod 80 μm) ovisi prije svega ometeorološkim uvjetima – vjetru i vlažnosti zraka. Djelovanjem gravitacijskih sila (a ovisno obrzini vjetra) dolazi do sedimentacije prašine na manjoj ili nešto veoj udaljenosti. Za vrijemesušnog vremenskog perioda sedimentirana prašina može se ponovno dignuti u atmosferuako vjetar puše brzinom veom od 4 m/s. estice veliine izmeu 30 i 80 μm padaju nagradilište i imaju maleni doseg. One su predmet zaštite na radu, dok estice veliine ispod 30μm ulaze u razmatranje utjecaja na okoliš.S obzirom na opseg radova i potrebnu mehanizaciju potrebnu za te radove, ogranienovrijeme izvoenja radova, negativni utjecaj prašinom i plinovima ocjenjen je kao vrlo slab. Izprakse je poznato da su daleko vei radovi uzrokovali vrijednosti emisija oneišujuih tvarikoje su bile ispod GV prema Uredbi o graninim vrijednostima oneišujuih tvari u zraku.Utjecaj na kakvou zraka tijekom korištenja zahvataTemeljem podataka koji se odnose na procjenu budueg prometnog toka te temeljemFaktora emisije Walsh za 2020. godinu, odnosno kraj planskog razdoblja kada e se doseinajvei intenzitet prometa, izraunate su prosjene emisije motornih vozila na trasiobilaznice, uzimajui u obzir da prosjena potrošnja iznosi 10 l/100 km, na 2 poteza trasa: D35 od km 4+200 do km 7+233 (trenutni PGDP 5221, PLDP 5202 na krajuplanskog razdoblja PGDP 7700)) D29 od km 0+000 do km 12+530 (PGDP 3621, PLDP 3721, na kraju planskograzdoblja PGDP 5400)Tablica 8:Procjena emisije motornih vozila na trasi za 2020. godinu natemelju predvienog prosjenog godišnjeg dnevnog prometaodnosno vršnog broja vozila u jednom satu za D35 od km4+200 do km 7+233PGDP: 7700 Dužina ceste: 1 kmProsjena potrošnja: 10 litara/100 kmBroj dana: 365 Naziv oneišujue tvari Emisijski faktor (kg/l) Koliina emisije (kg/dan) Ukupna koliina emisije (kg/god)NO x 0,04597 107,3587977 39186SO 2 0,00046 1,0742886 392UL 0,00092 2,1485772 784CO 0,01202 28,0716282 10246DVOKUT ECRO d.o.o. 48

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECCO 2 2,740 6399,0234 2335644HC0,00149 3,4797609 1270Tablica 9:Procjena emisije motornih vozila na trasi za 2020. godinu natemelju predvienog prosjenog godišnjeg dnevnog prometaodnosno vršnog broja vozila u jednom satu za D29 od km0+000 do km 12+530PGDP: 5221 Dužina ceste: 1 kmProsjena potrošnja: 10 litara/100 kmBroj dana: 365 Naziv oneišujue tvari Emisijski faktor (kg/l) Koliina emisije (kg/dan) Ukupna koliina emisije (kg/god)NO x 0,04597 311,1166854 113558SO 2 0,00046 3,1131972 1136UL 0,00092 6,2263944 2273CO 0,01202 81,3491964 29692CO 2 2,740 18543,8268 6768497HC0,00149 10,0840518 3681GAUSSOV MODEL DISPERZIJE ONEIŠENJA S PROMETNICEOpe ponašanje putanje ispuštenog polutanta može se opisati „perjanicom“ koja se protežeu smjeru x i koja e se zbog turbulentne difuzije, a ovisno o profilu temperature u atmosferiširiti s poveanjem udaljenosti od mjesta ispuštanja.Matematiki model postavio je Gauss, a rješenje takve diferencijalne jednadžbe je:c(x,y,z) = Q e -y2/2 y2 (e -(z-h)2/2z2 + e -(z+h)2/2z2 ) /2v s y zgdje je,c(x,y,z)Qv s y z hkoncentracija polutanta na lokaciji x, y i z, kg/m 3 emisija polutanta u atmosferu (masa u jedinici vremena), kg/ssrednja brzina vjetra u smjeru x, m/skoeficijenti difuzije odnosno standardne devijacije funkcija raspodjelekoncentracije polutanata u smjerovima y i zvisina emisije polutanata iznad zemljišta, mKvantitativno odreivanje koncentracije emitiranih polutanata ovisi o koeficijentimahorizontalne i vertikalne disperzije y i z . Oni se odreuju eksperimentalno za niz tipiziranihatmosferskih utjecaja. Što je vea nestabilnost atmosfere to e brže rasti koeficijentidisperzije s udaljenošu. Tipove atmosfere na osnovi temperaturnog gradijenta, postavio jePasquill i oni se oznaavaju oznakama A, B, C, D, E, F, G.Grafiki prikazi prikazuju raspodjelu prizemnih koncentracija NO x na pojedinim dionicamaceste za 2020. na temelju predvienog prosjenog godišnjeg dnevnog prometa (vozila/dan),odnosno vršnog optereenja (rani jutarnji i popodnevni sati) (vozila/h).DVOKUT ECRO d.o.o. 49

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECPretpostavljen je D tip atmosfere, a za smjer i brzinu vjetra je uzeta godišnja ruža vjetrova snajbliže meteorološke postaje. Za emisiju oneišenja je uzeta vrijednost dobivenaprocjenom emisija, stoga prilozi prikazuje prosjene satne vrijednosti koncentracija zavrijeme vršnog optereenja.Napomena:Prikazi prikazuju raspodjelu koncentracija oneišenja po udaljenosti od izvora u ovisnosti obrzini vjetra i tipu atmosfere. Pri tome se pretpostavlja stacionarno stanje: izvor emisije jestalan i nepromjenjiv a takvi su i brzina i smjer vjetra te tip atmosfere.Grafiki prikaz 3.Prosjene satne vrijednosti koncentracija NO x za vrijemevršnog optereenja (270 vozila/h) na D29 i D35 (385 vozila/h)(prosjena potrošnja 10 l/100 km, brzina vjetra: 1 m/s, smjervjetra: 10°, tip atmosfere D)DVOKUT ECRO d.o.o. 50

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECKomentar rezultata za NO xKoncentracije do 200 g/m 3 su granine vrijednosti (vrijeme usrednjavanja 1 sat) premaUredbi o graninim vrijednostima oneišujuih tvari u zraku (NN 133/05).Tijekom vršnog optereenja (rani jutarnji i popodnevni sati) prometnice zrak e biti I.kakvoe odmah uz prometnicu. Koncentracije NOx uz prometnicu daleko su ispod graninihvrijednosti do 15-20% razine granine vrijednosti pa je sigurno da prometnica needoprinjeti narušavanju kakvoe zraka bez obzira na eventualne druge izvore oneišenja ublizini ak i uz predvieno poveanje intenziteta prometa.4.1.10. UTJECAJ OD POVEANE RAZINE BUKEUtjecaj od poveanja razine buke tijekom rekonstrukcijeIzvori bukeNa podruju gradilišta odvijat e se uobiajene aktivnosti gradnje, a buka koja e pri tomenastajati potjecat e od klasine graditeljske mehanizacije i transportnih sredstava(utovarivai, bageri, buldožeri, dizalice, kompresori, kamioni, pneumatski ekii i sl.). Kako suveina tih izvora mobilni, njihove se pozicije mijenjaju. U tablici 15. prikazane su razinezvune snage izvora buke. Do povremenih izvora buke (manjeg intenziteta – varira tijekomdana) dolazit e prilikom rada strojeva na gradilištu, te prilikom utovara iodvoženja/dovoženja materijala potrebnih za graevinske zahvate. Buka kamionskih motoravarira ovisno o stanju i održavanju motora, optereenju vozila i karakteristikama ceste kojomse vozilo kree (nagib uzdužnog profila i vrsta kolnika).Tablica 15: Izvori buke na gradilištuIzvori buke*Lw(dB(A))utovariva 102bager 103buldožer 102kamion 95dizalica 102kompresor 92pneumatski eki 120* za izvore buke dane su srednje vrijednosti razliitih proizvoaa i literaturnih izvora.Dopuštene razine bukeNajviše dopuštene razine vanjske buke, koja se javlja kao posljedica rada gradilišta,odreene su lankom 17. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojojljudi rade i borave (NN 145/04):lanak 17.- Radovi na otvorenom prostoru i na graevinamaDVOKUT ECRO d.o.o. 51

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECBez obzira na zonu iz Tablice 1, lanak 5. ovoga Pravilnika, tijekom dnevnog razdobljadopuštena ekvivalentna razina buke iznosi 65 dB(A). U razdoblju od 08,oo do 18,oo satidopušta se prekoraenje ekvivalentne razine buke od dodatnih 5 dB(A).Pri obavljanju graevinskih radova nou, ekvivalentna razina buke ne smije prijei vrijednostiiz Tablice 1, lanka 5. ovoga Pravilnika.Za gradilišta unutar zone gospodarske namjene (zona 5.) iz Tablice 1, lanka 5. ovogaPravilnika ekvivalentna razina buke ne smije prijei utvrene vrijednosti tijekom dnevnog inonog razdoblja.Iznimno od odredbi stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka dopušteno je prekoraenje dopuštenihrazina buke za 10 dB(A), u sluaju ako to zahtijeva tehnološki proces u trajanju do najvišejednu (1) no, odnosno dva (2) dana tijekom razdoblja od trideset (30) dana.O sluaju iznimnog prekoraenja dopuštenih razina buke prema stavku 4. ovoga lankaizvoa radova obvezan je pisanim putem obavijestiti sanitarnu inspekciju, a taj se sluajmora i upisati u graevinski dnevnik.- Za radove u graevinama s više korisnika osim navedenih mjera u stavcima 1., 2., 3.,4. i 5. ovoga lanka primjenjuju se i dodatni kriteriji.Dopuštene ekvivalentne razine buke u boravišnim prostorijama stanova iznose 40 dB(A), priemu se u razdoblju izmeu 08,oo i 18,oo sati dopušta prekoraenje dopuštenih razina bukeza 10 dB.Tijekom izgradnje planiranog zahvata buka je prvenstveno posljedica rada graevinskihstrojeva i vozila vezanih na rad gradilišta. Pri tome se mogui negativni utjecaji moguoekivati u zonama prijelaza preko izgraenih graevinskih podruja, ili u zonama gdjeplanirana trasa prolazi neposredno uz graevinsko podruje.Zone gdje se može oekivati negativan utjecaj buke tijekom rekonstrukcije su:1. Zone gdje trase presijecaju postojea graevinska podruja naselja pretežito stambenenamjene: Novi Golubovec, Petrova Gora, Velika Petrovagorska, Peršaves, Mae, u zonikojih se oekuje i najvei utjecaj na okoliš jer se radi o djelomino izgraenompodruju.2. Zone u kojima je planirani zahvat udaljen od 0-100 m od postojeih graevinskihpodruja pretežito stambene namjene: Velika Veternika3. Zone u kojima je planirani zahvat udaljen od 100-300 m od postojeih graevinskihpodruja pretežito stambene namjene: Frkuljevac PeršaveskiKako su planirani radovi ogranienog vijeka trajanja, mogua prekoraenja nisu trajnogkaraktera, ocjena je da e se kretati u granicama definiranih lankom 17., te nije potrebnopoduzimati posebne mjere zaštite.Utjecaj od poveanja razine buke tijekom korištenjaRekonstrukcija postojeih državnih cesta D29 (Novi Golubovec (D35) – Zlatar Bistrica –Marija Bistrica – Soblinec – Popovec (D3)) i D35 (Varaždin (D2) – Lepoglava – Sv.KrižZaretje (D1)) predvia ureenje ceste po postojeoj trasi, odnosno uz vrlo male korekcijekoridora postojee ceste. Proširenja u zavojima izvest e se za sluaj prolaza teretnog vozilas prikolicom i osobnog vozila.Osnovni ciljevi projekta su poboljšanje razine sigurnosti i udobnosti sudionicima u prometu,poveanje nosivosti kolnike konstrukcije kao i horizontalnih i vertikalnih elemenata ceste,izvedba novih pješakih i biciklistikih staza, sanacija klizišta, saniranje sustava odvodnje iosnovnih elemenata ceste (rigol, bankina, berma) te popravak odnosno izvedba novihcestovnih objekata (cijevni i ploasti propusti).Prometni tokDVOKUT ECRO d.o.o. 52

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECNa promatranim dionicama državnih cesta D29 i D35 promet se broji na brojakom mjestu1232 (Mae - istok) (D29) odnosno 1216 (Kaniža – zapad) (D35), (Brojanje prometa nacestama Rep. Hrvatske). U protekle tri godine zabilježeni su sljedei podaci o intenzitetuprometa (tablica 16):Tablica 16: Intenzitet prometa (PGDP i PLDP) na brojakim mjestima 1232 (Mae- istok), državna cesta D29 i 1216 (Kaniža - zapad), državna cesta D35GODINABROJAKO MJESTO 1232(MAE - ISTOK)DRŽAVNA CESTA D29PGDPPLDPVOZ/DAN VOZ/DANBROJAKO MJESTO 1216(KANIŽA - ZAPAD)DRŽAVNA CESTA D35PGDPPLDPVOZ/DAN VOZ/DAN2008 god. 3743 3822 5357 51262009 god 3578 3654 5162 52722010 god 3621 3721 5221 5202PGDP-prosjeni godišnji dnevni prometPLDP-prosjeni ljetni dnevni prometIz priloženog je vidljivo da se radi o srednjem prometu koji je gotovo konstantan.Rekonstrukcijom postojeih državnih cesta D29 i D35 stvoriti e se povoljniji prometni uvjeti,ali nije za oekivati znaajniji porast prometa. Za procjenu buke pretpostavljeno je da e nakraju planskog razdoblja (2020. godina) intenzitet prometa biti oko 5400 voz/dan na D29,odnosno 7700 voz/dan na D35.Namjena površina uz trasu planiranog zahvataPlanirani zahvat na dužini od cca 12,7 km u kontaktu je sa graevinskim podrujimapretežito stambene namjene:Graevinska podruja koje trasepresijecajuGraevinska podruja koje trasetangiraju ili prolaze na udaljenostiod 0-100 m.Graevinska podruja koje traseprolaze na udaljenosti 100-300 mD35Graevinsko podruja pretežito stambene namjene:Novi GolubovecD29Graevinsko podruja pretežito stambene namjene:Novi Golubovec Velika Veternika Frkuljevac PeršaveskiPetrova GoraVelika PetrovagorskaPeršavesMaeDopuštene razine bukeNajviše dopuštene ocjenske ekvivalentne razine vanjske buke tijekom korištenja odreene suprema namjeni prostora i dane su u tablici 1. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinamabuke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) (prikazano u tablici 17).Tablica 17: Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije u otvorenomprostoruZona bukeNamjena prostoraNajviše dopuštene ocjenske razine buke imisije LRAeq udB(A)za dan(Lday)no(Lnight)1. Zona namijenjena odmoru, oporavku i lijeenju 50 402.Zona namijenjena samostanovanju i boravku55 40DVOKUT ECRO d.o.o. 53

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVEC3.4.Zona mješovite, pretežitostambene namjeneZona mješovite, pretežito poslovne namjene sastanovanjem55 4565 505.Zona gospodarske namjene(proizvodnja, industrija, skladišta, servisi)– Na granici graevneestice unutar zone – buka ne smije prelaziti 80 dB(A)– Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštenerazine zone s kojom graniiIzvor: Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)Za novoplanirane graevine i rekonstrukcije prometne infrastrukture vrijedi lanak 7.prethodno navedenog Pravilnika:lanak 7.Razina buke od novoizgraenih graevina prometne infrastrukture koja ukljuuje željeznikepruge, državne ceste i županijske ceste u naseljima a koje dodiruju, odnosno presijecajuzone iz 1., 2., 3. i 4. Tablice 1., lanka 5. ovoga Pravilnika, treba projektirati i graditi na nainda razina buke na granici planiranog koridora prometnice ne prelazi ekvivalentnu razinu bukeod 65 dB(A) danju, odnosno 50 dB(A) nou.U sluaju rekonstrukcije ili adaptacije graevina prometne infrastrukture koje stvaraju bukuiznad dopuštene razine graevina prometne infrastrukture treba projektirati, odnosnorekonstruirati ili adaptirati na nain da se razina buke smanji na dopuštenu razinu iz stavka1. ovog lanka.Iznimno, u sluaju kada je prilikom rekonstrukcije ili adaptacije graevina prometneinfrastrukture nemogue izvesti smanjenje razine buke prema stavku 2. ovoga lankaprimjenom uobiajenih tehnikih mjera za zaštitu od buke na slinim graevinama,projektom treba obrazložiti razloge i dokazati da su poduzete sve raspoložive, a tehnikiprihvatljive mjere za zaštitu od buke.Zbog karakteristika terena izgradnja graevina u okviru graevinskog podruja nije uvijek uztrasu planirane ceste, ve se radi o veim ili manjim grupama objekata, izgraenim narazliitim udaljenostima od ruba kolnika. Poduzimanje aktivnih mjera zaštite od buke (zaštitnizidovi i sl.) u zoni postojee izgradnje je otežano, esto i u potpunosti neuinkovito jer semora osigurati prilaz parceli, tj. relativno esto dolazi do otvora u zaštiti. Tu je i problemprostornog smještaja zaštite jer su ulini profili esto preuski i za postavljanje svih prometnihpovršina (npr. pješake staze).Razina buke za podruje dana u zoni ruba koridora planiranog zahvata procjenjuje se izmeu60 i 65 dB(A), što je u skladu s odredbom Pravilnika da na rubu koridora promatranogprometnog koridora bude razina 65 dB(A). Planiranim zahvatima rekonstrukcije na trasidržavnih cesta D29 i D35 nee se pogoršati postojee stanje rezidualne buke u dijelu kojeizaziva prometni tok. Štoviše, zbog ureenja kolnika i saniranja postojeih ošteenja može seoekivati i manje smanjenje razina buke u zoni postojee izgradnje. Budua gradnja trebalabi se namjenom ili nainom izgradnje prilagoditi zoni uz cestovne prometnice. Temeljemlanka 7. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i boraveu promatranom dijelu graevinskog podruja naselja procjena je da nije potrebno provodititehnike mjere zaštite, ve je planirana mjera zaštite kao ogranienje brzine prometnog tokau zoni graevinskog podruja na maksimalno 50 km/h. 11 lanak 53. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08 i 74/11):Na cesti u naselju voza se ne smije vozilom kretati brzinom veom od 50 km na sat, odnosno brzinom veom od brzinedopuštene postavljenim prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio.DVOKUT ECRO d.o.o. 54

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECU izvanrednim situacijama razine buke nisu zakonom ograniene. lanak 2. Zakona o zaštitiod buke (NN 30/09) kaže da se odredbe zakona ne odnose se na buku koja nastaje priuklanjanju posljedica elementarnih nepogoda i pri drugim izvanrednim dogaajima iliokolnostima koje mogu izazvati vee materijalne štete, ugrožavati zdravlje i živote ljudi tenarušavati ovjekovu okolinu u veim razmjerima.4.1.11. UTJECAJ IZNENADNIH DOGAAJAUtjecaj iznenadnih dogaaja rekonstrukcijeTijekom rekonstrukcije mogue su akcidentne situacije vezane uz nepravilnu organizacijuradilišta koja za posljedicu može imati sljedee:• oneišenje tla i voda naftnim derivatima i otpadnim vodama s gradilišta. Usluaju prolijevanja naftnih derivata isti e se vrlo brzo impregnirati u tlo ipodzemlje• požari na otvorenom• sudari prilikom ulaza i izlaza vozila i strojeva na podruje zahvata• nesree uzrokovane višom silom (ekstremno nepovoljni vremenski uvjeti i sl.),tehnikim kvarom i/ili ljudskom greškom.Utjecaj iznenadnih dogaaja tijekom korištenjaNajvei utjecaj na okoliš predstavljaju upravo akcidentne situacije (sudari, izlijetanje iprevrtanje vozila, izlijevanje nafte i naftnih derivata i drugih štetnih tvari u okoliš) pri kojimmože doi do ekoloških nesrea velikih razmjera. Posebnu opasnost predstavljaju raznovrsni,ponekad izuzetno otrovni tekui tereti koji se prevoze auto-cisternama i ijim se dospijeemu okoliš kontaminiraju vode, tlo, zrak, te biljni i životinjski svijet.Kako tijekom rekonstrukcije, tako i tijekom korištenja najvei negativni utjecaji mogu seoekivati na tlo i vode prilikom izlijevanja naftnih derivata u okoliš.Rekonstrukcijom e se stvoriti povoljniji prometni uvjeti, te se istovremeno ne oekujeznaajno poveanje prometa (oko 4% godišnje). Kombinacijom ta dva faktora smanjit e seuvjeti koji mogu dovesti do ranije opisanih akcidentnih situacija.4.2. OBILJEŽJA UTJECAJAOd navedenih utjecaja može se utvrditi sljedee:UtjecajZrakTlo i vodePrirodna baština, biljnii životinjski svijetKulturno-povijesnabaštinaKrajobrazObilježjeIzravan minimalan negativan neizbježan utjecaj uslijed prometovanjavozila.Izravan utjecaj na tlo prenamjenom površina samo na mjestima veihkorkcija radijusa zavoja.Nema utjecaja na vode osim u sluaju akcidenata.Nema utjecaja.Neizravan utjecaj.Nema utjecaja.DVOKUT ECRO d.o.o. 55

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECStanovništvo igospodarske znaajkeBukaPozitivan utjecaj na stanovništvo kroz poboljšanje prometnih isigurnosnih uvjeta na cestama i uvoenja novih pješakih ibiciklistikih staza.Izravan minimalan negativan neizbježan utjecaj uslijed prometovanjavozila.Promet i infrastruktura Kolizije i negativni utjecaji na odvijanje prometa mogui su namjestima prilaza na postojeu prometnu mrežu.Za sva križanja predmetnih državnih cesta s razvrstanim inerazvrstanim cestama predviena su ureenja lepeza na nain da seuklope na postojee stanje te izvedba visinskog uklapanja unovoprojektiranu niveletu ceste u duljini 5 do 10 m.Negativni utjecaji na infrastrukturu mogui su jedino u sluajuakcidentnih situacija i prilikom eventualnih novih veih rekonstrukcijadržavnih cesta D29 ili D35 ili elementima infrastrukturnih sustava.Akcidentne situacijeNeizravan potencijalni negativan utjecaj male vjerojatnosti nastanka usluaju poduzimanja svih mjera zaštite.4.3. VJEROJATNOST ZNAAJNIH PREKOGRANINIHUTJECAJAProgram prostornog ureenja Republike Hrvatske ima za cilj postizanje održivog (trajnog)razvoja s namjerom planiranja u granicama prihvatljivog optereenja prostora, uz pažljivokorištenje prirodnih resursa, kako bi se isti sauvali za budue generacije. Globalni prioritetisu stvaranje kvalitativnih pretpostavki za poboljšanje uvjeta života, kao i otklanjanjenedostataka i poboljšavanje postojeih infrastrukturnih sustava.Rekonstrukcija državnih cesta D29 i D35 nee proizvoditi elemente utjecaja na okoliš kojinisu u skladu s nacionalnim normama i meunarodnim obvezama Republike Hrvatske te e,prema tome, biti usklaena s meunarodnim obvezama Republike Hrvatske što se tieprekograninog oneišenja i globalnog utjecaja na okoliš.DVOKUT ECRO d.o.o. 56

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVEC5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA IPROGRAMA PRAENJA STANJA OKOLIŠAZa primjenu mjera zaštite okoliša odgovoran je nositelj zahvata.5.1. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA*Mjere zaštite okoliša tijekom pripreme i rekonstrukcijeOpe mjere zaštite1. Izraditi Projekt organizacije gradilišta.2. Obaviti pregled stanja svih prometnica na koje je gradilište prikljueno te stalno uklanjatisva ošteenja kojima bi se na bilo koji nain ugrozili ljudi ili vozila.3. Ocijeniti geotehnika svojstva tla na kojem se oblikuje privremeno odlagalište.4. Predvidjeti površine za privremenu lokaciju odlagališta biljnog materijala, humusa,zemljanog materijala i dopremljenog graevinskog materijala, odnosno za odlaganjematerijala koji e se u kasnijim graevinskim fazama ili fazama sanacije moi iskoristiti.Voditi rauna da taj prostor bude stabilan, da se uklapa u okolinu te da se odlaganjemne uništi postojea vegetacija, tj. da odlagalište bude smješteno na prirodno ogoljenomterenu.S graevnim otpadom unutar planiranog zahvata postupati sukladno zakonskimpropisima.5. Osigurati skupljanje i zbrinjavanje nastalog otpada putem ovlaštenog sakupljaa iliobraivaa u skladu s važeom zakonskom regulativom i pravilima struke.Mjere zaštite prostora u odnosu na prometne tokove6. Izraditi Projekt privremene regulacije prometa. Njime treba regulirati toke prilaza napostojei prometni sustav te osigurati od svih moguih kolizijskih toaka prilikomizgradnje planiranog zahvata i postojeeg prometnog sustava.7. Dovesti u prvobitno stanje sve postojee ceste i putove koji su ošteeni zbog korištenjamehanizacije i vozila na izgradnji planirane državne ceste.Mjere zaštite infrastrukture8. Provesti mjere zaštite infrastrukturnih graevina na mjestima gdje se trasa ceste križa,vodi paralelno ili se samo mjestimino približava, u skladu s posebnim propisima iuvjetima.9. U fazi izvoenja primijeniti sve propisane/uvjetovane graevinske radnje s ciljem zaštiteinfrastrukturnih vodova.Mjere zaštite krajobraza10. Izraditi projekt krajobraznog ureenja za degradirane površine od stac. 2+200 do2+900.11. Pri iskopu odstraniti plodnu zemlju i odlagati je u zoni zahvata, a kasnije ju iskoristiti kodkrajobraznog ureenja degradiranih površina.Mjere zaštite kulturno-povijesne baštine12. Pravilnom organizacijom gradilišta i pažljivim rukovanjem teškom mehanizacijom te,prema potrebi, fizikom zaštitom pojedinih objekata sprijeiti ošteenja neizravnougroženih kulturnih dobra uz predmetne trase državnih cesta.Mjere zaštite staništa, flore i faune13. Cijevne i ploaste propuste osigurati kao prijelaze za divlje životinje I. kategorije(vodozemce, gmazove, male sisavce i dr.).DVOKUT ECRO d.o.o. 57

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVECMjere zaštite šuma14. Dopuštena je sjea samo onih primjeraka drvea i grmlja koji izravno smetajumehanizaciji.15. Stabilizirati usjeke i zasjeke prirodnim (autohtonim) materijalom kako bi se sprijeilaerozija i sauvao rubni pojas šume (od stac. 2+100 do 2+900).Mjere zaštite lovišta i divljai16. Obavijestiti lovozakupnike o poetku radova i eventualnom stradavanju divljai.17. Ugraditi zaštitne mehanizme (prizmatina ogledalca) za smanjenje šteta na divljai ustacionažama: 4+200 – 6+200 (D35) 1+900 do 2+300 (D29)Mjere za zaštitu tla i biljne proizvodnje18. Ograniiti kretanje teške mehanizacije prilikom korekcija radijusa zavoja napoljoprivrednim površinama.Mjere zaštite voda19. Prostor za smještaj radnika opremiti s pokretnim ekološkim WC-ima i osiguratipražnjenje sadržaja putem ovlaštene pravne osobe.20. Tijekom rekonstrukcije ceste, na podruju gradilišta zabranjeno je skladištenje opasnihtvari i materijala, ulja, goriva, maziva i sl.21. Radove s mehanizacijom izvoditi oprezno, a u sluaju akcidenta postupati premaOperativnom planu mjera za sluaj izvanrednih i iznenadnih oneišenja voda.22. Za vrijeme izvoenja radova na rekonstrukciji cesta ne smije se niti privremeno odlagatibilo kakav materijal u vodotoke.23. Projektnom dokumentacijom osigurati da sva oborinska voda s prometne površine otjeeu oborinske jarke i njima dalje u mrežu odvodnih melioracijskih kanala, kao recipijente.24. Postojee oborinske jarke koji se uklapaju svojom niveletom potrebno je oistiti iprofilirati.Mjere zaštite zraka25. Za vrijeme sušnih dana polijevati vodom neasfaltirane transportne površine.26. Rasuti teret prevoziti u za to primjerenim vozilima, te ga vlažiti ili prekrivati - pogotovoza vrijeme vjetrovitih dana.Mjere zaštite od iznenadnih dogaaja27. Izraditi Operativni plan za provedbu mjera u sluaju iznenadnog oneišenja voda, zasluaj iznenadnog oneišenja voda, s mjerama sprjeavanja, širenja i uklanjanjaizvanrednog oneišenja.Mjere zaštite od svjetlosnog oneišenja28. Rasvjetna tijela usmjeriti direktno prema tlu ili površini koju treba osvjetliti, uz korištenjeekoloških rasvjetnih tijela.Mjere zaštite okoliša tijekom korištenjaMjere zaštite voda29. Redovito održavati cestu i sustave odvodnje što ukljuuje išenje i praenjefunkcionalnog stanja sustava odvodnje. U zimskom razdoblju, po potrebi otklanjatisnijeg i led s kolnika.30. U sluaju donošenja Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta „Beli potoki“, sustavodvodnje na dijelu dionice ceste koja prolazi kroz eventualne zone sanitarne zaštite,izvesti sukladno propisanim mjerama u Odluci.DVOKUT ECRO d.o.o. 58

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVEC*Napomena:Tijekom rekonstrukcije i korištenja (s obzirom na karakter samog zahvata), osim gorenavedenih mjera nositelj zahvata obvezan je primjenjivati sve mjere zaštite sukladnozakonskim propisima iz podruja gradnje, zaštite okoliša i njegovih sastavnica i zaštite odoptereenja okoliša, zaštite od požara i zaštite na radu, prethodno dobivenim rješenjima,suglasnostima i dozvolama, odnosno izraenoj projektnoj i drugoj dokumentaciji te primjenidobre inženjerske i strune prakse kako tvrtki prilikom izgradnje zahvata tako i nositeljazahvata prilikom korištenja zahvata.5.2. PRIJEDLOG PROGRAMA PRAENJA STANJAOKOLIŠAU sluaju donošenja Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta „Beli potoki“ i odreivanjuzona sanitarne zaštite, tijekom korištenja, sukladno parametrima i dinamici u projektupraenja stanja voda predvidjeti praenje stanja (kakvoe) podzemnih voda napiezometrima, u utjecajnom podruju dionica ceste na izvorište „Beli potoki“. Pratiti kakvouvode ispuštene iz sustava kontrolirane odvodnje na kontrolnim mjernim oknima na dionicamakoje se nalaze u eventualnim zonama sanitarne zaštite izvorišta „Beli potoki“.DVOKUT ECRO d.o.o. 59

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVEC6. IZVORI PODATAKAPOPIS DOKUMENTACIJSKOG MATERIJALA• Idejno rješenje „Rekonstrukcija dionice državne ceste D29 od km 0+000 do km12+530 (l = 12.53 km) te dionice državne ceste D35 od km 4+200 do km 7+233 (l =3.033 km, ZG-PROJEKT d.o.o. Zagreb, 2011.• Prostorni plan Krapinsko zagorske županije (Službeni glasnik Krapinsko-Zagorskežupanije 4/02)• Prostorni plan ureenja Opine Novi Golubovec (Službeni glasnik Krapinsko-Zagorskežupanije 15/07).• Prostorni plan ureenja Opine Lobor (Službeni glasnik Krapinsko-Zagorske županije07/08).• Prostorni plan ureenja Opine Mae (Službeni glasnik Krapinsko-Zagorske županije15/07).POPIS LITERATURE• Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske godine 2008., Hrvatske ceste d.o.o.(2009).• Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske godine 2009., Hrvatske ceste d.o.o.(2010).• Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske godine 2010., Hrvatske ceste d.o.o.(2011).• Radovi D., Kralj J., Tutiš V., ikovi D., Crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske,DZZP, Zagreb, 2003• Radovi D., Kralj, J., Tutiš V., Topi R., Nacionalna ekološka mreža - važnapodruja za ptice u Hrvatskoj, DZZP, Zagreb, 2005• http://www.cro-nen.hr/crvena_lista.php• http://preglednik.arkod.hrPOPIS PRAVNIH PROPISA1. Openito• Deklaracija o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj (NN 34/92).• Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02).• Nacionalni plan djelovanja na okoliš (NN 46/02).• Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07).• Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09).2. Prostorna obilježja• Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske (lipanj 1997).• Program prostornog ureenja Republike Hrvatske (NN 50/99).• Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 129/05,109/07, 125/08 i 36/09).DVOKUT ECRO d.o.o. 60

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVEC• Zakon o podrujima županija, gradova i opina RH (NN 86/06, 125/06, 16/07,46/10 i 145/10).• Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, 38/09 i 55/11).• Uredba o odreivanju zahvata u prostoru i graevina za koje ministarstvo zaštiteokoliša, prostornog ureenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili graevinskudozvolu (NN 116/07 i 56/11).• Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ureda državne uprave u županijama (NN 21/02,78/03, 131/06, 91/07 i 70/08).3. Promet i prometna infrastruktura• Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske (NN 138/99).• Zakon o javnim cestama (NN 180/04, 82/06, 138/06, 146/08, 152/08, 38/09, 124/09,153/09 i 73/10).• Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (NN 178/04, 48/05, 151/05, 111/06,63/08, 124/09, 91/10 i 112/10).• Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08 i 74/11).• Uredba o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta (NN 57/07).• Pravilnik o prometnim znakovima i signalizaciji na cestama (NN 33/05, 64/05, 155/05i 14/11).• Pravilnik o tehnikim uvjetima za vozila u prometu na cestama (NN 51/10 i 84/10).• Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju prikljuaka i prilaza na javnu cestu(NN 119/07).• Odluka o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste(NN 54/08, 122/08, 13/09, 104/09 i 17/10).4. Biološka i krajobrazna raznolikost• Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RepublikeHrvatske (NN 143/08).• Zakon o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10 i 124/10).• Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08).• Uredba o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07).• Pravilnik o prijelazima za divlje životinje (NN 05/07)• Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN118/09)• Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštienim i strogo zaštienim (NN 99/09).• Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnimtipovima te o mjerama za ouvanje stanišnih tipova (NN 7/06 i 119/09).5. Kulturna baština• Zakon o zaštiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09,88/10).• Pravilnik o arheološkim istraživanjima (NN 102/10).• Pravilnik o Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske (NN 37/01 i 4/08).6. Tlo i poljoprivreda• Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08, 21/10 i 39/11).• Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od oneišenja štetnim tvarima (NN32/10).DVOKUT ECRO d.o.o. 61

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT REKONSTRUKCIJE DIONICE DRŽAVNECESTE D29 NOVI GOLUBOVEC - MAE (l = 12,53 km) I DIONICE DRŽAVNE CESTE D35 OD km 4+200 DO km 7+233 (l =3,033 km), NOVI GOLUBOVEC7. Vode• Strategija upravljanja vodama (NN 91/08).• Državni plan obrane od poplava (NN 84/10).• Zakon o vodama (NN 153/09).• Uredba o standardu kakvoe voda (NN 89/10).• Pravilnik o granicama podruja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10).• Pravilnik o graninim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10).• Pravilnik o izdavanju vodoprivrednih akata (NN 78/10).• Pravilnik o utvrivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11).• Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie (NN 47/08).• Odluka o granicama vodnih podruja (NN 79/10).8. Zrak• Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04 i 60/08).• Uredba o graninim vrijednostima oneišujuih tvari u zraku (NN 133/05).• Uredba o kritinim razinama oneišujuih tvari u zraku (NN 133/05).• Uredba o ozonu u zraku (NN 133/05).• Uredba o tvarima koje ošteuju ozonski sloj (NN 120/05).• Pravilnik o praenju kakvoe zraka (NN 155/05).9. Buka• Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09).• Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade iborave (NN 145/04).• Pravilnik o nainu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova te o nainuizrauna dopuštenih indikatora buke (NN 75/09).10. Akcidenti• Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07).• Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08).• Zakon o zaštiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03, 86/08 i 75/09).• Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10).• Zakon o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10).• Pravilnik o sadržaju ureenja privremenih radilišta (NN 45/84).• Pravilnik o zaštiti na radu u graevinarstvu (Službeni list 42/68 i 45/68).• Objava dopune popisa izabranih struno i tehniki osposobljenih pravnih i fizikihosoba na otklanjanju posljedica nastalih u sluajevima iznenadnog zagaenja (NN103/01 i 22/05).DVOKUT ECRO d.o.o. 62