demokracija u izraelu? - Zarez

3.Kao i mnoge druge skupine čija je ekstenzija jednaka društvu ucjelini, klase ne postoje usamljene, nego su to odnosne životinje, usloženim i promjenjivim odnosima; na primjer, nema buržoazije bez aristokracijeili proletarijata (vidjeti Thompson, također Bensaïd, Resnick-Wolff,Ritsert, Roemer, i Wright). Svaka se klasa ne samo razlikuje od drugih klasa,nego su njezini interesi, posebno za marksističku tradiciju, često nespojivi sonima drugih klasa (Ossowski 120 i dalje). Međutim, klasne razlike i suprotstavljenosti,kao i njihovi savezi, mogu biti vrlo raznoliki, a njihove granicečesto “brišu srednji i prelazni slojevi ” (Marx, Capital 3: 870, na /ch52.htm).Klase prakticiraju kako određenu solidarnost, motiviranu zajedničkomsuprotstavljenošću drugima, tako i unutrašnje natjecanje, s čestim unutrašnjimi vanjskim sukobima (vidjeti MEW 3: 54). Prema tome, suprotstavljenost inadalje napetosti i srazovi uključeni su u sam pojam društvene klase. Klasnisukob je igra nultog zbroja (a zero-sum game): na primjer, ono što nekatlačiteljska klasa monopolizira uskraćeno je potlačenim klasama (Lazić 47).Klase su više-funkcionalne, i utoliko se također kod svojih pripadnikanatječu za važnost s nacionalnom jedinicom koje su dio, ili sa4.spolom. Jedan od središnjih faktora klasnog jedinstva je zajednički položajmoći pojedinaca u proizvodnom odnosu i financijskom udjelu u društvenombogatstvu, što se u kapitalizmu može nazvati njihovim ekonomskim životnimuvjetima, „koji odvajaju njihov način života, njihove interese i njihovu kulturuod onih drugih klasa, i neprijateljski ih suprotstavljaju ovim posljednjima”(Marx, 18 th Brumaire, /ch07.htm). Po marksovskom viđenju, klase su prvenstvenouspostavljene oko osovine “odnosa eksploatacije”, to jest, “prisvajanjadijela plodova tuđega rada” (Ste. Croix, Class 99-100 i dalje, vidjeti i njegovClass Struggle). Drugi faktor koji jača klasno jedinstvo su strukovni uvjeti. Obata uvjeta, u najširemu smislu, znače da pripadnici neke klase pripadaju istomsloju društvene piramide. Prema tome, pripadnost pojedinca klasi relativnoje stabilna, osim u politički i/ili ekonomski revolucionarnim vremenima, a isame su klase relativno stabilne.Klase su, za razliku od većine drugih društvenih skupina, 'dijelom5. svjesne i dijelom nesvjesne' nekih važnih vlastitih vidova (Gurvitch111). U marksističkoj tradiciji, “Klasa u punom smislu nastaje tek onda kadaklase počnu osvještavati same sebe kao takve” (Hobsbawm 16); Gramsci tozove napredovanjem od ekonomske do političke svijesti (181). Pripisivanjetakve svijesti često je vodilo do samozavaravanja, koje se isprva temeljilo narevolucionarnoj nestrpljivosti a kasnije na dogmatizmu. Nasuprot Marxovomi Engelsovom početnom, donekle monolitnom pojmu klasne svijesti koju jemoguće stabilizirati, čini mi se da ona podliježe konjukturnim oscilacijama upovijesti; to je jasno vidljivo u njihovim kasnijim tekstovima kao i u mučnoj611IZBOR IZ RECENTNE BIBLIOGRAFIJE:Gdje smo? Kuda idemo?: Za političku epistemologiju spasa.Hrvatsko Filozofsko društvo, Zagreb, 2006.Naučna fantastika, spoznaja, sloboda.SlovoSlavia, Beograd, 2009.Defined by a Hollow: Essays on Utopia, Science Fiction, and Political Epistemology.P. Lang, Oxford, 2010.Darko Suvin: A Life In Letters.Ed. Ph.E. Wegner, Paradoxa, Vashon Island WA 98070, 2011.Slijedeći članak napisan je kao uvod za diskusiju o klasama u SFRJ 1945–75,kojom bi trebao biti provjeren i ispravljen. Svi neoznačeni prevodi su moji.Zahvalan sam mnogima koji su navedeni u eseju o klasama u SFRJ, a posebnoMladenu Laziću.143