demokracija u izraelu? - Zarez

SADRŽAJodjave boris postnikovzarez, xiv /328, 16. veljače 2012. 2OdjaveBoris Postnikov 2DruštvoPrizemljenje s pretpristupnog oblakaKatarina Luketić 3Mađarska tragedija, europska farsaG. M. Tamás 4-5Poučak s grčkog frontaYanis Varoufakis 8-9KolumnaO cvrčku, mravu i drugim beštijamaNenad Perković 6Kako dalje u Europskoj uniji?Biserka Cvjetičanin 7Kindl da Montefeltro Neven Jovanović 46Socijalna i kulturnaantropologijaZašto nema jahačica u bajkama?Nada Kujundžić 10-11FilmKrvoločni predatori u kućicama od opekeVanja Kulaš 12In memoriamStazama Odisejevih lutanja Stipe Radić 13StripDunja Janković i Cody Brant 14-15Vizualna kulturaRazgovor s Alemkom ĐivojeSuzana Marjanić 16-17ReagiranjaNisam inicirao postavljanje Kristovog kipaIgor Fisković 18Završetak rasprave Rada Borić,Sandra Prlenda, Svetlana Slapšak 18GlazbaBlijeda kopija bolje prošlostiKarlo Rafaneli 18Isti, isti i zločesti Trpimir Matasović 31TEMA BROJA:Demokracija u Izraelu?Priredio Roman KarlovićDemokracija u Izraelu? Gideon Levy 19Usred kulturnog rata Gideon Levy 19Židovska država bez rasizma?Akiva Eldar 20Izraele, Wake Up and Smell the CoffeeGideon Levy 20Tko vlada Izraelom? Anshel Pfeffer 21Haredi država Aner Shalev 21Izrael unosi razdor u židovski narodCarlo Strenger 22Izraelski Arapi nikad nisu bili jednaki predzakonom Yitzhak Laor 22“Fašist” ovdje nije ružna riječAmira Hass 27Desni i religiozni tabor u krizi identitetaGideon Levy 27Košer ulica Eli Ashkenazi 28Nužno ukidanje izraelske demokracijeAmos Schocken 28-29Allah je pobijedio Ari Shavit 29Za razliku od Irana, Izrael neće trpjetisankcije Zvi Bar’El 29Lekcije iz apartheida Tomer Zarchin 30Vrijeme je da izliječimo bolestultraortodoksnog obrazovanjaNehemia Shtrasler 30Mali ZarezO pojmu klase Darko Suvin 23-26KazališteRazgovor s Damirom Čargonjom i TajčiČekadom Suzana Marjanić 32-33Žeđ Filipa LatinoviczaNataša Govedić 34U mnoštvu glasova prevladava šutnjaNenad Obradović 35KnjigeSvijet je konclogor Dario Grgić 37Balast banalnosti Boris Postnikov 38Za nove tipove znanja Paula Zore 39Tko se boji postsocijalizma još?Sanja Potkonjak 40-41EsejPoliglot na putu Juraj Bubalo 42-43PoezijaJendričkov treći put Slavko Jendričko 44NatječajMjehurići Nikolina Banić 45Kako sam ubila TrnoružicuNikolina Dolfić 45NajaveJelena Ostojić 47Sjećanjena AntoniaGotovca LaueraU četvrtak, 9. veljače, na dan rođenjaAntonia Gotovca Lauera(1937. – 2010.) u zagrebačkomkinu Europa predstavljeni su filmi knjiga Vlaste Delimar i MilanaBožića Apsolutni umjetnik (sjećanjei osjećaj) Antonio Gotovac Lauer.U njima je prikupljena dokumentacijaserije performansa kojesu autori izveli u počast jednomod najzanimljivijih suvremenihhrvatskih umjetnika, ali i dnevničkizapisi, pisana svjedočanstva,fotografije... Riječima Vlaste Delimar:“Naši su odnosi oduvijekbili na nivou velikog uvažavanja iprijateljstva. Do posljednjeg danaMilan Božić i ja brinuli smo sei skrbili oko bolesnog Toma; oddonošenja hrane u stan te osobnehigijene do odlaženja u jednu padrugu zdravstvenu ustanovu tenaposljetku i u bolnicu. Brinulismo se za sve njegove osobne poslove;od plaćanja računa do pokušajazbrinjavanja njegovih radova.Odati počast ovom velikom umjetnikukoji je zadužio svoju sredinui suvremenike svojim čistim i beskompromisnimnastupom možebiti od neprocjenjive vrijednosti zazajednicu na više razina”.Knjigu je objavio Festival Perforacije(udruga Domino).Prosvjedi uGrčkojViše od osamdeset tisuća ljudipozdravilo je na ulicama Ateneu ponedjeljak, 13. veljače, odlukugrčke vlade o novim mjerama štednje.Mediji izvještavaju o posljedicamaslavlja: pedesetak zapaljenihi još šezdesetak oštećenih zgrada,stotinjak ozlijeđenih policajaca,sedamdesetak prosvjednika...Pet članova vlade podnijelo je uznak protesta ostavke, a premijerLucas Papademos, izabran demokratskomvoljom financijskih institucija,namjerava ih zamijeniti“neovisnim stručnjacima”. Mjereštednje podrazumijevaju, međuostalim, nove korake u liberalizacijiradnog zakonodavstva, otpuštanjepetnaestak tisuća radnicai radnika zaposlenih u javnomsektoru, smanjenje minimalnemjesečne plaće za čak 20 posto;zauzvrat, Grčkoj će biti odobrenpaket pomoći u iznosu od 130 milijardieura. Alternativa ovoj odluci,izjavio je Papademos, državnije bankrot. Utjecajni ekonomistCostas Lapavitsas ponovio je utekstu objavljenom u britanskomGuardianu tezu prema kojoj jeupravo bankrot rješenje situacije:“Jasno je da Grčka ne može punoočekivati od procesa smanjenjajavnog duga koji vodi ‘trojka’(Međunarodni monetarni fond,Europska unija i Središnja europskabanka, prim. prev.). Trebalabi preuzeti kontrolu nad vlastitimpoteškoćama, izbjegavajućišaradu voluntarističkih rezova. Dabi to postigla, treba bankrotiratina suveren i demokratski načinproglašavajući odmah obustavuotplate. Grčka potom mora javnopreispitati svoju dugove kako biodlučila što treba biti plaćeno ikako. Cilj bi trebao biti ponovnopokretanje ekonomskog rasta iizbjegavanje sloma osnovnih socijalnihusluga. Dug bi neizbježnobio otkazan, uključujući službenidug prema trojci, i trebali bi nastupitipregovori s vjerovnicima, podpunim nadzorom javnosti. Samotada bi ova strašna saga mogladoći kraju, omogućujući grčkomdruštvu da napravi prve korakena dugom putu prema oporavku.”Yanis Varoufakis, profesor ekonomijena Sveučilištu u Ateni iistaknuti komentator europskekrize, ne slaže se s time: “Bankrotunutar eurozone je optimalnastrategija, jer ostavlja Europi posljednjušansu da spasi euro. Europanajvjerojatnije neće iskoristititu šansu i euro će svejednopropasti. Grčka nema razloga daga prije toga napusti i tako uništiposljednju priliku Europe zaracionalno rješenje“, piše on nasvome blogu. Izvrstan Varoufakisovtekst o medijskom tretmanuekonomske krize donosimo na 8.i 9. stranici.ZaustavimoACTA-u!Nastavljaju se i prosvjedi protivACTA-e, zakona koji bi novomregulacijom pravâ intelektualnogvlasništva povećao ionako skandaloznerazlike između razvijenogi nerazvijenog dijela svijeta.ACTA je ispregovarana i formuliranabez javne diskusije, usvojilesu je 22 članice Europske unije, ana snagu će stupiti ratificira li jeEuropski parlament u lipnju ovegodine. Prosvjednicima se pridružiobugarski premijer BojkoBorisov stavivši na lice poznatumasku iz stripa Alana Moorea iDavida Lloyda V for Vendetta,simbol Anonymousa; slovenskaveleposlanica u Japanu HelenaDrnovšek Zorko javno se ispričalazbog toga što je “u trenutku građanskenepažnje” potpisala sporazum;njemačko pravosuđe izraziloje zabrinutost zbog nepoželjnihimplikacija ACTA-e pa je ratifikacijasporazuma tamo odgođena.Prosvjedovalo se i u Hrvatskoj,ali uz malen odaziv: u Zagrebuse u subotu, 11. veljače, pred Ministarstvomvanjskih i europskihposlova okupilo tek dvjestotinjakljudi. Mediji su zbog toga bili zainteresiranijiza internetske sukobeAnonymousa, s jedne, inajeksponiranijeg zagovarateljaACTA-e, predsjednika Ive Josipovića,te njegovih sličnomišljenikaiz ZAMP-a i Instituta hrvatskeglazbe, s druge strane: predsjednikje na svome Facebook profiluobjavio da je “intelektualno vlasništvopotrebno (…) štititi kakobi znanstvenicima, umjetnicima,izumiteljima i drugim kreativcimaosigurali egzistenciju i prostor zarad” a Anonymousi su potomnjemu i institucijama koje su gapodržale u nekoliko navrata rušilislužbene web-stranice.Prenosimo ulomak iz ekstenzivnogi informativnog tekstaTomislava Medaka ZaustavimoACTA-u, objavljenog na domaćimnezavisnim portalima: “Budućida sprečavanje kršenja autorskogprava unutar užeg okvira zakona oautorskom pravu nije učinkovito,da piratstvo pronalazi uvijek novekanale, platforme i tehnologije,da glasači nisu spremni pristatina oskudnost kad imaju izobilje,svaki sljedeći pokušaj regulacijemože samo sve više eksperimentiratis izvandemokratskim mijenjanjempravnog sustava i građanskihprava ne bi li ekonomskimsubjektima priskrbio više izvršnemoći i institucije društva pretvoriou njihov represivni aparat. Nijeteško zamisliti kako riješiti to nasilje.Društvena cijena njegovogdokidanja nije toliko visoka kolikabi mogla biti cijena njegovognastavljanja.”PrijedlogproračunaPoslije žestoke ofenzive tzv. neovisnihekonomskih stručnjaka,koji su nakon konstituiranja noveVlade zahtijevali smanjivanje ovogodišnjegproračuna za najmanje9 milijardi kuna, prijedlog koji jeupućen na glasanje u Sabor djelujeutješno: uz – blago rečeno – diskutabilnuprojekciju rasta ukupnihprihoda od 1,4 posto, proračunje od prošlogodišnjeg manji za 4milijarde. Tako to, valjda, i moraizgledati kada “loši policajci”uspješno odrade posao; rezovi“dobrih policajaca” odjednom sečine manje bolnima. Problem je,doduše, u tome što su nas recentnaglobalna zbivanja poučila da ćete,tamo gdje u igru ulaze policajci,obično u blizini vidjeti i ozbiljanbroj prosvjednika.Kako proračunski rashodi nisuukalkulirali sredstva za financiranjepolitičkim odlukama i propustimaruiniranog dnevnika Vjesnik,čini se da je njegovo dugonajavljivano gašenje i službenopotpisano, iako to za sada eksplicitnotvrdi samo potpredsjednikVlade Slavko Linić. Zbog togase javnim priopćenjem oglasiloHrvatsko društvo pisaca: “Iakosvjesni da se radi o novini kojabi suvremenijom, dinamičnijom ikvalitetnijom uređivačkom politikommogla postati značajnijimnacionalnim dnevnikom s većomnakladom, Vjesnik ne pogodujeinteresima privatnih vlasnika tesamu tu činjenicu treba sagledatikao pozitivnu. Ono što jošrazlikuje Vjesnik od drugih dnevnihnovina je prostor kojega tajdnevnik posvećuje kulturi. A kulturaje, kao što znamo, sustavnozapostavljana ili trivijaliziranau većini naših medija. Ovakveagresivne ‘neoliberalne’ rezove usegmente koji su najranjiviji smatramoneprihvatljivim i nadamose da oni koji će odlučiti o sudbiniVjesnika imaju na umu konceptsluženja općem dobru te da ćepotražiti oblike potpore koji bipomogli reartikulaciji i rekonfiguracijiuređivačke politike listau krizi”.Protiv Linićevih najava pobuniose i Hrvatski PEN centar izjavomkoju potpisuje njegova predsjednicaNadežda Čačinovič: “Bezobzira na propuste uređivačkepolitike i padanje naklade, Vjesnikpredstavlja tip glasila koje načelnosluži općem dobru a ne partikularniminteresima privatnihvlasnika. Funkcioniranje javnostiovisi o prostoru za raspravu iinformiranje gdje dobit ne možebiti izravna i kratkoročna. Uvjerenismo da je moguće pronaćimodel potpore Vjesniku koji bismanjio troškove a ojačao funkcijepotrebne javnost”.Zarez se pridružuje ovim apelimai solidarizira se s radnicama i radnicimaVjesnika.PjesničkenagradeOvogodišnji Goranov vijenac bitće dodijeljen Stjepanu Gulinu(1943., Šibenik; na fotografiji),autoru jedanaest zbirki pjesama,jednoglasno je odlučio žiri u sastavuMiroslav Mićanović, OljaSavičević Ivančević, Dorta Jagić,Nikola Petković i Marko Pogačar.U obrazloženju stoji: “Svjestanda njegova sloboda prestaje u trenutkukada uđe u prostor slobodedrugoga, ovaj pjesnik se čitateljuobraća bezinteresno, estetski gapodsjećajući i upozoravajući naužas prezenta koji nestaje. Gulinje zapravo bespoštedni dijagnostičarzbilje. A užas otuđenja i raščovječenjao kojima piše, izvorno nepripada imaginariju njegova stiha:on pripada svijetu”.Nagradu Goran za najbolji neobjavljenirukopis mladog pjesnikadobit će Davor Ivankovac (1984.)za zbriku Freud na Facebooku.Nagarade će biti javno uručenena tradicionalnoj svečanosti uLukovdolu, na prvi dan proljeća,21. ožujka.Dodijeljene su i nagrade pjesničkeudruge Jutro poezije za najboljeovogodišnje rukopise: Josipa Severadobio je Tonko Maroević zazbirku Primijenjeni primjeri a RužicuOrešković Ivana Čagalj zaŽenske epifanije.