idemo na kavu! - EMZ

KULTURAZAGREB • 11. SVIBNJA 2010.utorkomETNOGRAFSKI MUZEJ U ZAGREBUIDEMO NAKAVU!

22IDEMO NA KAVU!w w w.VJESNIK.hrUtorak, 11. svibnja 2010.Utorak, 11. svibnja 2010. w w w.VJESNIK.hr23IDEMO NA KAVU!Ručno branjekave u KenijiIZLOŽBA »Idemo na kavu! Pogled zagrebačkih poduzetnika na kulturu konzumiranja kave« u Etnografskome muzejuPROJEKT EUROPSKE UNIJEIzložba »Idemo na kavu! Pogled zagrebačkihpoduzetnika na kulturu konzumiranjakave« u Etnografskome muzeju(od 8. svibnja do 17. listopada) nastalaje kao plod dvogodišnjeg istraživanjakoje je provedeno u sklopu rada na projektuEuropske unije »Poduzetničke kulturei europski gradovi«.Neposredan razlog za odabir te temebilo je to što kavane i kafići kao mjestapijenje kave nude zanimljivu perspektivuza proučavanje sadašnjeg životagradskih stanovnika i njihovih životnihstilova, kao jedna kulturna povijest grada.U prvoj temi pod nazivom »Priča okavi« prikazana je povijest kave od njezinauzgoja do proizvodnje, dolazak uEuropu te mjesne posebnosti poputobreda pripreme i pijenja etiopske,arapske i turske kaveDolazak kave u Hrvatsku prikazan je ikroz glavna povijesna zbivanja i osnutaktvornice »Franck«. Dio izložbe podnazivom »Od kavane do kafića« nudirekonstrukciju ambijenta gdje se nekadapila kava te film »Kavana Corso«kao zanimljivu povijest kavana od sredine18. stoljeća do danas.U dijelu izložbe »Pogled zagrebačkihpoduzetnika na kulturu konzumiranjakave« prikazan je film »Idemo na kavu«kojim je istaknuta važnost inovativnostipri osmišljavanju poslovanja i ponudezagrebačkih vlasnika kafića.U zadnjemu dijelu izložbe - »Kavakao poticaj za druženje« prikazani suradovi nastali propitivanjem socijalnogai društvenog značenja kave konceptualnimjezikom umjetnika, te su na otvorenjupoznati multimedijski umjetnicipredstavili svoje projekte.Dalibor Martinis predstavio je svojperformans »Kava s precjednikom«,Maja Rožman »Napitak za umjetnike«,a Jasenka Bulj i Vanja Zarić fotografskiprojekt »Kavica-Coffee«.Posebna vrijednost projekta jest suradnjasa zagrebačkim muzejima - Muzejomgrada Zagreba i Muzejom za umjetnosti obrt te s Hrvatskom kinotekomi Imaginom IC iz Amsterdama.Za vrijeme trajanja izložbe bit će organiziraneraznovrsne aktivnosti vezaneza kulturu pijenja kave - umjetnički perfomansi,predavanja, radionice i predstavljanjakave. [M.T.]Jelena MANDIĆ-MUŠĆETjelena.mandic@vjesnik.hrBez šalice vruæekave mnogimaje danas nezamislivopoèetidan. U njojpodjednakouživaju mladi i stari, bogati isiromašni pojedinci iz razlièitihpodneblja i kultura, pase s pravom može reæi da jenekoæ nepoznat plod izEtiopije tijekom nekolikostoljeæa osvojio cijeli svijet.Danas je ovaj moæni napitakdostupan svima, no na poèetkuje kava bila simbolluksuza, namijenjena samoza imuæne slojeve društva.Prema pojedinim izvorima,rijeè kava potjeèe odnaziva pokrajine u Etiopiji -Kaffa, što na staroegipatskomznaèi biljka ili Božjazemlja. Drugi izvori kažu dadolazi od arapske rijeèi gahwa,što znaèi vino islama.Prema treæem etimološkomobjašnjenju, koje struènjacismatraju najmanje vjerodostojnim,kava je zbog svojeokrepljujuæe moæi dobilanaziv gawwa, što znaèimoæ.Legenda o rasplesanimkozamaMeðu brojnim legendamao povijesti kave autoricaizložbe Zvjezdana Antoš kaonajpoznatiju izdvaja onu orasplesanim kozama, koju jeprvi zapisao Faustus BanesiusNaironius u svojoj raspravio kavi.Autoru su, navodi, isprièaliprièu o abesinijskom pastirukoji je primijetio da sumu koze živahnije od ostalihi da nisu spavale ni tijekomnoæi jer su brstile plodove sgrmova. Jedan je jarac takosamouvjereno poskakivaouokolo, da je i pastir poželiokušati nepoznate plodove.Njegov je pokus uspio i postaoje »najsretniji pastir«, akada su koze opet poèeleveselo poskakivati, i on jezaplesao s njima.Švedski botanièar CarolusLinnaeus iz 18. stoljeæa utvrdioje da drvo kave potjeèeiz porodice Rubiaceae, kojojpripada više od 6.000 vrsta,uglavnom tropskog drveæa iraslinja, no botanièari još nisupotpuno sigurni u tu klasifikaciju.Kava je zimzelenagrmolika biljka koja moženarasti metar i pol u visinu ièetiri do deset metara u širinu.Poznavatelji kave smatrajuda postoje samo dvije vrstekave koje se uzgajaju.Najpoznatija je arabica, kojase uzgaja u Brazilu i Kolumbiji,te canephora (robusta),koja raste u zapadnoji središnjoj Africi te jugoistoènojAziji i Brazilu,gdje je poznata kao conillon.Ručna berbaDrvo kave obièno raste usjeni velikih tropskih voæki,poput drveta banane, kojega štiti od jakog sunca.Na pristupaènim mjestimaberba se može obavljatistrojno, ali podrazumijevase da je ruèno branje posebnocijenjeno, jer se na tajnaèin mogu odabrati zrnaposebne kvalitete.Plodovi kave spremni suPOVIJEST KAVE Kako je moćni napitak osvojio svijetBLUE MOUNTAINNajskuplja kavaNa izložbi je prikazan i razvoj najskuplje kave nasvijetu - blue mountain, koja se poèela uzgajati naJamajci 1725. godine. Kavu je donio Britanac NicholasLewes, a za samo osam godina na tome supodruèju poèeli proizvoditi 375.000 kilograma kave,te je proizvodnja 1932. godine porasla na 15 milijunakilograma. Od 1969. godine Japanci su imomoguæili zajmove za poboljšanje kakvoæe zrna kavei zajamèili im sigurno tržište, tako da je danasuživanje u kavi blue mountain statusni simbol uJapanu, navodi Zvjezdana Antoš. Prava kava bluemountain raste na najvišim nadmorskim visinamai u iznimno povoljnim mikroklimatskim uvjetima.Na plantažama su zajedno s kavom zasaðena drvabanane i avokada, koja kavu štite od sunca i dajujoj posebnu voænu aromu. Mnogi mali proizvoðaèikave imaju svoje posjede veæ 200 godina i na njimajoš beru kavu na tradicijski naèin jer im prirodniuvjeti ne dopuštaju uporabu mehanizacije.Kava na tržniciSveto pićekoje je služilo kao lijekza berbu kad postanu tamnocrveneboje. Branje je delikatanproces: ako plodoviostanu predugo na drvetu,postaju neupotrebljivi. Zatoberaèi moraju stalno provjeravatinjihovu zrelost.O kakvu je zahtjevnomposlu rijeè, zorno pokazujepodatak da je za branje jednogkilograma kave potrebnoizdvojiti nekoliko sati.Berba je mnogim ljudima jediniizvor prihoda, pa u njojsudjeluju svi èlanovi obitelji,ukljuèujuæi i djecu, èiji je težakživot potaknuo aktivnosthumanitarne Meðunarodnedjeèje organizacije CoffeeKids.Najcjenjeniji kiseli,gorki i slatki okusiU procesu proizvodnje kavevažne su sve faze, ali njezinakonaèna kakvoæa ovisio procesu prženja. »Prženjemse volumen zrna možepoveæati i do 60 posto.Proces prženja traje od 10do 15 minuta, ovisno o tomekakav se okus kave želi dobiti,ali i o tome iz koje regijekava potjeèe.U trgovini kavom najcjenjenijisu okusi kiseli,Kava je zimzelenagrmolikabiljka koja može narastimetar i pol uvisinu i èetiri do desetmetara u širinu.Drvo kave obiènoraste u sjeni velikihtropskih voæki, poputdrveta banane, kojega štiti od jakog suncaRučno sortiranje zrnakaveu EtiopijiMljevenje kave umužaru, EtiopijaKava se širila svijetom izJemena preko Meke, u kojoj subrzo shvatili da »kava dajevedrinu duha i osjećajdruštvenog blagostanja«gorki i slatki, a pored togapoznati su i voæni, vinski ineutralni. Manje vrijedneokuse imaju kavine mješavinei instant kave«, navodiautorica izložbe.Kako je kava stigla u Europui proširila se cijelimsvijetom? Prema pojedinimizvorima, kavu su poèeli uzgajatiu Jemenu 575. godine,a svoj procvat doživjela je u15. stoljeæu, kada se poèelaširiti svijetom. Prema istraživanjuslovenskoga etnologaBožidara Jezernika, kavase širila iz Jemena prekoAdena, odakle je osvojilaKOPI LUWAKNajbizarnija kava na svijetuOdnedavno, zahvaljujuæi Eli'sbaru, i u Hrvatskoj se mogla kušatikopi luwak - najluksuznija inajneobiènija kava u svijetu,koja se uzgaja na podruèju Indonezije.Ta skupocjena i rijetkavrsta kave dobiva se »u suradnji«s luwakom, malom životinjomsliènoj maèki koja obožavajesti plodove kave. Zrna kaveu utrobi životinje prolaze krozspecifièan probavni proces ukojemu gube gorèinu. Indonezijskaendemska maèka probavljasamo ovojnicu kave, a zrnoizbacuje kroz izmet. Kava kopiluwak postiže vrtoglavu cijenuna japanskom, amerièkom, a uposljednje vrijeme i europskomtržištu, gdje se cijene jedne šalice kave kreæu od 250 do500 kuna. Ekstra visoka cijena posljedica je èinjenice dase godišnje proizvede samo 450 kilograma kave. Na njezinupopularnost svakako je utjecala i svjetski popularnaOprah Winfrey, koja ju je spominjala u svom showu, aproslavio ju je Jack Nicholson u filmu »Imaš li petlju?« iz2008. godine.susjedna podruèja. U Mekisu brzo shvatili da »kava dajevedrinu duha i osjeæajdruštvenog blagostanja«, paje proglašena svetim piæem.Stanovnici Meke su u tomeèarobnome napitku poèeliuživati u kavanama, uzglazbu, ples i društvene igre,što je bilo protivno strogimvjerskim obièajima. S obziromna to da su kavane privlaèileljude jaèe nego džamije,vlast je poèela zabranjivatiispijanje kave, napominjeAntoš.Nizozemci - prviizvoznici kaveZbog zahtjevnog prijevozakava je u poèetku bila dragocjenostdostupna samoimuænom sloju. U njoj se nijeuživalo svaki dan, nego suje rabili kao lijek.Za širenje kave cijelimsvijetom osobito su zaslužniNizozemci (prvi izvoznicikave u svijetu), koji su donijelisadnicu kave iz jemenskeluke Moke i poèeli je uzgajatiu svojim kolonijamana Cejlonu, Javi i ostalimposjedima u Indoneziji. Nizozemcisu zasadili kavu ina podruèju Južne Amerike,koja je postala vodeæi kontinentu svjetskoj proizvodnjikave.Kako istièe Zvjezdana Antoš,mnogim je zemljama kavadanas jedna od glavnihgospodarskih perspektiva,jer se u proizvodnji kave zapošljavagotovo treæina njihovastanovništva. Iako seposao s kavom smatra iznimnounosnim, u njemunajgore prolaze beraèi i maliuzgajivaèi, koji pripadajunajsiromašnijoj petini ukupnogasvjetskog stanovništva.

26IDEMO NA KAVU!w w w.VJESNIK.hrUtorak, 11. svibnja 2010.Utorak, 11. svibnja 2010. w w w.VJESNIK.hr27IDEMO NA KAVU!ETIOPSKA CEREMONIJA KAVENIZOZEMSKI TRENDEtiopljani u selima piju kavu obogaæenu okusom biljke kojuzovu tenadam, što znaèi Adamovo zdravlje. Naèin pripremete kave je poseban. Kako navodi Zvjezdana Antoš, zelenase zrna kave najprije lagano poprže na vatri, zatim se pospubiljkom tanadam, a potom se zdrobe u osobitoj vrstimužara. Dobivena se kava stavi u vrè s vruæom vodom, akava se nalijeva u male šalice. Napitak se pripravlja na posebnojceremoniji, uz uporabu tradicijskog pribora i uz specifièannaèin pijenja kave. »Etiopska ceremonija kave postalaje poznata u Europi, a neki su mali poduzetnici iz Etiopijepokrenuli svoj privatni posao izvodeæi ceremoniju nakojoj se koriste tradicijskim priborom i educiraju goste onaèinu pijenja kave. Takva je Maho Fantaye, poduzetnica izAmsterdama, koja je nedavno pokrenula poduzetnièki projektHarar Koffie, predstavljajuæi etiopsku ceremoniju pijenjakave na privatnim i javnim domjencima i proslavamate servirajuæi etiopsku kavu na tradicionalan naèin«, napominjeAntoš, istièuæi da je etiopski naèin ispijanja kave danasvrlo moderan u Amsterdamu.KULTURA PIJENJA KAVE Put do znaka urbanoga životasamljevena«,navodi Hangi, istièuæida ni u najelegantnijemu europskomhotelu ili kavaninema takve »kafe k'o u bo-Mlijeko šahista i mislilacaCrna i gorka »turska« kava koju jeu Istanbulu bio grijeh odbiti,mnogo ugodnijaEuropljanima je isprva bilaodbojna; prihvatili su je tek nakonšto su tom napitku dodali šećer isanskoj kahvi«.Kava jem l i j e koJelena MANDIĆ-MUŠĆETjelena.mandic@vjesnik.hrOukusima ne vrijediraspravljati, stara jeposlovica koja seprigodno zrcali ušalici kave. Jedni su, naime,ludi za talijanskim espressom,drugi ispijaju turskukavu, a treæi su više za pjenasticapuccino ili blagi nescaffe.Moguænosti su gotovoneogranièene, a osnovneverzije glase: kratka, duga,dupla, sa šlagom, beskofeinska,sa smeðim šeæerom ilinatrenom, s hladnim ili toplimmlijekom...Kad pogledamo te silnevarijacije, uopæe ne èudi podatakda su Europljani prihvatilikavu tek nakon što sutom napitku dodali šeæer imlijeko. Za Turke bi to biloravno zloèinu. Kava je u Istanbulubila crna i gorka,nazivana je »mlijekom šahistai mislilaca«, a pripremalase po strogo odreðenimpravilima. Kako navodiautorica izložbe »Idemo nakavu« Zvjezdana Antoš, prvekavane u Carigradu otvorenesu 1555. godine. Kavanesu poticale na druženje,razgovaralo se o književnosti,èitale su se pjesme.»Kapije naslade«»Vrlo važan dio kavanskogživota bile su i igre,meðu kojima su bili najpopularnijišah i triktrak, nonikada se nije kartalo jer jeto u muslimanskome svijetubilo zabranjeno. Sve do 19.stoljeæa kavane su u gradunazivali kapijama nasladejer se u nekim kavanamaudovoljavalo razlièitim seksualnimželjama«, bilježi autoricaizložbe.Kava se u Istanbulu kuhalau manjim posudama i vruæase ulijevala u šalice zaserviranje, izraðene od glineili porculana. Pila se najmanjedva puta dnevno, nomnogi su je pili i èešæe. Odbitikavu smatralo se grijehom.Premda žene nisu ulazileu kavane, u OsmanlijskomCarstvu jedno je vrijemevladao zanimljiv obièaj:mladoženja je morao obeæa-PRIBOR ZA PIJENJE KAVE: Ibrik s fildžanimaARAPSKI OBRED PIJENJA KAVEOdbijanje kave je grijehPrema Božidaru Jezerniku, obred pijenja kave u arapskom svijetupočinje vrstom geste, zahvale Bogu ili pitanjem o zdravlju. Serviranje,ali i sama priprema kave, odvija se prema čvrstim pravilima.Tako se male šalice pune vrućom kavom čak tri puta. Kavaje simbol gostoljubivosti i veliki je grijeh ako se ne ponudi svakomugostu koji dođe u kuću, no jednako je veliki grijeh i odbiti šalicukave! Kava se priprema odmah nakon dolaska gosta. Serviranaje u ibriku, iz kojega se dok je još vruća nalije u male šalice,uz koje su servirane i čaše s vodom. Voda se popije prije kavekako bi se oprala usta i postigao intenzivniji užitak u aromi kave.Osim kave, u arapskom se obredu poslužuje marmelada, koja seuzima malim žlicama, da se gosti između pijenja kave malo zaslade.Najprije se poslužuju ugledne osobe, potom najstariji gost ina kraju žene.Premda ženenisu ulazile ukavane, u OsmanlijskomeCarstvu jednoje vrijeme vladao zanimljivobièaj: mladoženjaje moraoobeæati da nikadaneæe ostaviti ženubez kave, a kršenjetog obeæanja smatranoje legitimnom osnovomza razvodæani i zato imaju dovoljnovremena za sijela i razgovore,a najmilija su im sastajalištakafane ili kahve, jer ihtako oni zovu… Nijesu tokafane kao što su na Zapadu,nego su to male èaðavesobice, a u njima sjedi kodognjišta kahvedžija i 'peæe'kahvu.«Nigdje kave k'o ubosanskoj »kahvi«Dobra kava, smatra Hangi,rezultat je njezina prženja:»…naši kahvedžije nedaju da kafa kod prženjasasvim pocrni, dovoljno jeda malko porumeni i stvarje gotova… Kada je kahvedžijakahvu ispržio, meæe jeu stupu, izdubljeno mladovišnjevo ili lipovo deblo, iliu izdubljeni kamen, i tuèe jugvozdenom polugom, æuskijom,dok je sasvim ne smrvi.Sada je prosije na vrlo gustosito, a ostatak tuèe u prah,dok ga ne smrvi. Ovakosmrvljenu kafu meæe u lime-ti da nikada neæe ostaviti ženubez kave, a kršenje togobeæanja smatrano je legitimnomosnovom za razvod.Kavane su bile vrlo popularnemeðu muslimanima naBalkanu, pa Zvjezdana Antošnavodi podatak da jeveæ sredinom 17. stoljeæa uBitoli bilo otvoreno sedamkavana. O konzumiranju kavei svakidašnjam životumuslimana u Bosni u 19.stoljeæu vrlo je slikovito pisaoAntun Hangi, koji navodi»…kako naši muslimaniimaju svoje kmetove, kojirade umjesto njih, ne trebajuse oni toliko brinuti zasvoju egzistenciju kao kršneposude i dobro ih zatvori.Tim ne izgubi kafa ni jakostini mirisa, i zato jeèesto izazivalakontradiktorne reakcije. Takosu je, primjerice, neki nazivalivražjim piæem, a papaClement VIII. smatrao ju jepravim piæem kršæana. Iakoje kava Europljanima isprvabila odbojna, u 17. stoljeæuotvaraju se prve kavane kojesu u 18. i 19. stoljeæu dobileveliku ulogu u politièkome,umjetnièkome i ekonomskomživotu europskihgradova. Francuski izvorinavode da je prva europskakavana otvorena u Marseillesu,dok Britanci tvrde daje Oxford pretekao sve ostalegradove. Venecijanska kavanaFlorijan smatrala senajboljom u Europi.Ženska peticija protivkaveU Londonu je otvoreno višekavana nego u Carigradu,što je izazvalo revolt ženakoje su pokrenule peticijuprotiv kave, u kojoj se žaleda im »muževi provode vrijemeu kavani i da su zbogtoga postali impotentni i neplodni.U peticiji mole da sestrogo kazne svi koji uživajuu kavi. Kao odgovor na tupeticiju kralj Karlo II. zabranioje djelovanje kavana, ana kavu je uveo dodatni porez.Engleska cafeomaniajednako je naglo nestala kaošto je i poèela«, navodi u kataloguZvjezdana Antoš.Krajem 18. stoljeæa u Parizuje bilo 800 kavana, a do1843. godine bilo ih je tri tisuæe.Intelektualno piæe demokracije,kako je napitaknazivan u Francuskoj, osvojiloje i Njemaèku. Beèanimase nije svidjela »turska«kava, pa su joj dodavali medi mlijeko.Ugodne su kavanske stoloveu drugoj polovici 20.stoljeæa istisnuli bistroi, kafiæiu koje su navraæali gostida bi brzo popili espresso.Kafiæi su postali simboli urbanekulture i suvremenogstila života.OD KAVANE DO KAFIĆA Šetnja kroz povijest zagrebačke svakodneviceMjesta na kojima se pisala povijestMartina KALLEmartina.kalle@vjesnik.hrDruštvene revolucije,modernaknjiževnost, arhitekturai umjetnost, Novival i urbana kultura- svi su oni nezamislivibez kavanai kafiæaLjudi s ulice, Tošo DabacJedna od prvih u Zagrebu bila jeKazališna kavana u staromeAmadeovu teatru u Demetrovojulici, otvorena 1794. godineKavana Corso, 1907./8., Muzej grada ZagrebaGradska kavana u objektivu Toše Dabca, vlasništvo zagrebačkog Arhiva Toše Dapcavana »...bila dom Londonèana,a koji su nekoga tražiliobièno nisu pitali živi li uFleet Streetu ili ChanceryLaneu, nego zalazi li u 'Grèkukavanu' ili kavanu'Rainbow'«.Kultne bečke kavaneBeè ranoga dvadesetogstoljeæa, u vrijeme kada je,uz London i Pariz, bio onošto æe nakon Drugoga svjetskogarata postati New York- središte zapadnoga svijeta,nezamisliv je bez kavana,mjesta u kojima je cvao intelektualniživot.Na kraju devetnaestogastoljeæa i poèetkom dvadesetogabeèki su pisci u kavanamane samo razmjenjivalimisli nego i pisali romane.Mnoga djela Karla Krausa,Arthura Schnitzlera, FriedrichaTorberga nastala suupravo u kavanama. Kavanesu bile okupljalište i drugihintelektualaca, od slikara iglazbenika do arhitekata ipolitièara. Kavane su dalevelik doprinos kako kulturi,tako i razvoju novih politièkihideja. Poznata uzreèica»kavanski politièar« upravoje u Beèu imala svoje punoznaèenje.Prva kavotočja naHarmiciTradicija kavana poèela jeu Beèu, raširila se u Prag idiljem monarhije K.u.K. i nijedugo trebalo da doðe i doZagreba. Veæ prije kavana, uZagrebu se pila kava, i to ukavotoèjima - šatorima ukojima se još u 18. stoljeæutoèila kava. Kavotoèja su bilasmještena na zapadnojstrani Harmice, tadašnjegasajmišnog trga. Prve zagrebaèkekavane spominju sekoncem 18. stoljeæa. Jednaod prvih bila je Kazališnakavana u starome »Amadeovuteatru« u Demetrovoj ulici,otvorena 1794. godine.Imena prvih zagrebaèkihkavana: »Drei Rabben«,»Zum Kaiserwirt«, »ZurStadt Wien«, »Jagerhorn«govore o duhu grada. Bilo jeto kozmopolitsko mjesto ukojem se, zapisao je još1880. August Šenoa, mogloèuti razgovore na jezicima»... Albiona, Franceza, Teutona,Toskanaca kao i magyarembera«.Kavana je bila odraz graðanskoganaèina života iprostori nove intelektualne igraðanske društvenosti, navodiMarija Živkoviæ, pa neèudi da su nicale u središtugrada. Za cijenu šalice kavetu su se moglo proèitati novine,saznati štogod o novojknjizi, ugovarati poslove ilisudjelovati u kakvoj politièkojraspravi.Kavane su se dijelile i premainteresima gostiju. U kavani»Bijelom križu« namjestu današnjega hotela»Dubrovnik« okupljali su seposlovni ljudi i trgovaèkiputnici pa su je nazivali i»Zagrebaèkom burzom«.Obližnja »Narodna kavana«bila je okupljalište iliraca,kao i uskoro otvorena i jošuvijek postojeæa »Palainovka«na Ilirskom trgu. Kavane»Zagreb« na uglu Zrinjevcai Berislaviæeve ulice i»Bauer« u Frankopanskoj 2bile su okupljalište slikara iknjiževnika. U »Kazališnojkavani« bilo je uredništvo»Majmunjak«, Tošo Dabac, oko 1960.satiriènoga èasopisa Koprive,a kavane »Korzo« i »Pariz«bile su okupljalište visokihèinovnika. Bez kavanane bi bilo ni Matoša, PoliæaKamova, Krleže i nezaobilaznogaTina Ujeviæa.Mjesta sa stilomUnutrašnjem ureðenju kavanapridavalo se velikoznaèenje. Jedan od najznaèajnijiharhitekata ranoga20. stoljeæa Adolf Loos poèetkomstoljeæa uredio jeneke beèke kavane, a, kakoduhovito zamjeæuje MarijaŽivkoviæ, njegove žuène raspraveo arhitekturi u jednojod beèkih kavana slušao jetadašnji student Viktor Kovaèiæ,koji æe avangardneUloga kavana u svjetskojpovijesti nijetek povijest svakodnevice,veæ dio »velike«povijesti, pozornica nakojoj su se, barem otkako jekava osvojila Stari kontinent,spremali dogaðaji kojiæe mijenjati povijesne tijekovei otvarati nove horizonte.Francuski povjesnièarJules Michelet tvrdi, aprenosi Marija Živkoviæ ueseju »Od kavane do kafiæa:Šetnja kroz povijest zagrebaèkesvakodnevice« da jeFrancuska revolucija 1789.krenula iz - kavane.Što je na Mediteranu pjaca(trg), mjesto okupljanja,druženja i rasprava, na kontinentusu postale kavanepa Živkoviæ citira da je kaidejevodeæih beèki arhitekataprenijeti u Zagreb.Kavane su bile istinskamjesta sa stilom. Na jednojfotografiji Toše Dapca ljudipred Gradskom kavanomsjede na elegantnim Thonetovimstolcima, danas ikonidizajna, a interijere su ureðivalivodeæi zagrebaèki arhitekti.Prijelaz 19. u 20. stoljeæebilo je zlatno doba europskihkavana, a samo ih je uZagrebu tada bilo 25. Njihovsjaj blijedi veæ nakon Prvogasvjetskoga rata, a konaèniudarac klasiènoj kavanskojkulturi poèetkom pedesetihdao je novi medij - televizija.S vremenom se promijenioi naèin provoðenjaslobodnoga vremena, automobilisu postali dostupnijiširokim masama, život seubrzao, što je rezultiralo otvaranjembrzih espresso barova,preteèa današnjih kafiæa.Slavni »duhanski put«Ipak, kavane su se pokazalekao žilave institucije.Kultne kavane »Korzo« i»Meduliæ« život su nastavilekao pizzerije, ali u svijestiljudi ostale su okupljalištakulturne elite, što su ostalejoš i u sedamdesetima.Nasljednici kavana - kafiæinisu više bili mjesta na kojimase piše velika povijest,ali neka mjesta ostavila suduboku brazdu u popularnojkulturi. Rane osamdesete takosu nezamislive bez, pomaloveæ mitskoga, »duhanskogputa« - »Blato« -»Zveèka« - »Kavkaz«, neuglednihkafiæa u zagrebaèkojMasarykovoj ulici gdjesu se sastajali protagonistiNovoga vala - glazbenici, novinariPoleta, književnici kojisu pisali novu urbanu književnosti svatko tko je bionetko u to doba. Kako ilustratorMirko Iliæ èesto znareæi - »to je bio naš internet.Sve su se informacije tamomogle doznati«.Nekad »Korzo« i »Meduliæ«,potom Duhanski put,danas subotnja špica u Bogoviæevoji Gajevoj, kavane ikafiæi odolijevaju vremenu inovim naèinima druženja.Nema te društvene mreže nainternetu koja može nadomjestitineposredno druženje irazgovor. A i važno je biti viðen.Uživo.

28IDEMO NA KAVU!w w w.VJESNIK.hrUtorak, 11. svibnja 2010.FENOMENI Noviji običaj okupljanja u središtu Zagreba nastao je uz ispijanje kaveDašak Zapada na špiciRomina PERITZromina.peritz@vjesnik.hrZagrebaèka špica,kako je poznato, uprošlih desetak godinapretvorila se upravi fenomen. Obilazakkafiæa u središtu metropolesvake subote postaoje dio života mnogih graðana,a naroèito onih željnihda budu viðeni.Ispijanje kave na špiciprešlo je na neki naèinmnogima u naviku, no otkadzapravo seže taj fenomen,koji se polako proširioi na druge hrvatskegradove?Bojan Mucko u svomeeseju donosi niz zanimljivihpodataka i prièa vezanihza fenomen ispijanjakave na špici.Štoviše, upoznaje nas sugostiteljskom scenomkoja je od poèetka osamdesetihpolako unosilapromjene u zagrebaèkusredinu, a te promjene vezanesu upravo za ritualispijanja kave, što je urodilofenomenom špice.Zagrebaèka špicasada obuhvaæaTkalèiæevu ulicu,Trg bana Jelaèiæa,Gajevu, Bogoviæevu,Petriæevu, Margaretsku,Varšavsku i Preradoviæevuulicu teCvjetni trgZagrebačka špica, Preradovićeva ulicaObilazak kafića u središtumetropole svake subotepostao je dio života mnogihgrađana, a naročito onihželjnih da budu viđeniKava arabicaFotografski projekt »Kavica Coffee« Jasenke Bulj iVanje ZarićVaršavsku i Preradoviæevuulicu. Autor donosi izanimljivu definiciju špice:»Špica je kompleksanfenomen tranzicijske kulture,povezan s ritualomispijanja kave. Ritmiziranaizmjenom godišnjihdoba i dana u tjednu, vezanaje za kult Sunca, magijuplodnosti i moæ neoliberalnogtržišta u tranzicijskomkontekstu te pružasnažna identitetna iskustva.Rijeè je o pomalo nadrealnomprizoru u kojemuse svake subote zasunèanih proljetnih i ljetnihdana, od 11 do 15 sati,terase kafiæa užeg središtastapaju u nešto vrlo nalikna modnu reviju. Prizorukljuèuje pistu, modele,publiku, kamere i fotografe«,zakljuèuje.Špica kao hedonizamPopularizaciji fenomenašpice prema mišljenjuautora pridonijeli su mediji,prije svega nekadašnjatjedna emisija HTV-a»Glamour caffe« koja jeredovito donosila izvješæasa subotnje špice, a tupraksu kao što znamo idanas nastavljaju brojneemisije i tzv. lifestyle i celebrityrubrike.Mucko primjeæuje dadok je Bogoviæeva višeorijentirana prema poznatima,Preradoviæeva jemjesto okupljanja kulturnjakakoji svoje kave ispijajuu Pifu, KIC-u i drugimobližnjim mjestima.»Tu možete naiæi na slikare,posrednike umjetninama,boeme, književnike,arhitekte, dizajnere,opæenito, na avangardnijidio jutarnje subotnje scene.«Uglavnom, kako primjeæujeBojan Mucko, bezobzira na profil gostiju,špica za njih èini èisti hedonizam,što se ne bi mogloreæi za konobare, kojitijekom špice moraju pripremitipoprilièno velikbroj kava u vrlo kratkomvremenu.Otkriva, zapravo, kakosu nastali današnji kafiæi ikako je talijansko umijeæepripremanja dobre kave,meðu ostalim, postalonešto danas sasvim normalno,no nekad je bilaprava novost i dašak Zapada.Kod Krole dolaziliumjetnici i političariMucko prièu o zagrebaèkojšpici zapoèinje spoviješæu kultnog BuffetaMK, koji je poèetkomosamdesetih otvorila obiteljKrolo, te je danas tajkafiæ i poznat po tomimenu. Iz današnje perspektivedoista nevjerojatno,no 1981. godina kadase otvarao Krolo, u Radiæevojsu postojala samodva kafiæa, a u Tkalèiæevojtri!Kava se u to vrijeme,navodi Mucko, prema prièanjuvlasnika, pila nastojeæki, i to uglavnomkava i kava sa šlagom. Nijebilo drugih opcija, osimšto se uz kavu èesto pio iBadelov konjak, koji seod milja nazivao cujzekom.Kod Krole su se, premasjeæanju vlasnika, skupljalibrojni pisci, umjetnicii politièari poputRanka Marinkoviæa, EnesaKiševiæa, Ive Štivièiæa,Borisa Dvornika, TonèijaNalisa, Bobija Marottija iPetra Dapca. »U jednomtrenutku našeg razgovoragospoða Marija je primijetilada sjedim na Mesiæevumjestu«, navodi autorteksta.Izraz tranzicijskekultureDok su poèetak osamdesetihobilježile nestašicekave pa su se mnogivlasnici, pa tako i obiteljKrolo, snalazili na svemoguæe naèine, konaènosu sredinom toga desetljeæastupili na zagrebaèkukavansku scenu glasovitimacchiato i capuccino,što je bila posljedica,piše Mucko, uèestalihodlazaka u Trst u ono vrijeme.Doznajemo i da nakonUniverzijade 1987. godinei revitalizacije Tkalèiæeveulice 1990-ih zapoèinjemasovno otvaranje kafiæai pustupna preobrazbaTkalèiæeve u današnji izgledprodužene terase.Tih se godina, istièe autor,otvaraju i terase uBogoviæevoj te se preureðujeCvjetni trg i time sepostupno stvara tzv. zagrebaèkašpica kojaobuhvaæa Tkalèiæevu ulicu,Gajevu, Bogoviæevu,Petriæevu, Margaretsku,