struÄni radovi - Županijski sud u Vukovaru
struÄni radovi - Županijski sud u Vukovaru struÄni radovi - Županijski sud u Vukovaru
Troškovi/šteta od ciljanih ubojstava:1. Mrtva usta više ne govore.2. Kad im ubijete vođe, teroristi će uzvratiti.3. Kod ciljanih ubojstava treba puno ulagati u špijune i snage brzoguzvrata.4. U nekim sredinama ubijeni će postati mučenici.5. Ciljana ubojstva kompliciraju mirovne pregovore.6. Ona su na klimavim pravnim temeljima.7. Usputna šteta je ozbiljan problem.Korist od ciljanih ubojstava:1. Nakon ciljanih ubojstava broj Izraelaca koje teroristi ubiju opada.2. Ogorčenost Palestinaca, pa i samih terorista, kratka je vijeka.3. Ubojstvima se smiruju zahtjevi za osvetom kod kuće.premapostotnom iznosu (minimalno 5%) ili prema broju rata (do 36rata) stopa od 5% ifc 31-74. Nakon ubojstva pada i stopa smrtnosti od terorističkih napada(jer, "suprotno raširenom mitu, broj sposobnih terorista jeograničen").5. Teroristi žive pod "stresom" od ciljanog napada.6. Činjenica da palestinske skupine traže prekid napada dokaz jeda njima ne stječu popularnost u (palestinskom) narodu.IX. I TERORISTI SU LJUDIIzvor: Slobodna Dalmacija, 2. srpnja 2006. godine, autor: Ines SabalićSJENE GUANTANAMA: U SAD-u su pristali na restrikciju ljudskihprava osumnjičenih za terorizam, dok su gledišta EU-a znatno mekša.Većina Amerikanaca dopušta svojoj vladi da ljudska prava podredizahtjevima sigurnosti i taj je prešutni dogovor, premda privremen, sada nasnazi, dok se u Europi temeljna prava nipošto ne mogu žrtvovati, što sepotvrdilo i u raspravi o tajnim "antiterorističkim preletima" što ih jeorganizirala nad nekim europskim zemljama i uz njihovu pomoć.Letovi preko europskog prostora Kojim su se prevozili osumnjičeni zaterorizam, te privremeno slijetanje, što je CIA organizirala u suradnji s 14 europskihdržava, trebali su ostati tajnom — rašireno je mišljenje u diplomatskim krugovima.Između država postoji i komunikacija koja je dio tajne diplomacije, za kojuznamo da postoji oduvijek i znamo da ima svoje mjesto u međunarodnimodnosima. Spomenuti letovi bili su klasičan primjer poslova koji se rješavaju tiho idiskretno.68
Koga je bilo briga jesu li na transatlantskim letovima teroristi i potencijalnimasovni ubojice dobili šampanjac dobrodošlice i jesu li sjedala bila dovoljno velikada protegnu noge.Glave su se okrenule, avioni su prevozili klijentelu koju nitko ne voli, koju nitkoneće potraživati i kojoj nitko ništa ne duguje. Amerika se bavila poslom koji nemože poduzeti nijedna europska vlada — slamanjem mreže Al-Qa'ide. Koliko godse poštovala ljudska prava, koliko god zemlje bile posvećene tom cilju, ipak...Crta GuantanamaS jedne strane, nikome se nije sviđao Guantanamo, i svi su odahnuli otkakoje, prošloga tjedna, američki Vrhovni sud presudio da je takav način tretmanaosumnjičenika nezakonit.Guantanamo je za mnoge bio crta preko koje je malo tko bio voljan prijeći, jerje u suprotnosti s najdubljim uvjerenjima opoštovanju ljudskih prava. PitanjeGuantanama Europljani su postavljali ubilateralnim razgovorima s Amerikom. Ali,preleti su bili nešto drugo, usluga koju nijeimalo smisla odbiti. Upravo zato su sve vladekoje su dobile ponudu surađivale s Amerikom;prijatelji i oni koji su ovisni o Americi ne moguodbiti.Oni koji nisu toliki prijatelji svejedno tražepriliku da malo poprave međusobne odnose, asvi u nadi da će jednoga dana, zatreba li, Amerikanci informacije o terorizmupodijeliti s njima.Ali, otkad su, prošlog studenog, utjecajna organizacija za ljudska pravaHuman Rights Watch (HRW) i svjetski utjecajan dnevnik Washington Post objavilimaršutu letova, prirodu i ime organizatora, ovi su preleti dobili drugu dimenziju.Najednom je razlika u metodi borbeprotiv terorizma, kao i razlika izmeđuAmerike i Europe, postala primarna.Kristaliziralo se da javnost u Europi ne želiimati nikakvog posla s bilo čim što podsjećana Guantanamo, koliko god informacije kojese tamo dobiju bile korisne.Prije sedam mjeseci, u Bruxellesu,sjedištu Unije, omalovažavali su tvrdnje opreletima. Ali u Vijeću Europe, koje je,podsjetimo, od EU-a posve odvojeno, nisu.U toj organizaciji, smještenoj uStrasbourgu, koja okuplja veći broj zemaljaod EU-a i koja je svojevrsni "pas čuvar" za ljudska prava, odmah je osnovan odborčiji je zadatak bio provjera ovih navoda. Martyjev odbor izašao je 7. lipnja s vrlokritičnim izvještajem koji uglavnom potvrđuje tvrdnje HRW-a i Washington Posta.69
- Page 28 and 29: II.RADNO PRAVOOpoziv člana uprave
- Page 30 and 31: dostava presude nije pravilna i nij
- Page 32 and 33: Razvrgnuće suvlasništva na nekret
- Page 34 and 35: Nasuprot tome, predlagatelj smatra
- Page 36 and 37: Takav zahtjev upućen je Ministarst
- Page 38 and 39: Sporazum stranaka o mjesnoj nadlež
- Page 40 and 41: odredbom članka 34. stavak 5. Zako
- Page 43 and 44: STRUČNI RADOVI33
- Page 45 and 46: stalnog podsjećanja o nužnosti bj
- Page 47 and 48: Slika 2: Svečano otvaranje Službe
- Page 49 and 50: II.ZLOUPORABA PRAVA STRANAKA U KAZN
- Page 51 and 52: Pravni razlozi su npr. stupanje na
- Page 53 and 54: pripadaju sudionicima u postupku. M
- Page 55 and 56: kazneno djelo se protiv njih postup
- Page 57 and 58: predloženim dokazom neka važna č
- Page 59 and 60: ZANIMLJIVOSTI49
- Page 61 and 62: Tridesetorica ispitanika pogriješi
- Page 63 and 64: udobnog komada pokućstva kroz vrem
- Page 65 and 66: III. FBI METODE KOJE RAZOTKRIVAJU L
- Page 67 and 68: su ubili ujaka omiškoga gradonače
- Page 69 and 70: Seksualni zlostavljači nisu tipič
- Page 71 and 72: Faktori rizikaŠpanjolska, primjeri
- Page 73 and 74: međusobno povezana mutanta sa spos
- Page 75 and 76: gaje već i iskazivao i prema drugi
- Page 77: Donald Rumsfeld javno osudio i samu
- Page 81 and 82: azbijanjem Al-Qa'ide je jača. U Eu
- Page 83: seksualnu trgovinu djecom, a širom
- Page 86 and 87: AKTIVNOSTI KLUBA SUDACA24.02. 2006.
- Page 88 and 89: 05.05.2006. PREDAVANJE NOVINARA GOR
- Page 90 and 91: 15.09.2006. PREDAVANJE MLADENA ŠUT
- Page 92 and 93: 06.12.2006. PREDAVANJE PREDSJEDNIKA
Troškovi/šteta od ciljanih ubojstava:1. Mrtva usta više ne govore.2. Kad im ubijete vođe, teroristi će uzvratiti.3. Kod ciljanih ubojstava treba puno ulagati u špijune i snage brzoguzvrata.4. U nekim sredinama ubijeni će postati mučenici.5. Ciljana ubojstva kompliciraju mirovne pregovore.6. Ona su na klimavim pravnim temeljima.7. Usputna šteta je ozbiljan problem.Korist od ciljanih ubojstava:1. Nakon ciljanih ubojstava broj Izraelaca koje teroristi ubiju opada.2. Ogorčenost Palestinaca, pa i samih terorista, kratka je vijeka.3. Ubojstvima se smiruju zahtjevi za osvetom kod kuće.premapostotnom iznosu (minimalno 5%) ili prema broju rata (do 36rata) stopa od 5% ifc 31-74. Nakon ubojstva pada i stopa smrtnosti od terorističkih napada(jer, "suprotno raširenom mitu, broj sposobnih terorista jeograničen").5. Teroristi žive pod "stresom" od ciljanog napada.6. Činjenica da palestinske skupine traže prekid napada dokaz jeda njima ne stječu popularnost u (palestinskom) narodu.IX. I TERORISTI SU LJUDIIzvor: Slobodna Dalmacija, 2. srpnja 2006. godine, autor: Ines SabalićSJENE GUANTANAMA: U SAD-u su pristali na restrikciju ljudskihprava osumnjičenih za terorizam, dok su gledišta EU-a znatno mekša.Većina Amerikanaca dopušta svojoj vladi da ljudska prava podredizahtjevima sigurnosti i taj je prešutni dogovor, premda privremen, sada nasnazi, dok se u Europi temeljna prava nipošto ne mogu žrtvovati, što sepotvrdilo i u raspravi o tajnim "antiterorističkim preletima" što ih jeorganizirala nad nekim europskim zemljama i uz njihovu pomoć.Letovi preko europskog prostora Kojim su se prevozili osumnjičeni zaterorizam, te privremeno slijetanje, što je CIA organizirala u suradnji s 14 europskihdržava, trebali su ostati tajnom — rašireno je mišljenje u diplomatskim krugovima.Između država postoji i komunikacija koja je dio tajne diplomacije, za kojuznamo da postoji oduvijek i znamo da ima svoje mjesto u međunarodnimodnosima. Spomenuti letovi bili su klasičan primjer poslova koji se rješavaju tiho idiskretno.68
Change language